ZAVOD ZA

GEOTEHNIKU

Sveuilite u Zagrebu
Graevinski fakultet

Preddiplomski studij

GEOTEHNIKO INENJERSTVO

11. predavanje

Stabilnost odrona
 SADRAJ PREDAVANJA ZAVOD ZA
GEOTEHNIKU

ODRONI

MJERE ZATITE OD ODRONA

KLASIFIKACIJE STIJENSKIH ODRONA

PRORAUN STABILNOSTI ODRONA

 ODRONI ZAVOD ZA
GEOTEHNIKU

Odroni predstavljaju veliku opasnost u podrujima koja se

odlikuju izrazitom raznovrsnou litostratigrafskog sastava tla,
visokim stupnjem tektonske i seizmike aktivnosti, sloenim
geolokim karakteristikama, razliitim reljefnim obiljejima,
nepovoljnim klimatskim uvjetima, razvijenom vodnom mreom i
znaajnim antropogenim utjecajem na oblikovanje reljefa.

Odroni manjih i veih razmjera su uestala pojava du Jadranske

magistrale i okolnih cesta na planinskim padinama.
 ODRONI ZAVOD ZA
GEOTEHNIKU

 ODRONI ZAVOD ZA
GEOTEHNIKU

 ODRONI ZAVOD ZA
GEOTEHNIKU

 ODRONI ZAVOD ZA
GEOTEHNIKU

 ODRONI ZAVOD ZA
GEOTEHNIKU

 ODRONI ZAVOD ZA
GEOTEHNIKU

Odron u Staroj Bakoj na Krku, 2009.

Odron na Dravnoj cesti D 44,

Lupoglav Buzet, 2011.
 ODRONI ZAVOD ZA
GEOTEHNIKU

U stijenskoj masi se rijetko kada dogaa pojava globalne nestabilnosti

(potpuni slom kroz stijensku masu).

U stijenskoj masi najee se susree pojava erozijske nestabilnosti

(osipavanje sitnih odlomaka stijene) ili lokalne nestabilnosti (odroni
dijelova stijenske mase - blokova).

Odron je gotovo trenutno odvajanje dijelova stijene zbog klimatskih,

biolokih i antropogenih imbenika.

Mogui scenariji su osipavanje sitnih odlomaka stijene, odron

pojedinanih dijelova stijene (blokovi) i kamene lavine (djelovanjem
gravitacije dijelovi stijenske mase razliitih dimenzija kreu se
velikom brzinom niz pokos). Mogua je istovremena pojava
navedenih scenarija.
 ODRONI ZAVOD ZA
GEOTEHNIKU

Odrone uvjetuju klimatski i bioloki imbenici.

Klimatski imbenici su:

poveanje pornog tlaka tijekom infiltracije oborina,
erozija materijala tijekom jakih kia,
ciklusi smrzavanja-odmrzavanja.

Vanost klimatskih imbenika pojaavaju recentne klimatske

promjene koje se odraavaju vrlo negativno na stabilnost odrona.
 ODRONI ZAVOD ZA
GEOTEHNIKU

Brze promjene klime, koje su se poele prouavati tek u zadnjih 30

godina, se meu ostalim snano odraavaju i na stabilnost odrona.

Posebno jak utjecaj, zbog poveanja frekvencije odrona, klimatske

promjene imaju na kosine i inenjerske usjeke u tlu i stijeni koji slue
prometnoj infrastrukturi.

Vrijednost cestovne i eljeznike infrastrukture samo u EU se

procjenjuje na 9.7 trilijuna .

Odravanje iziskuje 10x manje sredstava od hitnih popravaka nastalih

nakon odrona.
 ODRONI ZAVOD ZA
GEOTEHNIKU

Voda je jedan od kljunih faktora koji kontrolira stabilnost odrona.

Klimatske promjene predviaju:

Vrua i sua ljeta

- Skupljanje, raspucavanje, gubitak vegetacije

Periode intenzivnijih oborina

- Bujanje, drukiji reim infiltracije, povieni porni pritisci,
erozija, poplavljivanje
 ODRONI ZAVOD ZA
GEOTEHNIKU

Bioloki imbenici su:

mrvljene i kemijsko raspadanje stijena,
irenje pukotina uslijed rasta korijenja,
odvajanje dijelova stijena po sistemu poluge.
 ODRONI ZAVOD ZA
GEOTEHNIKU

Antropogeni imbnici se manifestiraju kroz graevinske radove kao to su

zasijecanje ili nasipavanje,pri emu se mijenja naponsko stanje u stijenskoj
masi, pa novonastalo stanje naprezanja postaje prevladavajui imbenik u
poveanju nestabilnosti.

Za vrijeme miniranja (ak i ako se vrlo paljivo i kontrolirano izvede

eksplozija) na stijensku masu djeluje visoki intezitet kratkotrajne sile, te
dolazi do usitnjavanja stijene i proirenja pukotina to poveava rizik od
lokalne i erozijske nestabilnosti.
Pod utjecajem te sile mogu se pokrenuti rizini blokovi i klinovi.

Uklanjanje vegetacije moe takoer utjecati na lokalnu i erozijsku

nestabilnost.
 ODRONI ZAVOD ZA
GEOTEHNIKU

U nekim sluajevima oita je opasnost od odrona (npr. nestabilan blok na

vrhu pokosa).

Meutim, najopasniji oblici sloma stijenske mase se dogaaju kada se blok

iznenada oslobodi iz naizgled vrste povrine s malim deformacijama u
okolnoj stijeni. To se moe dogoditi kada se sile, koje djeluju okomito na
ravninu diskontinuiteta (izolira blok od drugih diskontinuiteta), promijene
zbog pornog pritiska u diskontinuitetu ili smanjenja posmine vrstoe tih
ravnina (uzrokovano dugoronim propadanjem zbog utjecaja vremenskih
prilika).

Oslobaanje kljunih blokova ponekad moe ubrzati odrone znaajnih

razmjera ili u ekstremnim sluajevima, slomove pokosa velikih razmjera.
 ODRONI ZAVOD ZA
GEOTEHNIKU

Dimenzije odronjenog bloka ovise o prostornom rasporedu

diskontinuiteta, a mehanizam gibanja o orijentaciji diskontinuiteta.

Mehanizmi gibanja blokova po pokosu mogu biti: kosi hitac (falling),

odskakivanje (bouncing), klizanje (sliding) ili kotrljanje (rolling).

