VISOKA KOLA ZA SIGURNOST

s pravom javnosti

Matija erjav

ZAVRNI RAD
 Zagreb, 2012.
VISOKA KOLA ZA SIGURNOST
s pravom javnosti

STRUNI STUDIJ SIGURNOSTI

Smjer: Zatita na radu
Znanstveno podruje: Tehnike znanosti
Polje: Interdisciplinarne tehnike znanosti

ZAVRNI RAD

PRIMJENA MJERA ZATITE NA RADU PRI

PROJEKTIRANJU HOTELA

Student: Mentor:
Matija erjav urica Katranek, dipl.ing.gra.

Zagreb, 2012
Rjeenje o odobrenju teme zavrnog rada i imenovanju mentora - umetnuti original
rjeenja
Saetak
Za pravilno ispunjenje mjera zatite na radu ve prilikom projektiranja potrebno
se pridravati zahtjeva Pravilnika o zatiti na radu za radne i pomone prostorije i
prostore (N.N., br. 6/84) kojim su propisani minimalni zahtjevi za graevine glede
sigurnosti i zatite zdravlja radnika. U tu svrhu je u fazi glavnog projekta potrebno
izraditi Elaborat zatite na radu kako je i propisano lankom 93. Zakona o zatiti na
radu (N.N., br. 59/96, 94/96, 114/03). Navedeni elaborat sadri prikaz tehnikih
rjeenja za primjenu propisa zatite na radu, a naroito:
- opasnosti i tetnosti koje proizlaze iz procesa rada i nain na koji se otklanjaju,
- primijenjene propise zatite na radu koji se odnose na lokaciju objekta,
odstranjivanje tetnih otpadaka, prometnice, radni prostor, pomone prostorije i
drugo,
- predvidiv broj zaposlenika prema spolu,
- imbenike ergonomske prilagodbe objekta za rad i mjesta za rad, ukoliko se
predvia rad invalida u tom objektu,
- radne postupke koji imaju utjecaja na stanje u radnom i ivotnom okoliu,
- popis opasnih radnih tvari tetnih po zdravlje koje se u procesu rada koriste,
prerauju ili nastaju te njihove karakteristike,
- popis propisa i naznaku odredaba o zatiti na radu koje su primijenjene u
tehnikoj dokumentaciji.
Predmetni zavrni rad prikazuje izradu jednog takvog Elaborata zatite na radu
pri projektiranju hotela s prikazima problema koji nastaju u procesu projektiranja te na
to sve treba paziti ve u toj fazi kako bi graevina bila sigurna i ugodna za rad.

Kljune rijei
Mikroklima, radni prostor, rad, zaposlenici, zatita, hotel, sigurnost.
 SADRAJ

1. PROJEKT ZAVRNOG RADA.............................................................................. 9

1.1 Uvod u predmetno podruje .............................................................................. 9
1.2 Izbor problema za zavrni rad ......................................................................... 10
1.3 Cilj i zadaci zavrnog rada ............................................................................... 10
1.3.1 Cilj zavrnog rada ........................................................................................ 10
1.3.2 Zadaci zavrnog rada .................................................................................. 10
1.4 Metode koritene za izradu zavrnog rada ...................................................... 11
2. MJERE ZATITE NA RADU ............................................................................... 12
2.1 Opi podaci o poslovnom objektu - Hotel......................................................... 12
2.1.1 Opis i namjena objekta................................................................................. 12
2.2 Opis radnog procesa ......................................................................................... 12
2.2.1 Skladitenje namirnica ................................................................................. 13
2.2.2 Kuhinja ......................................................................................................... 13
2.2.3 Ostali poslovi ............................................................................................... 14
2.3 Opasne radne tvari .......................................................................................... 14
2.4 Opasnosti i tetnosti koje proizlaze iz procesa rada i nain na koji se otklanjaju14
2.5 Vodovod i kanalizacija ..................................................................................... 20
2.6 Zbrinjavanje otpada ......................................................................................... 20
2.7 Transport i komunikacija .................................................................................. 21
2.7.1 Prometnice ................................................................................................... 21
2.7.2 Parkiralita ................................................................................................... 22
2.7.3 Stubita ........................................................................................................ 22
2.7.4 Vertikalni prilazi ............................................................................................ 24
2.8 Mogunost evakuacije ..................................................................................... 25
2.9 Mjere i tehnika rjeenja pristupanosti objekta osobama s invaliditetom i
smanjene pokretljivosti ............................................................................................... 26
2.10 Radni prostor osnovne karakteristike i zahtjevi mjesta rada .......................... 32
2.10.1 Veliina i visina prostorija ......................................................................... 32
2.10.2 Podovi ...................................................................................................... 33
2.10.3 Zidovi, stropovi i krovovi ........................................................................... 34

5
 2.10.4 Prozori i vrata ........................................................................................... 35
2.11 Pomone prostorije.......................................................................................... 36
2.11.1 Garderobe ................................................................................................ 36
2.11.2 Kupaonice ................................................................................................ 37
2.11.3 Prostorije za osobnu higijenu ena ........................................................... 37
2.11.4 Sanitarni prostori ...................................................................................... 38
2.11.5 Prostorija za uzimanje obroka hrane ........................................................ 39
3. ZAKLJUAK ....................................................................................................... 40
4. LITERATURA...................................................................................................... 42

6
 POPIS SLIKA

Slika 1. Unutarnje stepenice (l. 86-91) ...................................................................... 23

Slika 2. Zatitne ograde i rukohvati (l. 92-97)............................................................ 24
Slika 3. Vertikalni prilazi (l. 103-106) ........................................................................ 25
Slika 4. Evakuacijski stolac ........................................................................................ 26
Slika 5. Primjer ulaznog prostora prilagoenog osobama s invaliditetom ................... 28
Slika 6. Primjer dizala prilagoenog osobama s invaliditetom .................................... 29
Slika 7. Primjer sobe prilagoene osobama s invaliditetom ........................................ 30
Slika 8. Prikaz sanitarnog prostora za osobe s invaliditetom ...................................... 31
Slika 9. Garderobni ormar .......................................................................................... 37
Slika 10. Primjer izgleda mukog sanitarnog prostora ................................................ 38

7
 POPIS TABLICA
Tablica 1. Prikaz potrebnih irina stubita prema Pravilniku o zatiti od poara
ugostiteljskih objekata ......................................................................................... 22
Tablica 2. Smjetajni kapaciteti u hrvatskoj ................................................................ 40

8
 1. PROJEKT ZAVRNOG RADA

1.1 Uvod u predmetno podruje

Hoteli su vrlo specifino radno mjesto jer je mnogo zaposlenika u izravnom
kontaktu s krajnjim korisnikom proizvoda, to je u ovom sluaju ugostiteljska usluga.
elja je svakog vlasnika hotela da su korisnici zadovoljni od dolaska u hotel pa sve do
odlaska iz hotela. Kako bi se to postiglo hotel mora osim ugodnog ambijenta imati
struno i kvalitetno osoblje. Da bi se to postiglo i zaposlenici hotela se u svojem
radnom okruenju moraju osjeati ugodno i sigurno kako bi svoje zadovoljstvo prenijeli
i na posjetitelje. Iz navedenoga je vidljivo da je za kvalitetno poslovanje hotela itekako
vano i zaposlenicima omoguiti to ugodniji rad, a o emu treba voditi rauna ve u
fazi projektiranja njihovih radnih mjesta.
Za projektiranje radnih mjesta sa stanovita zatite na radu potrebno je
pridravati se Pravilnika o zatiti na radu za radne i pomone prostorije i prostore
(N.N., br. 06/84) koji propisuje zakonski minimum glede karakteristika radnih i
pomonih prostorija i prostora. Osim navedenog pravilnika, za odreene vrste
objekata i djelatnosti, postoje i posebni propisi glede minimalnih tehnikih uvjeta. Tako
je kod projektiranja hotela vano pridravati se i Pravilnika o razvrstavanju,
kategorizaciji i posebnim standardima ugostiteljskih objekata iz skupine hoteli (N.N.,
br. 88/07, 58/08, 62/09) kako bi se mogla dobiti eljena kategorizacija nakon izgradnje
hotela.
Ovaj rad orijentirati e se najvie na zahtjeve radnih prostora glede veliine i
visine, mikroklimatskih uvjeta, fizikalnih tetnosti, vrste materijala za zavrnu obradu
itd. Posebna pozornost posvetiti e se i sigurnoj evakuaciji iz objekta za to je
potrebno osigurati dovoljne irine hodnika, dovoljan broj i irine stubita te njihov
ravnomjeran raspored i po potrebi evakuacijska dizala za osobe s invaliditetom i
smanjene pokretljivosti. Osim radnih prostora vano je osigurati zaposlenicima i
pomone prostorije (garderobe, kupaonice, umivaonice, prostorije za uzimanje obroka
hrane, prostorije za osobnu higijenu ena, sanitarni prostori) koje e se takoer
obraditi ovim radom u pogledu njihovog broja, veliine te rasporeda u objektu.

