Entomologija Opca

T.V.
:Entomologija i fitofarmacija opi dio 1
1) RAZVOJ I RAZMNOAVANJE INSEKATA
- najee je spolno GAMETOGENEZOM, a rjee nespolno partenogenezom

- osnova spolnog razmnoavanja je prisutnost mukih i enskih individua osnova zaetka novog
organizma je KOPULACIJA
- u principu mujak trai enku moe se zasnivati na osnovi mirisa, mujak mora imati dobro
razvijene vidne mogunosti (boje, are, kretanje), a neki kukci proizvode svjetlost (fam. Lampyridae,
Cantharidae, Buprestidae), te svjetlou privlae suprotan spol
- do kopulacije najee dolazi na podlozi (biljci, tlu, vodi) ali i u letu
- KANIBALIZAM enka za vrijeme kopulacije otkine mujaku glavu ili ga pojede; kopulacijom zavrava
uloga mujaka, a enke se nastavlja
- OVIPOZICIJA nakon oplodnje dolazi do odlaganja jaja pojedinano ili u skupinama, a broj ovisi o
vrsti kukaca i vremenskim prilikama (vanjski faktor) npr. pele 500 1000 jaja, kornjai 30 100 jaja,
termiti 20 000 nekoliko milijuna jaja...
- kod kukaca je izraena briga za potomstvo ohari enka na kraju zadka ima hitinski omota u
kojem uva jaja, nosi ih sa sobom; vone stjenice fam. Belostomatidae enka lijepi jaja na lea
(krila) mujaka, a on ih nosi dok liinke ne sazriju, potom ih odlau na biljku kojom e se potomstvo
hraniti
- enke mogu biti:
A) OVIPARNE odlau jaja iz kojih se nakon odreenog vremena izlegnu liinke
do embrionalnog razvoja unutar jajeta dolazi nakon odlaganja jaja
B) OVOVIVIPARNE odlau jaja iz kojih odmah nakon odlaganja izlaze liinke jer do
embrionalnog razvoja dolazi dok je jaje u tijelu majke
C) VIVIPARNE lijee ive liinke ivorodni kukci
D) PUPIPARNE kukci koji lijeu ive liinke koje su potpuno razvijene, pa se odmah
nakon odlaganja zakukulje
- postoje i kukci koji se razmnoavaju nespolno, jaje se razvija bez oplodnje, a moe biti:
A) IZUZETNA kad se kukci razmnaaju spolno, ali u nedostatku mujaka razmnoavaju
se i nespolno (palinjaci, neki leptiri)
B) NORMALNA uz spolno razmnoavanje normalno se pojavljuje i nespolno (kod pela
se iz oploenih jaja razvijaju enke, a iz neoploenih mujaci)
C) ISKLJUIVA kod nekih skakavaca, leptira, parazitskih osica
D) HETEROGONIJA izmjena partenogenetske s gametogenetskom generacijom
E) PEDOGENEZA pojava kada enke u stadiju liinke stvaraju nove individue
F) POLIEMBRIONIJA pojava da se iz jednog jajeta razvije vie embrija
- RAZVOJ KUKCA obuhvaa period od oplodnje, pa do razvitka odraslog spolno zrelog kukca (imago)
odn. njegove smrti
- u toku razvoja postoje 3 faze:
1) EMBRIONALNA obuhvaa razdoblje od oplodnje do izlaska liinke iz jajeta
moe trajati od 1 dana, pa do nekoliko mjeseci
(gubar 9 mjeseci) duina razvoja ovisi o temperaturi
2) POSTEMBRIONALNI RAZVOJ obuhvaa period od izlaska liinki iz jajeta pa do
razvoja imaga razdoblje intenzivnog rasta kukca, poveava se njegova povrina i on odbacuje
kou
postupno prelaenje liinke u imago
nazivamo preobrazbom ili metamorfozom
3) POSTMETABOLNI RAZVOJ obuhvaa period od zadnje faze liinke ili izlaska
imaga iz kukuljice, pa do njegove smrti
- s obzirom na metamorfozu, tj. tijek metamorfoze koji imaju:
1. AMETABOLNI KUKCI (AMETABOLA) pojava izostanka metamorfoze
rod Thysanura
pojava gdje iz jajeta
izlaze direktno odrasli kukci
T.V.:Entomologija i fitofarmacija opi dio 2
2. HETEROMETABOLNI KUKCI (HETEROMETABOLA) nepotpuna

metamorfoza, kukac ima sljedee stadije jaje liinka imago, nedostaje kukuljica (3 stadija)
kukci koji
imaju heterometabolu u stadiju liinke su vrlo slini imagu, ali su manji od njega, mogu nedostajati
krila, nisu spolno zreli
2.1 Paleometabola liinka se razlikuje od imaga samo po odsustvu
krila
2.2 Heterometabola typica liinka se razlikuje od imaga po tome
to ima cenogenetske organe organi koje imaju samo liinke
2.3 Neometabola prijelaz prema holometaboli
a) Remetabolija resiari; nakon stadija liinke pojavljuje
se gibljiva predkukuljica i gibljiva kukuljica
b) Parametabolija titaste ui; mujak ima potpunu
metamorfozu, a enka ima nepotpunu metamorfozu
c) Alometabolija titasti moljac; gibljiv je samo pri
razvoju stadija liinke
3. HOLOMETABOLNI KUKCI (HOLOMETABOLA) potpuna preobrazba kod
koje imamo jaje liinka kukuljica imago (4 stadija)
javlja se kod
kukaca na viem stupnju razvoja, ovdje se iz jajeta razvija liinka koja je znatno drugaija od imaga
nakon
odreenog broja presvlaenja liinka se kukulji, a iz nje izlazi imago
- u holometabolu se ubrajaju:
red Hymenoptera (opnokrilci) red Lepidoptera (leptiri)
red Coleoptera (kornjai) red Diptera (dvokrilci)
red Neuroptera (mreokrilci)
- u heterometabola se ubrajaju:
red Ephemeroptera (jednodnevne muice) red Orthoptera (pravokrilci)
red Odonata (vretenca) red Thysanoptera (tripsi)
red Blattodea (ohari) red Heteroptera (stjenice)
red Mantodea (bogomoljka) red Homoptera (jednakokrilci)
red Isoptera (termiti) red Dermaptera (koai)
red Plecoptera (obalne muhe) red Phazmida (nakaznici)
2) VIDOVI OTEENJA OD TETNIKA
1. FIZIOLOKE I TEHNOLOKE TETE

- kalifornijska titasta u (Quadraspidiotus perniciosus) fizioloki tetnik
uzrokuje suenje stabla koje poinje na
periferiji kronje, snizuje kvantitetu i kvalitetu uroda
- uta penina muica ikarica (Contarinia tritici) tehnoloki tetnik
liinka se hrani dijelovima cvijeta, dijelovi
klasa ovrsnu, deformiraju se i pretvaraju u izrasline ike
- savijai plodova (jabuni savija Cydia pomonella) su preteno tehnoloki tetnici oni ne
oteuju organe vane za ivot voke, nego iskljuivo plodove
- titaste ui su tipini uzronici fiziolokih teta
2. PRIMARNE I SEKUNDARNE TETE
A) Lisne ui viroze + gljivice aavice + mravi
B) Korijenove muhe gljivice + bakterije
C) titaste ui na vokama potkornjaci (tipine sekundarne tete)
D) Tripsi viroze
E) titasti moljci saprofitske gljive aavice
- mrkvina lisna u (Cavariella aegopodii) prenosi CMD (patuljasti virus) u novi usjev
- lukova muha (Delia antiqua) na mjestima oteenja razvijaju se sekundarne saprofitske gljive
koje izazivaju tamnjenje biljaka
3) MJESTA PREZIMLJENJA TETNIKA
- termiti imaju sve razvojne stadije liinka, jaja, kukuljica, imago

- lisne ui ako su holociklike prezimljuje zimsko jaje koje se najee nalazi na vokama i drugom
drvenastom bilju iz tog jaja izlazi u osnivaica
vrste koje prezimljuju u obliku jaja se suzbiju zimskim prskanjem
anholociklike vrste prezimljuju o raznim oblicima, najee odrasle enke
- lisne buhe, kapulin crveni pauk, hrut krumpira, zlatice, tripsi, buhai, stjenice prezimljuju u
obliku imaga
- u obliku kukuljice prezimljuju lisni mineri, kupusni moljci, sovice, kupusari
- u obliku liinke prezimljuju titaste ui (razliiti stadiji), savijai plodova (gusjenice)
- u obliku jajnog legla prelci gubari, ruin savija
- repiin sjajnik (Meligethes aeneus) imago prezimi u zemlji uz rubove polja, puteve i slina mjesta
- ruine osice (Arge rosae) kukuljica ili liinka posljednjeg stadija u tlu ili ispod otpalog lia
- ljivina titasta u (Parthenolecanium corni) liinke drugog stadija na granama i stablu
- limunov crvac (Pseudococcus citri) svi oblici mogu prezimjeti, a najee enke na trsu, a katkad
i na korijenu
- jabuna krvava u (Erisoma lanigerum) prezimi liinka na vratu korijena i debljem korijenju, te u
pukotinama debla i rak ranama grana
- to se mjesta tie insekti mogu prezimiti u:

A) TLU rovac, hrut, klisnjaci ili injaci, sovice pozemljue
B) NA BILJCI DOMAINU na korijenu liinka mrkvine muhe
na kronjama Myzus persicae
pazucima pupova zeleni savija pupova
C) NA DRUGIM BILJKAMA (KOROVI) kukuruzni moljac (Ostrinia nubilalis)
D) NA OSTACIMA BILJAKA (na ostacima suhog lia) kukuruzni moljac
E) NA RAZLIITIM ZATIENIM MJESTIMA (ograde, razliite konstrukcije) Pieris
brassicae, Pieris rapae, Tetranychus urticae
4) IZRAUNAVANJE TETA
- teta od nametnika je jednaka razlici izmeu stvarno postignutog prinosa i onog prinosa koji bi se
postigao da nije bilo napada nametnika, dakle potencijalnog prinosa
100 A 100 postignuti prinos
- POTENCIJALNI PRINOS B ili
%P % gubitka
- GUBITAK PRINOSA B A kod poznatog podatka tete izraunava se po formuli
100 A
( B A) A
%P
- druga mogunost je da nam je poznata razlika u prinosu utvrena na prije spomenute naine tj. da
poznajemo razinu tete od nametnika i da moramo izraunati postotak te tete
( B A ) 100
% stete
B
- postoji jo i izraunavanje tete u sluaju sukcesivnog napada vie nametnika na istu kulturu
100
1 ( 100 x1 )( 100 x 2 )...(100 x n )
% stete
100 n
- 100 je mogui potencijalni prinos, n je broj nametnika
5) NAINI IRENJA TETNIKA I PRIMJERI

- tetnici se mogu iriti na razne naine: prometom (sadni materijal biljni, voe, svjee povre),
vjetrom, pticama, divljai, ovjekom, zaraenom zemljom
A) Cvjetni titasti moljac (Trialeurodes vaporarium) iri se prodajom sadnica
zaraenih njegovim nepokretnim, pa stoga teko uoljivim, stadijima
B) Tripsi, red. Thysanoptera lako se prenose svjeim povrem, voem i cvijeem, a
posebno sadnim biljnim materijalom npr. Thryps palmi
C) Mreasta stjenica platane (Corythuca ciliata) promet u Zagreb prenijeta
vozilom iz Padove 1970. g.
vjetar ima sivkasto-bijelu
mreu koja pokriva cijelo tijelo i tako pomae pri irenju
D) titaste ui, podred Coccina promet prijevoz sadnog materijala i plodova,
manje putem ptica i divljai
vjetar katkad prenosi liinke i jaja
kalifornijska titasta u
E) Nematode, razred Nematodae prijenos zaraenom zemljom (pomou kotaa
vozila, cipela, nogu, ivotinja) te biljnim materijalom
F) Skakavci, red Orthoptera vjetar jata lete brzinom od oko 20 km/h, no uz
pomo vjetra bre lete, pa u jednom danu mogu prevaliti 1000 km
6) ABIOTSKI FAKTORI BIOTIKOG POTENCIJALA
- BIOTIKI POTENCIJAL sposobnost za preivljavanje