Primjer odskakivanja
(bouncing) bloka po pokosu
 ODRONI ZAVOD ZA
GEOTEHNIKU

4 MOGUA GIBANJA BLOKA PO POKOSU

 ODRONI ZAVOD ZA
GEOTEHNIKU

Najvaniji faktor koji kontrolira putanju odronjenog bloka je

geometrija pokosa.

Prevjesi ili slini geometrijski oblici pokosa, npr. istake imaju

djelovanje ski-skakaonica i daju veliku horizontalnu komponentu
brzine odronjenom kamenu uzrokujui njegov odskok daleko od
noice pokosa.

iste povrine tvrde stijene, neoteene vremenskim uvjetima ne

usporavaju znaajnije brzinu kretanja odronjenog ili kotrljajueg
kamena.

Meutim, povrine prekrivene tronim materijalom ili ljunkom

apsorbiraju znatnu koliinu energije udara odronjenog kamena i u
nekim sluajevima mogu ga u potpunosti zaustaviti.
 ODRONI ZAVOD ZA
GEOTEHNIKU

Svojstvo usporavanja povrinskog materijala je izraeno preko

koeficijenta restitucije.

Vrijednost ovog koeficijenta ovisi o vrsti materijala koji formira

povrinu udara.

iste povrine tvrde stijene imaju visoki koeficijent restitucije, dok

tla i rastroene stijene imaju nizak koeficijent restitucije.

Drugi imbenici kao to su: veliina i oblik kamena, koeficijent trenja

povrine stijene i razbija li se stijena pri udaru na manje komade su
manje znaajni od geometrije pokosa i koeficijenta restitucije.
 MJERE ZATITE OD ODRONA ZAVOD ZA
GEOTEHNIKU

UKLANJANJE MATERIJALA - uklanjanje rastresitog stijenskog

materijala s pokosa pomou runih alata i/ili mehanike opreme.
Obino se koristi u kombinaciji sa drugim mjerama.
POSTAVLJANJE MREE NA
POKOS -vrsta zatite od odrona koja
se preteno koristi za trajne pokose.
Svrha mree nije zaustaviti
odronjeno kamenje nego uhvatiti
odronjene blokove izmeu povrine
stijene i mree te tako smanjiti
horizontalnu komponentu brzine koja
uzrokuje odbijanje bloka na kolnik.
Blokovi se akumuliraju u podnoju
pokosa, te ih je potrebno ukloniti.
 MJERE ZATITE OD ODRONA ZAVOD ZA
GEOTEHNIKU

JARAK ZA HVATANJE ODRONA

- pasivna mjera zatite od odrona. Nalazi
se na noici pokosa ukoliko postoji
dovoljno prostora za njegov smjetaj. U
sluaju vrlo uskih prometnica postoji
mogunost da nee biti dovoljno prostora
za postavljanje jarka za hvatanje na noici
strmih pokosa. Ovo ogranienje takoer
vrijedi za zemljane ili stijenske nasipe, za
gabionske zidove ili masivne betonske
zidove. Dno ovog jarka treba biti
prekriveno slojem ljunka kako bi
apsorbirao energiju odronjenog stijenskog
bloka.
 MJERE ZATITE OD ODRONA ZAVOD ZA
GEOTEHNIKU

Prostor izmeu jarka i prometnice trebao bi se zatititi (npr.

barijerama) kako odronjeni blok ne bi nakon udara u jarak i odbijanja
dosegao kolnik. Za projektiranje jarka potrebno je numerikim
analizama izraunati putanje potencijalno nestabilnih blokova. Kriterij
za minimalnu udaljenost izmeu noice pokosa i barijere je taj da se
ne smije dopustiti da bilo koji kamen pogodi barijeru prije nego to se
njegova kinetika energija smanji udarom na sloj ljunka u jarku.
Obino se koristi u kombinaciji s drugim mjerama zatite. Primjena
jaraka za zatitu od odrona je najrairenija u Sjedinjenim Amerikim
Dravama gdje postoje smjernice za njihovo projektiranje.
 MJERE ZATITE OD ODRONA ZAVOD ZA
GEOTEHNIKU

Ispitivanje udaljenosti zaustavljanja odronjenih

blokova od pokosa. Blokovi su oznaeni krunicama.
 MJERE ZATITE OD ODRONA ZAVOD ZA
GEOTEHNIKU

ISKOP/BERME - Uklanjanje materijala s pokosa kako bi se stvorilo

podruje - berma gdje se odron moe zaustaviti. Koritenjem moderne
prakse graevinskih radova poboljava se stanje novonastalih ili
obnovljenih pokosa.

MLAZNI BETON - Mlazni beton se nanosi pod jakim pritiskom na

pokos. Prvenstveno se koristi kako bi zaustavio utjecaj erozije.
Takoer, pomae u zadravanju stijenskih blokova na pokosu.

DRENAA - Smanjenje razine vode u pokosu kroz ugradnju

horizontalnih drenova. Obino se koristi s veinom drugih
projektantskih mjera.
 MJERE ZATITE OD ODRONA ZAVOD ZA
GEOTEHNIKU

SIDRENJE I UVEZIVANJE SAJLAMA - Poveanje stabilnosti

pokosa sidrenjem i uvezivanjem elinom uadi - sajlama. Koristi se
za zadravanje blokova na pokosu.
 MJERE ZATITE OD ODRONA ZAVOD ZA
GEOTEHNIKU

BARIJERE predstavljaju pasivni sustav zatite od odrona.

Koriste se u sluajevim kada se oekuju odroni nestabilnih blokova
stijenske mase. Barijere su definirane energetskim razredom,
visinom i elongacijom. Apsorbiraju odreenu energiju udara
stijenskog bloka. Energija udara definirana je brzinom pada bloka i
njegovom masom. Barijere se dimenzioniraju kinematikim
simulacijama i proraunima prema putanjama potencijalno
nestabilnih blokova stijenske mase.
 MJERE ZATITE OD ODRONA ZAVOD ZA
GEOTEHNIKU

HIBRIDNE BARIJERE ZA ZATITU OD ODRONA

kombinacija zatitnih mrea (zavjesa) i barijera za zatitu od odrona
bez donjeg ueta. Koriste se kao pasivna mjera zatite. Barijera
zaustavlja odronjeni stijenski blok, a zavjesa omoguava kontrolirano
kretanje bloka niz pokos do noice (npr. jarka za hvatanje odrona). Na
odreenoj udaljenosti, uzastopno, moe se instalirati nekoliko
hibridnih barijera.
 MJERE ZATITE OD ODRONA ZAVOD ZA
GEOTEHNIKU

GALERIJE ZA ZATITU OD ODRONA - imaju raspostranjenu

uporabu na strmim pokosima iznad uskih eljeznica ili prometnica.
Uinkovita galerija treba biti na relativno uskom rasponu i treba imati
strmo nagnuti krov. U sluaju iroke vietrane autoceste, postoji
mogunost da se nee moi isprojektirati dovoljno vrsta galerija koja
bi mogla izdrati velike energije udara.
 MJERE ZATITE OD ODRONA ZAVOD ZA
GEOTEHNIKU

 KLASIFIKACIJE ZAVOD ZA
STIJENSKIH ODRONA GEOTEHNIKU

Odroni predstavljaju glavnu opasnost kod stijenskih zasjeka uz ceste i

eljeznice, te u naseljima u planinskim podrujima.

