‘MARKO VEGO CIVITAS VRHBOSNA (Postavijanje problema | rasprava)* 1 nauénim krugovima se dugo raspravijalo, a 1 danas se Tarpravlj, 0 problema portanka sred- njoviekowne varoii Vihbome i, s njom u ver), tur- fkog Schera Sarajeva, alle. po mom milienju, tvo pitanje nije do kraja rasvijetio. Staiji use. njact su ‘vrai da je varoé Vrhborna istovetna furskom Sarajevu, i to kao njegov prethodnik Smatrali su da je’ Sarajevo jednostavno.nastavak Stare varotl Vrhbosne. U novije vrijeme lzneseno fe misijenje da je Sarajevo novo tursko naselje — ber srednjovjekovnog utvedenja sa obiletjima is- Tamscog grada Zelim da iznesem neke nove povijesne i druge dokaze 0 ovim pitanjima koji Ge priléno potvrditi da je varot Vrtibosna postojala mnogo ane nego Kako ou o njoj psa pojedint enjacl. U isto vi feme pokusacu da objemnim da su ur vars Vrh- sna postojala dvautvrdenja,manjeq I veéeg hima: jedan najyjerovatnije na Vratniku, na. Bie felo} Tabijiu danainjem Sarajeva, drugi na Brdu ad slarom varoli Vehbosnom (cvitas Vrbosna). Za ovakvo tvrdenje dao mi je, pored ottalog, povod povjesniéar dr Dominik Mandié povodom Objaviivanfa.svoje.knjige »Bosanska crkva_bo- Sanskih krstjanae. Mandie pie da se prema lzvo- Tima, stolna Katoligka erkva Svetoga Petra bosan- Ske latinske biskupije nalazila. na. >Brdu povrh Vehbomes. Tako 9 latinski dio tekst povelje Bele IV 1AiDgodine 1 A. Theine,éijem Prlepisu utenjaci nisu vjerovall. Zato Je Mandie {bicirao Brdo prema slarijim ufenjaclma 1 na of hovu povelje Bele IV na mjestu danainje Brdo- “alamije Kod Bistika w Sarajevu, Sako se po mile "XK, Jiretek, Handelsstrassen,... 8. 85; E. Fermen- din alte Boone 128) A lowe, Vat MEME T, Moet. rlenjakov, Nate ting 1955 Dy, S22 Falore it, pou oi, 3; V. Skane, Glamie Zeta Se Sauls eta yes histor 1 einograt 1-34 Bivtjno Ujena shalna od mjetorgihpremena do surttovagartte skupase, Sarajevo 19, 98-27 5 EnnovicBovanstt posal Sarajevo 1080, 9, 117-6 Lip, Poitank rary) Serejeve, Hadow Xt, kal. 8 {Nutno arutivo lly Sarjero of an, Maco Ve {fo Citsul Zomaijeoy musa 1005 QS, Arhesloge SSi.cir: Povict Boone: Napredaly Sarajevo Tosa, 13° Hear ML sudan, Dobe ast, Saraievo 198 3, aectioy "Harn ‘Sabanowig, Radovi SERVI, en) 8, al {tedanje NaSnog drabtea BID, Sarajevo Oth, jenju M. Haddijahiéa, ne iskljuéuje ni drugi loka- litet podgrada Debelog Brda u Sarajevu. Jedan i drugi lokalitet su pripadali podruéju varoli sred- njovjekovne Vehbosne i bili naseljeni od najstari- ih vremena do danas. Fo objavijivanju pomenute Mai knjige iu ajoj faksimila Beline povelje iz QQ4@ godine, otklonjena je svaka sumnja u_pravilan prijepis. Povelju su pogreino prepisali T. Smitiklas i B Fermendzin ,a po njima ostali utenjaci stalno cl- tirall. U pogreinom prijepisu pomenutih uéenjaka Beline povelje spominje se toboe Zupa Vrhbosna 8 mjestom Brdo, gdje je sagradena Katolitka kate- drala Svetog Petra od Vehbosne, A. Theiner je pravilno prepisao tekst pomenute povelje i stavio pravilan jzraz u prijepisu »in supra(sic) Vrhbosna Burdoc. Zbog znaka zagrade uz rijet sic ufenjaci su mislili da je Theiner zamijeno rije€ supa { pre- pisto je kao supra, Ovo je blo razlog da su uée- njaci tradili lokalitet Brdo negdje na terenu Zupe ‘Vshbosna i prema tome i katoliéku katedralu Sve- tog Petra. Da su pomenuti uéenjaci pravilno shva- til tekst 1 Theinerov prijepis, ne bi doslo do ove zabune. e pravilno objavio tekst Beline porate i QD cote njexn faint pron tuvenoj buli pape Grgura XI od 31. listopada' godine u kojoj se nalazi tekst ove povelje u pr jepisu (sl. 1). U pravilnom tekstu, odnosno prijepisu, ne stoji da je katedrala Svetog Petra sagradena na lokali- tetu Brdo w Zupi Vrhbosna nego na Brdu povrh Vrhbosne (....in supra Vrhbozna Burdo cum omni- bus suis pertinentils, ubi ipsa ecclesia cathedralis sancti Petri est fundata...), Istovjetnu gresie je 1uinio E, FermendZin i s podatkom o erkvi Sveiog Kozme i Damjana, koja je, tobote, bila u Zupi ‘Mel umjesto, prema ispravnom teksti u faksimilu, 1u Mela (Milima), danainjem podruéju Arnautovica od Visokog, gdje se vide ostaci dviju erkava pro- nadenih s grobovima iu njima prilozima tekstila bosanskih vladara, Ovo se podruéje u tursko doba * Uvistavamo ovu studiju zbog novih podataka ne ulazeéi u njihovu lerititka ocjenu, lako se neki stavovi Sutoca ne podudarajut sa stavovima Redakelje. Red 85aazivalo nahljom Visoko, Nema sumnje da se ov- je ado Milima Kod Visokog Kofi sew Kaanifim fzvorime srednjeg. vijeke spominju an tranjevat- kim somostanom Svetog Nikole, U okolll Armat- toviéa postoji i danas brdo Miljevac i naselje Bos- iG, Podrutje Mili Je pripadalo bosansleo} ltin- Sho] biskupit Jer nas o fom obavjettavaju darov- ce ugarskorhrvatsh vladara i XIL 1 XII stlje- Gir Became Ketjant ou imal sjediBte 1 sus) fim Modtrima w XV steljeca a kasnije-u Janjic- 1 estalim mjstima Bosne. U Belino} povelt 2 Ei eine se izriéito navodi da Je bosanski Ia- Tiskup dobio u posted Brdo nad Vehbosnom a svim agradema, zeraljisiem 1 tegom oko Brda, Ovo se dade, pored ostalih navoda, zaKJuQtl po farazu »Burdo eum omnibus suls perinentis«? Postavlja se pltanje kako je bosanska biskupija dobilasvoje evaniéno ime od imena Borne, Ne bin Se slots milljenjem ufenjeka da fe stara bsku- Pila Bistue dala svoje ime bosansko} biskupl. Je- Ed fe telko objamtl da Jee Bosna lzvedeno od imena Bistue iz VE stole Misim da. xu start Sloven! taro, predslavensko ime rijeke Bosne po- tisnull 1 donijellpri‘doseljenju sa sobom svoe novo ime Bosna. Cinjenica da rimski izvori nikad be spominju danaloje ime Bosna nit Za omnakst Hecke, nil! mjesta, nit zemlje — daje na, znange das ‘postankom imena Bosna moramo druktije Postupite Rimi vor! spominju estale velike r= Joke u Bown! | ostallm Jutoelvenskim krajevima po danainjim imenima, Do sada nife objainjno io Jo me Bone lzoetavijenn Postavili bismo naSu hipotezu koja bi ovo pita- nje mogla donekle objasniti. Jaka najezda Juinih Slovena na podrutje gornje Bosne moge, pored tetalog, Objamit! Ho oe taro ime dansinge Hleke Boone’ zagubllo 1 ustupllo mjesto novom iment Bosna. Ime Bowne, Bosnia, Bossana se potavljuje tha podrutju Nyitre u Slovatkol, Ugarske) Hrval- ‘skoj, Dalmaciji i najposlije u Bosni, Cini mi se da je ime Bosna u raznim znatenjima Zivjelo u zem- ‘Ijama iza Karpata i odatle pre8lo na juznosloven- ska podruéja istim putem kuda su se doseljavali Hrvattt Slovenci, a vjerovatno 1 St, lea Karpa- ta nisu stanovali Tiri ni Rimljani od kojih bi se troll podacl poetanku imene Bosna, Zato. 6a Dokulnty odbaciti eva, dosadanja,tumatenja 0 po- Man lmene Bosna ts jeitkog repertoara pred Fimskog 1 rimekog perioda, Navebtu nekoliko nepomatih izvora 0 spoment {mene il imene allénog horifens Boana od Rarpata do Jadrana kako bismo mogli potkrijepiti nasu hipotezu. it ostrogonske crkve i njezin kap- {ol gover QED godine: o dectint biskupe nit Fantkog Kaplols 1 izmedu ostalog, pie»... vie Dr 0, Dominik Mandié,Bosanska erkva bosanskih rstjana, Chicago 1962, 158 bil}. 