13 SIDRENO PODRUJE NOSAA

13.1 Uvod
U ovom emo poglavlju razmotriti ova pitanja:
tijek unutarnjih sila u sidrenom podruju nosaa,
sile cijepanja i
raspored prvih natega u poprenomu presjeku sukladno
tijeku tlanih naprezanja.
Sidra natega rasporeuju se na elu nosaa tako da ih to
vie bude u srednjoj ravnini, a udvojena sidra mogu biti
samo na dnu i to u najvie dva sloja.
Preko sidara prenose se goleme pojedinane sile, od
300 kN, pa sve do 3,0 MN.
Te se sile prenose na razmjerno malu plohu sidrene ploe
izmjera 10 10 cm do 30 30 cm, to je jo oslabljena
sidrenim tuljcem (lijevkom).
1
13.1 Uvod
Po Navierovu naelu u nosau optereenu velikim pojedina-
nim silama na elu nastaje u podruju duljine priblino
jednake visini nosaa sloeno stanje naprezanja, a ve
poev od presjeka na kraju toga podruja stanje se znatno
pojednostavnjuje i vrijede jednostavni zakoni otpornosti
gradiva (slika 13.1).
Natege su uz kraje-
ve nosaa obino
nagnute s obzirom
na uzdunu os.
Taj je kut redovito
malen (do oko 10)
pa ne utjee zna-
tno na stanje nap-
rezanja u podruju
Slika 13.1: Sidreno podruje PB nosaa i tijek uzdunih uvoenja sile.
naprezanja na njegovu rubu

Zato se taj utjecaj redovito zanemaruje. 2

13.1 Uvod
Pogleda li se elo nosaa, vidi se da su sidra uglavnom raspore-
ena u srednjoj ravnini.
Oito je da sidrene sile u ravnini neposredno ispod sidrenih
ploa djeluju na njihovoj maloj irini.
S druge strane, na udaljenost priblino jednakoj visini nosa-
a, d, naprezanja su jednoliko raspodijeljena po cijeloj
irini nosaa, b.
U obama skrajnjim presjecima naprezanja su okomita na njih.
Naime, ako bismo pretpostavili da su silnice (trajektorije) nap-
rezanja to spajaju ova dva presjeka PRAVCI, ti bi pravci
morali biti KOSI s obzirom na obje glavne ravnine (vodo-
ravnu i okomitu).
Iz toga bi onda slijedilo da u skrajnjim ravninama djeluju sas-
tavnice naprezanja POPRIJEKO na uzdunu os i to i u vodo-
ravnoj i u okomitoj ravnini.
Njih, meutim, nema to uravnoteiti, iz ega slijedi da ona
ne postoje.
3
13.1 Uvod
Ova nas spoznaja navodi na vrlo vaan zakljuak:
y Silnice naprezanja moraju biti DVOSTRUKO
ZAKRIVLJENE.
Iz ove pak injenice slijedi da moraju postojati POPRENA
NAPREZANJA, to prisiljavaju silnice naprezanja da budu
zakrivljene.
Osim toga, naprezanja blie sidrenoj ploi moraju biti
TLANA, a ona udaljenija VLANA.
Tlana su uglavnom uravnoteena TRENJEM pod sidrenim
ploama, dok vlana izazivaju tzv. SILE CIJEPANJA u betonu,
pa se moraju preuzeti armaturom.
Osim sila cijepanja to djeluju u dvama poprenim smjerovima,
po visini i po irini nosaa, u podruju uvoenja sile
prednapinjanja djeluju i vlane sile to proizlaze iz uvjeta
ravnotee momenata unutarnjih i vanjskih sila, kako
emo pokazati kasnije. 4
13.1 Uvod
Do sada smo razmatrali raspored sidara to je manje-vie
simetrian.
U sluaju izrazito nesimetrina poloaja sidra natege na elu
nosaa javljaju se dvije razine problema:
y sile cijepanja unutar tzv. nadomjestne prizme (slika 13.2)
y opa (globalna) ravnotea
unutar dijela nosaa duljine d
nadomjestna prizma
(slika 13.3).
Dobru predobu o stanju napre-
zanja u promatranom dijelu nosaa
moemo dobiti na osnovi IZO-
BARA poprenih naprezanja
(slika 13.3).
Izobare se mogu odrediti foto-
elastinim postupkom ili s
pomou metode konanih
elemenata.
Slika 13.2: Nadomjestna prizma unutar sidrenoga podruja 5
13.1 Uvod
U sluaju veega broja sidara nepravilno rasporeenih na
elu nosaa svakom sidru pripada odgovarajua
nadomjestna prizma (slika 13.4).
Svakoj od tih prizama
pripada odgovarajui dio
tijela tlanih naprezanja s
kojim stoji u ravnotei.
tlak
To se postie tako da plo-
tine plohe tijela naprezanja
budu jednake odgovaraju-
im silama.