- na ivot kukca djeluju unutranji (genetski uvjetovan) i vanjski imbenici
Abiotski faktori su:
- TOPLINA glavni imbenik okoline koji djeluje na ivot kukca
kukac je hladnokrvna ivotinja, to znai da se njegova toplina tijela prilagoava okoliu
i sve ivotne funkcije ovise o njoj
kardinalne temperature toke su 25C i 42C, dok je termiki prag razvoja oko 10C,
granice aktivnosti su 10 i 35C
postoji zona aktivnosti i zona ivota za nain i vrstu insekta sa svojim minimumom,
maksimumom i optimumom
te temperature karakteristine su za svaku vrstu insekta i za svaki fizioloki proces
- VLAGA faktor o kojem ovisi intenzitet pojave insekta
kao abiotski imbenik je najvaniji kod uskladitenja itarica jer u skladitima nema
kolebanja temperature pa je utjecaj temperature zanemariv
optimalna vlanost je 14 % jer prilikom niske vlanosti onemoguen je razvoj jaja nekih
tetnika, npr. za razvoj jaja lisnih sovica potrebna je vlanost 100 %, crveni pauk cca. 75 %, repina
muha < 70 % liinke ne izlaze
openito visoka relativna vlaga zraka pogoduje boljem razvoju
- SVJETLOST vana je jer su kukci podloni fotoperiodizmu (pri skraivanju dana kukci odlaze na
prezimljenje bez obzira na temperaturu)
- VJETAR vaan je zbog rasprostranjivanja kukaca iz smjerova odakle puu vjetrovi dolazi vie
kukaca
- ISHRANA s obzirom na ishranu kukci mogu biti karnivorni (zoofagi), fitofagni i omnivorni
FITOFAGNE kukce dijelimo na:
A) Polifagni hrane se sa vie razliitih vrsta (breskvina u)
B) Oligofagni hrane se sa pojedinim vrstama (krumpirova zlatica)
C) Monofagni hrane se samo sa 1 vrstom
bolje se razvijaju od polifaga ako su hranidbeni uvjeti ispunjeni, ali
polifagi imaju veu mogunost preivljavanja
- u istoj kulturi ima malo vrsta kukaca, ali ih je velik broj, dok je na livadi prisutan veliki broj vrsta, ali
su malobrojni, pa su i tete manje
- blitvina pipa u stadiju liinke je monofagna dok je imago polifag (blitva i eerna repa)
- kod davanja prognoze i signalizacije najee je potrebno zapaanje o klimatskim faktorima
dopunjavati podacima o brojnosti i zdravstvenom stanju tetnika
7) O KOJIM FAKTORIMA OVISI BIOTIKI POTENCIJAL TETNIKA

- biotiki potencijal ovisi o unutranjim i vanjskim faktorima (abiotskim i biotskim)

1. UNUTRANJI (genetski uvjetovani) FAKTORI
A) Nain razmnoavanja povoljnija je partenogeneza od gametogeneze jer kod nje
nije potrebno susretanje mukih i enskih individua
B) Broj jaja varira ovisno o vrsti kukca (krumpirova zlatica 400 800
C) Pokretljivost (mobilnost)
D) Oklop
E) Zastraivanje neprijatelja
F) Mimikrija
G) Smrdljiva tekuina za obranu od neprijatelja
H) Polifagnost (pozitivno)
I) Broj generacija
J) Briga za potomstvo
2. VANJSKI FAKTORI
A) Abiotski faktori toplina, vlaga, svjetlost, vjetar, ishrana
B) Biotski faktori:
ovjek raznim zahvatima utjee na pojavu tetnika
pojava itnih stjenica kombajn odgaa etvu za
10 dana i to povoljno utjee na itne stjenice
primjena insekticida ne utjee samo na ciljani organizam
ve i na ostale organizme, primjenom jednog preparata unitavamo ciljani organizam, a potencira se
razvoj drugog tetnika
Grupe zoofagnih kukaca predatori ubija rtvu i pojede ju, npr.
insekti, grinje, ptice, je. krtica
paraziti domadar ivi dok ga parazit
treba
- razlikujemo parazite jaja ili liinki, rijei su na kukuljici (zbog kratkoe stadija) i na imagu (zbog
mobilnosti)
Patogeni mikroorganizmi virusi, bakterije, gljivice izazivaju bolesti
kukaca
8) PROBLEMI ONEIENJA TLA I VODA PESTICIDIMA
- neka posebno perzistentna sredstva ostaju u tlu i dulje od godinu dana u koliinama koje mogu biti
tetne narednom usjevu (neki herbicid) ili mogu biti uzrok nedozvoljenih ostataka na biljkama (izrazito
perzistentni insekticidi su klorirani ugljikovodici, DDT je zabranjen 1972. godine)
- u vodama (potoci, jezera, rijeke, mora) DDT je prisutan i nakon vie od 10 godina
- dugo se zadrava i iva (Hg) zabranjena 1992. godine
- najvea opasnost oneienja pesticidima prijeti podzemnim vodama koje se koriste za pie gdje
dolaze ispiranjem
- TOLERANCA u namirnicama je 0.1 - 1 ng/kg
u vodi je manje od 1 g/l
9) OTROVNOST PESTICIDA ZA DOMAE IVOTINJE I DIVLJA
- za stoku vrijede tolerance, karence, ogranienja i neke druge mjere opreza kakve vrijede i za ljude
- najvie domaih ivotinja strada kod nepravilnog otrovanja tetnih glodavaca, esta su uginua
peradi i svinja ti se mamci najee truju cinkfosfidom, te ih treba stavljati u mije rupe (aktivne
rupe koje se prepoznaju po izgloenim rubovima), a nikako ih rasipati po povrini ili prosipati po
dvoritu
- prilikom trovanja takora treba zatrovane mamce stavljati u sanduke s malim otvorom kroz koje moe
proi takor, a domaa ivotinja ne
- neke ivotinje mogu stradati ako ih se puta u tretiran vonjak prije isteka odreene karence
- karenca propisana za kulturu koja se tretira vrijedi za pretkulture i meukulture
- kukuruzovac koji slui za ishranu stoke ili stelju takoer ne smije biti tretiran sredstvima unutar roka
predvienog karencom za obino sredstvo
- zoocide se ne smije ostavljati u blizini stoke, ne izljevati ili bacati ostatke sredstva na mjestima gdje
pase stoka ili se zadrava
- za toksinost zoocida na domae ivotinje se kao orjentaciono mjerilo uzima srednja letalna doza
kod oralne i perkutalne primjene utvrene na pokusnoj ivotinji, najee takoru
- otrovnost zoocida na DIVLJA vrijede iste mjere kao i za domae ivotinje
- za pernatu divlja najopasniji je rodenticid cinkfosfid
- od ostalih pesticida vrlo su otrovni dieldrin, aldrin, heptaklor i eudrin
- naroito velika opasnost prijeti pernatoj divljai kod tretiranja sjemena ovim sredstvima
- toksapen naroito opasan za pernatu divlja ako ga pije
- organofosforni insekticidi u prosjeku su manje opasni (osim ako se tretira sjeme)
10) PREGLED INSEKATA PO NJIHOVOJ TETNOSTI ZA OVJEKA
1. KOMARCI Culicidae
- u RH ima 20-tak vrsta, a kod nas su najznaajnije i najbrojnije vrste roda Culex
- rod Anopheles prenosi uzronika malarije
- rod Aedes prenosi utu groznicu
2. PAPATAI Psychoididae
- vrlo sitne muice
- bodu ljude i hrane se krvlju te prenose neke bolesti
3. GOLUBAKA MUICA fam. Simulidae
- roji se u velikom broju na Dunavu, te napada stoku i ljude
4. OBADI Tabamidae (Tabanus bovinus)
- bodu i siu krv
5. DOMAA MUHA (Musca domestica) Muscidae
- spada u kukce koji smetaju molestant
- prenosi uzronike bolesti kolere, dizenterije, trbunog tifusa, TBC
6. MUHE PECAVKE Stomoxydae
- bodu ovjeka, prenose uzronike bolesti
7. CC-MUHA Glossinidae (Glossina palpalis)
- prenosi bolest spavanja
8. fam. Gasterophilidae
- liinke vrste iz te porodice ive u crijevima domaih ivotinja ili ovjeka te mogu izazvati vea
oteenja
9. MUHE ZUJARE Calliphoridae
- ljudoderska muha (Cochliomyda hominivorax) uzronik mijazisa u ljudi, tj. liinke ive u tkivu
ovjeka, te se hrane ivim odumrlim tkivom
KUKCI KOJI NAPADAJU HRANU OVJEKU I UZROKUJU GLAD

1. U SKLADITIMA itni iak, riin iak, kukuruzni iak, svi moljci, ici mahunarki ili
sjemena, itni kukuljiar
2. NA OTVORENOM skakavci (red Saltatoria)
11) INSEKTI KORISNI OVJEKU (direktno ili indirektno)
- direktne koristi od kukaca:

1. U primitivnim narodima slue kao izvor hrane
2. Kukci od poljoprivredne vanosti, npr. med pele. medikovac lisne ui, svila dudov svilac
3. Ekstrakti iz njihovog tijela slue u medicini
4. Koriste se za boje i lakove najskuplji ru za usta radi se od titastih ui
5. Slue kao opraivai (pele, bumbar, brojni kornjai, leptiri, muhe)
- indirektne koristi od kukaca:
1. Koriste kao hrana za brojne druge kukce, imie, gutere, vodozemce, ptice
2. Meu kukcima se nalaze predatori i paraziti na drugim parazitima i uvelike utjeu na prirodnu
ravnoteu
3. Koriste se za suzbijanje korova
4. Slue kao limnifikatori
12) DINAMIKA POPULACIJE INSEKATA

- postoje nekoliko faza latenca, progradacija, kulminacija i retrogradacija

- nakon vie godina LATENTNOSTI (mirovanja), kad veina imbenika dinamike populacije postane
povoljna, zapoinje gradacija
- PROGRADACIJA poveanje intenziteta pojave
- KULMINACIJA najvea gustoa populacije
- RETROGRADACIJA opadanje brojnosti
- svi imbenici dinamike populacije su razni prirodni neprijatelji (paraziti i predatori), uzronici bolesti, a
i klimatske prilike i prikladnost biljaka hraniteljica
- paraziti i predatori reguliraju naroito progradaciju
- razlike gustoe populacije kod kukaca:
A) OSCILACIJE (intraciklike varijacije) promjene abundance u toku jedne godine ili u
toku jedne generacije
veinom su rezultat promjena nataliteta ili
mortaliteta
B) FLUKTUACIJE (transciklike varijacije) odnose se na promjene tijekom vie
generacija u jednom duem vremenskom razdoblju
prema fluktuacijskoj krivulji
razlikujemo 4 grupe tetnih kukaca:
1. Latentni tip stalno su prisutni, imaju nisku gustou populacije = niska abundanca
2. Permanentni tip stalno su prisutni, imaju visoku abundancu, stalno ih moramo
nadgledati
3. Temporarni tip povremeni tetnici, povremeno dolazi do visoke abundance
4. Periodiki tip cikliki tetnici, gradacija slijedi jedna za drugom
13) PREGLED IVOTINJA(bez insekata) TETNIH POLJOPRIVREDNIM KULTURAMA
1. RAZRED: GASTROPODA puevi

- tetnici povra i ratarskih usjeva
- povre salata, kupusnjae, cvijee, jagode
- pesticidi limacidi zatrovani mamci na osnovi metaldehida koji se rasipaju po ugroenoj povrini
u veernjim satima, uz biljku
- moemo ih suzbijati ivim ili gaenim vapnom, pepelom, jer navlae vlagu
2. RAZRED: MAMMALIA sisavci
RED: RODENTIA glodavci
- vrlo vani tetnici poljoprivrednih kultura, prenose uzronike opasnih bolesti
- periodiki su tetnici, skloni povremenom prenamnoavanju, pogotovo nakon duljeg suhog razdoblja
- dijelimo ih na poljske glodavce i glodavce u skladitima:
A) Poljski glodavci
1) Poljska voluharica (Microtus arvalis) jako se namnoe svakih 4 5 godina
tzv. "mije godine"; polifag, penje se na voke i gloe koru
2) Vodena voluharica (Arvicola terrestris) vonjaci i vinogradi, posebice mlai
nasadi, te zatravnjeni vonjaci
3) Podzemni voluharii Pitymys
4) Prugasti poljski mi Apodemus agrarius
5) utogrli mi Apodemus flavicollis
6) Hrak Cricetus cricetus
7) Bizamac Ondatra zibetica
8) Krtica Talpa europea
9) Vjeverica Sciurus vulgaris
B) Glodavci u skladitima
1) Sivi takor Rattus norvegicus
2) Crni takor Rattus rattus
3) Domai (kuni) mi Mus musculus
- suzbijanje deratizacija rodenticidima
- DIVLJA zec, srne vepar glou koru voaka tijekom zime
mehanika ograda dovoljno duboka i visoka; repelent miris ljudske kose
- KORISNA DIVLJA je, lasica, rovka
3. RAZRED: AVES ptice
- vorci, ojke, batokljun oteuju voe, pogotovo vorci u jatima