214, 160 bili. 228, fak- simil si. red 17.; A. Theiner, o. e. 298- 206; T. Smit las, Codex aiplomaiieus IV, 238-240; Pavao Andjelié, Glagtke Zematskog muzen ie OS Arheolote, 18- 86 delicet villae Presnoncr; villae Bossony, et villae Kemever..). Ud tgarsko-rvatskog eel Reiia Roberta, lilodine poring se ede posjeda i medu njima sterraVossyan per Inelas Yerrase9, UJedno} povelplsano} u Pe- uh 1267, godine apomainje se. serviens Boson’) U okolici Zagreba, godine, spominje se Bos- ferrestrie comes Jedna zemlja kod Zadra, 1. godine, naziva se Bosanna. Kod Blograda na Tnora fe portojala numa sling ad Belgrad #n toco Pocato Boranac, i to| ydine’. Ovdje nas ne smije zbunjivati Snjeniea Sto se imenom Bosna, Bosnia, Bosanna, Boxana naziva sad zemlja, sad Iiéno ime, Takin slutajeva ima mnogo w sred- Be Tikes Tae imine wo ine Lips fgodine, dale'y dubitko} £api imamo viastito ime Borovin ine. Jedno brdo w darov- nicl Kralja,Mirka/ 4a godine, nosi naziv Mesco, Alok se-kngs Vratislay drugim imenom naziva Bic strien| _ mine! ugarsko-hrvat- og kralja Micka, odine, spominja se Dosjedt zagrebatkog biskupa: terra Tosimer, terra Desisav, ter mr U ipl Zagreb Je Hvjelo pleme goritk, a kod Bosanskog Pet- roves, eneraiio Cholunie (Kolunit) Miesto 25 posto. Po irvorima se do- zaje da se spominje generatio Gla. fmechant Po ovim podacia se vii da su mista, Zupe dobival svoja mena po vasniku zemlje, ro- Gur il plemena, Tako Je moglo bit 1 s imenom Besna po kome su sianovnielpored ostalthnaziva obit svete, nl® Antsk!(slovensk) vla- dar Bor, ol {ima prvi dio tmena Boxe fa, Bosha, ucoliko ne ommatava ime Boto, Sline fu omnove kao I u nije! Bosna, Iz ovih nekoliko podataka se uotava da se ime Bosna nalazilo na podrudju od Njitre u Slovaékoj do Jadrana. Sirenje ovog imena je, svakako, usli~ jedilo zbog seljenja Juinih Slovena iz zemalja iza Karpata na jug. Mozda je neko pleme (generatio Bosna) ili plemenskt starjesina nosio ime Bosna, Bosanna, Bosnia koje se konatno zbog nasel ja udomaéilo u domaGo} topogratifi u gornjo} Bo- sni. Tako je bilo i s hrvatskim i srpskim imenom. Hrvati i Srbi u prvim vijekovima su mijenjali svo- je nastambe i iza sebe ostavijali vidne tragove ‘svoga seljenja u toponimima. U tom pogledu Bo- sna vjerovatno nije bila izuzetak. O imenu Bosna pozabaviéu se u posebnom radu u kojem éu poku- Sati detaljnije dokazati da je ime Bosna sloven- 3 Georglus Fejér, Cod. dipl. Hung. tom VIII, vol 1, p. 618-514, Budae 1892. T danas kod Njltre ima selo Bogan. « Fejér, 0. c. tom VII, vol. IT, 147-149, + Felér, 0, e. tom V, br. 914 “7, Smitiklas, Cod. dipl. V, br. 628. 1, Smitiklas, Cod. dipl. U1, 127. Tu se »... medietatem de eampo Bucin, et veniente fixia Bosannam...<; tom XI, br. 149; XI, br. 305; IM, br. 81 HE, br. 76/st. 9Ten fee eta Frome RI vege PeRee fof peo rive PS bac ms Prins GOR SENSE Bey anes 6 fichiers free Laear Grivel ating Sondeegs of o-oo pnd Faces dh foci hydra 9 mcr BE é 5 PARSE LUI Sapeto he vei Saft Fee s0e sre! ae asc wid akhaentel hw nonfat ee fen Se feepamSrenneoy 4 Ser arty a Soffer : ony By een ficehh we Bes Peabo at pont Pescanitae seinen sy atin 3 Sivas cneenaea wpe fone $e Konac darovnice Bele IV. Bos. biskupiji god. 124.skog porijekla i da se prvenstveno odnosi na da- nainje Visoko s okolicom, centrom prave Bosne Za sada Gemo se ogranititi na objainjavanju imena naselja Vrhbome, a nuzgred Bosne (Viso- og). Mislimo da se stvar objainjava ovako. Po- stojala su dva lokaliteta (naselja) u gornjoj Bosni s imenom Bosna: jedan u Visokom s okolicom, rugi u naselju Vrhbosni, danainjem Sarajevu. Vrhbosna je u gornjem dijelu oblasti Bosne, dok Je drugi lokalitet Bosna (Visoko) u Donjem dijelu Gornje Bosne. Mislimo da Vrhbosna oznatava na- selje u gornjem dijelu Gornje Bosne a Visoko (Bo sna) Sire podruéje u donjem dijelu Gornje Bosne. Ovdje se radi o antitezi imena dvaju naselja. kvih sluéajeva ima mnogo u naseljima srednjeg vijeka sa izrazom gornji i donji, iako se radi 0 stom imenu, npr. Gornji i Donji Konavli, Gornja i Donja Vitalina, eba se spominje Supe- rior i Inferior Blizn: godine. Po tome je iu gomnjoj oblasti Bosni bila Superior et Inferior Bo- sna u smislu naselja ili podrutja sa vise naselja. Cinjenica da seu srednjem vijeku spominje bosanska kustodija bosanske vikarije u blizini Vi- sokog (u Milima) dokazuje da se Visoko s blizom ‘okolicom zvalo Bosnom. Pod imenom Bosna pod- razumijevala su se sela ni€i, Bartolome} Pizanski Eugen IV, ij” Da je custodia bosnensis bila u Milima (Ar- nautovigima), dokazuje generalni kapitul. cismon- tanske franjevaéke familije od 24. godine (custos s. Nicolai Mil) U vrijeme Mavra Orbinija glavno mjesto bosan- ske vikarije se nazivalo Bosnom. Orbini na jed- nom mjestu navodi da su franjevei doili u »alla viearia di Bosna che cosi si chiamava il principale Tuogo dove stanno all’ gras? U dubrovatkim knji- gama Debita 74 \gotovo se stalno ‘spominju trgovei (mercatores) de Bosna, Bosnae, in Bosna, Sto se odnosi na Visoko kod Sarajeva, U pojedinim zapisima o trgoveima duinicima iz Bosne (Visokog) konkretna se govori o odredenom mijestu odakle duinik potjete. Takav sluéaj je i s ostalim mjestima gdje su Zivieli trgovel, duinici Gubrovatke viastele, Sigumno je tako uéinio i Or- Dini, Koji je imao na raspolaganju pomenute knji- ge zaplsa 0 dutnicima, kad je glayno mista bo- fanske vikarije nazvao Bosnom ‘Gan. going u Injiat Debita not. 72,1. 38 © tovee Radibrath Radognich ai BosendBi@bodine, Ste= "7, Smitiklas, o, e. UL, br. 8; IX, br. 327 i br. 193, br, 42; XII, br 12%, * Bartholomeus de Pisa, De conformitate vitae B. Froneisci, pars secunda, fructus X1, Annalecta Francis- ccana IV, Ad Claras Aquas, Firenze 1906, p. 598; Smigi- Klas, 0. €, X, br. 120 " Vadding, Ann, minor. tom XI, p. 483. ™D. Mandié, Acta Franeiseana I, Mostar 1934, br. 5. 4% Orbini, NL regno, 354. 88 phanus Nicolae Xilich se spominje QBIBD godine kao trgovac in Bosna (Debita 79,134). Iste godine se navodi i Thomas Petri mereator in Bosina (De- Dita 79,236). Michael ich mereator Bosne Semis st dilipetne Deb Prema kritiékom i pravilnom razmatranju Lje- topisa papa Dukljanina dr D. Mandié je doiao do zakljucka tariji podatak o imenu Bosna ‘remit ig n= ‘Tada je odrtan sabor pod kraljem from (Svetoplukom), a nikako po- se foun remena. Magia dan me Bosna pojavijuje i prij Ovaj podatak iz teksta popa Dukljanina ide u prilog moje hipo- teze o postanku imena Bosna na podruéju iza Kar- pata i njegovom prvobitnom Sirenju u zemljama fzvan danainje Bosne. Da bi se pravilno rijedilo pitanje postanka ime- na Vrhbosna 1 vaznosti toga naselja u srednjem vijeku, potrebno je reti nekoliko rijeti 0 osniva- nju i postojanju prve biskupije Bistue, kako bih iskljutio njezinu vezu u pogledu korijenske iden- tifikacije sa imenom bosanske erkve. Stara bosan- ska biskupija je bila u dijelu rimske pokrajine Dalmacije i nije prelazila u Panoniju. Granica rimske pokrajine Dalmacije je bila od planine Sni- jeinika i ila niz rijeku Kupu do Petrove Gore, preko Manjate i Tisovea te se protezala na Borje planinu kod Zavidoviéa i povrh Ukrine na Konjuh i Drinjaéu, a odatle do sjevera na uSée Drine i da- je do izvora rijeke Kolubare." F. Sitié pise da je bestuenska biskupija bila sa sjediStem u Zenici i da je obuhvatila podrudje izmedu Bosne, i Laive i Drine do danainje dalmatinske granice."