Potrebno je razviti metodologiju koja e omoguiti mapiranje

podruja opasnosti od odrona.

Kvantitativna klasifikacija trebala bi omoguiti standardiziran nain

odreivanja prioriteta za radove sanacije na podrujima opasnosti od
odrona.

U Hrvatskoj je potrebno razviti metodologiju klasifikacije stijenskih

odrona u kru koja e biti prilagoena znaajkama procesa koji su
vani u nastajanju ovog reljefnog tipa.
 KLASIFIKACIJE ZAVOD ZA
STIJENSKIH ODRONA GEOTEHNIKU

Trenutno se u Hrvatskoj radovi zatite pokosa na ve postojeim

cestama provode u sklopu redovnog odravanja cesta. Preteno
obuhvaaju radove postavljanja zatitnih mrea i sustava kratkih
tapnih sidara.

Razvoj klasifikacije stijenskih odrona u Hrvatskoj omoguio bi

razvoj sustava upravljanja rizicima povezanih s odronima preko
projekata sanacije odrona.

Nedavni odroni u Krilu Jesenice i na Dravnoj cesti D 512 su

rezultirali detaljnijem pristupu lokalnog rjeavanja problema odrona
izradom projekata sanacije odrona.

Ovi odroni velikih razmjera pokazali su potrebu proaktivnog pristupa

kod rjeavanja problema odrona.
 RHRS ZAVOD ZA
GEOTEHNIKU

RHRS - klasifikacija stijenskih odrona SAD pristup

Oregon Department of Transportation (ODOT) zapoeo je razvoj RHRS-a

(Rockfall Hazard Rating System) 1984. godine.

Primjer stijenskog
pokosa uz prometnicu
 RHRS ZAVOD ZA
GEOTEHNIKU

Problem stabilnosti stijenskih pokosa je sloen u podrujima gdje

autoceste prolaze kroz teren koji zahtijeva zasjeke i/ili usjeke u stijeni.
U planinskim dravama kao to je Oregon, veina autocesta prolazi
kroz strmi teren gdje postoji velik broj stijenskih pokosa. Veina tih
pokosa je nastala prilikom izgradnje autocesta i vei su od 30 metara.

Potencijal mogueg odrona je velik u tim podrujima. Dijelom je

posljedica koritenja pretjerano agresivnog miniranja i tehnika iskopa
za izgradnju stijenskih pokosa. Iako ovakva praksa olakava iskop,
esto rezultira pokosima s veim potencijalom odrona.
 RHRS ZAVOD ZA
GEOTEHNIKU

Rockfall Hazard Rating System (RHRS) je namijenjen kao alat koji e

omoguiti detektiranje podruja opasnosti od odrona proaktivno, umjesto da
se reagira na ve pokrenute odrone.

RHRS prua pravno obranjiv, standardiziran nain odreivanja prioriteta za

uporabu ogranienih sredstava za izgradnju. To je postignuto brojanim
razlikovanjem rizika na podrujima opasnosti od odrona.

RHRS sustav ne ukljuuje preporuke za radove sanacije za razliito

ocijenjene pokose, jer odluke o mjerama sanacije ovise o mnogo faktora kao
to su raspoloiva financijska sredstva koja se ne mogu uzeti u obzir
prilikom ocjenjivanja.
 RHRS ZAVOD ZA
GEOTEHNIKU

Izrada sustava bila je voena, a njegova vrijednost procjenjivana

prema nekoliko kriterija:

Je li sustav razumljiv i jednostavan za koritenje?

Jesu li adekvatno objanjeni kriteriji?
Moe li nekoliko razliitih ocjenjivaa dobiti ujednaene rezultate?
Da li rezultati adekvatno odraavaju razinu opasnosti od odrona?
 RHRS ZAVOD ZA
GEOTEHNIKU

Kroz proces implementacije RHRS-a testiran je na vie od 3 000 lokacija.

Podruja gdje postoji opasnost od odrona ocijenjena su u odnosu jedan na

drugog kako bi se odredila podruja koja predstavljaju najvei rizik.

RHRS koristi dva naina ocjenjivanja pokosa: preliminarno ocjenjivanje

koje se provodi prilikom popisa pokosa i detaljno ocjenjivanje.

Preliminarno ocjenjivanje eliminira mnoge pokose iz daljnjeg razmatranja.

Zbog toga je ovaj pristup najuinkovitiji i najisplativiji nain za
klasifikaciju stijenskih odrona, posebno kada je potrebno ocjeniti velik broj
stijenskih pokosa.

RHRS predstavlja bodovni sustav.

 RHRS ZAVOD ZA
GEOTEHNIKU

Pri preliminarnom ocjenjivanju koriste se kategorije:

procijenjeni potencijal odrona
aktivnost odrona u povijesti

Kod detaljnog ocjenjivanja koriste se kategorije:

visina pokosa
uinkovitost jarka za hvatanje odrona
prosjeni rizik vozila
(= [prosjeni dnevni promet x duljina pokosa / 24 sata] / ograniena brzina)
procijenjena duljina vidnog polja
irina kolnika ukljuujui poploani rub
geoloke znaajke
veliina bloka (volumen odrona po dogaaju)
klima i prisutnost vode na pokosu
povijest odrona
 RHRS ZAVOD ZA
GEOTEHNIKU

POPIS POKOSA
Svrha pregleda pokosa je identificirati lokacije potencijalnih odrona i
odrediti opseg problema.

Za potrebe RHRS-a podruja odrona su definirana kao:

Svaki neprekinuti pokos du autoceste gdje je isti nivo i nain
pojavljivanja odrona.

