5 P Ni Metoda Zrelosti

1
1 1
METODA ZRELOSTI METODA ZRELOSTI
5. PREDAVANJE 5. PREDAVANJE
NERAZORNA ISPITIVANJA NERAZORNA ISPITIVANJA
2 2
UVOD UVOD
to je metoda zrelosti? to je metoda zrelosti?
Metoda zrelosti je tehnika
procjenjivanja vrstoe u betonskim
konstrukcijama koja se temelji na
mjerenju temperature u betonu.
2
3 3
UVOD
Zato je potrebno poznavati vrstou betona tijekom
gradnje?
Da se procijeni je li konstrukcija sigurna za
preuzimanje optereenja.
Da se provede prednapinjanje.
Da se prometnica pusti u promet.
Da se prekine njegovanje betona.
4 4
UVOD
Da se iskoristi utjecaj temperature od posljedica
zagrijavanja oslobaanjem topline hidratacije.
Zbog osiguravanja da beton u konstrukciji odgovara
zahtjevima iz projekta.
Da se mogu provoditi bilo kakve radnje na
konstrukciji koje zahtjevaju poznavanje vrstoe
betona.
3
5 5
UVOD
Metode odreivanja vrstoe u betonskim
konstrukcijama:
1. Sklerometar
2. Brzina ultrazvuka
3. Metoda upanja
4. Metoda zrelosti
6 6
UVOD
Poznato je da je vrstoa neke mjeavine betona, koja
je bila propisno
ugraena,
zbijena i
njegovana,
funkcija starosti betona i temperaturne povijesti, tj.
temperatura na kojima se beton nalazio.
Pod terminom starost betona misli se na vrijeme proteklo
od mijeanja betona.
4
7 7
UVOD
U mladom betonu temperatura ima velik utjecaj na
poveanje vrstoe.
To predstavlja velik problem pri pokuaju da se
vrstoa betona odredi na temelju ispitivanja
poveanja vrstoe laboratorijskim ispitivanjima
dobivenim u standardnim uvjetima vlanosti i
temperature.
8 8
UVOD UVOD
VRIJEME
TLANA VRSTOA
T= 50C
T= 10C
Utjecaj temperature na tlanu vrstou
t
1
S
50
(t
1
)
S
10
(t
1
)
5
9 9
UVOD UVOD
Utjecaji na temperaturu Utjecaji na temperaturu
betona u konstrukciji betona u konstrukciji
Temperatura okoli Temperatura okoli a a
Po Po etna temperatura etna temperatura
betona betona
Koli Koli ina cementa ina cementa
Na Na in njegovanja in njegovanja
Vrsta oplate Vrsta oplate
Redoslijed Redoslijed
betoniranja betoniranja
Dimenzije elemenata Dimenzije elemenata

Predvidjeti temperaturu
betona u konstrukciji
nije jednostavno!
Alternativa je mjerenje
temperature!
10 10
UVOD
Oko 1950. godine predloen je postupak kako uzeti u
obzir kombinirani utjecaj vremena i temperature na
razvoj vrstoe.
Motivacija je proizala iz potrebe za metodom kojom
e se procijeniti utjecaj njegovanja zaparivanjem na
razvoj vrstoe kada se koriste razliiti reimi
zaparivanja.
6
11 11
UVOD
Predloeno je da se koristi umnoak vremena i
temperature.
Nurse-Saulova funkcija zrelosti:
( )
0
0
=
t
M( t ) T T t
M(t) Indeks zrelosti pri starosti t, [C-sati]
T prosjena temperatura betona u intervalu t, [C]
T
0
temperatura mirovanja, [C] (obino -10 C)
t starost (vrijeme proteklo od mijeanja), [sati ili dani]
t interval vremena [sati ili dani]
12 12
UVOD
Indeks izraunat prema jednadbi nazvan je zrelost.
Trenutna terminologija je faktor temperatura -
vrijeme.
Temperatura mirovanja T
0
je temperatura ispod koje
nema poveanja tlane vrstoe tijekom vremena jer
je hidratacija zaustavljena.
Prema izvornom prijedlogu ova temperatura iznosi
-10C.
Norma ASTM C 1074-04 predlae postupak
izraunavanja temperature mirovanja.
7
13 13
Grafiko objanjenje Nurse-Saulove
funkcije
Temperatura
betona
Temperatura
mirovanja
VRIJEME
TEMPERATURA
Intervali
vremena, t
14 14
Nurse-Sulova definicija definicija
Pravilo zrelosti: Pravilo zrelosti:
Beton istog sastava pri jednakoj zrelosti ima
priblino jednaku vrstou bez obzira na
kombinaciju vremena i temperature kojom je
zrelost ostvarena.
8
15 15
Pravilo zrelosti Pravilo zrelosti
Razli Razli ita temperatura, ali jednaka zrelost ita temperatura, ali jednaka zrelost
JEDNAKA VRSTOA
M
A
TEMPERATURA
VRIJEME
M
B
TEMPERATURA
VRIJEME
M
A
=M
B
16 16
Funkcija ekvivalentnog vremena
Nakon Nurse-Saulove funkcije predloene su i
drugaija funkcije za izraunavanje zrelosti no
meutim samo jedna je doivjela veliku primjenu.
1977. godine Freiesleben Hansen i Pedersen
predloili su novu funkciju za izraunavanje indeksa
zrelosti (FHP funkcija).
Funkcija je utemeljena na Arrheniusovoj jednadbi.
Nova funkcija izraunava ekvivalentno vrijeme.
9
17 17
Funkcija ekvivalentnog vremena (FHP funkcija)
1 1
0