vlak
Slika 13.3: Izobare naprezanja pri mimoosnoj sili
6
13.2 Tijek unutarnjih sila u sidrenom podruju nosaa

Sloenost stanja napre-

zanja opet se najzornije
vidi promatranjem vlanih
IZOBARA, kao i u sluaju
jedne pojedinane sile.
Zanimljivo je da su vlana
naprezanja (i sile) usm-
jerena poprijeko na smjer
djelovanja pojedinanih sila
to vea to je vei raz-
mak meu sidrima.
Slika 13.5: Raspored nadomjestnih Ona se odreuju po ana-
prizama pri elu nosaa logiji s visokostjenim nosaem.
Na slici 13.5 predoen je utjecaj broja pojedinanih sila na
stanje naprezanja u dijelu nosaa uz optereeni rub.
7
13.2 Tijek unutarnjih sila u sidrenom podruju nosaa
Uoimo kako se sa slike 13.5c jasno
vidi kolik je utjecaj plohe rasprosti-
tlak ranja sile. rubni vlak na
visokostjenom nosau

tlak Slika 13.6: Rubne

vlane sile meu
pojedinanim silama
po analogiji s visoko-
stjenim nosaem
od 2P
tlak

Slika 13.5: Izobare naprezanja pri razliitim rasporedima

popreni vlak sila na elu nosaa 8
13.2 Tijek unutarnjih sila u sidrenom podruju nosaa
Naime, oito je kako je tijek naprezanja mirniji, a hvatite
je sile cijepanja dalje od sidrene ploe.
Odgovarajui predloak visokostjenoga nosaa predoen je
na slici 13.6.
Naravno, armaturu treba ugraditi u razini rezultirajue vlane
sile (tj. tako da se teite presjeka armature poklapa s
teitem lika ispod krivulje vlanih naprezanja.
Njemaki uenjak W. Schleeh prouavao je probleme poput
visokostjenih nosaa mjestimice optereenih
pojedinanim silama, a to ima mnogo zajednikoga sa
sidrenim rubom PB nosaa.
Naime, moemo sidreno podruje nosaa zamisliti kao
visokostjeni nosa poduprt na mjestima sidara
natega.

9
13.2 Tijek unutarnjih sila u sidrenom podruju nosaa
Bitno je da visina nosaa bude najmanje jednaka dvostrukom
razmaku potpora (ili sidara na PB nosau).
Naao je kako je rubna vlana sila (u smjeru ela nosaa,
izmeu dvaju sidara) funkcija kvadrata omjera irine
sidrene ploe, a, i visine nosaa, d:
a
2