Unutar neprekinutog podruja uestalost ili/i koliina odrona mogu biti

izrazito razliite kao i svojstva materijala i uzroci odrona.
Gdje postoje ovakve vrste varijacije, urnost i vrsta sanacije koja je potrebna
moe varirati dovoljno da bi se dijelovi pokosa promatrali kao zasebna
podruja.
 RHRS ZAVOD ZA
GEOTEHNIKU

PRELIMINARNO OCJENJIVANJE
Svrha preliminarnog ocjenjivanja je grupiranje pregledanih podruja odrona
tijekom popisa pokosa u tri kategorije, te racionalizacija vremena i osoblja
na nain da se detaljno ne ocjenjuju podruja koja su okarakterizirana kao
nisko do umjereno opasna u pogledu opasnosti od odrona.

Ovo ocjenjivanje je subjektivna procjena potencijala odrona koja zahtijeva

iskusno osoblje.

KLASA
A B C
KRITERIJ
PROCIJENJENI
POTENCIJAL
VISOKI UMJEREN NIZAK
ODRONA NA
AUTOCESTU
AKTIVNOST ODRONA
VISOKI UMJEREN NIZAK
U POVIJESTI
 RHRS ZAVOD ZA
GEOTEHNIKU

Obzirom da je est sluaj da dogaaji odrona nisu dobro dokumentirani,

vaan element preliminarnog ocjenjivanja su podaci iz prolosti koji se preteno
dobivaju od osoblja zaduenog za odravanje.

Odroni u prolosti dobar su pokazatelj to se moe oekivati u budunosti.

Pregled pokosa prua mogunost da se dokumentira aktivnost odrona u prolosti.

Prilikom preliminarnog ocjenjivanja trebaju biti pokrivene informacije:

1. Lokacija odrona
2. Uestalost/frekvencija odrona
3. Doba godine kada se pojavljuje najvie odrona
4. Veliina/koliina odrona po dogaaju
5. Fizike karakteristike materijala iz odrona
6. Mjesto gdje se odron u svojoj putanji zaustavio
7. Dostupne informacije o odronima u povijesti
8. Pretpostavljeni uzrok odrona
9. Uestalost patrole koja je zaduena za ienje jaraka
10. Procjena trokova za odravanje poslije odrona
 RHRS ZAVOD ZA
GEOTEHNIKU

Opis klasa :

Ocjena C znai da je malo vjerojatno da e se dogoditi odron na lokaciji ili ako

se dogodi malo je vjerojatno da e dosei autocestu. Rizik dogaaja je
nepostojei do niski.

Kod pokosa s ocjenom B rizik varira od niskog do umjerenog. Iako je odron niz
pokos mogu, podruje u noici pokosa je dovoljno iroko da ograniava
gotovo sve blokove da dosegnu kolnik. Na ovom podruju odron na kolniku e
biti rijetka pojava.

Za podruja koja su ocijenjene s ocjenom A, rizik varira od umjerenog do

visokog. Na ovakvim podrujima postoji velik broj potencijalno opasnih
blokova i sigurno je da e blok pasti na kolnik. Uz to, vidno polje je nedovoljno
i kolnik je prilino uzak. Sva podruja s ocjenom A trebaju biti fotografirana.
Fotografski podaci korisni su kada se razmatraju idejna rjeenja i posebno su
korisni za uoavanje promjena koje se dogaaju na pokosu izmeu godinjih
pregleda.
 RHRS ZAVOD ZA
GEOTEHNIKU

Preliminarno ocjenjivanje je vaan korak u RHRS procesu, posebno ako je

ukljuen velik broj pokosa.

Detaljnije ocjenjivanje vrit e se samo na pokosima s ocjenom A to e

ekonomizirati napor, te osigurati zatitu najkritinijih podruja.

Eventualno e se pristupiti detaljnom ocjenjivanju na pokosima s ocjenom B

ukoliko e na raspolaganju biti dovoljno sredstava i vremena.

Podruja s ocjenom C nee se dalje razmatrati, te stoga nee biti ukljuena u

bazu podataka.
 RHRS ZAVOD ZA
GEOTEHNIKU

DETALJNO OCJENJIVANJE
Svrha detaljnog ocjenjivanja je brojano razlikovanje rizika na
identificiranim lokacijama kako bi se na temelju rezultata lokacije mogle
rangirati prema prioritetu sanacije.

Detaljno ocjenjivanje sadri 12 kategorija prema kojima se pokosi ocjenjuju

i boduju, a zatim se rezultati pojedine kategorija zbrajaju.
Pokosi s veim brojem bodova predstavljaju vei rizik od odrona.
U kategorijama su sadrani glavni elementi koji su uzroci odrona.

Za bodovanje se koristi eksponencijalni sustav bodovanja (kako se rizik

poveava s lijeva na desno, bodovi iznad svakog stupca se poveavaju od 3
do 81 bod). Navedeni rasponi bodova su samo predstavnici kontinuuma
bodova od 1 do 100, te je preporueno koristiti cijeli niz raspona bodova.
 RHRS ZAVOD ZA
GEOTEHNIKU

1 feet = 30,48 cm

1 yard = 0.9144 m
 MODIFICIRANI RHRS ZAVOD ZA
GEOTEHNIKU

Svrha modifikacije je bila poboljati RHRS dodavanjem nekoliko klimatskih

i geolokih imbenika koji su prepoznati u strunoj literaturi kao uzroci
odrona, sa svrhom tonijeg procijenjivanja imbenika koji pridonose
odronima.

Osim toga, trebalo je ukloniti nekoliko nedostataka:

Subjektivna terminologija za neke parametre ne doputa dosljednost u
ocjenjivanju pokosa od strane razliitih ocjenjivaa.
Nekoliko geolokih karakteristika i klimatskih uvjeta nisu obuhvaeni
dosadanjim sustavom iako doprinose nastanku odrona.
Obzirom da postoje samo dva parametra koji opisuju geoloke znaajke
pokosa, postoji mogunost da pokos ima visoki ukupni rezultat iako nije
vjerojatno da e geoloki uvjeti uzrokovati odron.
 MODIFICIRANI RHRS ZAVOD ZA
GEOTEHNIKU

U dotadanjem RHRS-u mnogi parametri su se ocjenjivali na temelju

subjektivne terminologije kao to je mogue, manje, vie, niska, umjerena,
visoka, malo, povremeno, mnogi i sl.

Neke od izmjena u sustavu ukljuivale su uklanjanje terminologije takvog

tipa i zamjenu takvog naina bodovanja parametara s numerikim
vrijednostima ili detaljnije opisnom terminologijom na temelju istraivanja.

Takoer RHRS nije uzimao u obzir nekoliko imbenika koji su prepoznati u

novijoj literaturi kao imbenici koji pridonose potencijalu odrona. Stoga,
nekoliko kategorija je promijenjeno, proireno ili dodano na temelju
podataka istraivanja.

