Professional Documents
Culture Documents
(1952.-1969.)
Razdoblje se naziva drugom modernom jer joj je s modernom zajednika
usmjerenost na europsku i svjetsku knjievnost.
Znaajke: nema stilskog jedinstva- postoji stilski, pluralizam: od realizma
preko impresionizma do simbolizma ( kao u moderni).
Do 1952. knjievnost je slukinja politike.
1952. Krlea je na Treem kongresu Saveza knjievnika u Ljubljani odrao
govor kojim je put prema slobodi stvaranja uinio prohodnijim.
Vodei knjievnici ovoga razdoblja okupljaju se oko knjievnih asopisa
Krugovi i Razlog.
Krugovako doba (1952.-1958.)
1952. poinje izlaziti asopis Krugovi. U knjievnost ulazi generacija pisaca
roenih izmeu 1920. i 1932.
Urednik asopisa je Vlatko Pavleti. U uvodnom broju govori: Umjetnost
se moe razvijati samo na principima stvaralake slobode..
Znaenje Krugova je u tome to su hrvatsku knjievnost izvukli ispod
pritiska socrealistike koncepcije i to su joj uspostavili komunikaciju sa
svijetom ( kozmopolitski su orijentirani).
Iskazivali su zanimanje za stvaralatvo hrvatskih knjievnika dvadesetog
stoljea (imia i Ujevia).
Neki pisci bjee u zatvorenost, nejasnou, introspekciju. To je intelektualna,
hladna, racionalna lirika koja je zbog esto cininog, pesimistinog stava
dobila naziv lirika malodunih. Ipak, veina se knjievnika usmjeravala na
svoj zaviaj. U pjesnitvo prodire slang (govor ulice), jezini eksperiment
i jezik zaviaja.
Proza:
Nakon dominacije regionalnog, mitskog realizma zapoinje razdoblje
fabularne, prostorne nevanosti ( u regionalnom realizmu radnja se zbiva u
imenovanom prostoru, a likovi govore jezikom svoje sredine). U ovom
razdoblju ni mjesto ni vrijeme nisu imenovani, a jezik je iskljuivo
standardni.
Razvija se novi tip kratke proze, karakteristian za ameriku knjievnost
(short story).