C y 0, 09 1 0,9 P (13.1)
d
Valja naglasiti da se vlana naprezanja pojavljuju ne samo
izmeu dvaju sidara, nego i izmeu sidra i ruba
nosaa.
Ta naprezanja znaju biti tolika da mogu izazvati odlamanje
betona na tomu mjestu.
Na slici 13.7 predoena su (preuveliano) tipina oteenja.
Odlamanja komad betona uz rub nosaa mogu biti opasna
po sigurnost korisnik (mosta ili hale).
10
13.2 Tijek unutarnjih sila u sidrenom podruju nosaa
Zato ih treba svakako
onemoguiti prikladnim
armiranjem.
2
U gornjim smo razmatra-
njima smetnuli s uma kako
1 nosa ne lebdi u zraku,
3 nego je poloen na leaj.
Slika 13.7: Sidreno podruje; a) raspodjelba naprezanja y;
b) tipina oteenja; 1) cijepanje; 2) kalanje
3) odlamanje 4) drobljenje
Pridrajna sila unosi poremeaj
u stanje naprezanja.
Prvo se to oituje na silnicama
glavnih naprezanja (slika 13.8). Slika 13.8: Silnice glavnih naprezanja pri
injenica da je natega kosa, kako elu nosaa s jednom nategom
i s pridrajnom silom
smo ve vidjeli, nema bitna
utjecaja. 11
13.2 Tijek unutarnjih sila u sidrenom podruju nosaa
Na sljedeim dvjema slikama poka-
zat emo zavisnost vlanih sila
(meu kojima i sila cijepanja) od
jaine pridrajne sile (reakcije).
Radi se o istom sluaju sidrenja
jedne natege, za koji smo na slici
13.8 prikazali silnice glavnih napre-
zanja (slika 13.9).
Uoavamo ove zanimljivosti:
* Dok je sila cijepanja jednaka,
hvatite joj je blie potpori
pri manjoj pridrajnoj sili.
* Rubne vlane sile (uz elo no-
saa) vee su pri manjoj pridr-
ajnoj sili.
Slika 13.9: Podruja sila cijepanja i rubnih vlanih sila
na nosau kao na slici 13.8 12
13.2 Tijek unutarnjih sila u sidrenom podruju nosaa
Ravnoteu unutarnjih sila u sidrenom podruju nosaa najzornije
moemo promatrati ako zamislimo da smo izrezali dio nosaa u
okoliu nanoenja sile pred-
napinjanja (slika 13.10).
Na lijevom rubu toga dijela
nosaa djeluje sama sila
prednapinjanja, a na des-
nom odgovarajui odsjeak
tijela naprezanja.
Budui da rezultanta tijela
naprezanja oito nije u
ravnotei sa silom pred-
napinjanja, ravnoteu mo-
raju uspostaviti odgovara-
jue rezne sile du gor-
Slika 13.10: Naprezanja na kraju PB nosaa; njega ruba (vidi sliku).
a) poloaj nadomjestne prizme; b) sile to djeluju na prizmu 13
13.2 Tijek unutarnjih sila u sidrenom podruju nosaa
Uoavamo kako je izrezani dio nosaa svojevrsna
nadomjestna prizma.
Nadalje je zanimljivo da je hvatite tlane sile na udaljenosti
jednakoj visini nosaa.
A sada zamislimo da duljinu izrezanoga dijela nosaa drimo
nepromjenjivom, a mijenjamo visinu.
Za svaku tu visinu dobili bismo odgova-
rajui par unutarnjih sila, dakle
moment savijanja.
Zavisnost toga momenta od visine
izrezanoga dijela nosaa predoena je na
slici 13.11.
Uoavamo kako je najvea vrijednost
toga momenta oko polovice visine
nosaa.
Slika 13.11: Tijek momenata savijanja u presjeku 1-2 14
13.2 Tijek unutarnjih sila u sidrenom podruju nosaa

Takoer uoavamo kako je moment pri dnu nosaa suprotna

predznaka od onoga na glavnini visine.
Meutim, on se oito moe zanemariti pouzdavamo se u
vlanu vrstou betona.
Najveu vlanu silu (sastavnicu para unutarnjih sila) moramo
preuzeti armaturom postavljenom na udaljenosti od ela
nosaa priblino jednakoj petini do etvrtini visine
nosaa.
Naravno, ovo se odnosi na rezultantu sile u poprenoj
armaturi, to se sastoji iz vie slojeva.
Za dimenzioniranje poprene armature mjerodavna je
najvea vlana sila.