Modificirani sustav RHRS-a sadri etiri zasebne kategorija koje pridonose

potencijalu odrona: karakteristike pokosa, klimatski uvjeti, geoloki uvjeti i
uvjeti diskontinuiteta. Dodana je i kategorija koja se boduje odvojeno za
rizik, a sadri prometne uvjete.
 STRATEGIJA ZATITE OD ODRONA ZAVOD ZA
U HRVATSKOJ GEOTEHNIKU

U Republici Hrvatskoj ne postoji sustavno prikupljanje podataka o

odronima koji mogu dati korisne informacije o veliini i frekvenciji
odrona za potrebe mapiranja podruja opasnosti od odrona, te
projektiranja mjera zatite od odrona u podrujima koja su
najugroenija.

Stoga je potrebno razviti strategiju zatite od odrona koja bi iskoristila

dostupne podatke o dosadanjim odronima, klimi i posebno
klimatskim promjenama, te iz toga razvila smjernice za sustav zatite
od odrona koji bi odgovarao hrvatskom podneblju i geologiji.
 STRATEGIJA ZATITE OD ODRONA ZAVOD ZA
U HRVATSKOJ GEOTEHNIKU

 PRORAUN STABILNOSTI ODRONA ZAVOD ZA

GEOTEHNIKU

PRETPOSTAVKE PRORAUNA
Svaki blok je modeliran kao estica koja se moe shvatiti kao
infinitezimalan krug, budui da veliina bloka nije ulazni parametar za
algoritam.
Smatra se da blokovi imaju masu koja je odreena konstantnom vrijednosti.
Masa se ne koristi u jednadbama koje proraunavaju gibanje blokova,
koristi se samo za proraun kinetike energije prilikom izrade grafova i
prikaza rezultata.

Masa se odreuje na poetku simulacije i ostaje konstantna tijekom

simulacije. Blok se ne moe razbiti ili podijeliti na vie komada tijekom
simulacije.

Otpor zraka nije uzet u obzir u jednadbama. Pretpostavlja se da su blokovi

dovoljno masivni i da se kreu dovoljno malim brzinama da se otpor zraka
moe zanemariti. Kada bi se otpor zraka ukljuio u jednadbe, analiza bi
postala mnogo sloenija, a utjecaj na izlazne rezultate bi bio vrlo mali.
 PRORAUN STABILNOSTI ODRONA ZAVOD ZA
GEOTEHNIKU

ALGORITAM KOSOG HITCA pretpostavlja da blok ima neku brzinu

koja e ga pokretati, kroz zrak, iz sadanje pozicije na novu poziciju gdje e
blok udariti u pokos.

Svrha algoritma kosog hitca je pronai lokaciju sjecita parabole (putanje

bloka) i pokosa. Nakon to se pronae toka sjecita, proraunava se brzina
nakon udara koristei koeficijente restitucije. Ako se, nakon udara, blok
kree bre od definirane minimalne brzine (vMIN) proces poinje ponovno i
trai se sjecite putanje bloka i pokosa (bouncing - odskakivanje).

Minimalna brzina (vMIN) definira prijelaz izmeu stanja kosog hitca i

stanja u kojem se blok kree presporo da bi se smatrao kosim hitcem i
umjesto toga se kotrlja, klie ili zaustavlja. Rezultati simulacije i vrijeme
potrebno za proraun simulacije nisu osobito osjetljivi na promjene vMIN.
 PRORAUN STABILNOSTI ODRONA ZAVOD ZA
GEOTEHNIKU

SHEMA KOSOG HITCA

DOMET: v0 20,8m / s 45

v02 sin 2
xD 80m
g
 PRORAUN STABILNOSTI ODRONA ZAVOD ZA
GEOTEHNIKU

 PRORAUN STABILNOSTI ODRONA ZAVOD ZA

GEOTEHNIKU

SHEMA HORIZONTALNOG HITCA ( 0 = 0)

 PRORAUN STABILNOSTI ODRONA ZAVOD ZA
GEOTEHNIKU

Za odreivanje putanje bloka, tj. sjecita njegove putanje i pokosa koriste se

parametarski oblici jednadbi (parabola - putanja bloka i pravac - segment pokosa).

Parametarska jednadba pravca:

x x1 x2 x1 u

y y1 y2 y1 u u 0,1
(x2,y2)
(x1,y1)
gdje su:
x1,y1 - prve krajnje toke pravca,
x2,y2 - druge krajnje toke pravca.
 PRORAUN STABILNOSTI ODRONA ZAVOD ZA
GEOTEHNIKU

Parametarska jednadba parabole:

x v X 0t x0

t 0,
1 2
y gt vY 0t y0
2
gdje:
g je akcelacija zbog gravitacije
(s negativnim predznakom),
x0, y0 - odreuju poetni poloaj bloka,
vx0, vy0 - odreuju poetnu brzinu bloka.

Parametarske jednadbe za brzinu estica:

v XB v X 0

vYB vY 0 gt

gdje su:
vxB, vyB - brzine bloka u bilo kojoj toki parabole, prije udara.
 PRORAUN STABILNOSTI ODRONA ZAVOD ZA
GEOTEHNIKU

Izjednaavanjem toaka parabole i jednadbe pravca (tj. x=x i y=y) i postavljanjem

u poznati oblik ax2 + bx + c = 0 dobivamo:
1 2
2 g t vY 0 qv X 0 t y0 y1 qx1 x0 0

gdje je nagib pravca:

q
y2 y1
x2 x1

Jednadba se moe rijeiti po t prema formuli za rjeenja (nultoke) kvadratne

jednadbe:
b b 2 4ac
t
2a

gdje su:
c y0 y1 qx1 x0
1
a g b vY 0 qv X 0
2
 PRORAUN STABILNOSTI ODRONA ZAVOD ZA
GEOTEHNIKU

Nakon to je odreeno sjecite, proraunavaju se brzine neposredno prije udara. Ove

brzine se transformiraju u normalnu i tangencijalnu komponentu u odnosu na pokos
prema izrazima:
vNB vYB cos v XB sin

vTB vYB sin vXB cos

gdje su:
vNB, vBT - normalna i tangencijalna komponenta brzine bloka, prije udara,
- nagib segmenta.

vA
vB
 PRORAUN STABILNOSTI ODRONA ZAVOD ZA
GEOTEHNIKU

Brzine poslije udara se izraunavaju, koristei koeficijente restitucije prema

izrazima:
vNA RN vNB vA
vB
vTA RT vTB

gdje je:
RN - koeficijent normalne restitucije, u rasponu od 0 do 1,
RT - koeficijent tangencijalne restitucije, u rasponu od 0 do 1,
vNA, vTA - normalna i tangencijalna komponenta brzine bloka, poslije udara.