* Ovakva ee eerie ees eee minje se Andreas episcopus bestoensis 22 2 acct Ton alll So See aera es erat ea eg ed ie Street See ee ee ea ees Seis eee as ree a eee ey ae ee ‘Treba da naglasim da su u svoje podruéje zagre- batka i kninska biskupija kasnije uklopile dio te- ee aes cee een ae poi cena rene ee en ey ee ee 1ST es re oe % D, Mandié, Bosna i Hercegovina 1, Chicago 1960, 51-82, 22; V. Klaié, Povlest Bosne, Zagreb 1882, 40-41, F. Sisl6, Prirutnile, 155-6, F, Silié, oc. 157-158, 163.ipa Dink Raviasje: tn mak oo EeSaIOG gresbe dali peputehvesieita weir orots Pa nied Na drugom salonitanskom saboru QB ><) spominje se Baroensis ecclesia s kraja V stoljeca. ‘Sisié misli da se pod tim imenom krije Baloensis ecclesia sa sjedistem u rimskom mjestu Baloe, u danagnjem Varcar-Vakufu, dok D. Mandié misli cae oedld ‘aa o’ asciehl paltocainsy hod Ze nice.7 Si8i¢evo miSljenje se ne moze odréati jer je floc str odintang aoe etre conde Bostns chop! pocvutle iamota Rapele 1 Vecniee (arena) u Bom | imeutje za to now podratje PT hal: Se eleroeasls ea regi blskipa u dobe pepe Gelai ine. O bestoenskoj biskupiji Kasai lavor! Bute jer Seieopaue o dane Cates patacae ari Wotan Tae yea Wome apo eine feos teed aa Nati a a ge we ke ks os eek oe me he toga biskupa, Nowa sumnje da st ponskad 3a tatinsktbiskupl veil Juraikeljy uBomat U yrl- jeme sedisvacantiae. Mislim da nije ba3 na évrstim aes aes eal ene ae are iskljutuje, da je sjediite bestoenske biskupije i sles naateriis Ns ene alee ie Wel gdle fe. proneGeos baci, Fe lavortma po stove 1 Bistue! Blstue Nova, Biguse Vetus { ston Seater 3 ukollke ovo posljednje nije greska u prijepisu (Bistua Bistra Solis shor ORSIIBRD sone) ne spominiy biskupiju Bistue ili Bosna, lako ve spominju nekad davno uspostavijena bisleupija w Delminiju (Duv- nu) i neke druge u unutrainjosti Bosne i Herce- ovine’ Postavija se pitanje zbog Sega TI splitski sabor ne spominje bosansku biskupiju niti njezina predstavnika. Mislim da za to treba trafitl uzrok % politiékim prilikama u Bosni. Znamo da je bu- tatski ear Simeon zaviadao Bosnom i u njoj ostao do ine, kad ga je pobijedio hrvatski iralj to negdje w istotno} Bos, To- je zavladao Bosnom upravo poslije 25. V Zato je vrlo vierovatno da tadainji biskup u Bosni nije mogao do¢i na dva sabora u Split, prije ‘Tomislavove viasti u Bosni. Sudedt odacima II splitski sabor odréan je prije (GRRE codine. 0 zaxtjuscima 1 spliskog sabo- va stoji da su papski poslanici biskup Madelbert i'vojvoda Ivan dofli na sabor u Split nakon dvo- WF, SIBiE, o.. 159, 1746. ¥ P, SiBié, 0. 161 ilj. 1; D. Mandié, o.. 379, 319. se 7, Smitidas, Cod, dipl, TIT, br. 75 (str. 91); F. ‘Sis, oc. 217-290, 291-295, D. Mandi, oc. 315, pominjemo da municipium Bistue ne vesemo’sa sjedi- Stem bosanske latinske biskupije jer se to ne mote dokazatl. WF, Sisié, Povijest Hrvata u prijeme marodnih vla- dara, Zagreb'1925, 423; D. Mandié misii da je nadbiskup Lovro osnovao bosansku biskupiiu sa sjedistem u Veh ‘osnl) lzmedu 1060. { 1074. godine (o.c. 396). godiinjeg boravka u Bugarskoj. Sisi¢ dréi da su apski poslanici po8li u Bugarsku potkraj 926. ili uw poéetl line. Ovdje se dvije godine bo- poe ee ueeonaee inet tine tt su pecme wns et eas pea Zen eeaenioe ls bor vjerovatno odréan u prvoj polovini’ et eit Ain iedaick i ii pw 4a nam Provinciale Vetus iz oko! godine, gdje se spominje civitas Bosna u nizu ostalih bis- Oey et Sad guna aise Sve edits sutagena oplitne. nedbiakapife, CO see eater ies cine aevor nei Meepeizees a ce an ores ee eee tas Bosna niti bih ga prevodio u smislu biskupije, eae ones ee ena ene pa epee ets nig rena aes cee ee eee ae eer ee ilboos Coen anit ote me se saul je upravo tada osnovana bosanska biskupija. Ovo % pres Sinfonia wlio podrutje Bone bale Seenece eee es Gee ec ee ee ee yobs cies ope ebjaejava dp Mako erase See eee eee biskupije, nadbiskupije itd. — imaju glavno, prav- elena e ern cesta ete: Tes glesne pueden Gh srkvenh uperrnis fea ee Lenn Teeter int heaton smislu glavnog sjediita bosanske biskupije. Ovdje nam ne smeta Sto se bosanska biskupija po drugi put spominje tek 1089. godine pod jurisdikcijom ee ee eae cere Hel iene eae epee i endo is fe cline t ugaracehrraiad Kia And rQRMRMSine 1 docnsje= TD ln jae peta var (= sti) Yeitbees pate eee ree rete o uslovima stanovanja biskupa od kojih nije Hil iawts because Basia nt boraak bikes gunn SS ies neces ee Pca cee eres eg coer cere carenior cases ee et crite a: Caen os oer ee err rece een earn ili ex alia provincia invitati facere episcopum, nisi in his civitatibus, quae episcopos habuerunt aut si Sea es eee a porate sereip eet aeons eee ® Migne, Patrologia Latina, sv. 98, 466; D. Mandié, Bosna i Hercegovina, 1, Chicago 1960, 396. 1 Mina Barada, Rad 270, 97; D. Mandié, oc. 375, 379, 394, 396; Farlati 1V, 98. = B. Fermend#in, Acta Bosnae, 4, 6; Farlati, 111 (Qi, sacrum), 223; T. Smiciidas, Cod. dipl, 11, 252; 1, 10; A. Hotter, Spomen knjiga i= Bosne, 82-81. 8‘Synodus respondit; Placete.® U can. 11. istog sa- bora ofito se razlikuje civitas od dijeceze, i to rijeSima: »Et hoc quoque statuere debetis, ut epis ‘copum, si ex alia civitate convenerit ad aliam ci- vitatem, vel ex provincia sua ad aliam provincia, et ambitioni magis quam devotioni serviens volue- rit in aliena civitate multo tempore residere: forte enim evenit episcopum loci non esse tam instruc- tum neque tam doctum: is vero, qui advenit, inci Piat contemnere eum et frequenter facere sermo- nem, ut dehonestet et infirmet illius personam, ita ut ex hac occasione non dubitet relinquere assig- natam sibi ecclesiam et transeat ad aliename. U 17, can, izritito se razjainjava pojam civitas i i provincia slijedetim rijetima: »Et subseripserunt, ‘qui convenerant episcopi omnes diversarum pro- vineiarum sic: Ego N. episcopus civitatis N, et pro- vinciae N. ita eredo sicut supra scriptum est<3* ‘Prema erkvenim zakljuécima na pojedinim za- padnim { istotnim saborima moie se jasno uvjeriti da se biskupsko sjediite zove civitas. Svako bis- kupsko sjedi8te je moralo biti dobro naseljeno (Civitas populosa) i u njemu