9
 Radi jednostavnijeg pisanja u daljnjem tekstu se esto navodi samo Pravilnik to
podrazumijeva Pravilnik o zatiti na radu za radne i pomone prostorije i prostore
(N.N., br. 06/84) osim ako se ne navede drugaije.

1.2 Izbor problema za zavrni rad

Na spomen zatite na radu veina odmah pomisli na zatitu radnika za vrijeme
rada, ali zatita na radu poinje puno prije poetka rada i uope prije otvaranja
pojedinog radnog mjesta. O zatiti na radu treba voditi rauna ve u fazi projektiranja
objekta namijenjenog za rad to je ujedno odabrano i kao problem za ovaj Zavrni rad.
Za pravilno ispunjenje mjera zatite na radu ve prilikom projektiranja treba se
pridravati zahtjeva Pravilnika o zatiti na radu za radne i pomone prostorije i
prostore (N.N., br. 6/84) kojim su propisani minimalni zahtjevi za graevine
namijenjene za radne i pomone prostorije glede sigurnosti i zatite zdravlja radnika,
te mnogih drugih Zakona i pravilnika iz podruja zatite na radu pa i ire.
Zavrni rad pokuati e obraditi veinu problema s kojima se susree prilikom
projektiranja hotela u pogledu radnih prostora. Problemi koji se pojavljuju u fazi
projektiranja su sljedei: graevinske mjere osiguranja radnih uvjeta i prostora, veliina
i visina prostorija, vrste podova, zavrna obrada zidova, prozori i vrata, evakuacijski
putovi i izlazi, prirodno i umjetno osvjetljenje, osiguranje pristupanosti osobama s
invaliditetom itd.

1.3 Cilj i zadaci zavrnog rada

1.3.1 Cilj zavrnog rada

Cilj zavrnog rada je izrada prijedloga mjera i moguih rjeenja zatite na radu pri
projektiranju hotela.

1.3.2 Zadaci zavrnog rada

Za realizaciju postavljenog cilja potrebno je napraviti sljedee:
1. Analizirati opasnosti i tetnosti odabranog radnog mjesta.
2. Analizirati i obraditi propise kojima se utvruju pravila zatite na radu za radne
i pomone prostorije i prostore.

10
 3. Izraditi prijedlog mjera i moguih rjeenja zatite na radu pri projektiranju
hotela na temelju vlastitog iskustva i saznanja.

1.4 Metode koritene za izradu zavrnog rada

Za izradu zavrnog rada koritene su sljedee metode:

1) Metoda prikupljanja podataka

Navedena metoda koritena je u pripremnoj fazi pisanja zavrnog rada
prikupljanjem potrebne literature i propisa iz predmetnog podruja. Najvei dio
podataka prikupljen je na radnom mjestu budui radim na poslovima izrade elaborata
zatite na radu. Osim literature i propisa koriteni su kao smjernica u izradi Zavrnog
rada i izraeni elaborati zatite na radu za ve projektirane hotele.

2) Deskriptivna metoda
Deskriptivna metoda koritena je u drugom dijelu rada kod prikaza rezultata rada
na nain da su objanjeni pojedini zahtjevi u pogledu zatite na radu koji proizlaze iz
vaeih propisa. Osim opisnim nainom pojedini zahtjevi su radi boljeg shvaanja
prikazani i slikovno.

3) Studija sluaja
Studija sluaja koritena je prilikom prikaza rezultata rada prouavanjem ve
izraenih Elaborata zatite na radu za hotele i obilaskom hotela. Prouavanjem
navedenih elaborata dobio se uvid u nain izrade Elaborata zatite na radu za hotele
te najeih problema na koje se nailazi kod projektiranja hotela. Pregledom poslova
koji se obavljaju u hotelima dobiven je uvid u opasnosti koje proizlaze iz procesa rada i
na osnovu toga projektirane mjere za umanjenje ili uklanjanje navedenih opasnosti.
Obilaskom hotela dobiven je uvid primjene mjera zatite na radu navedenih u
elaboratu.

11
 2. MJERE ZATITE NA RADU

2.1 Opi podaci o poslovnom objektu - Hotel

2.1.1 Opis i namjena objekta
Hotel ima etiri nadzemne i dvije podzemne etae, sastavljen je od tri
meusobno povezana luka, razliitih duljina, koji ine slovo Y.
Na etai -2 su smjeteni prostori za instalacije (klima komora, energana, sprinkler
stanica i sl.).
Na etai 1 su trgovine, wellness, jazz klub, glavni hotelski restoran i
gospodarsko dvorite s veinom servisnog prostora hotela, skladita, spremita,
kuhinja, praonice i sl.
Na ulaznoj etai nalazi se bar, recepcija, Vip salon, sobe za sastanke, mala
dvorana te posebno stubite koje vodi u kongresnu dvoranu.
Sobe za smjetaj gostiju su projektirane na 5 etaa, od -1 do etae +3.
Omoguena je direktna veza izmeu svih soba i wellnessa.
Svi nivoi povezani su s vie stubita i dizala.
U objektu je predvien rad 90 osoba, a u jednoj smjeni 50 radnika od ega 30
ena i 20 mukaraca. Zaposlenici e obavljati poslove prijema i smjetaja gostiju,
pripreme i posluivanja jela, ienja i odravanja objekta, animaciju, te
administrativne i trgovake poslove.
Nakon putanja hotela u uporabu poslodavac e provesti osposobljavanje
radnika za rad na siguran nain, a na svim mjestima e biti istaknute upute za rad na
siguran nain.

2.2 Opis radnog procesa

Osnovno poslovi vezani su za pruanje usluga gostima, odravanje istoe i
pripremu hrane.
Priprema hrane je organizirana na etai -1, u prostoru glavne kuhinje, i na etai -
2, gdje je predviena priruna kuhinja. U kuhinji i spremitima odvijati e se djelatnosti
vezane uz obradu namirnica i pripremu jela i slastica.

12
2.2.1 Skladitenje namirnica
U objekt e stizati tjedne i dnevne koliine namirnica. Prostor za prijem i
spremanje namirnica ima zaseban servisni ulaz u prostoru gospodarskog dvorita.
Spremanje namirnica organizirano je u zasebne spremine prostore za razliite vrste
namirnica koji su opremljeni policama, ormarima, hladnjacima i zamrzivaima za
uvanje namirnica, ili su cijeli prostori komore.
Predviene su hlaene i zamrzavajue komore za privremeno odlaganje
namirnica prema vrstama, a prije njihove obrade.
Prostorije spremita koja nemaju prozore, a tehnologija pohrane dozvoljava,
treba prisilno ventilirati s najmanje 5 izmjena zraka na sat, a prozore obavezno
opremiti mreama za spreavanje ulaza insekata.

2.2.2 Kuhinja
Kuhinja je zasebnim hodnikom povezana sa skladitima, a sastoji se od prostora
termike kuhinje, pripremnice slastica i hladne kuhinje. U kuhinji e se dnevno
pripremati i posluivati vie vrsta toplih i hladnih jela te jela po narudbi.
- gruba priprema hrane
Organizirane su zasebne grube pripreme za razliite vrste namirnica (povre i
voe, meso, riba) u svakom od prostora spremanja namirnica. Prostor grube pripreme
opremljen je potrebnom opremom i priborom za njihovu runu i strojnu obradu.
- termika obrada namirnica
Termiki blokovi opremljeni su klasinim plinskim i elektrinim ureajima, a iznad
termo-blokova predviene su nape za odvod dima, para i mirisa.
- pranje bijelog sua
Pranje sua smjeteno je tako da je omoguen lagan povrat prljavog sua i
njegovo strojno pranje te izravno otpremanje istog sua u prostor za odlaganje
pribora. Otpadci se obrauju u stroju za otpad.
Predvia se opremanje stolovima za prijem prljavog sua s otvorom na radnoj
plohi, posudama za otpatke koje se hermetiki zatvaraju, sudoperima s tuem i
tekuom hladnom i toplom vodom, profesionalnim strojevima za pranje sua,
ocjednom plohom, ocjednim policama i kolicima za isto sue.
- pranje crnog (kuhinjskog) sua

13
 Pranje sua smjeteno je tako da je omoguen lagan povrat prljavog crnog sua
iz pripremnica te pranje i izravno otpremanje istog crnog sua u radni dio kuhinje.
Sue se pere strojno. Otpadci se obrauju u stroju za preradu otpada.