Brzine poslije udara se transformiraju natrag u horizontalne i vertikalne komponente

prema izrazima:
vXA vNA sin vTA cos

vYA vTA sin vNA cos

gdje su:
vXA, vYA - horizontalna i vertikalna komponenta brzine bloka, poslije udara.
 PRORAUN STABILNOSTI ODRONA ZAVOD ZA
GEOTEHNIKU

Zatim se proraunava brzina bloka i usporeuje se s vMIN. Ako je vea od

vMIN proces poinje iznova i trai se idua toka sjecita. Ako je brzina
manja od vMIN blok se vie ne moe smatrati esticom i koristi se algoritam
klizanja.
 PRORAUN STABILNOSTI ODRONA ZAVOD ZA
GEOTEHNIKU

ALGORITAM KLIZANJA se koristi za proraunavanje gibanja blokova

nakon to se na njih vie ne moe primjenjivati algoritam estice.
Blokovi se mogu klizati po bilo kojem segmentu pokosa.
Za potrebe algoritma klizanja, segment pokosa ima svojstva: kut pokosa ()
i kut trenja ().
Kut trenja moe biti zadan konstantnom vrijednou ili sluajnom
distribucijom.
Blok moe poeti klizati na bilo kojoj poziciji du segmenta i moe imati
poetnu brzinu koja je usmjerena prema gore ili prema dolje.
U jednadbu se uzima u obzir samo tangencijalna komponenta brzine u
odnosu na segment pokosa.
Nakon to je klizanje pokrenuto, algoritam se koristi ovisno o tome da li je
poetna brzina prema gore ili prema dolje.
 PRORAUN STABILNOSTI ODRONA ZAVOD ZA
GEOTEHNIKU

KLIZANJE PREMA DOLJE

Ako je poetna brzina bloka usmjerena prema dolje (ili je nula), ponaanje
bloka ovisi o veliini kuta trenja () i nagibu pokosa ().

v0

vEXIT
s
g
 PRORAUN STABILNOSTI ODRONA ZAVOD ZA
GEOTEHNIKU

= Ako je nagib pokosa jednak kutu trenja, pokretaka sila (gravitacija)

je jednaka sili otpora (trenje), te e blok skliznuti prema dolje na kraju
segmenta s brzinom koja je jednaka poetnoj brzini (tj. vEXIT=v0).
Poseban sluaj je kada je v0=0; u tom sluaju blok se ne mie i simulacija
zavrava.

> Ako je nagib pokosa vei od kuta trenja, pokretaka sila je vea od
sile otpora i blok e skliznuti sa segmenta s poveanom brzinom. Brzina
kojom blok naputa segment pokosa izraunava se prema:

vEXIT v02 2sgk

 PRORAUN STABILNOSTI ODRONA ZAVOD ZA
GEOTEHNIKU

Gdje je:

vEXIT brzina bloka koju ima na kraju segmenta,

v0 poetna brzina bloka, tangencijalna na pokos,
s udaljenost poetne pozicije i krajnje toke segmenta,
g akceleracija zbog gravitacije (-9.81 m/s2),
k sin() cos()tan(),
nagib segmenta,
kut trenja segmenta,
+ ako je poetna brzina bloka koja je prema dolje ili nula,
- ako je poetna brzina bloka koja je prema gore.
 PRORAUN STABILNOSTI ODRONA ZAVOD ZA
GEOTEHNIKU

< Ako je nagib pokosa manji od kuta trenja, sila otpora je vea od
pokretake sile i brzina bloka e se smanjiti. Blok se moe zaustaviti na
segmentu, ovisno o duljini segmenta i poetnoj brzini bloka.

Uz pretpostavku da je segment beskonano dug, rauna se duljina nakon

koje e se blok zaustaviti.
Duljina se rauna tako da se stavi da je izlazna brzina jednaka nuli u
jednadbi:
vEXIT v02 2sgk 0

Iz ega slijedi:

v02
s
2 gk
 PRORAUN STABILNOSTI ODRONA ZAVOD ZA
GEOTEHNIKU

Izraunava se udaljenost od poetne pozicije do kraja segmenta.

Ako je duljina nakon koje e se blok zaustaviti vea od udaljenosti poetne
pozicije i kraja segmenta, blok e skliznuti na kraju segmenta.

U tom sluaju, izlazna brzina se rauna prema:

vEXIT v02 2sgk

U suprotnom, blok e se zaustaviti na segmentu i simulacija e se zaustaviti.

Pozicija gdje e se blok zaustaviti je udaljenost s od poetne lokacije prema

dolje.
 PRORAUN STABILNOSTI ODRONA ZAVOD ZA
GEOTEHNIKU

KLIZANJE PREMA GORE

Kod klizanja prema gore sila trenja i gravitacijska sila djeluju na smanjenje
brzine estice.
vEXIT

g v0

s
g
 PRORAUN STABILNOSTI ODRONA ZAVOD ZA
GEOTEHNIKU

Uz pretpostavku da je segment beskonano dug, estica e se zaustaviti

nakon to prijee put:
v02
s
2 gk
Ako je duljina zaustavljanja vea od udaljenosti do kraja segmenta, stijena
e skliznuti s kraja segmenta. U tom sluaju, izlazna brzina se rauna
pomou jednadbe:
vEXIT v02 2sgk

Ako je duljina zaustavljanja manja od udaljenosti do kraja segmenta blok e

se zaustaviti i simulacija e se zaustaviti.
 PRORAUN STABILNOSTI ODRONA ZAVOD ZA
GEOTEHNIKU

Ako blok klie prema gore i zaustavi se onda se na njega primjenjuje

algoritam klizanja prema dolje.

Ako je segment dovoljno strm da dopusti klizanje (tj. >) tada e blok
skliznuti s donjeg kraja segmenta.

Ako segment nije dovoljno strm, tada e se pozicija na kojoj se blok prestao
kretati (nakon klizanja prema gore) uzeti kao konana lokacija i simulacija
e se zaustaviti.
 PRORAUN STABILNOSTI ODRONA ZAVOD ZA
GEOTEHNIKU

Potekoe pri analizi odrona:

Pokosi na kojima postoji opasnost od odrona esto imaju vrlo varijabilnu
geometriju.
Lokacija i masa bloka koji e, eventaulno, postati odron su neizvjesne.
Materijal pokosa moe znaajno varirati od jednog do drugog dijela
padine i bitna svojstva materijala su obino nedovoljno poznata.
Jednadbe koje se koriste za simulaciju odrona su osjetljive na male
promjene u tim parametrima.