je drustveno-polititki Hivot, za ono vrijeme, bio razvijen u najveéoj mje~ ri, Biskupi su morali imati dovoljno zemljista i Grugih prihoda od desetine da bi mogli pristojno Hivjeti, tako da im se ugled ne bi umanjio. Osim ‘toga, svako biskupsko sjediste moralo je imati ut- yedenje ili neke kule za odbranu od neprijatelja. ‘Tako su se utvrdivali feudalel svjetovnog reda ko- fi su u svojim Jupama imali glavno i sporedno utvrdenja, Kasnije su viadari u Bosni nastojali da osnivaju svoje gradove manjeg i veteg obima, da skre moé feudalaca i da ih drée na uzdi. Uz bis- kupska i druga srediita erkvena su bila hospicia za pomoé siromasima i putnicima. To su gostinjei, ‘kao Sto su ih imali i bosanski krstjani sa gostima na elu. Cail Joseph Hefele, Conciliengeschite 1, S. 578, 532-539. Sesti Kanon u prijevodu glasi: »Dozvolu pak he treba dati za redenje (rukopolozenje) biskupa, bilo Ui nekom selu Ii umalom gredu; gdje je dovoljan jedan sveéenlk tu nije potreban biskup da se ne bl ‘biskupovo ime Pozvani biskupl iz Gruge biskupije ne smiju da rukopoloze biskupa, osim Sonim gradovima Koji su imalt biskupa ili ako su Yakvi gradovl naputenl, gdje se trguje da im treba biskup. Da I ovo svi odobravaju? Sinod Je odgovorio: Odobravae. ‘Dio Il, Kanona istog sabora u_prijevodu, glasi: Alt ovo iakoder treba da se odredi: ako biskup iz ‘Grugog grada dode w tudi. grad ill iz provineije (bi- skupije) ‘svoje tu tudu provineiju (biskuptiu) i, Zell ‘vile iz ambicije nego iz: pobotnosti da dugo recidira 1 fudem gradu ili ako se sluéajno dogodi da mjesni Biskup nije tollko izobrazen i nije toliko uten pa ga ‘2bog toga ona} Koji dode prezire 1 Gesto drii govor da fosramoti 1 ponizh njegovu litnost, tako da zbog ovoga he sumnja da ostavi doznetenu imu biskupiju 1 prede u drugu...« ‘Na Kraju 17, kanona sabora u Sardici u prijevodu stofi slijedese: +Y potplsage svi sakupljent biskupi ra~ znih provineija (biskupija) ovako: Ja N. biskup grada Ni provinelje (biskupije) Nvjerujem ‘kako Je gore napisanoe, Wt Hefele T, 0, S. 592. 90 Ditava sabor u Aen GRIER sine 31, earedaje da svaki biskup mora mat hopia Gfstnfe) 2a koje svakd Herik daje destin du cleat agai: upravijagstnjem. Sabor u Pa MONESMBe w 38. gover ogortnjcia tn ove gdezaaaie. U provinlaiom siedw Mie i, 1 Be navedl se ae Diskup Marg otdajenintgotinjina | njlnovim,pitod tna Zato gotnje bosnalah kesjne, nwa brs hiljtje ada patarena. Sabor & Rim, agains w ie saute = fore Seri, to paged wal fine | drug ulovssjedita isipe Na toto wielan natin pomensttprlhedal kaon a! rage vad, cnavlia H split stb i Gnugom tan foge_sabora a0 Ue cuncis ec n quae semper reolur Cplepar habits, mune cle ord et populs sejfcens adex intra doen me, epicopun ha. fettar qua usta deerta non let in modi ¢ Sltaubus ve bills epscopu stawee, ne nomen tpisopolecates Te ovog podatia ae wl da se Slee Tedovne bukuple te gas nego aa sarin ‘Risse | pe iti wslovins Sboafate U EL 3 ive plistog sabora sts». quonam minine terial a pte stat tan toque epucopus dosrptn sb terminos ost- cece alenem docein mllatenus Invades, U potted akiutaks dragog splishog sora pape Homma Vise navodl, sn toners von, ut me hs epscopi in propre mous ait content Flemimum namgque monemss, ta usm perocham Pn quamtmodum: in’ exigug”cmporius ‘ans Ty ovh povjemth podataka razah sa- Borah sakijutata narotta 2 splitatog, oto se Maal da su pranie buupia Lmjova Sana ne {ta goloveredovne er promfens, bar ho ve te a wrifn cd pokiitvanje Slovena ws nalim raj vima do 15, stoljeéa. Ova konstatacija vrijedi i za bosansku latinsku biskupiju jer je i ona logiéno Mors otal starim feo renee, so ea Fi oem | ernopebrajnin tnatvo rae fen pradatim svtem, soko, bskapoe sa ‘Sir fife unten, kao Bo Je blo ts Doklejom. Hefele, IV, S. 177, 13, 275. # Hofele, IV, o., S. 48. ep, Sifié, Priruénik, 217-218224. Drugl lan IL splitskog sabora iz 927. godine glasi: »Da u svim erkv ‘ma, u Kojima se pamti da Je stanovao biskup, bude Biskup jer prema dekretima nije dezvoljeno usposta- ‘ijati biskupa umalim varofima it selima da se ne tumanji ime biskupovow, Tred Glan IT splitskog sabora 2 821. godine glasi: »...ne smiju se od otaca odrede- ne granice biskuplja premiettatl: svaki_ biskup neka ‘rit odredene granice 1 ne smije prisvajati tude gra- nee (biskupija)« U potvrdi zakljutaka 1 splitskog sabora od strane pape Leona VI dio eltiranog teksta u prijevodu gas: TDakle, opominjemo vas da svi biskupi u viastitim granicama budu zadovoljni Opominjemo Firmina da Svoju parokiju (biskupiju) dr# kako Je bilo od starihea ee do 2 rojo take t's ctvene Spe ee es vi rckiuns ctreiia poms eet elisiuieree sens Have pocsjange porokjaee cave: ase ny Bor nani sae ne eae one Seat tran manent eae mom miéljenju, le2i u zgodnoj odbranj biskupskog Pacis target are Bitaion veke Beka tie ees ae ke, Ianktativas, skasonste frre tons safe os te obevli mela podoris Ove Woatace eee, Fra rntasieraeeet ama oan suns valne clas forincita ns canst wi odsiata ts mednier wean Tea T drugim pokrajinama. ivan, djed HrvataiGaOD pce ecm on tee loco ‘Berd perpetus Portdendear = 1 djed Hrvata Ivan daruje samo- stan Bladenog Ketevana’u Zecre nooner fect in ee ac ieeiey gut aera fate) uunfive) pore tratie Recent tina fpeloe ppoinje me erect a ions gaat Ea ek ais Dee ute Ct Dasa tee chien Uninc ea pe ee W Zadru naziva se monasterium de MontcaiaaaD Gone” Taevis { digih Pred coat myer faeces ae ee belo Brdo u Sarajevu, Brdaice sa nekropolom u alo} Gost hod Veqrada, Banbrde © paperioy Bij Brdo kod Ue opciat Vilegred eater Tiet Brdo porto u Retaje-u Miljntet hod Fete Heke eee Saratens diame. Gefel to mets sateen, efenice eden | Deaatjun: Kad Eaters ave Se eR oe fale Zito alle ko sive thee Sage fe ae fae eg eee ee Seip Vacs Za ore moan njee mend aaah Da bismo utvel da je vara (vita) Veo ma pomcia eae cL aac eee esas Vet em aeannaeres Eo ae oe Sito poveliu Bele TV od 20, spain godine Badly eeieee panacea iin ence rane amie Bote Sees oleae ea ™ Prancuscus Zelbert, Compendium historiae eccle- siasticae, Brunnae 1908, p. 262. Poznato Je da je Doclea U Dukljt bila sjedibte mitropoiite, all je nakton rugenja njezino ime preslo na barsku biskupiju koja Je od 1066, godine postala nadbiskupifom, '@ F. Rath, Dokumenta, br. 62.2. % F. Rath’ o.e, br. 73, br. 6, 531, Smigiklas, Cod, dipl. V, br. 693; Bogitié-sire- ek, Liber statutorum civitatis Ragusis, JAZU, Zagred 1904, liber TIT, cap. 52; T. SmiGlklas, Cod. dipl Xt, br. 24s. * Prilozi, Beograd 1997 (XVID, se. I, 225-296. yocantur et omnes alias collectas... »To je potvr- dio i ban Ninoslav:* Posjedi bosanskog biskupa U stednjem vijeku su bill u pravoj Bosni, Solima, Usori i u Slavoniji. To je dokaz da je bosenska biskupija u XIIT stoljeéu bila prostrana i da je od njenog podrutja trebalo uspostaviti 3 ili 4 nove hiskupije, ito u 2 . U