15
13.2 Tijek unutarnjih sila u sidrenom podruju nosaa
Inae je ta vlana sila jednaka najveemu momentu
podijeljenu s krakom unutarnjih sila, h x.
Za vrijednost x ve smo rekli kako je priblino jednaka petini
do etvrtini visine nosaa.
Potrebna plotina presjeka armature dobije se dijeljenjem
ove vlane sile s dopustivim naprezanjem u betonskom
eliku.
Preporuuje se da ipke budu 8 12 mm, radi bolje
ugradivosti betona.
Zornu predobu stanja ravnotee unutarnjih sila u
sidrenom podruju nosaa prua i tlano-vlana
ralamba (engl. strut-and-tie model).
Predouju se samo unutarnje sile kao REZULTANTE naprezanja
(slika 13.12).

16
13.2 Tijek unutarnjih sila u sidrenom podruju nosaa
Pojedine nepoznate sile dobiju se jednostavno iz ravnotee
trokuta sila (analitiki ili grafiki).

Slika 13.12: Shema unutarnjih sila u sidrenom podruju pod mimoosnom

silom prednapinjanja i tijek uzdunih naprezanja na njegovu rubu (desno)

17
13.3 Sile cijepanja
Prvi se je ovim problemom bavio njemaki uenjak E. Mrsch,
ali ne u svezi sa sidrenjem velikih natega za
prednapinjanje, nego openito s prijenosom velikih
usredotoenih (koncentriranih) sila na malu plohu.
Navedimo nekoliko primjera velikih usredotoenih sila:
y pritisci kotaa na kolniku mosta,
y pritisak stupa na temeljnu stopu,
y pritisak leaja na leajnu klupu i dalje na leajnu gredu,
y SIDRENE SILE na elima PB nosaa itd.
Ova se optereenja rasprostiru unutar tijela podloge i
izazivaju troosno stanje naprezanja.
Pri tomu openito u smjeru djelovanja optereenja (s
blagim otklonima) djeluju tlana, a poprijeko na njih
vlana naprezanja.

18
13.3 Sile cijepanja
Takvo stanje vlada u prostoru to see do tzv. duljine
uvoenja u smjeru djelovanja optereenja.
Poev od te udaljenosti nastaje podruje u kojem je tijelo
naprezanja omeeno ravninom.
Ako sila djeluje u osi podlonoga tijela, ravnina je pravokutna
na smjer djelovanja sile (jednolika raspodjelba naprezanja), a
ako djeluje mimoosno, ravnina je kosa.
Ovo podruje uvoenja sile, u kojemu ne vrijedi tehnika
teorija savijanja, naziva se St. Venantovim poremeajnim
podrujem.

19
13.3 Sile cijepanja
Valja spomenuti da su inenjeri prije nego to je armirani
beton osvojio i ovo podruje primjene rjeavali pitanje tzv.
LEAJNIH KVADERA (podloga za eline leajeve) ugrad-
bom velikih prizama od eruptivnoga kamena (bazalta,
granita, dijabaza i sl.).
U zadnjih 50-ak godina armirani je beton potpuno
prevladao u uporabi.
Tijek naprezanja najzornije se predouje s pomou
GLAVNIH NAPREZANJA, pri emu je najzgodnije promatrati
ta naprezanja u dvjema glavnim ravninama (ravninama
simetrije).
Ipak emo za poetak prikazati tijek naprezanja i u prostornoj
predobi (slika 13.13).