2.2.3 Ostali poslovi

U ovu grupu poslova ubrajaju se poslovi ienja i odravanja objekta te ostali
poslovi vezani za pruanje usluga gostima kao to su poslovi u wellnesu, poslovi
animacije i sl.

2.3 Opasne radne tvari

Za tretiranje bazenske vode koriste se sljedee kemikalije: natrijev hipoklorit,
sulfatna kiselina, aluminijev poliklorid i natrijev bisulfid.
U koliini dnevne potronje koriste se opasne tvari za ienje, za potrebe
istaica, a iste e se drati u prostoriji istaica koja e biti pod kljuem i nedostupna
javnosti.
U ostalim predmetnim prostorima se u normalnom radnom procesu ne predvia
rad sa tvarima opasnim po ivot i zdravlje radnika niti je predvieno njihovo dranje ili
skladitenje.

2.4 Opasnosti i tetnosti koje proizlaze iz procesa rada i nain na

koji se otklanjaju
Opasnosti po uposlene tijekom navedenih aktivnosti u normalnim okolnostima
rada su male te se ocjenjuju kao opasnosti malog opsega, a mogu nastati:
1. kao posljedica pada pri redovnim radnim procesima
2. uslijed nepravilnog (nestrunog) rukovanja s elektrinim instalacijama,
ureajima i opremom
3. uslijed nepravilnog (nestrunog) rukovanja s plinskim instalacijama,
ureajima i opremom
4. uslijed slabe osvijetljenosti
5. uslijed nepovoljnih mikroklimatskih uvjeta
6. uslijed poara i eksplozije
7. uslijed kretanja vozila na vanjskim povrinama

14
 8. opasnosti od buke
9. uslijed nepropisnog koritenja kemikalija
Iz opisanog procesa rada i graevine (smjetaj gostiju, prehrana, rekreacija i
servisiranje potreba gostiju) slijedi zakljuak da su u sklopu graevine predvieni
poslovi koji ne mogu izazvati poveane opasnosti i tetnosti za ivot i zdravlje
zaposlenika te se opasnosti mogu svrstati u opasanosti malog opsega i mogu se
umanjiti osnovnim pravilima zatite na radu.

Osnovna pravila zatite na radu (lanak 9. Zakona o zatiti na radu) ukljuuju:

- osiguranja od udara elektrine struje,
- spreavanja nastanka poara i eksplozije,
- opskrbljenosti sredstava rada zatitnim napravama,
- osiguranja potrebne radne povrine i radnog prostora,
- osiguranja potrebnih putova za prolaz, i evakuaciju zaposlenika,
- osiguranja istoe, potrebne temperature i vlanosti zraka,
- ogranienja brzine kretanja zraka,
- osiguranja potrebne rasvjete mjesta rada i radnog okolia,
- ogranienja buke i vibracije u radnom okoliu,
- osiguranja od tetnih atmosferskih i klimatskih utjecaja,
- osiguranja prostorija i ureaja za osobnu higijenu.

1. Opasnosti od pada u redovnom radnom procesu na poslovima smjetaja,

prehrane i animacije gostiju umanjiti e se protukliznom izvedbom podova te e podovi
s obje strane vrata biti ravni i jednako uzdignuti do udaljenosti koja je najmanje
jednaka irini prolaza u vratima. Kod svih promjena visina izvest e se minimalno 3
stube ili rampa.
2. Opasnosti od elektrine struje umanjit e se odgovarajuim projektiranjem i
izvedbom elektroinstalacija. Elektrine instalacije projektirane su tako da ne
predstavljaju opasnost od poara i eksplozije, a osobe moraju biti na odgovarajui
nain zatiene od rizika nezgoda uslijed izravnog ili neizravnog dodira. Projektiranje,
izrada i izbor materijala i zatitnih ureaja moraju biti prikladni naponu, vanjskim
uvjetima i ovlatenjima osoba koje imaju pristup dijelovima instalacije.

15
 Projektom elektroinstalacija predviena je zatita od:
- direktnog dodira dijelova pod naponom
- kratkog spoja,
- previsokog napona,
- statikog elektriciteta
- prekomjernih struja u instalaciji,
- atmosferskog pranjenja
- mehanikih utjecaja
Da bi se opasnosti i posljedice djelovanja struje umanjile primijenit e se mjere
zatite kao to su:
- izoliranje,
- oklapanje,
- tienje,
- uzemljenje,
- pravilno dimenzioniranje.
Svaki elektrini ureaj mora imati svoj osigura, a svi elektrini ureaji i neutralni
metalni radni elementi (radne plohe u kuhinji i pomonim prostorima, strojevi, ureaji,
oprema) moraju biti uzemljeni. Opasnost od udara elektrine struje i nain otklanjanja
te zatita od udara groma detaljno su opisani u elaboratu ZNR-a projekta
elektroinstalacija.
3. Opasnost od plina umanjiti e se slijedeim mjerama:
Svaki plinski ureaj e biti zatien elektromagnetskim ventilom i ne smije se
moi ukljuiti, a da ventilacija preko napa ne radi.
Mjere zatite od mogueg nekontroliranog izlaska plina, te trovanja plinom date
su detaljno u projektu plinskih instalacija koje se moraju izvesti prema njemu i prema
propisima navedenim u njemu.
4. Opasnost od slabe osvijetljenosti otklonit e se pravilnim odabirom jaine
rasvjete sukladno zahtjevima radnog mjesta i prema potrebi dopunskom rasvjetom
radnog mjesta (prema normi HRN EN 12464-1).
5. Opasnost od nepovoljnih mikroklimatskih uvjeta otkloniti e se odgovarajuim
projektiranjem sustava zagrijavanja, hlaenja i ventilacijom.

16
 6. Opasnost od posljedica eventualnog poara i eksplozije umanjiti e se
mjerama zatite od poara kao to su hidrantska mrea, vatrogasni aparati, i dr., to je
opisano u Elaboratu zatite od poara.
7. Opasnost od naleta vozila na vanjskim povrinama umanjiti e se odvajanjem
kolnih od pjeakih povrina, i sljedeim ogranienjima:
- brzina kretanja vozila ograniit e se na 5 km na sat.
- na istovarnim povrinama, prilazima takvim povrinama i prometnicama unutar
lokacije objekta postavit e se odgovarajue oznake i prometni znakovi.
8. Opasnosti od posljedica buke uzrokovane protokom medija kroz cjevovode
umanjit e se pravilnim dimenzioniranjem cjevovoda, njegovim uvrenjem za nosivu
konstrukciju i ispitivanjem na tlak da ne bi dolo do pucanja cjevovoda i izlijevanja
vode i drugih medija. Opasnosti od posljedica buke uzrokovane sustavom lokalne i
ope ventilacije umanjit e se ugradnjom elastinih podloki na ventilatore te njihovim
propisnim privrivanjem za konstrukciju i oblaganjem ventilacionih kanala. U skladu
s Pravilnikom o najviim doputenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave
(N.N., br. 145/2004), buka nastala reprodukcijom glazbe u hotelu sprijeiti e se
izvoenjem glazbe ugoaja najvie ekvivalentne razine 65 dB(A), odnosno najvie
razine LA,eq=90 dB(A), srednje vrne razine LA,01=100 dB(A) u prostoru Jazz kluba.
9. Opasnost od kemikalija umanjiti e se pravilnim skladitenjem i rukovanjem na
sljedei nain:

NATRIJEV HIPOKLORIT
Rukovanje:
Koristiti proizvod samo u dobro provjetrenim prostorijama.
Ne puiti, piti ni jesti u prostoriji s opasnom tvari. Ne udisati pare, izbjegavati
dodir s koom i oima. U redovitim radnim uvjetima nositi pamuno ili slino radno
odijelo, gumene izme, propisane rukavice od nitrilne gume ili slinog materijala te
vizir ili naoale.
Skladitenje: tehnike mjere i uvjeti skladitenja:
PRIKLADNI: Skladititi u dobro zatvorenim spremnicima u hladnom i dobro
ventiliranom zatamnjenom prostoru.
IZBJEGAVATI: Zagrijavanje, svjetlost, inkompatibilne tvari.