ovo smi- {iy pepe Grgur 1 pSdABAne ea Jo Se 420 bosanskog biskupa palog u herezu* Takva situacija je bi dob papskog legata Ivana de Casamare, jodine, kad je bosanska erkva bila bez svoga biskupa U ovom slutaju sjediite Hare biskupije ostaje gotovo redovno w starom, Proobitnom mjestu, dok sjedista novih biskupija mogu biti u ostalim vainim centrima, Jedino moze biti iznimka ako je staro sjediite bilo potpuno ‘uniSteno, kao Sto je bilo za Cavtatom (Epidaurum) i Doklejom. Papski legati u Bosni nastojali su da se éu uw Zivot dekreti TV lateranskog sabore GAD godine, narotito dekret 9, kojim se dozvoljava da se ¥ jednoj biskupiji s vide nacija, razliitih jeaike i ritusa postave sveéenici 2a svaku naciju prema njezinu jeziku i ritusu, Napominje se da ravligiti biskupi w jedno} biskupiji ne mogu postojati, jer ‘i takvi biskupl bili monstrum. U svakom sluéaju slutba botija mora se obavijati na latinskom jezl- 2ikw*. Tz ovog se podatka moe zakljutiti da je 1 u Bosni moglo biti razlititih ritusa koje je late- ranski sabor Zelio da uklopi u upravni sistem ka- tolitke erkve na bazi latinskog jezika. Zato je saboru smetalo stvarno stanje u bosanskoj erkvi, gije su, po natpisima iz XII stoljeéa, i nadalje Evjeli Bosanski krstjani 1 svjetovnt sveéenici (po- povi) s upotrebom narodnog jezika i pisma, U ‘ovom duhu treba shvatiti i prijedlog papskog le- gata Ivana de Casamare 0 imenovanju latinskog biskupa u Bosni, koji ée biti garaneija za sprovo- @enje erkvenih propisa iz Rima, Po ovo se jasno vidi da je sprovodenje reforma smetao biskup sa slovenskim sveéenicima i s upotrebom narodnog jezika™. Stav bosanskih krstjana i feudalaca koji su Zeljeli da bosanskom biskupijom upravlja slo- venski biskup i sveéenici i da feudalei bosanske atave budu neovisni od Ugra, jeste glavni vor pojave dviju biskupija u Bosni u XIII stoljecu: slovenske i latinske. Upravo se ovdje radi o dva cerkvena sjedista: u Moitrima i Vrhboeni, Po svernu se vidi da je sjediste stare bosanske latinske bis- ‘8 Vidi kod Mandi¢a u biljetei 2. Yaraz ban elysst omaéava banove dazbine jer rijeé' elyxus omatava ridjev peéen, tj. zaoblica koja se daje banu prigodom elaska U neko mjesto Gus descensus). ME, Fermendtin, Acta Bosnae, 7-8; A. Theiner, ‘Mon. Hung. 1, p. 113. ©, Smitiklas, Cod. dipl, 11, br. 32 % Hefele, o.c. V, . 885. , Smitiklas, Cod. dipl. TM, str. 36; Kulinov natpis iz Biskupiéa kod Visokog, natpis velikog sudije Gradese iz Podbredja kod Zenice tz XII 1 potetka XIII stoljeéa. M. Vego, Zhornike IV, br. 252 4 254, orkupije najvjerovatnije bilo u Vrhbosni (Superior Bosna), Zato je veoma shvatljivo sto sjediste bo- sanske latinske biskupije nije u Visokom (Inferior Bosna), ge Je bila ‘prifestolnica bosanskih via- Iz tog se vidi da su se postivali stari dekreti © stalnim sjediStima 0 kojima smo govorill. Po pravilu nije postojala moguénost da erkveno sje- dite bosanske latinske biskupije bez velikog rai Joga ne bude u glavnom politi¢kom centru gdje stoluje viadar zemlje. Za druktiji postupak u sre- dnjem vijeku u Bosni mode biti jedini razlog u starini prvobitnog sjedita biskupa varosi Vrh- bosne koja, po izvorima, nije nikad toliko stradala u srednjem vijeku da ne bi u njoj biskup mogao stanovati. Jedino moze biti silom istjeran od strane neprijatelja, kao Sto je bilo u vrijeme potetka dru- ge polovine XIII stoljeéa, Stari naziv bestoenske biskupije nije zadran u Vrhbosni radi slovenskog imena Bosna. S ovim se ne bi moglo dovesti u vez Postojanje podruéja Bistrik koje je najvjerojatnije dobilo svoje ime po potoku Bistriku. Vrhbosna je pored svojih utvrda imala i utvrdu u Kotoreu koju spominje car Konstantin Porfirogenet u X stoljeéu, Kotorae je mogao dobro zastiti glavni centar ob- lasti Vrhbosne. Slitan je slutaj s gradom Trebi- jem koji je Stitio biskupa u obliznjem selu Cigevu kkod Trebinja gdje mu je bila resideneija. Trebinj- ski Zupan stanuje u Trebinju. ‘Skloni smo da pomislimo da je stanje u bosan- ‘skoj biskupijimijenjano bitno u doba djclovanja Cirila i Metodija i kasnije u doba raseljepa izme- dju zapadne i istoine erkve. Tada je bosanska ‘erkva, po mome mi8ljenju, dobila svoju fizionomiju uz veliko sudjelovanje slovenskih sveéenika. Nema sumnje da je vladanje cara Samuila u Bosni, kra- ja Bodina iz Zete i cara Emanueta Komnena uéi- nila svoje u korist slovenskih sveéenika. Mislimo da je ovo pitanje od osobitog znatenja i da ga treba dovesti u vezu sa pojavom hereze u Bosni i ‘Humu, o emu ovdje ne mislim raspravljati, Ovo smo napomenuli jedino da bi nam bilo jasnije kkako je staro biskupsko sjediste Bestue nestalo i zamijenjeno imenom Bosna. Mi niposto ne tvrdimo da je Bestue ili Bistue u Vrhbosni bilo muneipium, nego naprosto istovjetno ime sa poznatim munici- pijima Bistue. ‘Vraéamo wvijenu temu, Bela IV u svojoj povelii dine spominje da je nje- gov brat herceg Koloman darovao bosanskoj bis- kupiji posjede u Bosni, Usori, Solima i Slavoniji. Hereeg.Koloman je ovo mogao utinitt w veijeme kritarskih ratovanja u Bosnl i He 1 Gage DeleTY eae reemiieet etee ‘sve posjede bosanske erkve darovane od njegovih iotiehits a agers Sey er 8. eee el eee 0 ovim podacima se vidi da je civitas Bosna (Vrhbosna) po povijesnim izvorima sigurno veé po- © H, Fermendiin, Acta Bosnae, 8. o2 JQ 0. Da so otormt nko velo nase i aaeettmng icici gaia ata Lue alee agnte snles relents gat ca ces acres Lue mcomONEN yea? seelobjee dean 16 tbotneg 1V sabora u Kar- ‘aint dine gy ae bak uae He mrerbve™: Pape Crgur 1X pile. prouinch a SoemanEed vita api ere Pee iy Been. pile nies tociarely ne Or @ ‘bona d potsranie decors area ail: ascied pend tings aera ar aa Fister Ga ctatelbaedetat cia Sovenskom bldupu, Plano je datrano 221 hog dan pepe bile dombsiancins od Petune®™ dienes se -tadio o'alanfa velive Kae: Sralo gale fe Avi vale br) Hud. Nema sumnfe Rachie neca sre som Gasat Pane ontioen ad dei postojala parokijalna i mala biskupska crkva. O PE vL etemes Esperseishabedl-opesmnil a Scahiveree Spagna! 