- ne smiju se ubijati, pa se primjenjuje fonoakustina metoda
- nasadi se tite mreama od vrana, golubova i vrabaca
- tretiranje sjemena korvicidom metiokarb
- KORISNE PTICE sove, galebovi, kukavica, sjenica, djetlii, une i svrake
14) OTPORNOST BILJAKA NA TETNIKE
- izbor sorti kulturnih biljaka otpornih na tetnike jedna od danas jo malo iskoritenih i slabo
poznatih, ali vrlo perspektivnih metoda suzbijanja tetnika je izbor i sjetva onih sorti kulturnih biljaka
koje su otpornije ili ak otporne na napad pojedinih tetnika
- OTPORNOST ili REZISTENTNOST BILJAKA na napad tetnika sposobnost neke sorte kulturne biljke da
izbjegne napad, da isti tolerira ili da se oporavi od njega bolje nego je to sluaj kod drugih sorata
dotine kulture
- postoje razlike izmeu otpornih biljaka na tetnike ivotinjskog podrijetla i otpornosti na uzronike
bolesti:
1) Kod biljaka je mehanizam rezistentnosti jednostavan, a kod tetnika kompleksan
2) Kod bolesti uzronik sluajno nailazi na biljku, a tetnik trai biljku
3) Kod bolesti je specijaliziranost uzronika na odreenog domaina izraenija nego kod
tetnika
4) Vei uspjeh izbora otpornih sorti kod suzbijanja bolesti
- najbolji primjer je otpornost amerike loze na filokseru
- prema stupnju otpornosti biljke na tetnike razlikujemo:
1. IMUNITET svojstvo biljke da joj neki tetnik ne moe ni u kojim uvjetima nanijeti tetu
2. VISOKA OTPORNOST
3. OSJETLJIVOST
- PSEUDOREZISTENTNOST postoje 3 tipa:
a) Vremensko izbjegavanje napada kada neka sorta brzo prelazi kroz osjetljiv stadij
ili kroz osjetljiv stadij prolazi u vrijeme kada je malo tetnika
b) Inducirana rezistentnost otpornost prolaznog karaktera nastala utjecanjem npr.
plodnosti tla razliitih insekticida i dr. pesticida, reima vode u tlu itd.
c) Sluajno izbjegavanje napada neke biljke su sasvim sluajno napadnute od
tetnika
- mehanizam rezistentnosti biljaka na tetnike je kompleksan, jer ju uvjetuje itav niz faktora
- ti se faktori mogu grupirati u 3 glavne skupine:
1. PREFERENCIJA ili NONPREFERENCIJA skupina svojstava biljaka ili skupina reakcija
tetnika na ta svojstva koja dovode do izostavljanja napada, odn. ne napadanja biljaka
mogu uzrokovati razlike u boji, razlike u
fizikalnoj strukturi, razlike uvjetovane kemijskim stimulatorima
2. ANABIOZA sposobnost bilja da ispolji negativan efekt na ivot tetnika, odn. da
sprijei ili otea taj ivot na njoj
3. TOLERANCA sposobnost biljke da se razvije normalno i u prisustvu tetnika
- ANTIBIOZA povieni mortalitet tetnika
produljenog trajanja razvoja
pojava manjih i lakih individua manjeg fertiliteta i niza drugih pojava koje smanjuju
biotiki potencijal tetnika na nekoj biljci
- TOLERANTNOST dolazi uslijed otpornosti biljnog tkiva i opeg vigora biljke koji najee smanjuje
tete od napada tetnika; sposobnost regeneracije oteenih organa
- postoji niz faktora koji utjeu na pojavu ispoljavanja rezistentnosti kulturnih biljaka na napad tetnika
1. Sadraj hranjiva u tlu
2. Reim vode u tlu
3. Svjetlo
4. Temperatura
5. Bioloki faktori vezani na biljku
6. Zaraenost bolestima smanjuje otpornost biljaka
7. Bioloki faktori vezani na tetnika
15) PRIRODNI NEPRIJATELJI PARAZITI
- paraziti ive na raun domaina koji ostaje na ivotu dok oni zavre svoj razvoj
- neki paraziti ive unutar domaina ENDOPARAZITI, dok drugi ive na domainu EGZOPARAZITI
- razlikujemo:
1. Paraziti jaja
2. Paraziti liinki
3. Paraziti kukuljica
4. Paraziti imaga
- parazitirani domain (rtva) ne radi tete, ivotari i ugine prije nego to ima potomke
- Aphidius mali jabuna u; Aphidius matricariae i A. colemnni lisne ui; Trichogramma sp. -
napada sovice pozemljue; Dacnusa sibirica lisni mineri muha; Opius concolor maslinova muha;
Encarsia formosa titasti moljac u staklenicima; Anastatus disparis parazitira gusjenice gubara
16) PRIRODNI NEPRIJATELJI PREDATORI
- ivotinje koje napadaju druge ptice, krtice, je i sl., ali su jo mnogo znaajniji grabeljivci insekti i
grinje
- izmeu grabeljivih insekata najvanije su stjenice, trci, bubamare, zlatooka, muhe
1. BOGOMOLJKA Mantis religiosa hrani se raznim kukcima i drugim malim ivotinjama
2. BUBAMARE fam. Coccinellidae hrane se lisnim uima, grinjama i drugim kukcima
Rodolia cardinalis bioloko suzbijanje naraninog crvca
Stethorus punctillium crveni pauk i dr. fitofagne grinje
Exochomus quadripustulatus titaste ui
Coccinella septem-punctata lisne ui
Adalia bipunctata crvene boje s 2 crne toke, lisne ui
3. ZLATOOKE Chrysopidae, red Neuroptera Chrysoperla carnea liinka je predator na lisnim
uima i tripsu
4. GRABELJIVI TRCI Carabide sovice pozemljue
gusjenice, liinke kukuruzne zlatice, grice hruta, injaci
5. STJENICE, red Heteroptera napadaju lisne ui, titaste ui, lisne bube, gusjenice leptira,
liinke kornjaa, tetne stjenice, grinje, trips i dr.
rod Orius, Orius insidiotus kalifornijski trips
Orius minutus crveni pauk, lisne ui
fam. Nabidae poljske stjenice
fam. Reduviidae grabeljive stjenice
fam. Miridae travne stjenice
fam. Anthocoridae cvjetne stjenice
Anthocoris nemorum crveni pauk, kalifornijski trips, lisne
ui, resiari
fam. Pentatomidae titaste stjenice
6. GRABELJIVE GRINJE, red Acarina, fam. Phytoseiidae
Typhlodromus pyrii - voni crveni pauk
Amblyselus cucumeris, A. aberans, A. degenerans obini crveni pauk u
zatienom prostoru
Phytoseiulus persimilis crveni pauk u zatienom prostoru
7. red Diptere, fam. Cecidomydae Aphidoletes aphidimyza (grabeljiva muica ikarica) za
suzbijanje lisne ui, u promet se stavlja u obliku kukuljice
8. GRABELJIVA NEMATODA Steinernema peltiae kalifornijski trips
17) PROGNOZNA SLUBA ELEMENTI PROGNOZNE SLUBE
- osnovni zadatak prognozne slube je da predvidi i najavljuje pojavu tetoina, a temelji se na

ponavljanju ekolokih naela pojedinih tetoina, mogunosti tete i naina suzbijanja tete
- neophodna je, jer je pomou nje suzbijanje efikasnije i ujednaava se neophodno suzbijanje tetnika
to smanjuje ekoloki, toksini i ekonomski rizik
- elementi prognozne slube:

1. IZVJETAJNA SLUBA zapaa, evidentira o pojavi i kretanju tetoina i trebala bi biti

organizirana na lokalnoj i dravnoj razini
moe dati 2 oblika izvjetaja redoviti mjeseni izvjetaj koji
obuhvaa podatke o stupnju rasprostranjenosti i napadu
signalizacija u sluaju izrazito
jakog napada ili u sluaju pojave nekog novog tetnika potrebno je najhitnije obavijestiti nadlene
organe koji e potom dati upozorenje u susjedna podruja, organizirati vrenje pregleda terena i
organizirati mjere suzbijanja i karantenske mjere
zadaci dobivanje podataka potrebnih za rad slube upozorenja i
prognoze
dobivanje podataka o razvoju pojedinih nametnika
2. SLUBA UPOZORENJA I PROGNOZE omoguuje to uspjeniju provedbu mjera zatite i
istovremeno snizuje trokove tih mjera, a ovisi o pravovremenoj pripremi provedbe i
najpovoljnijem roku provedbe
- kod nas provedba kasni zbog nepripremljenosti i neoekivane pojave nekog nametnika
- prognozira pojavu i jainu napada, npr. po brojnosti legla i broju jaja u leglima, krajem zime
prognozira se napad
18) PREGLED METODA PROGNOZE I SIGNALIZACIJE
1) AKTIVNI PREGLED
A) Vizualno pregled plodova promatranje
B) Metoda granica
C) Metoda udaraca
D) Keeri povre
E) Trenja nad folijom
F) tetnici u tlu pregledom zemlje iz jama
G) Pregledom uzoraka tla u laboratoriju nematode
2) PASIVNI PREGLED mamci ferotrap, hranidbeni mamci, uta ljepljiva ploa (vizualni
mamci)
19) TIPOVI PROGNOZE I ORGANIZACIJA PROGNOZNE SLUBE
- prognoza moe biti pozitivna i negativna

- obuhvaa:
1) DUGORONU PROGNOZU rasprostranjenje; gustoa populacije
vjerojatni gubici od pojedinih tetoina kroz due
vremensko razdoblje
neophodne za izradu strategije zatite bilja
2) KRATKORONA PROGNOZA daje se unaprijed 3 4 20 dana
tonija je od dugorone, a daje podatke o dinamici
razvoja tetoina, u toku proljea, ljeti ili jeseni samo pojedinih generacija
3) SIGNALIZACIJA odreuje optimalni rok suzbijanja
tetoine se suzbijaju kada njihova brojnost dosee kritian broj ili
prag odluke
upozorenja prognozne slube uz strunu pomo zavoda za zatitu
bilja preko lokalnih sredstava javnog informiranja
20) PRAG ODLUKE ILI KRITINE BROJKE
- KRITINA BROJKA onaj intenzitet napada, tj. onaj zbir klimatskih imbenika uz koje tetoina napravi
tetu koju se isplati sprijeiti kemijskim putem
- isplativo je kod jednogodinjih usjeva kada se postigne 30 50 % vie od trokova a kod
viegodinjih 100 % vie od trokova
- jednogodinje 1:1.3 1.5, a viegodinje 1:2
- utvruje se aktivnim i pasivnim putem
21) METODE PREGLEDA TLA NA TETNIKE

- tlo se pregleda najee u proljee, prije sjetve ili sadnje, no ako se biljke siju ili sade vrlo rano,
mogue je tlo pregledati ve u jesen
- na svakoj parceli treba iskopati nekoliko jama veliine 25 25 cm i dubine jedne lopate
- iz tih jama se izbaci sva zemlja na rasprostrtu foliju ili razrezanu vreu od gnojiva, te se rukama drobi
i pregledava ima li tetnika koji ive u tlu
- na malim jednolinim parcelama dovoljno je iskopati pet takvih jama
- na veim parcelama broj iznosi: 1 5 ha barem 8 14 jama
5 10 ha barem 10 16 jama
> 10 ha barem 16 24 jame
- svi sabrani injaci, grice ili drugi tetnici na velikoj parceli stavljaju se u posude sa 70 % alkohola,
te se poslije prebroje
- ukupni broj tetnika jedne skupine, npr. injaka se pomnoi sa 16 i podijeli s brojem jama iskopanih
na parceli tako se dobije brojnost tetoina na m2
- ako se nau vie od 1 injaka, grice ili sovice pozemljue i 0.5 rovca/m2 potrebne su zatitne mjere
22) OTROVNOST PESTICIDA ZA RIBE I PELE
- OTROVNOST PESTICIDA ZA RIBE ovisi o:

1) Vrsti ribe pastrve osjetljive; tuke srednje osjetljive; aran najotporniji
2) Starosti i veliini ribe
3) Temperaturi vode povienje temperature poveava otrovnost zoocida
4) Sadraj biljaka u vodi smanjuje se O2, npr. uslijed zatravljenosti se poveava otrovnost
5) Sadraj mineralnih soli u vodi poveanje sadraja vapna smanjuje otrovnost, ali ima i
iznimaka paration i demeton su toksiniji u mekoj vodi, dok su triklorfon, dieldrin i toksafen otrovniji
u tvrdoj vodi
6) Formulacija zoocida emulzije su toksinije od suspenzija i praiva
7) Vrste zoocida po svojoj otrovnosti za ribe su svrstani u 3 grupe
A) Vrlo otrovni ne smiju se koristiti u blizini voda gdje ima riba
eldrin, endosulfan, toksafen, dieldrin
B) Otrovni koriste se samo uz oprez
heptaklor, nikotin, paration
C) Manje otrovni triklorfon, demeton, metildemeton
- zoocida koji bi bili neotrovni za ribe nema
- OTROVNOST PESTICIDA ZA PELE kod nas su pele najvie ugroene prilikom primjene pesticida u
tlu, masovnom akcijom suzbijanja tetnika, naroito gubara
u zatiti vonjaka esto se insekticidi moraju primjeniti tik prije ili
poslije cvatnje (suzbijanje ljivine osice, dlakavog ruiara, razliite gusjenice) velika opasnost za
pele zbog mjeovitog sastava vonjaka, gdje se za vrijeme tretiranja jedne vrste druga nalazi u
punom cvatu
primarna teta je ona koja dolazi uslijed smanjenja broja
opraivaa kulturnih biljaka
da bi se to uspjenije sprijeilo trovanje pela pesticidima treba
poznavati mehanizam njihovog djelovanja, njihovu opasnost za pele, bitan je pravilan nain
primjene kao i mjere koje treba poduzeti za zatitu pela
- na otrovnost pesticida za pele utjee:
1) Kemijski sastav
2) Formulacija pesticida praiva su openito opasnija od tekuih formulacija
3) Temperatura u vrijeme prodora pesticida u organizmu neki pesticidi su znatno
manje opasni kod niih temperatura
neki pesticidi su otrovniji
kod niih nego kod viih temperatura
na opasnosti nekih
pesticida temperatura nema utjecaja
4) Doza i koncentracija u kojoj se pesticidi primjenjuju
5) Nain primjene pesticida kod zapraivanja postoji vea opasnost
- podjela pesticida prema otrovnosti za pele
a) Najotrovniji klorirani ugljikovodici, gotovo svi organofosforni insekticidi,

karbamati
b) Veoma otrovni akaracidi
c) Gotovo bezopasni toksafen, endosulfati
- bezopasni insekticidi za pele ne postoje
- smanjenje opasnosti bolja informiranost pelara i poljoprivrednika o svojstvima otrovnosti i
opasnosti pojedinih pesticida za pele
potrebni su odgovarajui propisi o zabrani tretiranja za vrijeme cvatnje
voaka, uljane repice i dr. kultura koje pele posjeuju
kod masovnih tretiranja treba pelare obavijestiti 3 5 dana ranije u okrugu
3 10 km
23) KARANTENSKE MJERE ZATITE BILJA (ADMINISTRATIVNE MJERE)
- trna administrativna mjera je uspostavljanje karantene