17
 Ambalani materijali:
PREPORUENI: Originalni spremnik proizvoaa.
NEPRIKLADNI: Nije doputeno pretakati u bilo kakve druge spremnike.

SULFATNA KISELINA
Rukovanje:
Ne udisati pare/aerosole. omoguiti ulazak svjeeg zraka u zatvorene prostorije.
Ne piti, puitI, jesti u prostoriji s kiselinom. Nositi obavezno odgovarajuu zatitnu
opremu.
Ne puiti, piti ni jesti u prostoriji s opasnom tvari. Ne udisati pare, izbjegavati
dodir s koom i oima. U redovitim radnim uvjetima nositi zatitno radno odijelo od
prirodnih vlakana, gumene izme ili obuu koja pokriva cijelo stopalo i otporna je na
ovu kemikaliju, propisane rukavice od butilne gume, vitona ili slinog materijala te vizir
ili naoale.
Skladitenje: tehnike mjere i uvjeti skladitenja:
PRIKLADNI: Skladititi u dobro zatvorenim spremnicima u hladnom i dobro
ventiliranom prostoru. Drati samo u skladitima s podom otpornim na koroziju i
dobrim prozraivanjem.
IZBJEGAVATI: Jako zagrijavanje,kontakt sa inkompatibilnim tvarima.
Ambalani materijali:
PREPORUENI: Originalni spremnik proizvoaa.
NEPRIKLADNI: Nije doputeno pretakati u bilo kakve druge spremnike.

ALUMINIJEV POLIKLORID
Rukovanje:
Koristiti proizvod samo u dobro provjetrenim prostorijama.
Ne puiti, piti ni jesti u prostoriji s opasnom tvari. Izbjegavati dodir s koom i
oima. U redovitim radnim uvjetima nositi pamuno ili slino radno odijelo, gumene
izme, propisane rukavice od nitrilne gume ili slinog materijala te vizir ili naoale.
Skladitenje: tehnike mjere i uvjeti skladitenja:
PRIKLADNI: Skladititi u dobro zatvorenim spremnicima u hladnom i dobro
ventiliranom prostoru.

18
 Ambalani materijali:
PREPORUENI: Originalni spremnik proizvoaa.
NEPRIKLADNI: Nije doputeno pretakati u bilo kakve druge spremnike.

NATRIJEV BISULFID
Rukovanje:
Koristiti proizvod samo u dobro provjetrenim prostorijama. Izbjegavati udisanje
para/aerosola. Koristiti propisanu zatitnu opremu.
Ne puiti, piti ni jesti u prostoriji s opasnom tvari. Ne udisati pare/aerosole,
izbjegavati dodir s koom i oima. U redovitim radnim uvjetima nositi pamuno ili
slino radno odijelo, gumene izme, propisane rukavice od nitrilne gume ili slinog
materijala te vizir ili naoale.
Skladitenje: tehnike mjere i uvjeti skladitenja:
PRIKLADNI: Skladititi u dobro zatvorenim spremnicima u hladnom i dobro
ventiliranom prostoru. Izbjegavati stvaranje para/aerosola.
IZBJEGAVATI: Jako zagrijavanje,inkompatibilne tvari
Ambalani materijali:
PREPORUENI: Originalni spremnik proizvoaa.
NEPRIKLADNI: Nije doputeno prepakiravati u druge spremnike.

Sve predviene kemikalije pune se u zatvorene spremnike izraene iz polietilena.

Zapremine spremnika su odabrane za uestalost punjenja od cca 45 dana, potrebna je
mjesena kontrola raspoloive koliine kemikalija. Spremnici se postavljaju u
sigurnosne prihvatne spremnike odgovarajue zatiene od nagrizanja kemikalijama.
Prostorija kemijske pripreme opremljena je sustavom prisilne ventilacije, koji se
ukljuuje automatski pri otvaranju vrata. Osobe koje rade sa kemikalijama moraju biti
osposobljene za rad sa kemikalijama te moraju koristiti propisanu zatitnu opremu. Za
dopremu i pretakanje kemikalija koje se koriste u bazenskoj tehnici, angairati
iskljuivo pravne osobe koje zadovoljavaju sve uvjete vaee zakonske regulative.

19
2.5 Vodovod i kanalizacija
Graevina e se prikljuiti na postojeu vodovodnu mreu ime e se osigurati
dovoljne koliine vode za opskrbu radnih i pomonih prostorija vodom za pie,
sanitarne potrebe, tehnoloke potrebe i gaenje poara. Nakon putanja objekta u
eksploataciju izvrit e se mikrobioloka kontrola vode ime e se dokazati njena
uporabljivost za ljudsku uporabu. Sukladno l. 26 Pravilnika slavine za uzimanje vode
za pie rasporediti e se tako da njihova udaljenost od najudaljenijeg mjesta rada nije
vea od 100 metara.
Odvodnja fekalnih voda rijeit e se prikljukom na postojeu kanalizaciju.
Odvodnja oborinskih voda s prostora platoa gospodarskog dvorita i parkiralita se
posebnim kanalizacionim sustavom odvode u sustav separatora i talonica u kojem se
iz vode uklanjaju sve neistoe, ulje, mulj, i sl., prije putanja u kanalizacionu mreu.
Kako bi stalno bio u funkciji separator e se redovito odravati. Krovne oborinske vode
se kinim vertikalama vode u oborinsku kanalizaciju i putaju u kanalizaciju.
Svi odvodi opremiti e se sifonima.

2.6 Zbrinjavanje otpada

Obzirom na namjenu prostora u radnom procesu se ne stvara otpad koji bi
mogao zagaivati okoli i radnu sredinu. Osnovni otpad koji nastaje u procesu rada
administrativnog dijela graevine tretira se kao komunalni, kuni otpad, koji se
pohranjuje na posebno odreenim prostorima za skupljanje otpada (u sklopu
gospodarskog dvorita, natkriveno servisno dvorite, odvojeno od prostora posjetitelja
i zaposlenika).
Ostaci hrane, zaostali iz sustava prehrane, otpad od pripreme namirnica i sav
ostali otpad iz kuhinje se ubacuje u stroj u kojem se iz otpada centrifugiranjem
odstranjuje tekua faza, koja se razrjeuje i filtrira i puta u separator, a vrsti ostaci
se odlau u kontejner za bio otpad. Kontejner se odvozi i zbrinjava prema programu
zbrinjavanja otpada lokalne zajednice.
Otpad se odvozi posebnim transportnim sredstvom koje jednostavno pristupa
navedenim prostorima.

20
 - postupanje s otpadom nastalim radom toionika barova i caffe-a
Otpadci nastali radom u kuhinji i radom toionika barova i caffe-a su:
biorazgradivi otpad iz kuhinja i kantina, jestiva ulja i masti, ambalani otpad,
nepovratni (PET, staklene boce za jednokratnu upotrebu i Al ili Fe limenke), staklo,
papir i karton, plastika.
Prema Zakonu o otpadu, hotel i pripadajui mu ugostiteljski sadraji stvaraju
"Komunalni otpad" (otpad iz kuanstava, te otpad iz proizvodne i/ili uslune djelatnosti
ako je po svojstvima i sastavu slian otpadu iz kuanstava.
Prema Pravilniku o ambalanom otpadu hotel i pripadajui ugostiteljski sadraji
kvalificiraju se u grupu "Potroa" (pravna ili fizika osoba koja odvaja proizvod od
ambalae te koristi proizvod za krajnju potronju).
Za privremeno odlaganje otpada predvien je zaseban prostor u sklopu
gospodarskog dvorita smjeten u nivou terena s pristupom iz natkrivenog prolaza.
Prostor je podijeljen na dio za privremeni smjetaj kontejnera, dio za privremeni
smjetaj otpadaka organskog porijekla s hlaenom komorom i dio za privremeni
smjetaj iskoritene ambalae. Prostori za privremeno smjetanje otpadaka su
ventilirani i opremljeni umivaonikom, slavinom sa holenderom i podnim sifonom.