0: Sete to 4 taigeeoes Dru i li Sie velje line jasno govore o naselju Vrh- bosni., iako se u tim izvorima izritito ne spominje Se Pete nae poly cine Je ecco Seyi da ae Tall ona Wee slob BS Sentkocemsnte U bal pepe inoceste TV of 3 srpnja jodine izritito se spominje civitas i aeernogeia (2 Gok selegs dial ot doves cvitats et dlocas.Bosnonsa office non celebrabantur divina...). Izgleda da je kate- Seay oe at epee eat eros Vinbosn! u debe tatarske najesde ror Bosnia Fodine a koje} gover! Uardston Tossa fe Splte® azlog x to mote Bu tdjlovanjetobedalh here tika u Bosni protiv kojih se ae nadbis- tap. U iatom pismu od 20 ote aaa CERT peel ie lense meas Bied ey earls ten sect on Ol Pik sierra ayer eey tigers eee ele ee eee a cece Saati Soaccsnde gt tecnde fo eae ee Saclcaeat Sati ore Carona Meselecber hdc ce hercerent-seorpelnne aa aanaialnarc: capes oan riculo laborarunt«. Ne treba sumnjati da je ka~ [oekteadbice pc yeastrea opraio sume Tei eeu date bet oikteon aioe anys drale. Ovdje, pored ostalog, lezi razlog za postoja~ eee: f enseentaeecnt 1 pi 3 volar ne biskeps od Bere. alice Sane oxion gee toes Sau ® Hefele, Coneilliengeschichte 11, S. 571 “©, Fermenddin, Acta Bosnae,” 12. A. Theiner, Mon. Hung. I, 169, 173; E. Fermen- iin, Acta Bosnae, 11. A. Theiner, Mon. Hung. 1, p. 201; Toma arci- Gakon, Historia ‘Salonteana (Seriptores, vol. Il, 177. & recensiji Fr. Ratkog).sis... tolaliter Ian sit... in perfidiam heretice pravitatis (et) leet achiepiacopun (Caloconaia Sine magna effusions sanguiniy stage hominuim. magnam pattem ili terrae abducts inde here Corum multismillibus expugnarit, quia tamen =: Slesiae musitienes et carta non fuerunt tbidem Ha firmata, quod possent ab agreoorbus et obidione defends", Prije ovog ldaganja sam leno neke= ko rkvenihisvors 9 ulvidama,biskupskih kuts erkve | osaih ssmostana wopce. Ne mote se za. Sit Jeno vete naselje poput Vrbosne da nije ima Jo utvrdenj,Jedno ii dra, bilo u oblate dondona it komplckas sidova-tanjg, it vetep obima. Zato se u pomenutom posljednjem citata Spominju manitonesecclsie. Gradovi(castll) 51 Postojall uvijek'u nati krajevima, narotito u se. dnjem vijeku, gdje su feudalci zidali gradove po futal, O-vellkom broju:gradova w utrejor Dalmacij, kuda su role’ kari QB godine, pite jedan francushi putopsae™ Skoro istovjetan Podsiak 0 vrsti utvidenja spominje se_u Jednom Mgovora cara Radel rvatskog kralfa Ladslov, 3, srpniaAMeltine, Tu se navose castra, munitiones, villas, feras ei alia Tela je TY Sibi Jedno} darovnict Urode Ti Milutia, ‘x ORAMMBIGBAin,navoct ces inet iivrd? s' gradom? kolo 1s’ Keijami na. poke hotetim’ BH teem ct Ovdje pirg orators oe vrdu, kulu. Iz ovog podatka se vidi da su glavne crv { samostant nal ulvedenja ramne vie 2a odbranu od neprijatelja. Tako je ban Dalmacije i fre "Valle psso splitskom nadbiskupy rc ine slijedete: ».---quoniam demu sive curiam, foralctm seu reductum, super ter Horo ipsius eelesae spaltenss uxt, more Inloco Lucas dito, eficare*” Mado be slobodne Zakijuti da Je ehitas.Venboona bilo eatane veliko naselje sa utvrdenjima. Ovo potvrduje kronitar Lukarevié koji je spomenuo. utvrdenie Vehbosnu (eastelo ot Varch-Boceinaj®, Posie dat tih podataka o Vrhbosni nema sumnje u podatak Loarevi Treba napomenuth da au znatajnltrgovt imal utvrdenja. Trg Drijeva (Gabela) u selu Skotimu 1e imao utvrdenje od ple- jodine da se tre Drijeva utvrdi*, Dubrova Rest] navodi da je u Drijevi postojao bt jodine®*, Du- brovéani su Sesto spominjali trg Drijevu i davali novac za izgradnju_utvrdenja kako bi njihovi tr govei bili sigurni. Zato nema nikakva razloga da odbijemo misljenje o utvrdama u Vrhbosni u XIIT stoljeéu, a najvjerovatnije iu ranom srednjem vi- E. Fermendzin, Acta Bosnae, 12-14, F. isi, Priruénil, 40), is, Cod. dipi. VI, br. 186, Sfojan Novakovie, Zakonski’ spomenici, 48 E. Fermendzin, Acta Boenee, 81. jeku, i to kao u znaéajnom nasel inski bis- kup se preselio u Dakovo prije! line i za~ rao staro ime katedralnog kaptola Svetog Petre, Kad je_sjedidte bosanske latinske.biskupljeveé premjeiteno u Dakovo, Kasai lever! apo Dita docesis Bosnensi U jednom ivora ic fodine govorl seo sarom sjeditu bosanske bisku- Bij sjetima: sn eivitate et dlocest Boxinens! mihi ‘acavit... elvitas et dloceis clus sunt prope shis- taticos et sunt quasi destructaes" U jecnom Kon Zistoriju na papskom tajnom sagtankuo bosansko) Biskupisi od 20: kolovos jedine, navodi se 2Nee constituimus episeopum ut proponitut, sine reditibu, sive certz ecclesia, sine propria see co. feturs, Papa Je tada rekao: »..- fase eiitatem Bornam (0. p. Vrhbosnam) in lla provincia et cc. elesiam, ut in Provineali Romano, sed mune esse desiruciam et ideo posse ita appelari Tz ovog se Podatka mote zakljusti da je nekad Vehbosna no: Sila ime Boanat bila varot iu njo) naknadno sruz fena crkva. Tz pomenutog teksta se vidi da Se rar~ likuje civitay Borna ‘od provinele (bskupiie) | da 8 pod pojmom efvitas Boona mist na varol, Ovim se ujedno, pored ostalh dokaza, potvrduje da Je Postojala Boona (Vrhbosna) i Bosna (Visoko), Ova} Podatak tzritito potvrduje navode u Provincale Vetus iz XI stoljeta kad se spominje civites Boma a smislur varoli, sjediita bosanske. biskuptje. a nam pomenute tvrdnje bud Jol jasnije, na- elu neke arheolotke dokaze iz Veibosne kao do punu izvorima srednjeg vijeka, U prahistorijskom ‘remenu podrugje varollsrednjovjekovne Vehbos ne je bilo nasejeno. U. Debelom Brau u_bliini Vehbosne (Bosne) bilo Je naselje u prahistori. Tu su pronadenostac Hvota prahistookih ual Po sbilnim nalazima rimskog karaktera mote se oti ti da je Vrhbosne bila gusto naseljena 1 rimsko doba, Na njesinu podrutju 1 okoliel je pronaden Fs Kapitel iz 1V stoljeca 1 rimskd grobovi. U bivioj Ferhaiji lil pronadena su dva rimska od Joma s Tatinzkim natpisima iz It i UH soljea, Na Debelom Brdu je bio rimski refugium gdje je nadena zemijana €afa s latinskim natpisom iz IV Stoljeta, Rimsk novel su pronadeni na vise mjesta Uw Serajevu, iz doba cara Trajana i octal rimskih Careva do Justinijana Po ovomn se vidi da je sred- Rjovlekovna.Vekbosna s okolicom bila gusto na feljena u rimako doba™, ‘Antidki spomeniei su w tjesnoj vezi sa srednjo- ‘ekovnim naseljem Vshbosnom, Iz doba seobe ne Foda pronadena je metalna kercica zivotinjskog tips. Znatajan je nalaz srednjovjekovnog kapitela ie XX stljeta, od Hlekiriéne centrale. Ova} kapltel je aidan kapitelu ie Gradine Solin iz istog do- ba Nema sumnje da je ovaj kapitel iz Vrhboane Bo u neko eri it vil pri gradenja nove ka: A. Theiner, Mon. Hung. J, p. 486, © E Fermendéin, Acta Bomae, 311, 312. © D. Sergejevski, Arheoloski nalasl wu Sarajevu ¢ okotini, GZM 1947, (5), 13-50, #18 1 sl 17 93tedrale. Najznatajniji nalaz iz srednjeg vijeka, koji sse odnosi na naée pitanje, jeste kameni rimski spo- menik na kome je naknadno urezan srednjovje- kovni latinski natpis. Na donjem dijelu rimske are urezan je latinski natpis iz srednjeg vijeka koji se djelimigno moze protitati. Natpis glasi: >... apo- stoli Petri Verb... non potest ponere... Pu.. <4, Natpis prema originalu u prvom dijelu dopunjamo 8a rije&i Verbo (saniae). Nema nikakve sumnje da se ovdje radi o naselju Vrhbosni gdje je bila erkva Svetog Petra apostola, { to na Brdu. Natpis je naj- vjerojatnije urezan izmedi godine, a motda i ranije. U ovom slugaju_natpis potjete iz stare katedrale, manjeg obima od nove. Ovo nam djl stvrduje, pored ostalog i Be- Tina povelja iz! ine (SI. 2). ‘Na Marijin-dvoru na Crkvini u »Vasiljevoj bas- i« bilo je staro groblje sa steécima. U zemlji su pronadeia dva groba sa ovalnim kamenim sarko- fazima iz vremena kasnog srednjeg vijeka. U