- cilj karantenskih mjera je sprijeiti unoenje novih tetnika u nau zemlju ili irenje svih koji su se
mjestimino pojavili
- postoji lista karantenskih tetoina, podijeljena je na:
1) LISTA A1 sadrava tetoine koje jo nisu utvrene na podruju RH i europskih zemalja
20 virusa, 30 prokariota, 36 gljivica, 8 nematoda, 36 kukaca
2) LISTA A2 sadrava tetoine koje su utvrene u barem jednoj europskoj zemlji i utvrene su
u ogranienom podruju RH
5 virusa, 5 prokariota, 6 gljivica, 5 kukaca
- na carinskim prijelazima rade granini karantenski inspektori koji kontroliraju zdravstveno stanje
uvezenog materijala i da li je popraeno zdravstvenim mjerama (fitocertifikatom) zemlje iz koje se
uvoze biljke
- na granici je organizirana vanjska karantenska kontrola
- takoer i bilje koje je u prijelazu kroz nau zemlju treba imati potvrdu o zdravstvenom stanju izdanom
od organa zemlje izvoznice, te i da se nalazi u ambalai iz koje se bolest i tetnici ne mogu iriti
- BILJNA KARANTENA podrazumijeva mjere za spreavanje unoenja, tj. irenja ili prenoenja novih ili
samo djelomino rairenih bolesti, tetnika i korova
- karantena se prvenstveno odnosi na promet biljaka i biljnih dijelova
- u mjere karantene spadaju zabrana sadnje nekih kultura na odreene povrine
unitavanje zaraenih biljaka ili krenje nasada
- karantenu dijelimo na:
A) UNUTRANJU KARANTENU nadzor nad prometom bilja unutar nae zemlje
obavljaju je inspektori, obaveza im je da kontroliraju
stanje tetoina koji su proireni na odreenom ogranienju nekog podruja, te sprijeiti njihovo
irenje na podruja gdje jo nisu utvreni
B) VANJSKA KARANTENA nadzor kod uvoza, prijevoza i izvoza bilja i biljnih dijelova
- kod proizvodnje sjemenskog i sadnog materijala vre se znanstveni pregledi
- sjemenski i sadni materijal ne smije biti zaraen karantenskim tetnicima, dok je zaraza nekim
gospodarskim tetoinama dozvoljena prema mjerilima
24) UTJECAJ AGROTEHNIKIH MJERA U ZATITI BILJA
- agrotehnike mjere trebaju pozitivno djelovati na porast, razvoj i rast bilja, a da pritom nepovoljno
djeluju na tetoine
- najvei broj tetoina se nalazi u zoni korijenovog sistema, a u dubljim slojevima su manje
zastupljene
1. IZBOR PODRUJA S POVOLJNIM KLIMATSKIM UVJETIMA povrina iji klimatski uvjeti odgovaraju
proizvodnji neke vrste, pa i kultivara povra, prvi je preduvjet uspjene proizvodnje, a time i zatite
2. GNOJIDBA mora biti homogena i sadravati sva hranjiva u potrebnim koliinama
prejaka gnojidba, osobito duikom, poveava osjetljivost biljaka prema nizu
uzronika bolesti i zbog biljnog rasta biljaka stvara povoljne mikroklimatske uvjete za razvoj brojnih
tetnika
P i K, te neki mikroelementi poveavaju otpornost veine biljaka na napad tetoina
nedovoljno gnojene biljke slabije se razvijaju i oporavljaju od napada tetoina,
a korovi ih mogu lake prerasti

3. PRAVILAN PLODORED izbjegavanje preestog uzgoja iste ili srodne vrste na istoj povrini
izvanredna je zatitna mjera u spreavanju napada mnogih tetoina i uzronika bolesti
nije vaan samo dovoljni vremenski razmak izmeu uzgoja iste ili
srodne vrste na istoj povrini ve je vaan i izbor biljaka unutar plodoreda
kombinacija nekih usjeva moe smanjiti pojavu nekih tetoina, npr.
zajedniki uzgoj kupusnjaa s grahom mahunarom znatno smanjuje zarazu kupusnom muhom
4. IZBOR SJEMENA I SADNOG MATERIJALA vana preventivna mjera, za sjetvu i sadnju treba
odabrati zdravo sjeme, gomolje, sadni materijal
5. OBRADA TLA nepovoljno utjee na odravanje tetoina u tlu (praenje strnita, jesensko
duboko oranje, vrlo su vane preventivne mjere)
6. PRETJERANO SUZBIJANJE KOROVA I UOPE DIVLJE VEGETACIJE na poljoprivrednoj povrini, ali i
izvan nje nepovoljno utjee na razvoj prirodnih neprijatelja tetnika koji su vrlo vani regulatori
njihove pojave
7. SJETVA treba se obaviti u optimalnom razdoblju da biljke to bre niknu
treba izbjegavati sjetvu jarih uz ozime kulture (usjeve) jer dio tetoina prelazi s
ozimih na jare usjeve, sjeme s certifikatom
sjemensku proizvodnju treba odvojiti od merkantilne
8. UZGOJ OTPORNIH SORATA najdjelotvornija i ekoloki najprihvatljivija metoda borbe protiv
bolesti
25) TIPOVI ZATITE BILJA
- razlozi zbog kojih dolazi do poveanog napada tetoina na kulturnu biljku su:
1) Uzgoj kultivara s veim potencijalom za rodnost koji su vrlo esto osjetljivi na bolesti
tetoine
2) Poveana gnojidba N poveava osjetljivost na bolest i napad tetoina
3) Proizvodnja jedne kulture na velikim povrinama
4) Nepotovanje plodoreda
5) Sve vei promet kojim se prenose nove tetoine
- metode borbe protiv tetoina u zatiti bilja dijelimo u:
A) INDIREKTNE MJERE ZATITE
a. Agrotehnike mjere
b. Administrativne (karantenske) mjere
B) DIREKTNE MJERE ZATITE
a. Mehanike, fizikalne mjere
b. Bioloke mjere
c. Kemijske mjere
26) MEHANIKE METODE ZATITE
- u prolosti su se esto koristile, jer su bile jedine, a sada tendencijom smanjenja koritenja
agrokemikalija poveava se koritenje mehanikih metoda
- u mehanike metode spadaju:
1) Zaoravanje biljnih ostataka
2) Skidanje strnine i obrada zemljita neposredno nakon etve
3) Spaljivanje i duboko zaoravanja kukuruzovine do 15.VI.
4) Orezivanje grana sa prezimljenim oblicima tetnika ili bolesti
5) Pobiranje trulih plodova, skidanje zaperaka, skupljanje zlatica
6) Unitenje zaraenih biljaka
7) Kopanje lovnih kanala
8) Koritenje repelenata (plaila za ptice)
9) Zamke za krtice i voluharice; mree za prekrivanje usjeva
27) FIZIKALNE MJERE

1. TOPLINA
- primjena niskih temperatura iznoenje vrea izvan objekta za jake zime, otvaranjem otvora na
objektu sputanjem temperature ispod 0C (grahov iak, kukuljiar, duhanar...)
ekspozicija u zamrzivau 18C suzbiju grahovog
ika, zaraza agruma mediteranskom vonom muhom suzbija se dranje zaraenih plodova 3 tjedna
na 0.5 1,5C u hladnjaama
- primjena visokih temperatura kratkotrajno zagrijavanje voa strujom ili mikrovalovima
moenje plodova u vruoj vodi 43 48C za
vone muhe
osnovni nain sterilizacije tla i supstrata u zatienom
prostoru na 95C do 5 minuta
metoda solarizacije u slobodnoj prirodi
2. VLANOST pri vlazi itarica nioj od 12 % nema opasnosti od tetnika
prozraivanje robe u vrijeme kad je relativna vlaga nia od
optimalne
3. SVJETLO ureaji koji svjetlom privlae tetnike na mree pod slabim elektrinim naponom
koji ubija doletjele kukce
svjetlucanje se koriste u vinogradima za odbijanje ptica
4. BOJE I VIZUALNI ATRAKTANTI I REPELENTI fitofagne tetnike privlai zelena boja, bijela privlai
jabunu osicu, dok odbija lisne ui
uta privlai tetnike uljane repice, lisne ui, vone
muice
vizualni mamci: ute lovne posude, ute ljepljive
ploe
5. LJEPILA oko debla voaka se stavljaju ljepljivi pojasi za spreavanje kretanja tetnika po
deblu (veliki i mali mrazovac)
ljepila na kartonskim ploama za hvatanje kunih mieva
okviri s plastinim nitima poprskanim ljepilom za praenje lisnih ui
28) BIOLOKE METODE ZATITE BILJA
- BIOLOKE METODE sastoje se od upotrebe nekog korisnog organizma za suzbijanje tetnog

organizma
- imaju posebno velike prednosti pri zatiti povra gdje primjena kemijskih sredstava za zatitu bilja
ima i najvee nedostatke (ostaci u namirnicama) posebno su te prednosti oite u zatienom
prostoru
- bioloka zatita u zatienom prostoru zahtjeva posebno poznavanje svih tetnika u dotinom
objektu i uvjete o kojima ovisi uspjenost tog naina zatite i tehnologije postupka
- ne moe se jedan tetnik suzbijati grabeljivcima i parazitima, a drugi kemijskim insekticidima, jer bi
on sprijeio djelotvornost unesenog organizma
- za bioloko suzbijanje tetnika upotrebljavaju se njihovi prirodni neprijatelji, uzronici bolesti tetnika,
grabeljivci i paraziti
- bioloka zatita trai mnogo vee znanje od onoga koje je potrebno za uobiajeni nain zatite
1) UZRONICI BOLESTI
- nalaze se formulirani u bioinsekticidima
- bioinsekticidi su neznatno opasni po ovjeka i domae ivotinje, pele, prirodne neprijatelje tetnika,
okoli, pa udovoljavaju najotrijim zahtjevima integralne zatite bilja
- kod nas ve dvadesetak godina imaju dozvolu bioinsekticidi na osnovi bakterije Bacillus thuringiensis
(Bt) poznato je stotinjak sojeva ove bakterije izmeu kojih se soj kurstaki koristi u pripravcima
namijenjenim suzbijanju gusjenica, a soj tenebrionis za suzbijanje kornjaa
- Btk ima dozvolu za suzbijanje kupusnog bijelca, kupusnog moljca i nekih vrsta sovica, a Btt za
suzbijanje krumpirove zlatice
- postoje bioinsekticidi koji sadre gljivice i viruse uzronika bolesti, tetnika za zatitu povra od
titastih moljaca, tripsa i lisnih ui, koriste se pripravci koji sadre gljivicu Verticillium lecanii (vertalec,
mycotal, microgermin)
- izmeu pripravaka koji sadre virus treba izdvojiti mamestrin djeluje na kupusnu sovicu
- naglo se razvijaju bioinsekticidi koji sadre entomopatogene nematode, posebice za suzbijanje

tetnika u tlu, te liinke iz porodice Sciaridae
2) GRABELJIVCI
- koprivin crveni pauk u zatienom prostoru se suzbija pomou grabeljive grinje
- uspjenost ovisi o pravovremenoj primjeni grabeljivca dok se tetnik jo nije jako razmnoio
- u novije vrijeme se prodaju i neke druge vrste grabeljivih grinja Amblyseius cucomeris ili
Amblyseius degenerans, takoer i pomou grabeljivih stjenica roda Orius koje napadaju i neke
druge tetnike
- lisne ui se suzbijaju u zatienom prostoru pomou grabeljive muice ikarice Aphidoletes,
Aphidimyza
- za iru primjenu ne samo u zatienom prostoru ve i u slobodnoj prirodi uzgajaju se liinke zlatooke
najee vrste Chrysoperla carnea, protiv lisnih ui, tripsa i drugih tetnika mekana tijela u promet se
stavljaju jaja ili liinke
- uzgaja se i vie vrsta bubamara namijenjenih za suzbijanje lisnih ui, crvenog pauka, zlatica
3) PARAZITI
- parazitska osica Encarsia formosa protiv titastog moljca u zatienom prostoru
- parazitska osica Diglyphus isaea i Dacnusa sibirica protiv minirajuih muha
- parazitska osica Aphidius colemani i Aphidius matricariae, Diaeretiella rapae protiv lisnih ui
- parazitska osica Trichogramma brassicae parazitira jaja leptira, pa se upotrebljava protiv sovica
kupusnog bijelca i drugih vrsta tetnih leptira na poljskom uzgoju povra
- sve se vie iri primjena nekoliko prirodnih neprijatelja protiv istog tetnika istovremeno koja daje
sigurniji, katkada bri ili trajniji uspjeh
- osim nabavke grabeljivaca i parazita od raznih tvrtki mogu je i njihov uzgoj u odvojenim manjim
djelovima staklenika
- nikako se ne smije pretjerati ili nestruno primjeniti insekticide i druga tetna sredstva za ove
prirodne neprijatelje i tako umanjiti njihovu brojnost
- pri poljskom uzgoju povra susreu se i druge vrste prirodnih neprijatelja tetnika poput ptica, jea,
krtice
- vee grabeljive ptice jako smanjuju brojnost poljoprivrednih glodovaca iako njihovu zadravanju i
gnjeenju pogoduje drvee uz rub polja
- posebice se ne smiju unitavati krtice, jer se hrane brojnim tetnicima u tlu, nego samo treba
sprijeiti da one naprave veu tetu
29) USMJERENA I INTEGRALNA ZATITA BILJA
- integralna zatita se koristi svim raspoloivim mjerama zatite