=
r
E
t
R T T
e
t e t
t
e
ekvivalentno vrijeme na referentnoj temperaturi, [dani
ili sati]
E prividna energija aktivacije, [J/mol]
R univerzalna plinska konstanta, 8.314 [J/mol K]
T prosjena temperatura betona tijekom vremena t, [K]
T
r
referentna temperatura [K]
18 18
Funkcijom ekvivalentnog vremena stvarna starost
betona pretvara se u u ekvivalentnu starost na
referentnoj temperaturi T
r
.
To je broj sati ili dana njegovanja na referentnoj
temperaturi (T
r
) potreban da se postigne zrelost
jednaka zrelosti dostignutoj tijekom preioda t na
nekoj drugoj temperaturi (T):
Referentna temperatura:
u europskoj praksi uzima se 20 C, ,
a u amerikoj praksi 23 C. .
10
19 19
Ekvivalentno vrijeme: Ekvivalentno vrijeme:
( )
e
t T t =
( )
1 1
273 273
r
E
R T T
T e

+ +

=
(T) faktor konverzije vremena:
(T) faktor konverzije vremena uzima u obzir utjecaj
temperature njegovanja na brzinu kemijskih reakcija, tj. na
porast vrstoe
20 20
Energija aktivacije
Ideju o energiji aktivacije predloio je Svante
Arrhenius 1888. za objanjavanje zato se kemijske
reakcije ne deavaju odmah nakon spajanja reaktanata
iako je stanje koje zauzimaju nakon reakcije stanje
manje energije.
Arrhenius je predloio da reaktanti moraju imati
dovoljno energije za probijanje barijere koja razdvaja
stanje prije i poslije reakcije.
11
21 21
Energija aktivacije
Fizikalna analogija je cigla koja stoji uspravno.
Cigla je u poloaju manje energije kada se poloi na
podlogu, ali se nee odmah prevrnuti da bi zauzela taj
poloaj.
Cigla mora biti gurnuta, a energija koja je potrebna za
prevrtanje cigle je energija aktivacije ovog
procesa.
22 22
Energija aktivacije
U molekularnim sustavima molekule reaktanata su u
konstantnom gibanju i energija se prenosi njihovim
sudaranjem.
Odreen broj molekula stei e dovoljnu koliinu
energije za prevladavanje energetske barijere i
formirati produkte reakcije nieg energetskog stanja.
Zagrijavanjem sustava kinetika energija molekula se
poveava i sve vie molekula prelazi barijeru.
Kao posljedica brzina kemijske reakcije raste
poveanjem temperature.
12
23 23
Energija aktivacije
Arrheniusova jednadba:
=
E
R T
k A e
k konstanta brzine reakcije, [1/dan]
A faktor frekvencije (povezan s frekvencijom
sudaranja molekula i vjerojatnou da e one biti
povoljno orijentirane za reakciju)
24 24
Energija aktivacije Energija aktivacije
Budui da je Arrheniusova jednadba dobivena za
homogene kemijske sustave koji proizvode jednu
vrstu reakcije, a cement je viefazni materijal te
hidratacija cementa nije jednostavna reakcija, termin
energija aktivacije zamjenjuje se terminom prividna
energija aktivacije ili se pie energija aktivacije.
13
25 25
Razvoj tlane vrstoe
Budui da je razvoj tlane vrstoe usko povezan s
hidratacjom cementa u nastavku e se ponoviti osnovni
pojmovi vezani za hidrataciju.
Hidratacija cementa
slijed kemijskih reakcija koji nastaje pri kontaktu
cementa i vode;
egzotermna pojava pri kojoj se oslobaa toplina;
stvaraju se produkti hidratacije;
udio produkata hidratacije se poveava tijekom
vremena;
26 26
Razvoj tlane vrstoe
poveanjem udjela produkata hidratacije materijal
prelazi iz tekueg u kruto stanje te se
poveava vrstoa i krutost.
POETNO STANJE RANA FAZA KONANO STANJE
NEHIDRATIZIRANI
CEMENT
PRODUKTI
HIDRATACIJE
VODA
14
27 27
Razvoj tlane vrsto vrsto e e
Tijek hidratacije moe
se podijeliti u 5 faza:
Pred-indukcijski
period
1. Indukcijski period
2. Period akceleracije
3. Period
usporavanja
4. Period difuzije
28 28
Razvoj tlane vrstoe
Najvee promjene u
strukturi i svojstvima
cementnih kompozita
dogaaju se krajem 2
te tijekom 3 i 4 faze
hidratacije.
15
29 29
Razvoj tlane vrstoe
Razvoj tlane vrstoe betona ovisi o temperaturi
njegovanja.
Poznato je nekoliko jednadbi kojima se moe opisati
poveanje tlane vrstoe betona u vremenu pri
njegovanju na konstantnoj temperaturi:
Linearni hiperbolini model
Parabolino hiperbolini model
Eksponencijalni model
30 30
Razvoj tlane vrstoe
Linearni hiperboli Linearni hiperboli ni model (LHM) ni model (LHM)
( )
( )
( )
0
0
1