2.7 Transport i komunikacija

2.7.1 Prometnice
Prometnice su koncipirane tako da omoguuju nesmetan pristup ljudi,
zaposlenika i vozila za snabdijevanje samoj graevini. Dvosmjerne ceste u krugu
hotela biti e iroke najmanje 5 m, a jednosmjerne najmanje 3 m.
Glavni kolni prilaz je preko novoplanirane prometnice tj. pristupne ceste. Ulaz u
Hotel je preko krunog toka s natkrivenim trijemom. Predvien je i poseban kolni
pristup za servisna vozila objektu iskljuivo za dostavu i interventna vozila.
Voenje prometa izvedeno je horizontalnom i vertikalnom signalizacijom.
Predviena vertikalna signalizacija je minimalnih dimenzija - znakovi tipa kruga
predviaju se dimenzija promjera 30 cm. Horizontalna signalizacija je irine 10 cm.
Pri kretanju motornih vozila u krugu hotela udaljenost izmeu graevinskog
objekta ili ma kog zida i vanjskog ruba gabarita vozila nee biti manja od 0,75 m i bit
e obiljeena vidnim znacima (ivinjakom i sl.).

21
 Putovi i prometnice na otvorenom prostoru imati e odgovarajue kanale sa
slivnicima za otjecanje povrinske vode, izvedene tako da ne ometaju slobodno
kretanje osoba i transportnih sredstava. Nou e sve prometnice biti osvijetljene u
skladu s normom HRN EN 12464-2.

2.7.2 Parkiralita
Ispred ulaza u hotel predvien je manji broj parkirnih mjesta namijenjenim
iskljuivo privremenom zaustavljanju, osobama s invaliditetom i vip vozilima. Ispod
krunog toka nalazi se garaa za ostala vozila. Dimenzije parkirnog mjesta su 2,50 x
5,00 m.
Kretanje vozila parkiralitem u garai organizirano je jednosmjerno. Smjerovi
kretanja objanjeni su horizontalnom signalizacijom - strelice, a parkirna mjesta su
iscrtana. Pjeaka staza postavljena je ispred ulaza u graevinu, sa sjeveroistone
strane, koji je i glavni ulaz za goste. Vidno je odijeljena od parkirnih povrina i kolnika
horizontalnom signalizacijom i uvijek e biti slobodna i prohodna.

2.7.3 Stubita
Sva stubita u hotelu projektirana su u skladu s l. 86 100 Pravilnika. Ujedno se
vodilo i rauna o zahtjevima Pravilnika o zatiti od poara ugostiteljskih objekata (N.N.,
br. 100/99) te zahtjeva glede kategorizacije hotela prema Pravilniku o razvrstavanju,
kategorizaciji i posebnim standardima ugostiteljskih objekata iz skupine hoteli (N.N.,
br. 88/07, 58/08, 62/09).
Kako bi se zadovoljilo uvjetima Pravilnika o zatiti od poara ugostiteljskih
objekata potrebno se pridravati irina stubita sukladno sljedeoj tablici:

Tablica 1. Prikaz potrebnih irina stubita prema Pravilniku o zatiti od poara

ugostiteljskih objekata

irina stubita u m 1,1 1,2 1,3 1,4 1,5 1,6 1,7 1,8
Broj katova Najvei broj osoba koje se mogu koristiti stubitem
5 380 420 460 500 540 580 620 660
Izvor: Pravilnik o zatiti od poara ugostiteljskih objekata (N.N., br. 100/99)

22
 Za potrebe vertikalne komunikacije i izlaze za evakuaciju u prostoru hotela
osigurano je etiri stubita od kojih su tri unutarnja i jedno vanjsko poarno stubite.
Unutarnja stubita (slika 12) su irine stubinih krakova vee od 110 cm, visina
stuba e biti od 13 cm 19 cm, a irina gazita 26cm 36 cm. Svi stubini kraci imaju
minimalno 3 stepenice, a najvie 18 stepenica.

Slika 1. Unutarnje stepenice (l. 86-91)

Izvor: Vlastiti rad autora

Budui se za predvieni hotel eli dobiti kategorizacija 4* sukladno Pravilniku o

razvrstavanju, kategorizaciji i posebnim standardima ugostiteljskih objekata iz skupine
hoteli u hotelu se predvia i jedno glavno stubite za goste koje povezuje sve katove i
hodnici vezani na to stubite minimalne korisne irine 1,50 m.
Du rubova stubita postavit e se rukohvat (slika 2). Visina rukohvata, mjereno
od poda ili gornje povrine gazita okomito do vrha rukohvata e biti minimalno 100
cm za unutarnja i 120 cm za vanjska stubita. Na mjestima gdje su predviene
okomite preke razmak e biti do 14 cm, a kod horizontalnih do 25 cm. Na rubovima
gazita stubita e se izvesti protuklizni zavretak, rubna traka, utor i sl.
Vanjsko stubite imati e krov tako da bude zatieno od atmosferskih padavina.

23
Slika 2. Zatitne ograde i rukohvati (l. 92-97)

Izvor: Vlastiti rad autora

2.7.4 Vertikalni prilazi

U svim ahtovima postavljene su penjalice od okruglog eljeza promjera veeg
od 16 mm na razmaku manjem od 30 cm. Predviena je njihova zatita od korozije.
Penjalice s leobranom (slika 3) projektirane su za izlazak na krov iz stubinog
prostora, a njihove dimenzije usklaene su s lankom 103. Pravilnika.
Preke ljestava su od okruglog eljeza promjera najmanje 16 mm na vertikalnom
razmaku od najvie 300 mm. irina ljestava nije manja od 450 mm. Ljestve, ija je
visina vea od 3 m poevi od sedme preke (oko dva metra od poda) imaju vrstu
lenu zatitu.
Lena zatita projektirana je u obliku kaveza nainjenog od lukova od plosnatog
eljeza, s unutranjim radijusom ne manjim od 700 mm niti veim od 800 mm, koji je
privren za stranice ljestava na meusobnom razmaku ne veim od 1400 mm.
Lukovi su povezani vertikalama od plosnatog eljeza na razmaku ne veem od 250
mm.

24
Slika 3. Vertikalni prilazi (l. 103-106)

Izvor: Vlastiti rad autora

2.8 Mogunost evakuacije

Evakuacija iz svakog dijela hotela mogua je u minimalno dva smjera na otvoreni
prostor ili sigurnosno stubite. Za evakuaciju je predvieno vie sigurnosnih
evakuacijskih stubita kao to je ranije opisano. Evakuacija osoba s invaliditetom
mogua je evakuacijskim dizalima spojenim na rezervni izvor napajanja. Osobe s
invaliditetom i smanjene pokretljivosti koje se zateknu u nekom od stubita biti e na
raspolaganju pomona sredstva (evakuacijski stolac) za mogunost njihove evakuacije
(slika 4) te telefon za mogunost poziva osobe zaduene za evakuaciju.
Maksimalna udaljenost do izlaza ili sigurnosnog prostora (sigurnosno stubite,
druga poarna zona) nije vea od 50 m u prizemlju, odnosno 30 m na katovima to je
u skladu sa zahtjevima lanka 14. Pravilnika.

25
Slika 4. Evakuacijski stolac

Izvor: MAX-Ability Inc., http://max-ability.com/products/stairway-access/evacu-trac/

2.9 Mjere i tehnika rjeenja pristupanosti objekta osobama s

invaliditetom i smanjene pokretljivosti
Ovim projektom su predviene veliine i karakteristike prostora, instalacije,
ureaji i druga oprema prostora kojima je osigurano nesmetano kretanje, boravak i rad
osobama s invaliditetom i drugim osobama smanjene pokretljivosti u objektu.
Sve mjere i tehnika rjeenja su u skladu s Pravilnikom o osiguranju
pristupanosti graevina osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti (N.N., br.
151/05, 61/07). Svi lanci koji se navode u nastavku ovog poglavlja odnose se na
navedeni pravilnik.
Prema lanku 44. stavak 1. za graevine trgovake, ugostiteljske i/ili turistike
namjene Pravilnika o osiguranju pristupanosti graevina osobama s invaliditetom i

26
smanjene pokretljivosti za planiranu graevinu hotel predvieni su slijedei elementi
pristupanosti:
- ulaz
- komunikacije
- kupaonica
- soba
- oglasni pano
te prema stavku 8. za graevine kulturne namjene - kongresni centar
predvieni su slijedei elementi pristupanosti:
- ulaz
- komunikacije
- nunik
- mjesto u gledalitu
- induktivna petlja ili transmisijski obru,
- oglasni pano
- orijentacijski plan za kretanje u graevini

Pjeaki ulazi u objekt predvieni su u nivou okolnog terena. Graevini je to se

tie pjeaka mogue pristupiti na razini glavnog ulaza.
Glavni ulaz hotela ima nogostup ispod ulazne nadstrenice u irini od cca 5,5 -
6,0 m, a ulazni vjetrobran je dimenzija 4,00/3,00 m. Primjer ulaznog prostora prikazan
je na slici 5 u nastavku.