- kemijskim mjerama koristi se samo kad je to nuno i na nain kojim se ne ugroava zdravlje ljudi i
korisnih organizama, kojima se to manje oneiuje okoli, poteuje prirodne neprijatelje tetnika i
tedi energija
- prednost imaju sve preventivne mjere, agrotehnike, uzgoj otpornih kultivara, upotreba zdravog
sjemena i dr., pa i neke kurativne, npr. mehanike, fizikalne i tek ako se usprkos svim tim mjerama
pojave tetoine pristupa se kemijskim metodama
- KEMIJSKE MJERE treba upotrijebiti samo kad se oekuje teta barem za 50 % vea od izravnih
trokova suzbijanja (sredstvo + rad)
- odluci o primjeni sredstava za zatitu bilja pomae prognozna sluba zatite bilja, navodei prag
tolerantnosti, prag odluke ili kritinu brojku
- PRAG TOLERANTNOSTI ona estina napada tetoina ili onaj imbenik koji e uvjetovati tetu
najmanje 50 % veu od prosjenih trokova kemijskog suzbijanja
- upozorenja prognozne slube trebala bi objavljivati savjetodavna sluba upozorenja, trebala bi
sadravati i najpovoljnije rokove primjene sredstva (signalizacija)
- stanje se prati povremenim pregledom usjeva i dijagonalno, a ne samo po rubovima, esto treba
utvrditi i broj tetoina/m2 ili po biljci
- sastavni dio integralne zatite je i izbor i nain primjene sredstava za zatitu bilja kojom e se postii
potrebni uspjeh bez ugroavanja zdravlja osobe koja primjenjuje sredstvo, a i potroaa, plodine, te
drugih korisnih organizama
30) ZAKON O ZATITI BILJA
- u veljai 1994 je objavljen zakon o zatiti bilja s nizom temeljnih odredbi koje se tiu sredstava za
zatitu bilja
- ovim zakonom se ureuje zatita bilja i biljnih proizvoda od tetoina bilja
zdravstvena kontrola bilja u prometu
promet sredstava za zatitu bilja i ureaja za njihovu
primjenu
spreavanje tetnih posljedica od primjene sredstava za
zatitu bilja po zdravlje ljudi, ivotinja, bilja i okolia
druga vana pitanja za provoenje jedinstvenog sustava zatite
bilja u RH (l 1)
- zakon o zatiti bilja se sastoji od 9 glava:
1) Temeljne odredbe (l 1-7)
2) Obavljanje poslova za zatitu bilja (l 8-10)
3) Spreavanje i suzbijanje tetoina bilja (l 11-23)
4) Zdravstvena kontrola bilja u prometu (l 24-37)
5) Uvjeti za stavljanje u promet sredstava za zatitu bilja (l 38-53)
6) Naknade i trokovi (l 57-66)
7) Kaznene odredbe (l 67-73)
8) Prijelazne i zakljune odredbe (l 74-79)
9) Ne znam koja je deveta
- ZATITA BILJA prouava biljne bolesti, tetnike i korove te njihovo suzbijanje
- svaka drava pa tako i naa raznim administrativnim mjerama nastoji provesti sustav zatite bilja
regulirano zakonom o zatiti bilja, te podzakonskim aktima
- jedna od vanih administrativnih mjera je uspostavljanje karantene u zatiti bilja ministarstvo
poljoprivrede i umarstva donijelo je listu karantenskih tetoina:
o LISTA A1 karantenski tetnici koji nisu utvreni na podruju RH (36 kukaca)
o LISTA A2 karantenski tetnici koji su utvreni na ogranienom podruju RH (5 kukaca)
ZAKON O ZATITI BILJA NN 10/1994 str.224
l 6
(1) Ureaji, aparati i strojevi za primjenu sredstava za zatitu bilja smiju se staviti u promet ako je
njihovom upotrebom omogueno spreavanje pojave, suzbijanje i unitavanje tetoina bilja i biljnih
protuotrova i omoguena je zatita od tetnog djelovanja sredstava za zatitu bilja na bilje, ljude,
ivotinje i okoli
l 9
Zavod za obavljanje poslova zatite bilja duan je
(1) za podruje opine osigurati praenje pojava, rasprostranjenost i tetnost svih tetoina, te
voenje evidencije od tim pojavama; odrediti rokove i naine spreavanja i suzbijanje tetoina
redovito izvjetavati o pojavi odreenih tetoina
(2) na podruju upanije prikupljanje i koritenje meterolokih podataka
osigurati izradu programa za zatitu bilja
osigurati sustavnu naobrazbu
l 13
Posjednik bilja duan je:
1. Pregledati svoje bilje, zemljite, ureaje
2. Provoditi postupke za spreavanje pojava i irenja tetoina
3. O pojavi tetoina na bilju izvjestiti zavod
4. Upotrijebiti sredstva za zatitu bilja prema uputama koje su uz njih
priloena
l 19
(1) Poslove suzbijanja i iskorjenjivanja tetoina na biljci mogu obavljati pravne i fizike osobe
koje udovoljavaju propisanim uvjetima
(2) Uvjete koje mora udovoljavati propisuje ministar
l 27
(1) Bilje se moe uvoziti, izvoziti i prevoziti samo preko odreenih graninih prelaza
(2) Granine prelaze utvruje ministar
l 40
(1) Sredstva za zatitu bilja stavljaju se u promet na temelju rjeenja o dozvoli za promet i
primjenu sredstva za zatitu bilja koju izdaje ministarstvo
31) VEKTORI VIRUSA
- najraireniji nain prenoenja viroza je pomou tzv. "vektora"

- uz nematode glavni vektori su kukci i to grupe rilara koji siu sok od biljaka
- breskvina i lisna u i crna bobova u kod nas prenose veliki broj virusnih bolesti
- perzistentni virusi kod kojih je potrebno da vektor due vremena sie na oboljeloj biljci, pa onda taj
vektor tek nakon dueg vremena postaje sposoban da bolest prenese na drugu biljku, ali taj vektor
prenosi tu zarazu za cijelog svog ivota
- neperzistentni virusi vektor je odmah nakon sisanja virotine biljke, sposoban da inficira zdravu
biljku, ali tu sposobnost gubi vrlo brzo
32) FORMULACIJE SREDSTAVA ZA ZATITU BILJA I NJIHOVO DOZIRANJE
- sredstva za zatitu bilja (pesticidi) su posebno formulirani pripravci (preparati) koji osim aktivne tvari
(supstance) sadre i niz drugih dodataka
- na osnovi iste aktivne tvari moe postojati desetak i vie pripravaka
- pripravci iste aktivne tvari mogu se meusobno razlikovati osim po proizvoau i po obliku tj. po
formulaciji u kojoj dolaze u promet
- prema nainu primjene sredstava, razlikuju se formulacije koje se primjenjuju u tekuem obliku
(prskanjem, rasprivanjem, zalijevanjem) i krutom obliku (zapraivanjem, rasprivanjem granula)
- formulacije za primjenu u tekuem obliku su:
1) Tekua sredstva (koncentrati) za emulziju (EC ili E) s vodom daju emulziju
2) Tek. sredstva (koncentrati) za otopinu (SL) s vodom daje obojenu otopinu
3) Tek. sredstva u obliku koncentrirane suspenzije (SC, FL ili KS)
4) Praiva za suspenziju ili moiva praiva (WP ili S) s vodom daju suspenziju
5) Praiva za otopinu ili topiva praiva (SP) koja s vodom daju obojenu otopinu
6) Dispergirajue granule (SG, WG, DF) s vodom daju suspenziju
- KROPIVO zajedniki naziv koji obuhvaa sva sredstva nakon razrjeenja s vodom
- formulacije za primjenu u krutom obliku su:
1) Praiva za zapraivanje (P) koja se ne razrjeuju i koriste se zapraivanjem
2) Granule (mikrogranule G ili MG) su zrnca promjera 0.2 do 1 mm koja se rasipaju po povrini
tla ili deponiraju u redove ili uz biljku
- ima i drugih sredstava za zatitu koja se rjee upotrebljavaju poput kristala (K) modre galice,
zatrovanih zrna itarice za suzbijanje glodavaca, a neka sredstva imaju drugaije oznake
- posebnu skupinu ine sredstva za tretiranje sjemena koja su namijenjena za razliite naine vlane
primjene za sjeme, a ima i praiva za zapraivanje sjemena
- svaki pripravak ima svoj naziv koji ne mora ukazivati na aktivnu tvar koju sadri; uz naziv esto su
navedeni oznaka (kartica) formulacije i sadraja aktivne tvari
- sredstva za zatitu bilja smiju se staviti u promet samo u originalnoj ambalai s propisanom
deklaracijom napisanu hrvatskim jezikom
- DOZIRANJE za prskanje ili rasprivanje ratarskih kultura i kultura za ije se tretiranje koriste
prskalice, oznaene su doze preparata u kg ili l/ha
kod sredstava za zamagljivanje (aerosol TK) odreene su koliine nerazrijeenih
sredstava po stablu ili ha
kod praiva za zapraivanje ili granula koliina u kg/ha
kod tretiranja tla posebno je odreena doza za primjenu irom () i u redove (r)
33) KONCENTRACIJA I DOZACIJA SREDSTAVA ZA ZATITU BILJA
- KONCENTRACIJA koliina nekog sredstva za zatitu bilja iskazana postotkom u odnosu na kropivo
- kod krutih pripravaka kropivo u kom je koncentracija iskazana kao masa na volumen
- kod tekuih pripravaka kropivo u kom je koncentracija iskazana kao volumen na volumen
- pojam koncentracije ne odreuje potrebnu koliinu sredstva za odreenu povrinu
- DOZACIJA koliina nekog sredstva za zatitu bilja iskazana na jedinicu povrine
- kruti pripravci dozaciju iskazujemo u kg/ha
- tekui pripravci dozaciju iskazujemo u l/ha
- pojam dozacije ne odreuje i volumen vode u kojem e reena koliina biti rasporeena po jedinici
povrine
- kad govorimo o dozaciji postotak sredstva nije od osobite vanosti
- od presudnog je znaaja propisanu koliinu sredstva po jedinici povrine (dozaciju) jednoliko
rasporediti na odreenu povrinu
34) METODE APLIKACIJE PESTICIDA
- najee se koriste za tretiranje nadzemnih biljnih djelova i to prskanjem i rasprivanjem, primjenom

u formi aerosola, zapraivanjem i rasipavanjem granula
- PRSKANJE metoda primjene pesticida u tekuem obliku i to razrijeenog vodom i u kapljicama
veim od 150 mikrona
glavni nedostatak prskanja je u potrebi za velikom koliinom vode
za prskanje vonjaka troi se 2 000 5 000 l/ha tj. 8 15 l/povru, a za prskanje
vinograda obino 1 000 1 600 l/ha
nedostatak prskalice je i u tome to su teke i glomazne, pa vie od ostalih aparata
gaze usjev i sabijaju tlo
- razlikujemo sljedee vrste prskalica male rune, runo lene, rune prijevozne, motorno-rune
prijevozne, traktorske prskalice
- RASPRIVANJE primjena pesticida u tekuem obliku i to takoer razrijeenog vodom, ali kapljicama
od svega 50 150 mikrona
ono se gotovo iskljuivo koristi u zatiti plantanih voaka i vinograda
tekuina se usitnjuje u struji zraka koju proizvodi ventilator i koja odnosi sredstvo na
odredite
troi se mnogo manje vode, u vonjacima i vinogradima troi se 300 1500 l/ha
glavni nedostatak je u veoj ovisnosti o vjetru i potreba za veom strunou kod
rada i manja mogunost primjene pesticida
za rasprivanje se koriste rasprivai koji mogu biti motorni leni i traktorski noeni
- PRIMJENA TOPLIH AEROSOLA (toplo zamagljivanje) primjenu pesticida u tekuem obliku najee
bez razrjeivanja vodom u kapljicama manjim od 50 mikrona
prednost je to uope ne trebamo vodu, rad je
vrlo brz i jeftin, a aparat je mali
nedostatak je mogunost samoprimjene nekih
insekticida, velika ovisnost o vjetru, aerosoli se kod nas najee proizvode toplim postupkom u
runim i reaktivnim zamagljivaima
- ZAPRAIVANJE primjena pesticida u formi praiva kojih su estice velike izmeu 0.1 50 m
koristi se samo u vinogradima za primjenu sumpora u prahu
prednosti su to nije potrebna voda i rad je brz
nedostaci su slaba kvaliteta rada jer su gubici praiva vrlo veliki, a trajnost
djelovanja mala, velika ovisnost o vjetru, sadre mali % aktivne tvari
provodi se runim prsnim ili runim lenim zapraivaima, motornim lenim
zapraivaima
- RASIPANJE GRANULA koritenje pesticida u obliku mikrogranula, najee velikih 0.2 1 mm
ne treba voda, najmanje ovisi o vjetru, nedostatak je to su granule nisko
koncentrirane
obavlja se samo pri suzbijanju tetnika u tlu, velikih povrtnih muha, te pri
sterilizaciji tla
- AVIOTRETIRANJE primjena pesticida avionom ili helikopterom
- KEMIJSKA STERILIZACIJA TLA utrcavanjem tekuih sredstava pomou injektora na dubinu od 20
25 cm u razmacima od 30 cm
- TRETIRANJE SJEMENA praiva za zapraivanje, sredstva za vlanu primjenu
35) PREDNOSTI I NEDOSTACI KEMIJSKE METODE ZATITE BILJA
- suzbijanje nametnika primjenom kemijskih sredstava za zatitu bilja