=
+
u
k t t
S t S
k t t
S(t) vrstoa pri starosti t, [MPa]
S
u
konana vrstoa (vrstoa nakon vremena), [MPa]
k konstanta brzine, [1/dan]
t
0
vrijeme kada poinje razvoj vrstoe (kraj vezanja),
[dan]
16
31 31
Razvoj tlane vrstoe
Linearni hiperbolini model pretpostavlja da
poveanje vrstoe zapoinje u trenutku t
0
.
Period postepenog razvoja vrstoe tijekom vezanja
nije uzet u obzir.
Parametri S
u
, k i t
0
dobivaju se prilagodbom krivulje u
podatke ispitivanja vrstoa vrijeme.
32 32
Razvoj tlane vrstoe
Primjer
S
u
= 61,9 MPa
k=0,485 1/dan
t
0
=0,466 dan
17
33 33
Razvoj tlane vrstoe
Parabolino hiperbolini model (PHM)
( )
( )
( )
0
0
1

=
+
u
k t t
S t S
k t t
Razlika u modelima:
Linearni model je baziran na linearnoj kinetici
kemijskih reakcija, tj. stupanj hidratacije je linearna
funkcija vremena i brzine reakcije.
Parabolini model stupanj hidratacije je funkcija
kvadratnog korijena produkta vremena i brzine
reakcije.
34 34
Razvoj tlane vrstoe
Eksponencijalni model (FHP)
( )
t
u
S t S e

=
t t starost betona, [dan]
konstanta vremena, [dan]
parametar oblika
18
35 35
Razvoj tlane vrstoe
Konstanta vremena predstavlja starost betona kod
koje je dosegnuto 0.37 S
u
.
Vrijednost 1/ je konstanta brzine reakcije za ovaj
model.
Parametar oblika odreuje nagib krivulje tijekom
perioda akceleracije.
36 36
Razvoj tlane vrstoe
Usporedba modela Usporedba modela
19
37 37
Razvoj tlane vrstoe
Kada se opisuje razvoj tlane vrstoe na
promjenjivoj temperaturi takoer se mogu primijeniti
navedeni modeli, ali
u jednadbe se tada umjesto vremena postavljaju
parametri:
M(t) faktor temperatura-vrijeme
ili
t
e
ekvivalentno vrijeme
38 38
Razvoj tlane vrstoe
Linearni hiperbolini model
Konstantna temperatura
Carino-Knudsenov model
Promjenjiva temperatura
( )
( )
( )
0
0
1

=
+
u
k t t
S t S
k t t
( )
( ) ( ) ( )
( ) ( ) ( )
0
0
1
u
k T M t M
S t ,T S
k T M t M
=
+
Kada temperatura njegovanja nije konstanta tada i konstanta
brzine k ovisi o temperaturi pa se uzima kao k(T).
M(t) faktor temperatura-vrijeme
M
0
faktor temperatura-vrijeme do poetka poveanja
tlane vrstoe.
20
39 39
Razvoj tlane vrstoe
Zavisnost tlana
vrstoa - vrijeme
Zavisnost tlana
vrstoa - zrelost
40 40
Razvoj tlane vrstoe
Konstantna
temperatura
Promjenjiva
temperatura
( )
t
u
S t S e