27
Slika 5. Primjer ulaznog prostora prilagoenog osobama s invaliditetom

Izvor: Pravilnik o osiguranju pristupanosti graevina osobama s invaliditetom i

smanjene pokretljivosti (N.N., br. 151/05, 61/07)

U neposrednoj blizini glavnog ulaza predviena su 2 parkiralina mjesta za

osobe s invaliditetom dim. 370x500 cm. U garai su predviena 3 parkiralina mjesta
za osobe s invaliditetom (5% od ukupnog broja garanih mjesta).
Svi sadraji u hotelu dostupni su putem vertikalnih komunikacija - dizala. Prostor
predvorja na svim etaama s javnim sadrajima je ostvaren kao jedinstven prostor koji
vodi goste prema svim sadrajima i prostorijama. Povrina poda je protuklizno
obraena.
Dizala (slika 6) imaju unutarnju dim. kabine 140x160 cm, i vrata svijetle irine 100
cm, kao i sve ostale elemente pristupanosti iz lanka 12.

28
Slika 6. Primjer dizala prilagoenog osobama s invaliditetom

Izvor: Pravilnik o osiguranju pristupanosti graevina osobama s invaliditetom i

smanjene pokretljivosti (N.N., br. 151/05, 61/07)

Predvieno je izvesti 5 soba za osobe s invaliditetom (slika 7). Slobodni prostori

unutar sobe projektirani su prema l. 21 i omoguavaju nesmetano kretanje osobe u
kolicima. Sve ugraene instalacije moraju biti izvedene prema l. 27.

29
Slika 7. Primjer sobe prilagoene osobama s invaliditetom

Izvor: Pravilnik o osiguranju pristupanosti graevina osobama s invaliditetom i

smanjene pokretljivosti (N.N., br. 151/05, 61/07)

U kongresnoj dvorani kapaciteta 600 mjesta osigurano je 12 mjesta u gledalitu.

Sukladno lanku 27, omoguen je prostor za 2% invalidskih kolica na zadani broj
mjesta.
Sve komunikacije unutar predvorja, hodnika i smjetajnih jedinica predviene su
u najmanjoj irini od 150 cm pa na vie. Pristup iz prostora garae je omoguen
direktno preko predvorja etae -1, a zatim preko stubita ili dizalima na sve razine
graevine.

30
 Sva javna stubita su projektirana prema l. 11. tj. imaju max. visinu eone plohe
15 cm i nastupnu plohu duine 33 cm, te irine kraka vee od 110 cm.
Na svim etaama s javnim prostorima predvien je javni invalidski nunik (slika
8), s vratima irine 90 cm koja se otvaraju prema van.

Slika 8. Prikaz sanitarnog prostora za osobe s invaliditetom

Izvor: Pravilnik o osiguranju pristupanosti graevina osobama s invaliditetom i

smanjene pokretljivosti (N.N., br. 151/05, 61/07)

Instalacije vode i kanalizacije, elektroinstalacije kao i strojarske instalacije u

javnom invalidskom nuniku takoer su prilagoene osobama u invalidskim kolicima.
Sva ostala vrata u prostorima predvienima za kretanje i boravak osoba u
invalidskim kolicima predviena su u irini od min. 90 cm svijetlog otvora
ulazno/izlazna vrata iz objekta i ulazno/izlazna vrata za dvorane, klubove i restorane.

31
2.10 Radni prostor osnovne karakteristike i zahtjevi mjesta rada
Graevina i njezini dijelovi moraju biti projektirani i izvedeni tako da u toku
eksploatacije graevine trajno osiguravaju:
1. stabilnost graevine u odnosu na statika i dinamika optereenja s obzirom
na tehnoloki proces rada,
2. stabilnost graevine u odnosu na meteoroloke i klimatske utjecaje,
3. odvoenje atmosferskog taloga,
4. odvoenje difuzne pare, ako postoji opasnost od kondenziranja,
5. zatitu od poara i eksplozije,
6. odvoenje tetnosti nastalih u procesu rada,
7. provjetravanje prostorija,
8. danje svjetlo,
9. toplinsku zatitu,
10. zvunu zatitu,
11. zatitu od vibracija,
12. sigurnost kretanja osoba i transportnih sredstava.

2.10.1 Veliina i visina prostorija

Sukladno zahtjevima lanka 34. Pravilnika veliina svih radnih prostorija je takva
da e na svaku zaposlenu osobu dolaziti vie od 10 m3 i 2 m2 slobodne povrine poda.
Pod pojmom zrani prostor odnosno slobodna povrina poda podrazumijeva se
slobodna zapremina zranog prostora, odnosno povrina poda koja nije zauzeta
namjetajem, oruima, strojevima, pomonim ureajima ili materijalom i ne slui kao
prostor za skladitenje.
Svijetle visine radnih prostora udovoljavaju traene visine prema lancima 33. -
36. Pravilnika i razliite su ovisno o namjeni prostora:
- minimalno 250 cm u uredima, prostorima skladitenja robe i u prostorima gdje
se radnici zadravaju manje od 2 sata
- minimalno 300 cm u prostorijama kuhinje i welnesa
- minimalno 280 cm u svim ostalim prostorima.

32
2.10.2 Podovi
Podovi su projektirani, sukladno l. 40 Pravilnika, tako da se tijekom
eksploatacije objekta trajno osigurava:
1. stabilnost, ravna povrina i sigurno hodanje,
2. toplinska zatita,
3. zvuna zatita,
4. zatita od difuzne pare, ako postoji opasnost od kondenziranja,
5. lako koritenje i odravanje,
6. vodonepropusnost, ako se posebno zahtijeva,
7. zatita od poara i zatita od statikog elektriciteta.
Stabilnost poda mora osiguravati prenoenje predvienih optereenja na noseu
konstrukciju bez oteenja i trajnih deformacija poda. Pod se moe staviti u upotrebu
samo ako se po poznatim metodama ispitivanja prethodno utvrdi da u suhom stanju
osigurava sigurno hodanje.
Svi podovi su u protukliznoj izvedbi pogodni za pranje i ienje i otporni su na
habanje.
Radne prostorije u kojoj se predvia zadravanje osoba due od dva sata u
jednoj smjeni imati e topli pod s koeficijentom prolaza topline utvrenim propisanim
pravilima zatite na radu, tehnikim normativima i standardom. Radna mjesta gdje nije
mogue osigurati topli pod, na mjestu rada u prostoriji postaviti e se podmetai ili
podloge od materijala sa odgovarajuim koeficijentom prolaza topline.
Podovi radnih prostorija u kojima se nalaze slavine ili slivnici u podu ili drugi
prikljuci za vodovod ili kanalizaciju i u kojoj se razlijeva voda (kuhinja, welnes) biti e
vodonepropusni s odgovarajuim nagibom prema otvorima odvodnih kanala te
izvedeni u protukliznoj izvedbi. Otvori kanala biti e opskrbljeni sifonima i izvedeni na
pristupanim mjestima radi mogunosti ienja.
Prostorije u kojima postoji opasnost od razlijevanja zapaljivih, agresivnih i
otrovnih tekuina (bazenska tehnika), imati e pod od materijala koji je otporan na
djelovanje tih tekuina i koji ih ne upija i izveden je s odgovarajuim nagibom prema
slivniku sa sifonom.
U radnim prostorijama u kojima se prerauju organske tvari podlone truljenju
(kuhinja), podovi e biti od nepropusnog i lakoistivog materijala.

33
 Pod s obje strane izlaznih vrata je ravan i jednako uzdignut do udaljenosti koja je
najmanje jednaka irini prolaza u vratima.