- kemijski spojevi koji se u odreenim formulacijama i oblicima koriste za suzbijanje biljnih bolesti,
tetnika i korova
- PESTICIDI sredstva za zatitu bilja i sredstva koja slue za suzbijanje nametnika ljudi i ivotinja
- FITOFARMACIJA posebna je nauka koja se bavi prouavanjem pesticida i problema koji nastaju
njihovom primjenom
- glavne prednosti kemijske metode zatite bilja:
1) Mogunost suzbijanja gotovo svih tetnika i korova te velikog broja biljnih bolesti
primjenom pesticida
2) Mogunost istovremenog suzbijanja vie tetnika
3) Brzi rezultat koji omoguava provedbu kemijskog suzbijanja i u vrijeme napada
4) Relativna jednostavnost koja ne iziskuje specijalni struni kadar
5) Upotreba dosta jeftinih aparata za primjenu pesticida
6) Visoka rentabilnost kemijskog suzbijanja koja proizlazi iz vrlo dobrog uspjeha i niskih
trokova po jedinici povrine
- nedostaci kemijske metode zatite bilja
1) Toksino djelovanje pesticida na ljude, domae ivotinje, divlja i dr. korisne ivotinje
2) Oneiavanje okoline ostacima pesticida
3) Poremetnja prirodne ravnotee izmeu raznih organizama koje moe izazvati primjena
4) Pojava rezistentnosti nametnika na pesticide
- TOTALNA REZISTENTNOST javlja se na cijelom podruju
- SPOT REZISTENTNOST rezistentnost na odreeni pripravak samo na odreenom prostoru, do toga
dolazi ako se stalno koristi jedna grupa insekticida
- CROSS REZISTENTNOST javlja se otpornost na sve iz iste grupe i na srodne grupe
36) KAKO DOLAZI DO POJAVE REZISTENTNOSTI
- do pojave rezistentnosti dolazi uslijed selektivnog djelovanja upotrebljenih pesticida

- to je selekcioni pritisak nekog pesticida vei, a to je sluaj kod primjene jaih doza, uope vee
efikasnosti nekog pesticida, to e se prije postii visoka rezistentnost
- svako predoziranje pesticida, uobiajeno kod nas "za svaki sluaj", samo pomae i ubrzava pojavu
rezistentnosti
KLIMATSKI FAKTORI PESTICIDI sustav

doza
konstitucija ishrana primjena
spol TETNIK stadij
dispozicija starost
stadij poetka rezistentnosti SELEKCIJA veliina populacije

broj rezistentnih individua broj generacija
stupanj izolacije
REZISTENTNI SOJ
- do razlike u rezistentnosti izmeu pojedinih individua jedne vrste dolazi na vie naina koje moemo
grupirati u 3 grupe:
1) FIZIOLOKI UVJETOVANA REZISTENTNOST sposobnost organizama da putem biokemijskih
procesa odoli nekom otrovu
2) MORFOLOKI UVJETOVANA REZISTENTNOST svojstvo organizama da sprijei prodor insekticida
u njega
3) PSIHOFIZIOLOKI UVJETOVANA REZISTENTNOST odreeno ponaanje nekih individua koje
dovodi do smanjenja njihovog dodira s insekticidom
najvanija je fizioloka sposobnost
organizama da enzimatskim putem razgrauje pojedine pesticide u spojeve neotrovne za njega
37) EKOLOKE POREMETNJE IZAZVANE PRIMJENOM

KEMIJSKIH SREDSTAVA
- primjena kemijskih sredstava ima kao jedan od najveih nedostataka negativni utjecaj na prirodnu
ravnoteu, posebno izmeu populacije lankonoaca
- svaka primjena pesticida izaziva odreenu reakciju u pogledu meusobnih omjera i gustoe
populacije pojedinih vrsta lankonoaca unutar prirodnih sistema koji su vrlo nestabilni
- pojava naglog razmnoavanja pojedinih vrsta tetnika nakon primjene pojedinih pesticida danas je
poznata kod vie od 50 vrsta
- u spisku lankonoaca kod kojih je zapaena ova pojava dominiraju grinje, sovice, cikade, titaste
ui, moljci, lisnate ui, mineri, savijai
- do pojaane pojave veine ovih lankonoaca je dolo nakon primjene DDT-a i dr. kloriranih
ugljikovodika, arsenovih insekticida kao i organofosfornih insekticida
- uzroci poremetnje prirodne ravnotee mogu se svrstati u 3 skupine:
1) Unitavanje prirodnih neprijatelja pojedinih vrsta lankonoaca
2 mogunosti:
Pesticid djeluje na pojaanu pojavu upravo onog tetnika koji se njime
suzbija to je rjei sluaj do kojeg dolazi samo ako pesticid slabije djeluje na tetnika nego na
njegove prirodne neprijatelje
Kad pesticid ubija prirodne neprijatelje drugih vrsta lankonoaca protiv
kojih se ne koristi, jer su one slabobrojne najei nain
2) Stimulirajue ili uope pozitivno djelovanje pesticida na neke vrste
pesticidi mogu ispoljiti izvjesno blagotvorno djelovanje na biotiki potencijal
neke vrste tetnika (u stimulaciji plodnosti enke)
- TROFOBIOZA pojava poveanja vitalnosti neke ivotinje (tetnika i dr.) poboljavanjem reima njene
ishrane utjecajem pesticida na biljku CHABUSSOV EFEKT
- blagotvorno djelovanje pesticida moe se ispoljiti putem biljke ukoliko oni sadre mikroelemente koji
nedostaju biljkama mikroelementi uvjetuju bolji razvoj biljke koja time postaje prikladna za tetnika
te tako dolazi do njihovog prerazmnoavanja
3) Odstranjenje vrsta koje konkuriraju drugim vrstama lankonoaca
- poznat je sluaj konkurencije grinja Panonyohus ulmu i Tetranychus telarius, ako se T. telarius koji se
javlja ranije uniti jednim ranijim prskanjem, jae irenje je P. ulmi
- pesticidi utjeu na poremeaj prirodne ravnotee i faunu tla (smanjuju brojnost i aktivnost mezofaune
0.2 2 mm koja je od velikog znaaja za plodnost tla)
38) MJERILA TOKSINOSTI
- u ocjeni toksinosti zoocida treba poznavati itav niz podataka:

nain prodora u organizam i mehanizam djelovanja
srednju ili koju drugu letalnu dozu kod oralne, perkutalne i inhalacione aplikacije
iritiranje povrine tijela
kumulacija u tijelu
kronina toksinost
zakanjelo djelovanje
kumulacija negativnih efekata u tijelu
ovisnost o temperaturi i dr. klimatskim faktorima te nainu aplikacije
fiziko-kemijska svojstva formulacija koja utjee na djelovanje aktivne tvari
- tek ovi podaci zajedno daju pravu sliku toksikolokog karaktera nekog pesticida
- OTROVNOST svojstvo tvari da izazove promjene u fiziolokim funkcijama organizma, tj. trovanje
- OPASNOST obuhvaa vjerojatnost da e do trovanja doi kod njegove propisane primjene
- osnovna mjera otrovnosti je SREDNJA LETALNA DOZA tj. LD50
- LD50 predstavlja broj mg pesticida na kg tjelesne teine pokusne ivotinje (najee takor) koji je
potreban da 50 % tih ivotinja ugine
- prema LD50 pesticidi su podjeljeni u 3 skupine:
1) LD50 = <25 oralno ili <50 dermalno, <0.5 inhalacijski, mrtvaka glava, oznaka T "vrlo
jaki otrov"
2) LD50 = 25 200 oralno, 50 400 dermalno, 0.5 2 inhalacijski, mrtvaka glava,
oznaka T "jaki otrov"
3) LD50 = >200 oralno, >400 dermalno, >2 inhalacijski Andrijin kri, oznaka x n "tetno za
zdravlje", x1 "nadraujue"
- LD50 ne mora se uvijek biljeiti u mg/kg (ppm) ve se moe izraavati u koliinskim jedinicama na
prosjenim individuama (LD95)
- MLD minimalna letalna doza najnia doza kod koje moe doi do smrti
- ED50 efektivna srednja doza govori kod koliko se mg nekog pesticida na kg teine pokusne
ivotinje ispoljava bilo kakvo djelovanje na 50 % pokusnih ivotinja to je mjerilo akutne toksinosti
- za ribe koje se nalaze u stalnom mediju nemogue je utvrditi tonu dozu, ve se utvruje
koncentracija
- toksinost je nemogue odrediti mjerenjem brzine ugibanja test insekata, tj. utvrivanjem srednje
letalne ekspozicije LT50, a izraavanje rezidualnog djelovanja koristi se RL 50 vrijeme potrebno da
se 50 % deponiranog insekticida izgubi
- toksinost nekog pesticida se najbolje moe prikazati grafiki, ali je zato potrebno poznavanje
najmanje 2 vrijednosti npr. LD20 i LD95
39) GRUPE LJUDI KOJI SE MOGU OTROVATI PESTICIDIMA
- PROFESIONALNA TROVANJA stradaju oni koji primjenjuju sredstvo