20
13.3 Sile cijepanja
presjek u ravnini x-y

vlak tlak
Slika 13.13: Opi tijek glavnih naprezanja pri elu AB nosaa pod usredotoenom silom 21
13.3 Sile cijepanja
U AB podlonim tijelima moramo osobitu pozornost posvetiti
vlanim naprezanjima to djeluju poprijeko na smjer
pruanja tlanih (to se pruaju uglavnom u smjeru
djelovanja sile, s manjim otklonima).
Ova se naprezanja nazivaju naprezanjima cijepanja (engl.
bursting stresses, njem. Spaltzugspannungen).
Rezultante tih naprezanja nazivaju se SILAMA CIJEPANJA.
Budui da vlana naprezanja znaju premaiti vlanu
vrstou, beton puca CIJEPA SE, pa odatle takav naziv.
Tri su glavna naina protudjelovanja ovoj pojavi:
y preuzimanje vlane sile armaturom,
y izazivanje poprenoga tlaka i
y prednapinjanje.

22
13.3 Sile cijepanja
U PB nosaa primjenjuje se gotovo iskljuivo prvi nain, dok
se druga dva primjenjuju samo u sluaju iznimno velikih sila
cijepanja, kakve se javljaju, primjerice, u nuklearnoj
tehnologiji.
imbenik od kojega najvie zavisi veliina vlanih naprezanja
(naprezanja cijepanja) jest omjer plohe nalijeganja
usredotoene sile i plotine presjeka podlonoga
tijela.
Na slici 13.14 predoena su dva izrazito razliita takva
omjera.

23
 13.3 Sile cijepanja
Lijevo je ekstre-
man sluaj (djelo-
vanje sjekire) kakav
tlak
tlak zapravo ne moe
nastupiti u praksi.
vlak vlak Meutim, ipak moe
nastupiti sluaj bli-
zak njemu, pa je
korisno imati pre-
Slika 13.14: Izobare naprezanja y pod silom usredotoenom dobu o veliini
u toki (lijevo) i rasprostrtoj na plohi (desno) vlanih naprezanja.
Naime, izobare predstavljaju okrugle vrijednosti omjera y/0,
gdje je:
y= P/bd (13.2)

24
13.3 Sile cijepanja
Uoavamo kako se s poveavanjem plohe nalijeganja sile
smanjuju vlana naprezanja, a udaljuje se hvatite
rezultante vlaka od te plohe.
Na slici se vidi i uinak o kojem smo govorili u predhodnom
odjeljku (odlamanje), ali se nasluuje i tzv uinak mrtvoga
kuta.
Naime, u
kutovima
nastaju vrlo
sloena
stanja nap-
rezanja, ali
postoji pos-
tupak kojim
se ona po-
Slika 13.15: Naprezanja u mrtvom
jednos-
kutu (lijevo) i s odrezanim mrtvim kutovima (desno) tavnjuju. 25
13.3 Sile cijepanja
Treba naime jednostavno odrezati kutove (slika 3.15).
Na alost, takvo rjeenje ne dolazi u obzir u PB nosaa, jer uza
skrajnje sidro natege esto dolazi leaj nosaa.
* * * * *
Ima vie postupaka odreivanja ovih vlanih naprezanja:
Teorijsko rjeenje, zasnovano na teoriji elastinosti, dao je
indijski uenjak Sundara Raja Jyengar.
Najtonije priblino rjeenje prua metoda konanih
(prostornih) elemenata.
Dostatno dobre rezultate daje i fotoelastini postupak.
Slijede dva pokusna (eksperimentalna) postupka, temeljena na
mjerenju produljenja/skraenja:
y na predlocima (modelima) i
y na uzorcima naravne veliine.