2.10.3 Zidovi, stropovi i krovovi

Fasade, vanjski zidovi i njihovi dijelovi, projektirani su tako da u toku
eksploatacije objekta trajno osiguravaju:
1. zatitu od oborina i atmosferskih utjecaja,
2. zatitu od poara,
3. odvoenje atmosferskog taloga,
4. odvoenje difuzne pare, ako postoji opasnost od kondenziranja,
5. toplinsku zatitu,
6. zvunu zatitu,
7. danje svjetlo,
8. sigurnost od prodora neovlatenih osoba,
9. sigurnost koritenja balkona, loa, ispusta i drugih elemenata fasade,
10. stabilnost svih elemenata i dijelova.
Fasade i vanjski zidovi objekta projektirani su tako da zatite graevinu od
udarnih kia, vjetra, snijega i voda koje nastaju zbog topljenja snijega i leda, kao i da
zajedno s krovnim povrinama osiguraju odgovarajuu zatitu graevine.
Fasade i vanjski zidovi prostorija u kojima nastaju vodene pare koje mogu
prodrijeti kroz fasade i vanjske zidove ili u njihovu konstrukciju (kuhinja, welnes),
projektirane su tako da difuzne pare ne mogu prodrijeti u slojeve u kojima bi se mogle
kondenzirati. Stropovi navedenih prostorija izvest e se od materijala koji spreavaju
kondenziranje.
Povrine zidova i stropova radnih prostorija liit e se svijetlim bojama.
Zidovi i pregradne stijene od stakla ili drugog lako lomljivog materijala izvest e
se tako da u toku eksploatacije graevine bude izbjegnuta mogunost njihovog loma i
ozljeivanja radnika (ukruivanjem, ograivanjem, oznaavanjem i sl.).
Krov graevine i svi dijelovi krova projektirani su tako da u toku eksploatacije
trajno osiguravaju:
1. zatitu od oborina i atmosferskih utjecaja,
2. zatitu od poara,

34
 3. odvoenje atmosferskog taloga,
4. odvoenje difuzne pare, ako postoji opasnost od kondenziranja,
5. toplinsku zatitu,
6. zvunu zatitu,
7. sigurnost od prodora neovlatenih osoba,
8. sigurnost kretanja po prohodnom odnosno neprohodnom krovu.
Predvien je ravni krov, a radi sigurnosti osoba koje e servisirati ureaje na
krovu svi putovi na krovu biti e oznaeni i osvijetljeni te ograeni zatitnom ogradom
visine min. 100 cm.
Krov je projektiran tako da zatiti graevinu od udarnih kia, vjetra, snijega i voda
koje nastaju zbog topljenja snijega i leda, kao i da zajedno s vertikalnim povrinama
koje tite graevinu sa svih strana osigura jednaku zatitu cijele graevine.

2.10.4 Prozori i vrata

Prozori, vanjska i balkonska vrata i drugi vanjski otvori projektirani su tako da u
toku eksploatacije objekta trajno osiguravaju:
1. zatitu od oborina i atmosferskih utjecaja,
2. prirodnu rasvjetu prostorija,
3. toplinsku zatitu,
4. provjetravanje.
Prozori, vanjska i balkonska vrata i drugi vanjski otvori projektirani su tako da se
mogu iznutra zatvarati i da onemoguavaju otvaranje izvana.
Unutranja vrata projektirana su tako da trajno osiguravaju:
1. povezivanje i odvajanje prostorija objekta,
2. toplinsku zatitu,
3. zvunu zatitu,
4. provjetravanje.
Unutranja vrata projektirana su tako:
1. da se mogu ostaviti u zatvorenom ili otvorenom poloaju, zakljuavati ili
otkljuavati, ako namjenom drugaije nije odreeno,
2. da njihove mjere i konstrukcija odgovaraju stalnoj ili povremenoj frekvenciji
prolaza osoba,

35
 3. da ne moe doi do njihovog iskrivljenja, ako se nalaze izmeu prostorija s
razliitim temperaturama.
Prozori graevine su drveni, sa ostakljenjem od vieslojnog termoizolirajueg
stakla. Vrata graevine su staklena zaokretna ili klizna, na sobama drvena, na
pogonskim prostorijama metalna. Na glavnom ulazu/izlazu iz graevine predviena je
ugradnja, automatskih, elektropokretanih kliznih vrata. Sva vrata ira su od 70 cm.
Na prozorima i otvorima kuhinje e se postaviti mreice za sprjeavanje ulaska
glodavaca i insekata. Mreice e se postaviti tako da se lako skidaju i odravaju. Na
vanjskim vratima kuhinje je do visine 30 cm postavljena prepreka ulaska glodavaca
(lim ili sl.).
U cilju smanjenja blijetanja na prozorima radnih prostora direktno izloenim
suncu postavit e se zatita od sunca.
Sva staklena vrata i stijene bit e sukladno zahtjevima lanka 63. Pravilnika
oznaena i izraena od kaljenog stakla kako bi se izbjegla mogunost ozlijede
zaposlenika i posjetitelja.
Pod s obje strane izlaznih vrata biti e ravan i jednako uzdignut do udaljenosti
koja je najmanje jednaka irini prolaza u vratima.
Sva vrata s automatskim otvaranjem izvest e se tako da se u sluaju nestanka
energije mogu otvarati runo. Ulazna klizna automatska vrata budui slue i kao izlaz
za evakuaciju, imati e mogunost zaokretanja u smjeru izlaznog puta.

2.11 Pomone prostorije

2.11.1 Garderobe
Za osoblje koje podlijee sanitarnom nadzoru predviene su na etai -1 zasebne
muke i enske garderobe za osoblje koje radi u kuhinji, na podjeli hrane i na
toionicima. Za ostalo osoblje zasebne muke i enske garderobe na etai 0,00.
Garderobe su opremljene pripadajuim sanitarijama. Zaposlenima na pripremi hrane,
manipulaciji s gotovim jelima i na pranju sua osigurani su dvostruki garderobni
ormarii. Garderobama se prilazi iz prostora nedostupnog gostima hotela.
Svi ormarii (slika 9) su na podnoju visine 15 cm, na vrhu i dnu imaju otvore za
ventilaciju, a na visini 30 cm od vrha imaju policu. Ormarii e biti bojani stabilnom
bojom i biti e opremljeni bravicom za zakljuavanje.

36
 Administrativno osoblje e suvinu odjeu vjeati na vjealice u radnom prostoru.

Slika 9. Garderobni ormar

Izvor: MATMETAL SISTEM d.o.o., http://www.matmetal-sistem.hr

2.11.2 Kupaonice
Za zaposlenike hotela osigurane su muke i enske kupaonice s toplom i
hladnom vodom. Kupaonice imaju prostor za presvlaenje, a svaka tu kabina ima
pretprostor koji spreava nagle promjene temperature zraka. U hladnim razdobljima
kupaonice e se grijati. Pod i zidovi kupaonice predvien je od materijala koji ne
proputa vodu i koji se lako pere. Podovi su u protukliznoj izvedbi.
Broj tueva u kupaonici odreen je tako da bude minimalno jedan tu na deset
osoba. Povrina kabine u kojoj je postavljen pojedinani tu vea je od 0,90 x 0,90 m.

2.11.3 Prostorije za osobnu higijenu ena

U blizini kuhinja predviena je posebna prostorija za osobnu higijenu ena s
toplom i hladnom vodom. Navedena prostorija je od drugih prostorija odvojena
pretprostorom i opremljena je s dvije kabine povrine vee od 1,50 m2 i umivaonicima

37
za pranje ruku. Kabina e imati odgovarajuu opremu koja slui za odravanje osobne
higijene (bide, stoli, ogledalo, te higijenska posuda za otpatke i potroni materijal).
U neposrednoj blizini prostorije za osobnu higijenu ena nalaze se i nunici.

2.11.4 Sanitarni prostori

Graevina ima na vie mjesta na svakoj etai, uz radna mjesta zaposlenika,
posebne muke (slika 10) i enske sanitarne vorove za zaposlenike.
Nunici za zaposlene, projektirani su prema sljedeim kriterijima:
za najvie 30 mukaraca odnosno 20 ena mora se predvidjeti i osigurati po
jedan nunik, a uz nunik za mukarce i po jedan pisoar.
Dimenzije svih kabina nunika vee su od Pravilnikom zahtijevanih 90/120 cm.
Nunici imaju odgovarajuu ventilaciju i pretprostor s vratima koja se sama
zatvaraju. Pretprostor je opremljen s jednim umivaonikom na najvie etiri nunika.
Svaki nunik ima vrata koja se zatvaraju s unutarnje strane.
Pored glavne opreme nunika koja se sastoji od koljke i ureaja za vodeno
ispiranje, kabina nunika opremiti e se i kutijom ili napravom za toaletni papir te
zidnom vjealicom.
Udaljenost radnih mjesta od nunika manja je od 100 metara iz svakog dijela
prostora hotela.