- KRIMINALNA NEHOTINA TROVANJA do njih dolazi uslijed neije nepanje i neznanja
- KRIMINALNA HOTIMINA TROVANJA uslijed olakog rukovanja pesticidima koje omoguava da i do
najotrovnijih pesticida moe praktiki svako doi
- TROVANJE PUTEM HRANE jedna skupina vojnika otrovala se hranom prireenom iz brana koje je
prevoeno u vagonu u kojem se ranije prevozio paration
- potrebno je razlikovati pojmove otrov i biti otrovan jedna tvar ne mora biti otrov, a da bude otrovna
ako se unese u organizam u veoj koliini
I. MOGUNOST TROVANJA LJUDI KOJI RUKUJU ZOOCIDIMA DO NJIHOVA PRIMJENE
- pesticide treba spremati u posebne prostorije, treba ih uvati u posebnom ormaru
- prostorija mora biti zakljuana, a na vratima natpis otrov
- prostorije moraju biti prozrane, sa dobrom mogunou prozraivanja, neovlatenim osobama
zabranjen je pristup u prostoriju sa pesticidima
- insekticide, tj. sve pesticide ne smijemo drati u blizini herbicida
II. MOGUNOST TROVANJA LJUDI KOJI PRIMJENJUJU PESTICIDE
- te skupine ljudi se sastoje iz onih koji prskaju, zaprauju ili na druge naine primjenjuju pesticide,
traktorista, pilota, osoba koje signaliziraju prelete aviona
- ovi su ljudi najvie izvrgnuti akutnom trovanju pesticidima, a u naroitoj su opasnosti od prodora
pesticida kroz kou
- prvi preduvjet za spreavanje trovanja tih ljudi je poznavanje otrovnosti pesticida i putem prodora u
organizam
- naroito jako prodiru kroz kou neki organofosforni insekticidi
- osim to postoje velike razlike u otrovnosti izmeu pojedinih aktivnih tvari, postoje razlike i izmeu
pojedinih formulacija istih aktivnih tvari tekui pesticidi, a pogotovo emulzije znatno bolje prodiru
kroz kou od praiva
- do trovanja kroz respiratorne organe dolazi uglavnom kod fumiganata (naroitoj opasnosti od
udisanja zoocida izvrgnuta je osoba koja ih mijea s vodom)
- osim akutnih trovanja do kojih dolazi uzimanjem relativno veih koliina pesticida, posebnu opasnost
predstavljaju kronina trovanja
- za ovu vrstu trovanja dovoljno je minimalno uzimanje koliina pesticida koji imaju svojstvo
akumulacije, ali kroz dulje vrijeme
- po kritinoj se otrovnosti naroito istiu rodenticidi na bazi kumaina
- ljudi razliitih rasa nejednako su otporni na pesticide, osjetljivost ovisi o spolu, starosti, zdravstvenom
stanju, kondiciji, gravidnosti, ishrani, uzimanju alkohola i dr.
III. MOGUNOST TROVANJA HRANOM KONTAMINIRANOM PESTICIDIMA
- vie pesticida unosimo hranom animalnog porijekla nego onom vegetativnog
- mlijeko i mlijeni proizvodi smatraju se jednim od glavnih izvora pesticida u ljudskom tijelu
- u poljoprivrednim proizvodima pesticidi se nalaze u sluaju nepravilne primjene pesticida, npr.
preblizu berbi ili etvi, u prevelikoj dozi, na uskladitenim proizvodima i sl.
- mogunost spreavanja ili smanjenja opasnosti unoenja pesticida u ljudski organizam,
prouavanjem rezidua, tolerance i karence
40) ZATITA PRI RADU S PESTICIDIMA
- ako postoji mogunost izbora razliitih pripravaka, treba nabavljati one koji su najmanje otrovni i
opasni kako za organizme tako i za okoli
- vano je da ti pripravci budu u maloj ambalai, prevelika ambalaa uzrokuje stvaranje zaliha koje
mogu biti opasne, a kada ta sredstva postanu nepotrebna ili istekne rok valjanosti, postaju opasni
otpad kojeg se teko rjeiti
- ako se tekue sredstvo prolije ili se prosipa ono u krutom stanju (praivo), treba navlaeni, odn.
prosuti dio prekriti pijeskom ili piljevinom te zatim sve zajedno odstraniti bez ikakvog dodira s koom
- kod hlapljivih sredstava treba postupak obavljati sa otvorenim prozorima i vratima po potrebi s
respiratorom na nosu
- treba koristiti respirator ili barem titnik za nos
- najopasnija je faza pri rukovanju kemijskim sredstvima, priprema sredstava tj. tekuine za prskanje ili
rasprivanje jer se u toj fazi rukuje koncentriranim sredstvom
- kako se sredstvo razrjeuje 100 i 1000 puta, oito je koliko je velika opasnost pri rukovanju
koncentratom
- treba uvijek imati na umu da mnoga sredstva lako prodiru kroz neoteenu kou, a da se neka
isparavaju, pa se prilikom rada s koncentratom udiu otrovne pare
- sredstva treba pripremati na otvorenom, prozranom prostoru s gumenim ili plastinim rukavicama i
ostaloj zatitnoj opremi odreenoj u uputi za to sredstvo
- pri otvaranju ambalae ili mjeanju treba paziti da tekue sredstvo ne trcne u oi radi ega treba
nositi titnik za lice ili barem zatitne naoale
- praiva treba sipati polako i oprezno da se ne zaprai osoba koja radi i da ne udie zapraeni zrak
- ZATITNA OPREMA:
1. Gumene ili plastine rukavice treba ih prati jo na ruci prije skidanja i paziti da se ne navuku
izvrnute
2. Gumene ili plastine izme
3. Radno odijelo kako bi se izbjeglo oneienje svakidanje odjee, a u radu s jae otrovnim
sredstvima treba imati nepropusno (gumirano, plastificirano) ili itavo odijelo ili nepropusnu pregau
4. titnik za lice od prozirne tvari koji spreava udisanje kapljica ili estica praiva i njihov kontakt
s licem katkad se mogu koristiti i zatitne naoale
5. eir za lice od prozirne tvari koji spreava udisanje kapljica ili estica praiva i njihov kontakt s
licem katkad se mogu koristiti i zatitne naoale
6. eir sa irokim obodom ili kapa sa titnikom za oi kod tretiranja viih nasada
7. titnik za nos i usta
8. Respirator
- tretirati se ne smije protiv vjetra, za vrijeme tretiranja vjetar ne smije nositi sredstva na druge osobe,
domae ivotinje, niti na susjedne kulture koje su u stadiju razvoja
- za vrijeme rada ne smije se puiti, jesti, a zaepljene rasprskivae ne smije se ispuhivati ustima
- neograeni nasad tretiran otrovnim sredstvom treba oznaiti ploom "zatrovana povrina"
- ispranjenu ambalau treba unititi prema uputama
41) SUSTAV IZDAVANJA DOZVOLA ZA PROMET PESTICIDA
- propisuje se zakonom zatite bilja iz 1994. god.

- sredstva za zatitu bilja stavljaju se u promet na temelju rjeenja o dozvoli za promet i primjenu
sredstava za zatitu bilja, koju daje ministarstvo
- proizvoa sredstva za zatitu bilja podnosi zahtjev zavodu za zatitu bilja u poljoprivredi i umarstvu
za provoenje kemijskog, fizikalnog i biolokog istraivanja odreenog sredstva, a pri tome navodi
sve namjene za koje eli doputenje, dozu ili koncentraciju, nain primjene i druge podatke
- nakon 1 2 godine istraivanja zavod podnosi izvjee s prijedlogom
- istovremeno mora proizvoa zatraiti toksikoloku ocjenu od jedne ovlatene ustanove u Republici
Hrvatskoj
- jedan od uvjeta za pozitivnu toksikoloku ocjenu je da sredstvo ima doputenje u barem 2 drave
zajednikog trita temeljem ove ocjene Ministarstvo zdravstva daje rjeenje o prihvatljivosti
primjene sredstva u RH i svrstava sredstvo u skupinu otrova, propisuje oznake na deklaraciji i

posebnim postupkom odreuje vrijednost tolerance
- nakon to proizvoa dobije izvjee zavodu i rjeenje Ministarstva zdravstva, podnosi zahtjev za
davanje doputenja ministarstvu poljoprivrede i umarstva
- komisiju za zatitu bilja tog ministarstva razmatra zahtjev te predlae izdavanje ili odbijanje izdavanja
doputenja, pri emu moe mjenjati ili dopunjavati prijedlog zavoda
- doputenje ministarstva poljoprivrede i umarstva mora sadravati
namjenu sredstva, dozu ili koncentraciju
nain primjene, karencu, katkad i radnu karencu
najvei doputeni broj primjene u jednoj sezoni
osjetljivost nekih kultivara
mogunost mijeanja s drugim sredstvima
skupinu otrova
mogunost primjene iz zrakoplova
opasnost za pele, ribe i dr.
te sva ostala ogranienja i podatke potrebne za uspjenu primjenu sredstva
uz to manju opasnost za ljude i korisne ivotinje, te okoli
- Ministarstvo moe izdati dozvolu bez rezultata biolokog istraivanja i prije komisije, ako je sredstvo
za zatitu bilja proizvodeno u dravama lanicama Europske unije ili organizacije za ekonomsku
suradnju i razvoj, nove aktivne tvari i ima dozvolu tih drava
1. Zahtjev proizvoaa zavodu za zatitu bilja
2. Toksikoloka ocjena u Ministarstvu zdravstva
3. Zahtjev za izdavanje u Ministarstvu poljoprivrede i umarstva
42) IMBENICI KOJI UTJEU NA DJELOVANJE INSEKTICIDA U TLU
- insekticide za tretiranje tla moemo podijeliti na:

A) Uobiajni kontaktni insekticidi
B) Fumiganti (rjee ih upotrebljavamo)
A) IMBENICI KOJI UTJEU NA UOBIAJENE KONTAKTNE INSEKTICIDE
1) Organska tvar perzistentnost insekticida je vea to u tlu ima vie organske tvari (vee ga
dugo i postepeno otputa)
2) Tea tla perzistentnost je vea nego u lakim tlima
3) Temperatura via temperatura smanjuje perzistentnost
4) Irigacija utjecaj na perzistentnost insekticida nije velik
5) Unoenje insekticida na pravu dubinu radi slabe mobilnosti
6) Zaoravanje nejednolina raspodjela (povoljno za suzbijanje grica)
7) Drljanje tekim drljaama plitko unoenje
- unoenje insekticida u tlo drljanjem, a pogotovo tanjuranjem osiguravamo njegovo jednolinije
mjeanje s tlom, pa se preporua kod suzbijanja tetnika npr. injaka koji su plitko u tlu
8) Tipovi tla npr. Aldrin je najefikasniji u pjeskovitom tlu, 30 % je slabije efikasan u pjeskovitoj
ilovai, dvostruko neefikasan u ilovai, a ak 3 slabiji u tlu koje je bogato organskom tvari
9) pH i vlaga vea vlanost i nii pH poveavaju efikasnost insekticida
10) Tehnike aplikacije koje omoguuju manji utroak insekticida
lokalnim tretiranjem samo redova biljaka, znatno su manje opasne
B) IMBENICI KOJI UTJEU NA FUMIGANTE
1) Poroznost tla fumigant se iri kroz pore tla bolje to je tlo poroznije
2) Temperatura kod vie temperature prodiranje plina u tlu je bre, ali on brzo dolazi i na
povrinu, te se gubi
via temperatura poveava openito toksinost fumiganata
3) Tip tla i sadraj organske tvari to je vie organske tvari i koloidnih estica (tea tla) jaa je
adsorbcija fumiganata i slabije njihovo djelovanje
4) Vlanost via vlanost poveava toksinost, ali prevelika vlanost tla oteava prodiranje
fumiganata kroz pore pri unoenju fumiganata bolje je da je tlo suho, ali ga nakon primjene treba
povrinski navlaiti i time zatvoriti pore kako fumigant ne bi prebrzo izaao napolje
43) REZIDUI SREDSTAVA ZA ZATITU BILJA U NAMIRNICAMA ANIMALNOG

PORIJEKLA
- REZIDUI predstavljaju koliinu aktivne tvari pesticida, njegovih dodatnih tvari i njegovih derivata na
ili u biljci, biljnom dijelu ili animalnom proizvodu koji se nalazi u prometu, a namijenjen je ishrani
- mjere se djelovima pesticida na milijun dijelova hrane, tj. mg/kg ili g/t
- INICIJALNI REZIDUM ona koliina pesticida koja ostaje na biljci odmah nakon primjene
- brzina razgradnje se mjeri esto sa RL 50 tj. sa vremenom potrebnim da se inicijalni reziduum smanji
na polovinu
- za svaki pesticid odreene su maksimalne koliine koje se smiju nalaziti na pojedinim vrstama
plodina u trenutku njihova stavljanja u promet TOLERANCE, [ppm]
O NAINI ULASKA PESTICIDA U IVOTINJSKI ORGANIZAM
- ishrana krava lucernom koja je sadravala DDT, dovodi do zatrovanja mlijeka krava DDT-om, dok
mlijeni proizvodi dobiveni od tog mlijeka sadravaju jo vie DDT-a, tj. dolo je do bioloke
potencijacije poveanje sadraja pesticida kroz lanac ishrane i prerade
- prilikom suzbijanja skakavaca na panjacima naeno je u masti goveda koja su na njima pasla,
odreena koliina aldrina, dieldrina, heptaklora
- osim DDT-a u mlijeku se u veoj mjeri izluuje heptaklor, epoksid i to jo dugo vrijeme nakon
prestanka ishrane krava
- pesticidi su utvreni u jajima kokoi hranjenih kontaminiranom hranom
- osim hranom mogu pesticidi doi u ivotinjski organizam i raznim higijensko-veterinarskim mjerama
koje se provode u cilju suzbijanja muha i raznih ektoparazita
- radi ovakvih svojstava navedenih insekticida ne smije se na usjevima namjenjenim za hranu mlijene
stoke uope koristiti insekticidi sa svojstvom kumulacije
- suzbijanje tetnika lucerne, djeteline i dr. krmnih biljaka, treba koristiti organofosforne insekticide,
nikako ne DDT, dieldrin, heptaclor, toksafen kao to se preporua
44) TOLERANCA I NJENO IZRAUNAVANJE
- TOLERANCA maksimalna doputena koliina aktivne tvari (i njenih metabolita) nekog sredstva za
zatitu bilja (pesticida) u namirnici (ili stonoj hrani) ili na njoj u trenutku njezinog stavljanja u promet;
[mg/kg; ppm]
odreuje se za svaku vrstu hrane posebno, stoga treba prvo za svaku vrstu hrane
poznavati hranidbeni faktor
- HRANIDBENI FAKTOR prosjeni udio dotine hrane u dnevnoj ishrani stanovnika zemlje koja eli
utvrditi tolerancu
- poznavajui akutnu i kroninu toksinost i sva ostala svojstva nekog pesticida, medicinski strunjaci
izraunavaju prihvatljivu dnevnu konzumaciju
- PRIHVATLJIVA DNEVNA KONZUMACIJA koliina pesticida u mg/kg tjelesne teine koju ovjek moe
uzimati svakog dana kroz itav ivot bez ikakvih posljedica smanjena za svaku sigurnost jo
najee 100 puta
- sada se iz hranidbenih faktora, prosjene teine ovjeka i prihvatljive dnevne konzumacije
izraunava dozvoljena granina vrijednost
- DOZVOLJENA GRANINA VRIJEDNOST dopustiva koliina rezidua na ili u hrani kada doe u promet, a
izraava se u ppm u odnosu na svjeu hranu
prihvatljiva dnevna konzumacija tezina covjeka
P
hranidbeni faktor
- konano se iz ove vrijednosti izraunava toleranca, tako da se jo vodi rauna o reziduumu koji bi se
kod normalno potrebne zatite dotine kulture od nametnika mogao nai u plodovima
- ukoliko je izraunata vrijednost vea od tog reziduuma, tada se jo smanjuje za onoliko koliko se tog
pesticida moe oekivati kod uobiajene primjene na toj kulturi
- toleranca je administrativna, a ne bioloka granica, bioloka je njegdje 100 puta via, odreuje ju
Ministarstvo zdravstva tek kada poznamo tolerancu moemo odrediti karencu za neku kulturu
45) RAZGRADNJA PESTICIDA, KARENCA I NJENO IZRAUNAVANJE
- brzina razgradnje sredstva na biljci ovisi o njegovim svojstvima, klimatskim uvjetima, svojstvima biljke
i dr.
- kako se povre esto koristi bez kuhanja, a neke vrste zriju postupno (rajica, kupus, krastavci), to je
pri primjeni sredstava u povru najvanije pitanje kad se, s obzirom na berbu i upotrebu povra, neko
sredstvo smije upotrebljavati
- za tretiranje povra je doputen samo manji broj sredstava za zatitu bilja (mnogo vie je doputeno
u ratarstvu i voarstvu), a za ona koja su doputena propisane su vrlo stroge karence
- KARENCA najkrae razdoblje (izraeno brojem dana) koje mora protei od posljednje primjene
nekog sredstva do berbe ili vaenja povra iz tla (prve)
- vrijednost karence navedena je u uputama koje se dobiju uz sredstvo, a moe za isto sredstvo biti
razliito za pojedine kulture
- pridravanje karence tj. primjena sredstva za zatitu bilja tako da do berbe proe vrijeme karence,
garancija je da se na povru nee nalaziti nedoputena koliina tih sredstava
- za razdoblja propisanog karencom sredstvo e se razgraditi ispod doputenih granica (toleranca)
- duljina karence odreena je tako da se za to vrijeme koliina sredstva razgradi ispod tolerance
- pridravamo li se karence, moemo biti sigurni da u povru nee biti prekoraena toleranca
- pri izboru sredstva za zatitu bilja, naroito onog koji se pribliava zriobi ili se ve poelo brati,
najvanije mjerilo je duljina karence
- katkada je potrebno obrati npr. rajice, krastavce, te nakon berbe tretirati (ako je doista potrebno), a
zatim s nastavkom berbe saekati do isteka karence makar je plod prezreo
46) VRSTE KARENCA
1) KARENCA ZA DOMAE IVOTINJE