Odgovornost za osjetljivost simulacija na male promjene u navedenim

parametrima ne lei u potpunosti u kompjuterskom programu ili
jednadbama koje se koriste; i fizikalni procesi odrona su takoer osjetljivi
na male promjene u tim parametrima.
 PRORAUN STABILNOSTI ODRONA ZAVOD ZA
GEOTEHNIKU

GEOMETRIJA POKOSA
Iz ekonomskih, ali i praktinih razloga nije mogue izvriti prospekciju na
svim poprenim presjecima du pokosa na kojem postoji opasnost od
odrona, ve samo na onima koji su procijenjeni kao najkritiniji. Stoga,
geometrija koja se koristi u proraunima nije uvijek precizna.

ak i kada je geometrija pokosa poznata, prorauni su osjetljivi na male

promjene u geometriji pokosa.

Na primjer, ako mali blok klie du nagnutog dijela pokosa (dobivajui

znatnu brzinu na tom putu), geometrija pokosa na kraju nagnutog dijela igra
vanu ulogu u odreivanju putanje bloka.
Ako kraj dijela pokosa naglo pada prema dolje, blok e jednostavno pasti s
kraja prema dolje i zaustaviti se prilino blizu ruba pokosa.
Ako blok naie na izdignuti dio, mogao bi skrenuti prema gore daleko od
pokosa. Takve putanje je najvanije predvidjeti, jer oznaavaju blokove koji
se mogu gibati daleko od pokosa.
 PRORAUN STABILNOSTI ODRONA ZAVOD ZA
GEOTEHNIKU

SVOJSTVA MATERIJALA
Materijali pokosa mogu znaajno varirati od vrha pokosa do noice i od
jednog do drugog poprenog presjeka. ak i kada se radi o samo jednom
materijalu, njegova svojstva koja su relevantna za analizu odrona
(koeficijenti restitucije) mogu biti nedovoljno poznata.

Tipine vrijednosti za koeficijent normalne restitucije (RN) koje se koriste u

analizama odrona su u rasponu od 0.3 do 0.5. Tipine vrijednosti za
koeficijent tangencijalne restitucije (RT) koje se koriste u analizama odrona
su u rasponu od 0.8 do 0.95.

Podruja s vegetacijom i mekana tla se nalaze u donjem dijelu, a stijena i

asfalt u gornjem dijelu raspona.
 PRORAUN STABILNOSTI ODRONA ZAVOD ZA
GEOTEHNIKU

Budui da je algoritam koji se koristi za simulacije odrona osjetljiv na male

promjene u koeficijentima restitucije, blok prilikom udara na segment
pokosa s RN=0.4 e se ponaati drugaije nego prilikom udara na isti
segmenta s RN=0.5.

Koeficijenti restitucije mogu se odrediti povratnim analizama. Terenski

podaci za povratne analize sadre krajnju toku bloka, masu bloka, poetnu
toku (izvorni poloaj bloka moe se initi manje oteen vremenskim
prilikama) i nekoliko pozicija udara (oznake ili udubljenja du profila
pokosa).

Empirijske vrijednosti za koeficijente restitucije odreene su podeavanjem

koeficijenata restitucije u raunalnom programu, sve dok program ne
reproducira iste lokacije udara i krajnjih toaka koje su uoene na terenu.
 PRORAUN STABILNOSTI ODRONA ZAVOD ZA
GEOTEHNIKU

Koeficijent restitucije
Vrsta materijala na povrini pokosa
R RN RT

Udar izmeu slinih materijala (stijena-stijena) 0.75-0.80

Udar izmeu stijene i oblutaka tla 0.20-0.35

vrsta stijena 0.9-0.8 0.750.65

Materijal troenja stijene pomijeana s velikim

0.8-0.5 0.65-0.45
stijenskim blokovima

Kompaktan materijal troenja stijene

0.5-0.4 0.45-0.35
pomijean s malim blokovima

Pokosi prekriveni travom ili livade 0.4-0.2 0.3-0.2

 PRORAUN STABILNOSTI ODRONA ZAVOD ZA
GEOTEHNIKU

POETNI UVJETI

Pokosi na kojima postoji opasnost od odrona su preteno prilino strmi i

imaju veliki broj nestabilnih blokova ili krhotina du cijelog profila. Prema
tome, bilo gdje na pokosu moe doi do odrona bloka. Iako male promjene u
poetnom poloaju bloka nisu kritine za odreivanje njegove putanje, kao
to su to svojstva materijala ili geometrija pokosa, ipak su znaajne.

Na prirodno nastalim pokosima esto se nalaze blokovi razliitih veliina

koji predstavljaju potencijalne odrone. Veliina najveeg bloka moe jako
varirati i ovisi iskljuivo o lokalnim uvjetima.
 PRORAUN STABILNOSTI ODRONA ZAVOD ZA
GEOTEHNIKU

Analiza vjerojatnosti
Koritenje probabilistikih simulacija odrona u kombinaciji s pravilnim
statistikim analizama pokazalo se kao uinkovit i prihvatljiv nain za
rjeavanje nesigurnosti oko ulaznih parametara i osjetljivosti prorauna na te
parametre, te su se razvili razliiti raunalni programi koji izvode veliki broj
analiza i kao rezultat daju probabilistike rezultate.

Najpoznatiji takav program je Rocfall.

Ako koeficijent restitucije ili neki drugi parametar nije dovoljno poznat, ali
se moe odrediti oekivani raspon vrijednosti, moe se izvesti velik broj
analiza.

Nasuminim odabirom vrijednosti iz oekivanog raspona, za parametar koji

nije dovoljno poznat, moe se izvesti velik broj analiza i stvoriti raspodjela
rezultata na temelju koritenog raspona ulaznih podataka. Statistikom
analizom raspodjele mogu se dobiti probabilistiki rezultati.
 PRORAUN STABILNOSTI ODRONA ZAVOD ZA
GEOTEHNIKU

ROCFALL je raunalni program jednostavan za koritenje koji obavlja

vjerojatnosne simulacije odrona i moe se koristiti za projektiranje barijera
(ali i drugih mjera zatite od odrona) i testiranje njihove uinkovitosti.