26
13.3 Sile cijepanja
Na kraju dolazi priblini postupak ve spomenutoga E.
Mrscha.
On je pojednostavnio tijek tlanih silnica tako to ih je
nadomjestio pravocrtnim rezultantama tlaka po slici
13.16.
Iz slike slijedi da je:
P d a d
C: = : (13.3)
2 4 4 2
odakle se izravno dobije:
a
C = 0, 25 P 1 (13.4 )
d
Ovo je rjeenje na strani
nesigurnosti samo u slu-
aju vrlo uskih naljeznih
Slika 13.16: Mrschovo pojednostavnjenje tijeka ploha.
unutarnjih sila pri elu nosaa 27
13.3 Sile cijepanja
To znai da mora vrijediti:
a : d < 1 : 5 (13.5)
To je upravo sluaj kakav se redovito susree u PB nosaa.
Zato se u praksi najee rabi ovaj jednostavni Mrschov izraz,
ali s poveanim faktorom:
a
C = 0,3P 1 (13.6 )
d
U sluaju veega broja
razliitih natega, s nado-
mjestnim prizmama suklad-
nima tijeku naprezanja
(slika 13.17), sile se cije-
panja raunaju iz izraza:
ai
Ci = 0,3Pi 1 (13.7 )
hi
Slika 13.17: Raspored nadomjestnih prizama za raunanje sila cijepanja 28
13.3 Sile cijepanja
Postoje ve gotovi dijagrami omjera vlanih i osnovnih
naprezanja (y/0) za razliite omjere d/a (slika 13.18).

vlak (+)
tlak ()

Slika 13.18: Tijek i veliina poprenih

naprezanja y svedenih na 0 = P/bd du osi x u zavisnosti od omjera d/a 29
13.3 Sile cijepanja
Na slici 13.19 predoen je dijagram omjera sile cijepanja i sile
prednapinjanja, C/P, zatim poloaj presjeka s najveim
vlanim naprezanjem, y, te poloaj presjeka u kojem to
naprezanje iezava u zavisnosti od omjera d/a.

C vrijedi za
C C
max C

Slika 13.19: Veliina sile cijepanja C svedene na silu P; udaljenost max y i toke sa y=0 30
13.4 Raspored prvih natega
Prije nego to prijeemo na izlaganje ovoga gradiva, prisjetimo
se kako se prve natege (ice, strune, uta) sidre (slika
13.20).
Radi se o tzv. Hoyerovu uinku.
(To je onaj isti Ewald
Hoyer, koji je izumio pos-
tupak predhodnog
napinjanja).
Dakle poto se vlani la-
nak preree nakon napi-
njanja, on nastoji poprimiti
prvotnu duljinu (skrauje
se).
Istodobno se slobodni dio
iri bono (Poissonov
Slika 13.20: Hoyerov uinak i mehanizam uinak).
usidrenja prianjanjem 31
13.4 Raspored prvih natega
Naravno da prijelaz izmeu slobodnog i potpuno napetog
dijela vlanoga lanka mora biti postupan, KLINAST, prijelaz.
Upravo je tomu klinastom dijelu Hoyer pripisivao uinak
sidrenja.
Meutim, pokazalo se je da je nakon dvije do tri godine taj
uinak postupno IEZAVAO, oito zbog PUZANJA okolnog
betona.
Dapae, u nekim je sluajevima dolazilo i do PUCANJA betona,
pa je sidrenje propadalo jo i ranije.
Zbog toga je oito kako se ne moemo pouzdati u obino
sidrenje prianjanjem, nego je nuno ostvariti odrezno
sidrenje.
To se postie na dva naina:
y orebravanjem vlanih lanaka i
y prepletanjem (spletovi struna, uta).
32
13.4 Raspored prvih natega
Jo o jednom uinku valja voditi rauna.
Naime, prianjanje se ostvaruje tako to po oploju vlanoga
lanka djeluju obodna tlana naprezanja.
Meutim, s obzirom na djelovanje na okolni beton ona se
ostvaruju kao vlana naprezanja.
Promatramo li skupinu vlanih lanaka rasporeenih u
poprenomu presjeku u retke i stupce (slika 13.21), vidjet
emo da se unutar skupine vlanih lanaka ova vlana
naprezanja meusobno ponitavaju.
To znai da ova vlana naprezanja djeluju
samo po obodu skupine.
Zato se mora du cijele prijenosne
duljine predvidjeti armatura to
obujmljuje cijelu skupinu vlanih
lanaka.
Slika 13.21: Djelomino meusobno ponitavanje sila cijepanja meu uetima 33
 13.4 Raspored prvih natega
Pogledajmo jo stanje analogno onomu to je predoeno na
slici 13.2.
Radi se o rubnim vlanim silama to se javljaju na elu nosaa, te
o skretanju vlanih naprezanja to proizlaze iz tehnike
teorije savijanja.
Na slici 13.22 predoen je
sluaj predhodno napeta
nosaa pravokutna
presjeka.
Predoen je i tijek uzdu-
nih naprezanja na kraju
podruja uvoenja sile
Slika 13.22: Unutarnje sile pri kraju predhodno napetog nosaa prednapinjanja.
I u predhodno napetih nosaa javlja se problem poprenih
momenata savijanja kakav je predoen na slici 13.10.
34
13.4 Raspored prvih natega
Promatramo li donju pojasnicu nosaa, vidjet emo kako na
lijevom rubu djeluje sila prednapinjanja, P(u teitu
presjeka svih ueta), a na desnom rubu rezultanta
pripadnih tlanih naprezanja (slika 13.23).
One oito nisu u ravnotei (P je znatno vea).
Za ravnoteu je nuna posmina sila, T, to djeluje du
gornjeg ruba donje pojasnice, ali i popreni moment poput
onoga na slici 13.10.