Slika 10. Primjer izgleda mukog sanitarnog prostora

Izvor: Vlastiti rad autora

38
2.11.5 Prostorija za uzimanje obroka hrane
U hotelu e se zaposlenicima osigurati posebna prostorija namijenjena za
uzimanje obroka hrane. Kapacitet navedene prostorije biti e 50% osoba u smjeni.
Hrana e se pripremati u kuhinji hotela i dostavljati u prostoriju na mobilnim policama
gdje se hrana odrava toplom.
Predviaju se stolovi za po etiri sjedea mjesta dimenzija ne manjih od 75x75
cm. U prostoriji e se postaviti umivaonik s toplom i hladnom vodom, tekuim
sapunom i suilom za ruke. U blizini navedene prostorije nalaziti e se i sanitarije za
mukarce i ene.

39
 3. ZAKLJUAK
Prema podacima Dravnog zavoda za statistiku u Hrvatskoj je 2011 g. bilo 636
hotela i aparthotela (tablica 2) to je, u odnosu na 2010. godinu, poveanje od 3%. U
usporedbi s 2008 godinom kada je broj hotela i aparthotela iznosio 587 to je poveanje
od 8,3%. Kako Hrvatska znaajnu financijsku korist ostvaruje od turizma za oekivati
je da e se izgradnja hotela nastaviti, a ulaskom Hrvatske u Europsku uniju i poveati
u znaajnijem postotku.

Tablica 2. Smjetajni kapaciteti u hrvatskoj

BROJ POSLOVNIH JEDINICA
2008. 2009. 2010. 2011.
Hotel i aparthotel 587 600 616 636
Izvor: Dravni zavod za statistiku

U ugostiteljstvu i turizmu u Hrvatskoj zaposleno je oko 80000 osoba pa je i

zatita na radu u tim djelatnostima vrlo vana. Tako je osim potrebe za kvalitetnim
dizajnom, arhitekturom, ponudom sadraja, potrebno kod projektiranja itekako voditi
brigu i o zatiti na radu to je ovaj rad pokuao prikazati.
Kod poslova u hotelijerstvu najvee opasnosti su:
- padovi (skliski pod, neravnine u podu)
- opekotine (pri pripremi jela)
- slabe osvijetljenosti (noni klub, ambijentalna rasvjeta)
- nefizioloki poloaj tijela (istaice prilikom pospremanja soba)
- fiziki napori (noenje prtljage).
Navedene opasnosti mogu se umanjiti ve u fazi projektiranja hotela pravilnom
primjenom mjera zatite na radu.
Tako se opasnosti od padova sprjeavaju izvedbom protukliznih podova, sva
vrata projektiraju se bez pragova, nigdje se ne izvodi manje od tri stube, dovoljne
irine prolaza, stubita i slino. Opasnosti od opekotina pri kuhanju mogu se umanjiti
projektiranjem dovoljnih povrina u kuhinji te predvianjem ureaja sa zatitnim
napravama i veom automatizacijom kako zaposlenici ne bi morali biti u dodiru s
vruim dijelovima.

40
 Opasnosti od smanjenja vidne sposobnosti radi loe rasvjete sprijeiti e se
projektiranjem kvalitetne umjetne rasvjete na svim mjestima rada, a u skladu s
prihvaenim normama. Tamo gdje radi ambijenta mora biti smanjena rasvjeta u hotelu
mora se predvidjeti lokalna rasvjeta na svakom radnom mjestu.
Da ne bi dolo do ozljeda uslijed nefiziolokog poloaja tijela, to najee
pogaa istaice, potrebno je kod projektiranja voditi rauna tako da se istaice u to
manjoj mjeri moraju saginjati (ienje kada, pospremanje kreveta) na nain da se
predvide kreveti koji se mogu podizati, a za ienje ostalih dijelova da im se osiguraju
takva radna sredstva da sve mogu obavljati u stojeem poloaju.
Fizike napore u najveoj mjeri sprjeava se uporabom pomagala za podizanje i
prijenos prtljage (podesiva kolica), a u projektiranju naravno da je od pomoi ako se
predvide teretna dizala.
Iz svega navedenog vidljivo je da je zatita na radu vrlo vana ve u fazi
projektiranja i trebalo bi svakako angairati strunjaka zatite na radu pri izradi
projekta kako bi hotel u uporabi bio to sigurniji i ugodniji za rad. U Hrvatskoj se na
alost jo uvijek u veini sluajeva na zatitu na radu gleda kao na troak, umjesto da
se tretira kao ulaganje u bolje poslovanje. Jer troak nastaje kada se desi neka ozljeda
to povlai za sobom gubitak zaposlenika odreeno vrijeme, trokove bolovanja,
negativan publicitet itd. te su tada trokovi proizali radi ozljede viestruko vei od
trokova koje bi uloili u mjere zatite za sprjeavanje ozljeda.
Ovaj zavrni rad pokuao je u kratkim crtama prikazati na to je sve vano
obratiti pozornost u najranijoj fazi hotela, a to je njegovo projektiranje. Vidljivo je da i
kod takvih djelatnosti gdje zapravo nema poslova s poveanim opasnostima ima
itekako mnogo stvari na koje treba paziti kako bi radna mjesta, a i cijela graevina bila
u skladu sa zahtjevima propisa iz podruja zatite na radu.
I na kraju treba skrenuti pozornost na to da svi propisi navode minimalne
zakonske zahtjeve, a naravno da uvijek treba teiti boljem pa tako i u pogledu zatite
na radu. Kod projektiranja nikako ne bi trebali ostati samo na zakonskom minimumu
jer svi mi radimo na nekom radnom mjestu i svjesno smo toga da kvaliteta radnog
mjesta itekako utjee na nae zadovoljstvo poslom, a samo zadovoljan radnik moe
biti i kvalitetan radnik.

41
 4. LITERATURA

Knjige
(1) Fabijani, K., Kacian, N., tefan, V.: Prirunik strunjaka za zatitu na radu -
Zagreb: IPROZ, 2008.
(2) Javorovi, B.: Defendologija. Zagreb: IPROZ, 2002.
(3) Poloki Voki, N., Sini ori, D., Tkalac Veri, A.: Prirunik za metodologiju
istraivakog rada Zagreb: M.E.P. d.o.o., 2010.

asopisi
(4) Javorovi, B.: Defendoloke osnove sigurnosti na radu - Rad i sigurnost, 4,
2000, 3, 183-214.
(5) Trupevi, Z.: Projektirnje i graenje graevina za rad - sigurnost 52 (3) 303 -
309 (2010)
(6) European Agency for Safety and Health at Work, Protecting workers in hotels,
restaurants and catering, Luxembourg: Office for Official Publications of the
European Communities

Propisi
Zakon o prostornom ureenju i gradnji, N.N., br. 76/07, 38/09, 55/11, 90/11,
50/12
Zakon o radu, N.N., br. 149/09, 61/11
Zakon o zatiti na radu, N.N., br. 59/96, 94/96, 114/03, 86/08, 75/09,
Zakon o zatiti od buke, N.N., br. 30/09
Zakon o otpadu, N.N., br. 178/04, 111/06, 60/08, 87/09,
Pravilnik o zatiti na radu za radne i pomone prostorije i prostore, N.N., br.
06/84
Pravilnik o zatiti od poara ugostiteljskih objekata, N.N., br. 100/99
Pravilnik o najviim doputenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi borave i
rade, N.N., br. 145/04
Pravilnik o osiguranju pristupanosti graevina osobama s invaliditetom i
smanjene pokretljivosti, N.N., br. 151/05, 61/07

42
 Pravilnik o razvrstavanju, kategorizaciji i posebnim standardima ugostiteljskih
objekata iz skupine hoteli, N.N., br. 88/07, 58/08, 62/09

Norme
HRN EN 12464 - Svjetlo i rasvjeta -- Rasvjeta radnih mjesta

Web stranice
Trailica CADIAL, Baza pravnih propisa, http://cadial.hidra.hr,

43