jed- nom sarkofagu je bila aa éiji oblik moze iéi od XIV do XVI stoljeéa, kad su se u nas izradivali ovalni sarkofezi*, Sarkofag jednog od porodice Sankovi- a fz Biskupa kod Glavatiéeva ima ovalni oblik, dlok su u Zapadino} Evropi takvi obliel poznati fof od IX do XI stoljeéa. U-svakom slutaju, u Bosni moramo raéunati na izvjesnu retardaciju w izradi ovalnih sarkofaga. Prigodom izgranj rijeci Miljacki na Skenderijt u Saraj jodine pronadeno je desetak stetaka raznih oblika koji su tinili dio srednjovjekovnog grobla. Sviovi podaci otito govore da je Vrhboma bia znaéajno { veliko naselje prije i poslije njezina spomena u povelii Bele IV. Moda je Vrhbosna bila civitas libera ili posebna opéina s posebnom uupravom i razvijenijim ekonomskim 1 drustvenim Zivotom, kao Sto je bio sluéaj s biskupskim sje- ditima u srednjem vijeku. Civitas libera u Vrh- bosni je mogla postati upravo u doba kad su ugar- sko-hivatskiviadari davali sloboitine pojedinim gradovima u Hrvatsko} i Slavoniji u prvoj polovi- fi XITT stoljeéa, Ovakvi slobodni gradovi se nazi- vaju villae liberae, Tada je Vrhbosna imala veliki broj stanovnika sa razvijenim trgom i trgovinom i velikim brojem prolaznika sa svih strana, narotito iz primorskih gradova Mote se razabrati iz invora kasnijih vremena da katedrala Svetog Petra nije nikad obnovijena, nego je na drugom mjestu podignuta druga erkva ili kapela posveéena svetitelju. U Latin~ Iku u Serajer pominje se erkva Madone, dak oN godine opominge Tkatict Crikvina u istom Latinluku.® Po ovom se moze 22- ‘Kijuditi da su Turci upotrijebili lokalitet Brdo za drugu svrhu, najyjerojetnije, po obitaju, 2a dza- Sj, Karaman, Iz kolijevke... 190, tab. TI,¢; D. Sergelevski, o.. 42-46, sl. 24. #°D. Sergejevski, oc. 15, 28, sl 7, 26-27, sl. 11. % GZM 1009, 367, E. Fermendtin, ‘Acta Bosne, 476. oF miju. Da su katolici imali moguénosti poslije@353 godine i u doba Turaka, sigurno bi obnovili erkvu Svetog Petra na istom mjestu. To nisu ufinili ni w doba bosanskih viadara, koji su od vremena bana 1 kralja Tvrtka I bili gotovo stalno pripadnici kato- itke vjeroispovijesti. Iz ovog se vidi da je bosan- ska erkva bosanskih krstjana bila nadmotna i u doba XIII, XIV. { prve polovine XV stoljeéa. Povijesni izvori od XIII stoljeéa do u novi vijek esto spominju ime Vrhbosna, bilo u smislu nase 1ja, bilo u smislu Zupe. Ponekad se iz pojedinih iz- vora ne mote raspoznati da li se radi o naselju y ili o Zupi. U jednom dubrovaskom izvoru navodi se kako je Brajan Nadihnié, iz katuna Riegoviéa, transportovao robu u Vrh- bosnu gdje je bilo srebro jednog protovestijara™. Ovdje se mote razumjeti da se pod imenom Vrh- bosna misli na konkretno mjesto gdje ée se roba dotjerati ili otpremiti. U protivnom sluéaju, kirid- 3ija bi Tutao po 2upi Vi U drugom dubro- vaékom izvoru iz of jodine, date su in- strukeije dubrovatkom poslaniku u Bosni da ide do vojvode Sebalije, sina vojvode Isaka. Sebalija je ‘mogao biti u Vrhbosni ili u Hodidjedu kod danas- njeg Sarajeva ili u okolici*. Ovdje se jasno vidi da se razlikuje dréava Bosna, i u njoj Vrhbosna, i Hodidjed. Vrhbosna i Hodidjed su u Bosni pa je Jasno da je dubrovatko vijeée mislilo na naselja Vrhbosnu i Hodidjed. U turskom izvoru offfM48BMRodine spominje se vilajet Saray-ovasi i vilajet Hodidjed, dok se ka- saba Sarajevo sj imenom T: se uofava da je izraz vilajet Saray-ovasi i vilajet Hodidjed istovjetan u smisiu administrativno- po- litigke jedinice i glavnog vojnog uporita sa cen- trom u Sarajevu. Jedanput se misli na centar up- rave, a drugi put na glavno vojno uporiste titave Jupe Vrhbosne. Treba naglasiti da je u feudalno doba uz dvor feudalca postojalo imanje sa odrede- nom koliginom zemlja koje feudalac obraduje u svojoj reZiji uz pomoé kmetova. Mislim da je takav slutaj i sa izrazom Saray-ovasi Koji je nastao po feudaléevu dvorcu s pripadajuéim imanjem. Ovo je ostatak stvarnog stanja prije dolaska Turaka. Zato mislimo da je prije dolaska Turaka u Vrhbos- nu postojao dvorac u Vrhbosni odakle je feudalac uupravijao &itavom Zupom Vrhbosnom ili slobodnom, opéinom Vrhbosnom. U doba Turaka Vzhbosna se { dalje spominje kao stara Varo’, Varo’ s trgom i velikim brojem krianskih stanovnika. Dubrovéani arsko-hrvatskom _kralju Ljudevitu I, 26. IV: da je kralj Bosne napao Hodidjed, vrata u Bosnu, a uz to veliko i dobro naseljeno utvrdenje koje je spalio i osvojio™ M. Dinié, Ist. asopis, Beograd 1987, 128 bilj. 40. & N. Jorga, Nojes 11, 389. % Ht Sabanovie, Bosanski palaluk, Sarajevo 1950, 36-37 erty, Stele, Diplometarium, 618; F Fermendtin,Latins natpisl tz srednjeg vijeka Izovog podatka vidi se d je grad Hoje bio vo- ro caatcen, Tus adja Vrnborl ee ae ae: amma eas Fen ao th Je Eeija rtbocanat debs ise po ‘itboenis Keely Mate fe peo w Bosra Gi ae aoe ao Venton’ t Shae f prose Saari Legs Serine Kasia oar nasljednites” Ovdje se wilt dase Vagipesenie vjerejetne ima ara fapom, Sijeda SOMOP co, Sos eoeves a Venice pals Att uate Seesiis presse 1 voy yeiciatea tenons Gti da se radi o Zupi ili naselju Vrhbosni. Neki Muslinan Eler Jo ua anu Resicu ttle ators ik varoti VenbounGMiaGQlBtine: Tako se krajers XV. stoljeéa jedan stanovnik Dubrovéanin naziva q ibltator do’ VerhboasaniaeGodine aE rnin ‘opljetkani dufan nekog dubro- vatkog draitva a Vehbooni!, Putoplne. Poland, 160m goa, pominje Vieiboeanje tvidu glavnog Fame ent vojrods ogee Cuca nom popiou besenskog sandiake, GMM go Ha ypaini Sad ust Sabegeyer Tae oe ponters” no pottskaje ware ime Vribeane, Pornenutl furs podaci jame govore da je nekad postojala i Zupa Yates Rumer je dover Tenetceaeraecdeeel stara imena nekadaSnjih Zupa pojedinim turskim ‘ahijama, i seapiod Airakog pasitira » minefom iz Plieveti, @alaine,tateto se navodl da se ftara ‘Vetiboma no center turske uprave naive Stojanovié, SSPP 1, br. 850 " E, FermendZin, 0. 202, © &, Fermendain, oc. 282-2 \ Mirjana Popovié-Radenkovié, Ist. glasnil, Beo- grad 1952, 14,16, 8, bil}. 43, 44, 41 “ Rad’ XLIX, 144-145; Novijansispsaltir spominje \Vehbosanje 1493. g Gurmin, Acta croatica 1, 370) * GZM 1901, 310, H. Sabanovié, God. ist’ dr. BiH 181. Sarajevo" Ovo) podatak Je velo dragoejen 4 ull Petes pelea aa eae eer pope ge age gd Secs od akg basteiecod: ea ea Tallgnma Debila tx prve polovine V1 solide, fe foal aisle ben aaa ere lace lecarceye sasaki eeeaipe: Primo ilamiko obiljetfe. ead Jo prop Jip» sprain: joonech chest Sie SaaicIRatitay Sonn 4 peace eto) Beare dlaaa erdiosdsieetasilacranates nae Bente ijl ijckom nu dva_ljla 1 9s°oa Sedaoes Pda ian nee inese-eeckeatie dosti Ieeacmee neat lesan ine ponsleaionuersaealt cites: pg serene magia pang en a eee dita fra Marijana Maravige Gliese ‘lepo onlase tanie peice tradaMontes o Sate Sey ee eonows fda icsr cual Masel FS Seg eh Saeeecilead Varun ag ae Comsat as mec eae Madonas 1 spomenutih podataka u ovom radu mote se zakljuéiti da je Vehbosna (Bosna) bila veika varos $ trgom i prije XII. stoljeéa, Kad je Tsa-beg vla- deo u Vehbosni, uvakufio je godine mnoge © Debita notarine 1 Kuripedié, Ttinerarium Dr. P. Matkovié, Starine JAZU X, 206. B, Fermendsin, Acta Bosnae, 476. U novom vijeina Gubrovatki izvori identifikaju Sarajevo s Vehbosnom, narodito uw pryoj polovini XVI stoljeéa. Trgovac Mah smut J ‘iz Vrhbosne se spominje u Dubrovnik 19. x0 line @ebita 75, 1. 