=
( )
e
t
e u
S t S e

=
Parametar vrijeme Parametar vrijeme t t zamjenjuje se s ekvivalentnim vremenom zamjenjuje se s ekvivalentnim vremenom t t
e e
. .
21
41 41
Razvoj tlane vrstoe
Zavisnost tla Zavisnost tla na na
vrsto vrsto a a - - vrijeme vrijeme
Zavisnost tlana
vrstoa - ekvivalentno
vrijeme
42 42
PRIMJENA METODE
ZRELOSTI
22
43 43
PRIMJENA
Metoda zrelosti temelji se na mjerenju promjena
temperature u betonu od poetka betoniranja pa do
odreene starosti betona (obino 3 do 7 dana) te se na
temelju izmjerenih podataka procjenjuje tlana
vrstoa betona.
Postupak primjene metode zrelosti propisan je
normom ASTM C 1074-04
44 44
PRIMJENA
Ispitivanje se sastoji od 2 cjeline.
Prva cjelina:
odreivanje korelacije Tlana vrstoa Zrelost ,
Druga cjelina:
odreivanje tlane vrstoe u konstrukciji.
23
45 45
Odreivanje korelacije
Tlana vrstoa Zrelost
Izrada uzoraka za
ispitivanje tlane vrstoe
Njegovanje uzoraka
Ispitivanje tlane vrstoe
pri razliitim starostima betona
Odabir metode zrelosti i
parametara koji su vezani za tu metodu
Crtanje korelacije koja prikazuje
zavisnost tlana vrstoa zrelost
46 46
Izrada uzoraka za ispitivanje tlane vrstoe
Potrebno je definirati oblik i dimenzije uzoraka na
kojima e se ispitivati tlana vrstoa.
Oblik i dimenzije uzoraka za ispitivanje tlane
vrstoe propisana su normom HRN EN 12390-1.
Prema navedenoj normi izrauju se uzorci oblika
kocke ili valjka kojemu je visina dvostruko vea
od promjera (npr. /h=10/20 cm).
Potrebno je izraditi najmanje 15 uzoraka.
24
47 47
Njegovanje uzoraka
Nakon izrade uzorci se njeguju na zraku relativne
vlanosti iznad 95% ili pod vodom.
U 2 uzorka se ugrauju termo lanci za
mjerenje temperature.
Termo lanci se smjetaju blizu centra uzorka i biljei
se temperatura u njima svakih 30 minuta.
Na temelju izmjerenih temperatura rauna se
prosjena temperatura u vremenskim intervalima i
naziva se temperaturom njegovanja te oznaava s T
a
.
48 48
Vrijeme na temperaturi njegovanja T
a
Ekvivalentno vrijeme
na referentnoj
temperaturi T
r
25
49 49
Ispitivanje tlane vrstoe pri razliitim starostima
betona
Ispitivanje vrstoe provodi se pri starostima betona
od 1, 3, 7, 14 i 28 dana.
U svakom terminu ispituju se dva uzorka, a kao
rezultat se uzima srednja vrijednost tlane
vrstoe.
U sluaju koritenja cementa s brzim prirastom
vrstoe mogu se ispitivanja vrstoe provoditi i u
kraim intervalima vremena.
50 50
Odabir metode zrelosti
Ovisno o metodi zrelosti koja e se koristiti
izraunava se :
faktor temperatura-vrijeme
ili
ekvivalentno vrijeme
na temelju podataka o izmjerenoj temperaturi u
uzorcima.
26
51 51
Metoda izraunavanja faktora
temperatura-vrijeme M(t)
( )
0
0
t
a
M( t ) T T t =
Potrebno je odrediti temperaturu mirovanja T