Rocfall na temelju ulaznih podataka (geometrije pokosa, karakteristike

materijala pokosa, veliine bloka, poetne pozicije bloka i poetne brzine
bloka) proraunava putanju odronjenog bloka i kao izlazne podatke daje
brzinu, poziciju i kinetiku energiju bloka du cijelog profila pokosa.

Izlazni grafiki podaci koji prikazuju maksimalne brzine, kinetiku energiju

i odskonu visinu blokova du cijelog profila pokosa korisni su prilikom
odluivanja o poziciji sustava zatite.
Program izlazne rezultate daje i u obliku histograma koji prikazuju
raspodjelu brzine, kinetike energije i odskone visine blokova u odnosu na
bilo koju lokaciju du profila pokosa. Histogrami su korisni pri projektiranju
sustava zatite (npr. pri odabiru kapaciteta barijera).
 PRORAUN STABILNOSTI ODRONA ZAVOD ZA
GEOTEHNIKU

 PRORAUN STABILNOSTI ODRONA ZAVOD ZA

GEOTEHNIKU

Rjeenje potekoa :
Varijabilnost ulaznih podataka (geometrija padine, svojstva materijala i
poetni uvjeti) moe se uzeti u obzir koritenjem pristupa vjerojatnosti.

Geometrija pokosa Nepouzdanost podataka geometrije pokosa moe se

modelirati tako da se poziciji svakog vrha pokosa dodijeli sluajna
distribucija. To se moe koristiti za simulaciju geometrije pokosa od jednog
dijela pokosa do drugog. Takoer se moe koristiti za odreivanje
osjetljivosti odabranog profila pokosa na promjenu poloaja karakteristinih
toaka pokosa, to je korisno pri odreivanju najuinkovitije pozicije za
sustave zatite.
 PRORAUN STABILNOSTI ODRONA ZAVOD ZA
GEOTEHNIKU

Svojstva materijala Vrijednost koeficijenta restitucije moe jako varirati

unutar relativno malog dijela pokosa.

Na primjer, ako blok padne na podruje koje se sastoji uglavnom od

rastresitog ljunka s nekoliko izdanaka stijene razliito e se ponaati ovisno
o tome da li je udario o izdanak stijene (RN=0.5) ili ljunak (RN=0.35).

Takvo podruje moe se modelirati s velikom standardnom devijacijom za

koeficijent normalne restitucije (RN).

Raspon za RN trebao bi biti dovoljno irok da distribucija pokrije niske

vrijednosti (za ljunak) i visoke vrijednosti (za temeljnu stijenu) koeficijenta
normalne restitucije.
 PRORAUN STABILNOSTI ODRONA ZAVOD ZA
GEOTEHNIKU

Poetni uvjeti Poetna lokacija odrona koju je teko jednoznano odrediti

moe se modelirati sa sluajno odabranim poetnim pozicijama bloka du
profila pokosa.

Uobiajen je odabir pozicija blie vrhu pokosa jer blokovi s tih pozicija
imaju najveu potencijalnu energiju i vjerojatno e uzrokovati tee
posljedice.

Masa bloka moe se odrediti standardnom devijacijom koja obuhvaa

najvee blokove za koje je najvjerojatnije da e se odvojiti od stijenske mase
i krhotine koje e se odroniti niz pokos.
 PRORAUN STABILNOSTI ODRONA ZAVOD ZA
GEOTEHNIKU

SLUAJNE VARIJABLE
Za potrebe analiza vjerojatnosti omogueno je odreivanje ulaznih
parametara ili kao konstantnih vrijednosti ili kao sluajnih varijabli.

Masa bloka, poetna pozicija bloka, pozicija svake karakteristine toke

pokosa, koeficijent restitucije i kut trenja (za svaki segment pokosa i za
svaku barijeru) mogu biti definirani kao sluajne varijable.

Svaka distribucija je odreena odvojeno i svaka je neovisna o ostalima.

Sluajna distribucija omoguava izvoenje analiza osjetljivosti bilo kojeg

ulaznog parametra to je vrlo korisno pri odabiru najuinkovitijeg i
najekonominijeg sustava zatite.

Jedini parametar kojem se ne moe dodijeliti distribucija je pozicija barijere

koja je obino unaprijed definirana od strane projektanta.
 PRORAUN STABILNOSTI ODRONA ZAVOD ZA
GEOTEHNIKU

MODEL ESTICE
RocFall koristi analizu estice za izraunavanje putanje odronjenog bloka.

Model estice je prilino grub model fizikalnih procesa odrona koji

zanemaruje uinak koji veliina, oblik i kutni moment estice imaju na ishod
analize.

Meutim, prednost ovog modela je brzina prorauna, te je time omogueno

provoenje analiza osjetljivosti.

Budui da je ulazne podatke za veinu analiza odrona teko precizno

definirati, jednako je vano odrediti o kojem ulaznom podatku najvie ovise
rezultati analize kao i same rezultate.
 PRORAUN STABILNOSTI ODRONA ZAVOD ZA
GEOTEHNIKU

ALGORITMI

Program koristi dva algoritma: Algoritam kosog hitca i Algoritam klizanja.

Algoritam kosog hitca se koristi za proraunavanje kretanja bloka, dok blok

putuje kroz zrak, odskae iz jedne toke pokosa na drugu.

Algoritam klizanja se koristi za proraunavanje kretanja bloka dok je blok u

kontaktu s pokosom.

Veina simulacije se provodi u algoritmu kosog hitca jer brzina bloka mora
biti vrlo niska da bi se kretanje bloka prestalo raunati s algoritmom kosog
hitca.
 PRORAUN STABILNOSTI ODRONA ZAVOD ZA
GEOTEHNIKU

ZAKLJUAK
Kod primjene analiza vjerojatnosti, obino se u projektiranju koristi
konzervativan pristup jer nije sigurno da e stvarni ishod biti predvien
simulacijom i najgori sluaj se moda nee pojaviti u simulaciji.

Na primjer, barijera koja je dovoljna (u pogledu visine) da zaustavi sve

blokove u simulaciji, moda nee biti dovoljno visoka da uhvati blokove
koji su na samom kraju distribucije vjerojatnosti.

Koliko e projektiranje biti konzervativno ovisi iskljuivo o projektnom

zahtjevu.

Na primjer, ako se projektira rijetko prometna cesta moda e biti dovoljno

zaustaviti 95% blokova predvienih simulacijom (kako bi zatitili cestu od
krhotina). Suprotno, kada se projektira pokos iznad prometne autoceste
moe se zahtijevati da projektno rjeenje titi od svih blokova predvienih
simulacijom i da ukljuuje dodatne konzervativne mjere.