155.) Pavao Bod: vié de Verbosagnie se spominje 7. Vit TDebita 78, 1 204). 9 1 89; Ken. 75, 1. 155;zgrade vjerskog i drugog karaktera, izmedu osta- Jog, sagradio i most na Miljacki.” ‘Da je Isa-beg sagradio novi dvorae za svoju rezideneiju, sigurno bi i to spomenuo u vakujana- ‘mi ili kojom drugom zgodom. Njegov dvorac je vrlo zna€ajan za Guvanje turskog carstva i islama. Istina, spomenuo je kulu Trebevié na Brusu, koja je bila i prije njegova dolaska u Vrhbosnu. T ovo nam mote poslutiti za dokaz da je i u Vrhbosni bilo utvrdenje ili utvrdenja da bi se naselje za- atti svetog Petra je sagradena u razdob- a0 posljednje godine kad je ‘mogla biti sagradena. Uz nju je bilo ut- ‘vedenje 2a odbranu biskupa i kaptola i ostale imo- vine, i to vjerojatno na Brdu — damiji, Drugo utvrdenje (castello) je bilo najyjerojatnije na Bi- jeloj Tabiji na Vratniku, gdje su pronadene 3 sre- ‘njovjekovne predturske kacige. Arheolofka isko- pavanja na Vratniku bi vjerojatno dala joS drugih dokaza o starosti kastela. Turski izvori ne spomi- nju izriéito utvrdenje u Vrhbosni ili Sarajevu. Ova Sutnja uw izvorima turskog porijekla iz XV stoljeéa Jo8 ne znaéi da u varodi Vrhbosni nije bilo utvrde- nja, Turci su se ogranitili da spominju jedino grad Hodidjed kao glavno strategijsko mjesto za tuva- nje Vrhbosne, zanemarujuéi manja utvrdenja. Ka- ® H, Sabanovié, Dvije najstarije fakufname u Bosnt as ene ko bi se moglo objasniti da jedan glavni koman- dant, kakav je bio Isa-beg, rezidira u otvorenom naselju a da ‘pri tome ne bude zastiéen od upada neprijatelja: bosanskog ili ugarskog kralja? Tak- vih sluéajeva nema u srednjem vijeku. Ne treba 4a nas pometa Gnjenica sto je Bijela Tabija na ‘Vratniku daleko od naselja Vrhbosne oko 1,5 km. ‘Takav sluaj imamo s gradom Blagajem kod Mos- tara, gdje mu je Podgrade sa dvorcem Bi8éem oko 2 km daleko od utvrde Blagaja. Takvih slugajeva ima jo8 u Bosni, npr. Visoki-grad i varo8 Visoki. TImajuéi u vidu pomenuto izlaganje smatramo a je civitas Vrhbosna (Superior Bosna) s trgom prethodnik danainjeg Sarajeva i turskog dijela grada iz doba prvih godina osvajanja Bosne i da je u Vrhbosni bilo najmanje dva utvrdena mjesta ‘casteli): za odbranu gradana sa Zupanom ili kne~ zom na éelu i za adbranu bosanskog biskupa i nje- gova kaptola, koji su satinjavali kanonici kated- ralne erkve. Vrhbosna je imala j trg u XIII stolje- €4, a vjerojatno i mnogo prije. Sjediste latinske bestuanske biskupije spomenute u VI stoljetu vje- rojatno se nalazilo u Vshbosni, gubeti svoje staro sme Bestue—Bestoe da ga, po mome misljenju, za- mijeni novo, slovensko ime Bosna po kome je 1 biskupija dobila svoje ime, Staro ime Bestue ii Bestoe ne treba vezati za neki municipij koji nam otetava rjeSenje problema nestanka starog imena latinske biskupije i odredivanje njezina sjedita do ‘vremena uspostave bosanske biskupije u Vrhbosni. RESUME, PROBLEME DE L'ORIGINE DU BOURG MEDIEVAL ‘VRHBOSNA On a discuté longtemps et on discute sujoudhui encore dans les milieu scientifiques le probleme de Torigine du bourg médiéval Vehbosna, et alnsl, indire~ clement, de la ville turque Sarajevo, mals, ‘a notre Avis, cette question n’a pas été expliquée jusqu’au bout, Des savants plus anciens ont affirmé que Sarajevo Gtait Ia suite Gu bourg médiéval Vrhbosna. Pour con- firmer cette affirmation ils ont présente trés peu de sources. historiques et d'autres ne confirmant que Dartlellement leur ‘opinion. C'est pourquol nous Youdrions par ce travail expliquer plus. minutieuso- ‘ment que le bourg Vrhbosna était vraiment une colonie médiévale, probablement -dés Ie haut Moyen Age. ‘Le second Gait dans la déterminstion de 1a position de la localité Brdo au-dessus de Vrhbosna 0h, aprés 1239, on avait bati la cathédrale catholique de St Pierre de Tévéché latin pour toute 1a Bosnie, La plupart des chercheurs ont cherché. Ia place de Ia cathédrale dans différentes localltés de" la parois~ se Vrhbosna, de Pale jusqu'i Ban-brdo a Lepenica, Ces savants se sont appuyés sur Vinexacte copie de 1a charte de Bela IV de 1244, prenant la location im supra Vrhborna Burdo pour Ja locution in supa’ Vrhborna Burdo, Burdo est, probablement, la localite Brdo-mos quée d'aujourdnui autour de laquelle, vers la riviére Miljacka s'tait développée la ville turdue Sarajevo. On trouve dans des sourees médlévales que le toponyme Brdo souvent désignait, chez les Slaves du Sud, une localité importante du point de vue legal, administartit et religieux, ou on résolvait d'importantes questions de ‘caractere politique et économique. Au Moyen Age lly avait de ‘ces localités. saintes et importantes ‘nom- mées Brdo en Bosnie, en Croatie etc. Diaprés Vanalyse des sources historiques on volt aqui existast en vite Bomie deux colonies Smporsaniest Boone Superior & Vrhboma e Bosna Inferior 8 Visoko ave les environs ot! se. trouvai, aa Moyen Age, Te fusiode franciseain, gomme bosniague. Le monasiére francicain de Saini Nicola de Mil se trowvalt a Bosna Inferior (Visoko avec les environs) et on le mentionne Zouwvent & partir de a dewsxleme moite au XiVe stele {plus tard Le custes bosen, un des prelats du viea= ‘et bosnien, vive Ia DDans ler livres ragusains Debita notariae des XV° ot Rvie aon meniionne sosvent, Vetioosna Gans Te Sens de la cslonle et Boma pour la dtstgnation de 1s Sclonle-Visoko. Provincale Vetus mentionne vers 1004 Fi cteits Bosna comme ie siege apres Teauel Teve~ he besmien a obtent son nom Sous te nom de civtas Bosna il faut comprendre ‘Vrhbosna ‘ol, dapree Ios anos eceesiastiques, cest mon opinion, at Tancien Sitse de Tevéche bestuen et le-sege, permanent. de Tevtehe bosnien latin, Une source pentificae de 1575 ‘mentionne eivitas Borne comme un lieu peuple et avec the ézlise demolie (a eathedrale de Saint-Pierre) ‘Les marchands ragusains et les notaires ne distin= usin Jai Vstbonna de Sarajevo tardue, sist que foutes les sources domestiquer dr Moyen Age jusquau XVI" siecle Plus tard st neta dane ia ttt Ie Souvenir aie Sarajevo état identique avec Vhboma. Quand tes Tures avaient envah la Bosnie en 1463 its Commenctrent & construire in partie turque. de ie ville ‘de Sarajevo, justement sur Vancien ternitoire de Yibosna et autour de hut Deux cimettres modievaue évoquent Evidemment que la eié medievale Vhbosna fg trout au vlsnage directo atures ime