0
.
Temperatura mirovanja (T
0
) mora se za svaki sastav
betona odrediti eksperimentalno.
U normi ASTM C 1074-04 opisan je postupak
odreivanja temperature T
0
.
52 52
Postupak se sastoji od pripreme 3 mjeavine morta.
Sastav morta se odreuje tako da ima omjer frakcije 0-
4 mm i cementa (maseni omjer) jednak omjeru
krupnog agregata i cementa kod betona koji se
ispituje.
Za pripremu morta koristi se jednak vodo-cementni
omjer i jednaka koliina dodataka kao u mjeavini
betona.
27
53 53
Mjeavine se njeguju na 3 razliite temperature
Dvije temperature njegovanja odreuju se prema
oekivanom rasponu temperatura u konstruktivnom
elementu, a trea na polovici tog raspona.
Iz svake mjeavine izrauje se po 18 uzoraka na
kojima se u razliitim starostima morta ispituje tlana
vrstoa.
54 54
Podaci se aproksimiraju
pravcem za svaku
temperaturu njegovanja
jednadbom y=ax+b.
Odrede se vrijednosti
koeficijenata a i b.
1/vrstoa , [1/MPa]
1/(starost - kraj vezanja) , [1/dan]
U koordinatni sustav se crtaju parovi vrijednosti
1/ (tlana vrstoa) 1/(starost starost u trenutku
kraja vezanja)
28
55 55
Za svaki pravac odredi se vrijednost konstante brzine
prema
k = b/a
Alternativna procedura je da se za svaku mjeavinu
provede prilagodba krivulje oblika rezultatima
ispitivanja
iz koje se odredi vrijednost parametra k.
( )
( )
( )
0
0
1

=
+
u
k t t
S t S
k t t
56 56
Temperatura mirovanja se
odreuje crtanjem grafa koji
prikazuje zavisnost
parametra
k [1/dan] - Temperatura
njegovanja T
a
, [C]
Podaci se aproksimiraju
pravcem za jednadbom
y=cx+d.
Sjecite pravca s x-osi -
Temperatura mirovanja (T
0
).
Temperatura, [C]
k-vrijednost, [1/dan]
29
57 57
Metoda izraunavanja ekvivalentnog vremena
Potrebno je poznavati vrijednost
prividne energije aktivacije E.
Postupak odreivanja prividne energije aktivacije
je identian postupku za odreivanje temperature
mirovanja.
58 58
Nakon to se odredi k-
vrijednost crta se dijagram
ln(k) 1/T
Veliina Q na dijagramu
je:
Iz ega se odredi
vrijednost prividne
energije aktivacije E.
ln(k)
1/temperatura, [1/K]
E
Q
R
=
30
59 59
Podatak o prividnoj energiji aktivacije moe se
pronai i u literaturi.
Preporuene su razliite vrijednosti ovisno o tipu
cementa koji se koristi za izradu betona.
Vrijednosti prividne energije aktivacije
se kreu izmeu
30000 do 50000 J/mol.
60 60
Crtanje korelacije koja prikazuje zavisnost tlana
vrstoa zrelost
Prilagodbom krivulje dobiva se jednadba koja
prilazuje zavisnost Tlana vrstoa Zrelost .
31
61 61
Izraunavanje zrelosti
62 62
Odreivanje tlane vrstoe u konstrukciji
Ugraivanje senzora
za mjerenje temperature u
elemente konstrukcije i
mjerenje temperature
Izraunavanje zrelosti na temelju
odabrane metode zrelosti i
izmjerenih temperatura
Procjena tlane vrstoe
32
63 63
Ugraivanje senzora za mjerenje temperature u
elemente konstrukcije i mjerenje temperature
Prije ugradnje senzora potrebno je prikupiti podatke
o dimenzijama i vrsti konstruktivnog elementa.
Potrebno je definirati mjesta u elementu na koja e
se senzori postaviti.
64 64
Raspored senzora za mjerenje temperature
33
65 65
Mjerenje temperature
Potrebno je odabrati vrstu senzora i ostalu opremu za
mjerenje temperature.
Na tritu postoje gotovi ureaji namjenjeni mjerenju
temperature u betonu.
Opremljeni su loggerima za spremanje podataka
tijekom nekoliko dana ili tjedana.
Povremeno se podaci prebacuju s loggera na
raunalo te se podaci obrauju.
Neki ureaji su opremljeni programskim paketima
koji izraunavaju zrelost betona. .
66 66
Ureaji za mjerenje temperature
34
67 67
Senzori za mjerenje temperature najee su
termolanci.
Za mjerenje temperature termolancima odluan je
Seebackov efekt, otkriven 1821.:
Kada se dvije ice razliitih materijala spoje na jednom
kraju, na slobodnim krajevima moe se izmjeriti razlika
potencijala ukoliko se spoj nalazi na temperaturi
razliitoj od temperature na slobodnim krajevima.
68 68
Ugradnja senzora
35
69 69
Mjerenje temperature
70 70
Izraunavanje zrelosti
( )
0
0
t
a
M( t ) T T t =
1 1
0

=
r
E
t
R T T
e
t e t
36
71 71
Procjena tlane vrstoe

5 P Ni Metoda Zrelosti

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

5 P Ni Metoda Zrelosti

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

1

Potrebno je odrediti temperaturu mirovanja T

You might also like