Slika 13.23: Stanje u sidrenom podruju predhodno napetog nosaa

35
13.4 Raspored prvih natega
Taj moment izaziva poprena vlana naprezanja, to mogu i
premaiti vlanu vrstou betona, pa du gornjeg ruba
donje pojasnice nastaje PUKOTINA (desni dio slike 13.23).
Kako se to ne bi dogodilo, uta se rasporeuju u presjeku
tako da su sile na obama krajevima sidrenoga podruja uvijek
uravnoteene.
Postupak je predoen na slici 13.24.
* * * * *
Valja naglasiti da se ovaj postupak vie ne primjenjuje u
praksi, ali je ipak izloen zbog toga to je pouan.
Naime, on bi bio primjenjiv kada bi se na sidritu staze za
prednapinjanje razine slojeva ut mogle namjetati po
volji, ali to nije sluaj.

36
13.4 Raspored prvih natega

c broj natega

d
4,846
n= = 41
a b 0,118

udaljenost slojeva od donjega ruba

e uzimamo
a popreni presjek nosaa n = 42
c
b tijek uzdunih naprezanja
pod samom silom prednapinjanja
c uzduna naprezanja pomnoena s
pripadnom irinom nosaa
c detalj pri donjoj pojasnici nosaa
d sumarna krivulja
e odreivanje poloaja razine
pojedinih slojeva ueta

Slika 13.24: Postupak odreivanja

poloaja razine pojedinih slojeva ueta u sidrenom podruju predhodno napetog nosaa 37
13.4 Raspored prvih natega
Na dijelu slike oznaenu sa b predoen je tijek uzdunih
naprezanja od same sile prednapinjanja (bez djelovanja
vlastite teine).
Na slici c nanesena su ta naprezanja pomnoena s
pripadnim irinama presjeka nosaa.
Slijedi SUMARNA KRIVULJA (slika d) to predouje porast
OBUJMA TIJELA NAPREZANJA od dna presjeka do vrha.
Vrijednost krivulje na razini vrha donje pojasnice
(nepromjenjive irine) dobije se iz izraza (slika 13.25):
Pd1 = 0,5(dbd + d1bd)dd (13.8)
Ta veliina predstavlja vrijednost sumarne krivulje na toj
razini.

sumarna krivulja

Slika 13.25: Vrijednost sumarne krivulje na razini

gornjeg ruba donje pojasnice 38
13.4 Raspored prvih natega
Vrijednost krivulje na samomu vrhu jednaka je sili
prednapinjanja.
Slijedi raspodjelba te sile na pojedinane slojeve ut.
Sila u jednom uetu 12,7 mm (1/2) pri poetnom
naprezanju jednaku 0,7ftk iznosi 118 kN.
Naime, plotina je presjeka jednog ueta 99 mm2 (podatak
iz prospekta proizvoaa), a prekidna je vrstoa 1 700
N/mm2, pa je sila u jednom uetu:
P1 = 0,717009310-3 = 118 kN
Podijeli li se sila prednapinjanja s tom vrijednosti, dobije se broj
ut (to mora biti tk /paran/).
U ovom je sluaju sila prednapinjanja P = 4,846 MN, a broj
ut 42.
U najnii sloj moe ih stati 12.

39
13.4 Raspored prvih natega
Odsjeak sile prednapinjanja jednak ukupnoj sili pomnoenoj
s omjerom 12/42 spustimo na sumarnu krivulju, pa
presjecite projiciramo na dijagram c.
Tako smo dobili visinu do koje see utjecaj najniega sloja
ut.
Poloaj samoga sloja odreen je na slikama e i c (u veemu
mjerilu).
Primijenjeno je pravilo za odreivanje poloaja teita
trapeza.
Postupak je ponovljen za sljedei sloj od 12 ut. to se
takoer nalazi u donjoj pojasnici (u dijelu nepromjenjive
irine).
Slijedi obrnut postupak: razinu vrha skoenog dijela donje
pojasnice projiciramo na sumarnu krivulju.
Vidimo da to priblino odgovara broju od 12 ut.
40
13.4 Raspored prvih natega
Meutim, ne moe svih 12 stati u jedan sloj, nego u jedan
8, a u drugi 4.
Poloaje tih slojeva odredimo na jednak nain.
Tako nastavimo do kraja: u predzadnjem su sloju 4, a u zadnjem
(najviem) 2 ueta.
Na slici 13.26 predoen je ovako dobiveni
razmjetaj ut u presjeku (desna po-
lovica), dok je na lijevoj polovici predoen
uvrijeeni raspored.
Uoimo kako je broj potrebnih ut,
to daju priblino jednako rubno nap-
rezanje osjetno manji.
Ueta su rasporeena po vorovima
Slika 13.26: Raspored ueta u
PN nosau
mree oknaca 40 mm, s tim to udalje-
nost od ruba presjeka mora biti 50 mm.
Vlana sila od poprenog momenta preuzima se armaturom.41
13.4 Raspored prvih natega
Armatura mora biti od gusto rasporeenih to tanjih
ipaka.
* * * * *
Predhodno napeti nosai imaju jo jednu osobitost.
Naime, broj se ut odreuje na osnovi momenta
savijanja u najjae napregnutu presjeku.
Meutim, kako su ueta prva, sila prednapinjanja
proizvodi jednak moment savijanja du cijeloga
nosaa.
To onda znai da bi, kada se ne bi nita poduzelo,
dopustiva naprezanja pri prednapinjanju bila
premaena na veem dijelu duljine nosaa.
Zbog toga se sprjeava prianjanje izmeu ueta i okolnog
betona na potezu poev od presjeka u kojem bi dopustiva
naprezanja bila dosegnuta uvlaenjem ueta u plastinu
cijev. 42
13.4 Raspored prvih natega
Postupak odreivanja tih poteza predoen je na slici 13.27.
y Prvo se nanese pravokutnik visine (P/A)(1+e/jg).
y Zatim se od njega odbije odozgor parabola visine Mg0/Wd.
y Slijedi povlaenje vodoravnoga pravca na visini ftn
(dopustivo tlano naprezanje pri prednapinjanju) od donjega
ruba.
y Poev od presjecita toga pravca s parabolom treba
odvojiti nekoliko ut od betona (sprijeiti prianjanje).
Postupak se ponav-
lja onoliko puta ko-
liko je potrebno.
Ueta se odvajaju
napreskokce i u
vodoravnom i u
okomitomu smjeru.
Slika 13.27: Postupak odreivanja poteza du kojih treba odvojiti ueta od betona 43
13.4 Raspored prvih natega
Na slici 13.28 predoen je primjer odvajanja ut.

Slika 13.28: Raspored odvajanja ueta s duljinama du kojih se to ini 44