- odreuje vrijeme od posljednje upotrebe pesticida do etve krmiva
- karenca kod pesticida kojim se tretiraju krmiva i hrane za domae ivotinje pod posebnim je
tretmanom zbog toga to se u animalnom organizmu nakupljaju pesticidi i dugo ostaju u masnom
tkivu ivotinja
2) RADNA KARENCA
- odreuje vrijeme u danima koje mora proi od posljednje upotrebe pesticida na nekoj povrini ili u
nekom prostoru do trenutka od kad ovjek moe ui na tu povrinu, a da to ne bude kodljivo za
njegovo zdravlje
- odnosi se na zatvoreni prostor (skladite, staklenici, itd.)
3) KARENCA ZA SJETVU BILJA
- odreuje vrijeme u danima koje mora protei od posljednjeg tretiranja neke povrine pesticidom do
sjetve
- za vei broj sredstava izriito je zabranjena upotreba na vou ili povru radi opasnosti od
nedoputene koliine rezidua
- sva sredstva koja nisu izriito doputena u zatvorenom prostoru, zabranjena su za koritenje u
stakleniku
47) KARENCA ZA DOMAE IVOTINJE
- KARENCA najkrai vremenski period u danima koji mora proi od zadnje primjene nekog pesticida
do prve etve ili berbe
propisane su posebnim propisom i proizvoai pesticida su duni navesti
ih na ambalai pesticida ili u posebnim uputama odreene su za svaki pesticid posebno, a katkad
su razliite ovisno o kulturi koja se tretira
- duljina karence ovisi o brzini razgradnje pojedinog pesticida i visini tolerance
- karenca se odreuje tako da bude sigurno da se, uz uvjet njenog potovanja, na tretiranom
proizvodu ne mogu nalaziti vei rezidui pesticida nego to ih odreuje toleranca
- karence su obvezne za sve organizacije i osobe koje primjenjuju pesticide i one se odnose na sve
kulture koje se tretiraju i one namijenjene za stonu hranu
- u nekim sluajevima ni pridravanje karence ne moe osigurati da pojedini proizvodi ne sadre

nedozvoljene koliine pesticida npr. zabranjena je primjena kloriranih ugljikovodika na krmnom bilju ili
u skladitima i silosima namirnica ili stone hrane
- svim kloriranim ugljikovodicima zabranjena je primjena na krmnom bilju, u stajama i drugim
nastambama domaih ivotinja, te prostorima gdje se manipulira ili prerauje stona hrana
- u domaih ivotinja problem karence je sloeniji nego drugdje zbog toga to obuhvaa ivotinje koje
u svom organizmu gomilaju odreene pesticide sa ispravno odreenom karencom, ali nakon nekog
vremena oni se puno vie nakupe u organizmu ivotinje od tolerance za taj pesticid, te takav
ivotinjski proizvod postaje opasan za ljudsku prehranu
- karenca se odreuje posebnim ispitivanjima dinamike razgradnje pesticida
48) OGRANIENJA PRIMJENE SREDSTAVA ZA ZATITU BILJA
- osim karence postoji niz drugih ogranienja za primjenu pojedinih insekticida, u odreene svrhe
- krumpir se ne smije saditi 3 4 godine nakon tretiranja tla s HCH, a 1 2 godine nakon tretiranja tla
sa aldrinom
- suzbijanje poljskih mieva prskanjem aldrinom dozvoljeno je kod krmnih biljaka samo u jesen nakon
zadnje konje
- primjena svih kloriranih ugljikohidrata ograniena je na krmnom bilju, a u skladitima proizvoda koji
slue za hranu je dozvoljena primjena samo odreenih zoocida
- svaki poljoprivredni strunjak je odgovoran da se pod njegovim rukovodstvom pesticidi primjenjuju
samo uz potpuno pridravanje propisanih karenca i ogranienja
49) ATRAKTANTI I REPELENTI
- ATRAKTANTI svojstvo kukaca da ima razvijen henotropizam (hemotaksiju) koja omoguuje da

pronalaze suprotni spol, hranu, prikladnog domaina za ovipoziciju iskoritava se i za njihovo
suzbijanje
treba u izvjesnoj mjeri biti volatiziran da ga kukac moe zamjetiti s neke udaljenosti
eer za muhe nije volatiziran i ne privlai ih na daljinu, ali ako ga sluajno nau
ostaju na njemu takve tvari zovemo APRESTANTI ili AKCEPTANTI
koriste se za kontrolu pojave tetnika, njihovo suzbijanje ili u istraivake svrhe,
praenje populacijske pojave
postoje 3 osnovna tipa:
1) SEKSUALNI ATRAKTANTI
- pronaeni su na osnovu poznavanja svojstva mnogih kukaca da izluuju mirise na koje je protivni
spol izvanredno osjetljiv i koji ga privlai
- te mirisne tvari obino izluuju lijezde smjetene na zadku, ali i dr. mjestima tijela
- mirisi su specifini to znai da samo privlae suprotni spol dotine vrste, a ima i iznimaka
- atraktanti se mogu osim ekstrakcijom dobiti i sintezom
2) HRANIDBENI ATRAKTANTNI
- nisu tako jaki, niti tako specifini kao seksualni
- to su npr. otopine eera, melasa, kiselo vino ili ocat, dakle tvari u fermentaciji, koje djeluju samo 4
7 dana
- ekstrakti, eterina ulja, itd.
- hidrolizirani proteini djeluju 30-tak dana, domet im je 5 metara
3) ATRAKTANTI OVIPOZICIJE
- ustvari su hranidbeni atraktanti jer enka bira takvo mjesto za ovipoziciju gdje e liinke nai
potrebnu hranu
- ovi atraktanti privlae samo enke
- za atraktanta treba poznavati sljedea svojstva:
a) Jakost tj. udaljenost na koju djeluje
b) Specifinost (na koga djeluje)
c) Utjecaj koncentracije na jakost
d) Eventualni sinergizam
e) Toksinost
- moe se kombinirati upotreba nekog atraktanta s primjenom insekticida, ovakva kombinirana
primjena omoguuje smo lokalno tretiranje tj. tretiranje samo usjeva ili nasada
- REPELENTI (repulzivna sredstva) kemijski spojevi koji odbijaju tetnike, znatno su manje proueni
od atraktanata
prvim repelentom u povijesti smatra se dim protiv komaraca
najvie se koriste protiv ljudskih i stonih nametnika
u zatiti bilja se koriste za odbijanje napada zeeva na voke
premazivanjem sredstvima koja sadre razne bakrene spojeve
- repelenti se koriste i za tretiranje sjemena nekih kultura u cilju odbijanja ptica od uzimanja tog
sjemena (antrakinon, TMTD, itd.)
- repelenti poput termitifuga i dr. sredstva kojima se impregnira drvo koriste se protiv raznih tetnika
kao to su to termiti, potkornjaci, i dr.
- takoer i pesticidi mogu imati repelentno djelovanje, npr. Bordoka juha odbija krumpirovu zlaticu, a
alazin, paration i neki sistemici u manjoj mjeri odbijaju divlja, a pogotovo enarin
50) UNIVERZALNI I SELEKTIVNI PESTICIDI S PRIMJERIMA
- UNIVERZALNOST svojstvo pesticida da djeluje na mnoge organizme

univerzalni pesticidi, npr. DDT za kojeg se nekad smatralo da e rijeiti skoro sve
probleme u suzbijanju tetnika
jako remete prirodnu ravnoteu i izazivaju itav niz negativnih posljedica
- SELEKTIVNOST djelovanje samo na neke organizme, na tetnike, a ne na korisne insekte, kod
herbicida na korove, a ne na kulturnu biljku
npr. NIKOTIN visokoefikasan na lisne ui bez da unitava njihove neprijatelje
bubamare, pa ni parazitske diptere ili himenoptere
od selektivnih insekticida naroito se istiu sistemici koji unitavaju tetnike koji
siu tretiranu biljku, a samo kod izravnog kontakta tete njihovim prirodnim neprijateljima
njihovom djelominom primjenom na jednoj parceli moe se izazvati koncentracija
prirodnih neprijatelja na netretiranim dijelovima parcele i unitavanje tetnika i na tim dijelovima
naroito su selektivni oni sistemici koji se koriste tretiranjem sjemena ili zajedno sa
sjemenom, kod njih je ve i samom metodom aplikacije uklonjena svaka mogunost kontaktnog
djelovanja na korisne insekte koji se nalaze na biljci
u selektivnije spadaju i insekticidi s kratkotrajnim djelovanjem radi kojeg vrijeme
trajanja efikasnosti sa njime dolazi u dodir manji broj prirodnih neprijatelja
51) SISTEMINOST DEFINICIJA, PREDNOSTI, NEDOSTACI
- SISTEMICI kemijski spojevi koje biljke upijaju, prenose u razne organe, uskladituju odreeno
vrijeme u tim organima, u koliinama koje djeluju entomocidno
- razlikujemo faze adsorbcija, translokacija, uskladitenje i detoksikacija
- treba ih razlikovati od insekticida sa dubinskim djelovanjem koji takoer prodiru u biljno tkivo, ali ih
biljka ni ne transportira, a niti uskladituje u insekticidnim koliinama
- sistemici su dobili ime po tome to ih biljka transportira kroz svoj provodni sistem
o GLAVNE PREDNOSTI SISTEMIKA
1) Brzo upijanje u biljku i zbog toga manja ovisnost o isparenju liem, tj. vjetrom, razgradnji
utjecajem atmosferilija, itd.
2) Primarno izraena selektivnost je uvjetovana time to se nalaze u biljnim sokovima pa od
njih mogu stradati samo organizmi koji te sokove uzimaju, tj. tetnici manje su ugroeni prirodni
neprijatelji tetnika i pela
3) Dugotrajno djelovanje, to je prednost u odnosu na suzbijanje tetnika, a nedostatak s
obzirom na opasnost od rezidua u biljci
4) Djelovanje na sakrivene tetnike (npr. na zakovranom liu) do kojih nesistemini
entomocidi teko ili nikako ne dopiru
5) Mogunost slabije kvalitete rada jer se transportiranjem entomocida biljnim sokovima
intoksiciraju i evenutalno nezahvaeni dijelovi biljke
6) Mogunost novih tehnika aplikacije, npr. tretiranjem sjemena ili zajedno sa sjemenom,
zalijevanjem, injiciranjem itd.
O GLAVNI NEDOSTACI SISTEMIKA

1) Uski spektar djelovanja (prednost u odnosu na korisne organizme) to smanjuje njihovu
primjenu i time ih ini skupljim
2) Dugo zadravanje u biljkama radi ega su karence duge
3) Dosta velika otrovnost jednog dijela sistemika na ljude i toplokrvne ivotinje
52) ZAJEDNIKA SVOJSTVA ORGANOFOSFORNIH INSEKTICIDA I KARBAMATA
- ORGANOFOSFORNI INSEKTICIDI blokiraju enzim kolinesterazu i time dovode do nagomilavanja

acetilkolina u organizmu
- pojavljuje se znojenje, suzenje, obilno luenje sline, edem plua, drhtaj miia, a pri veim dozama
grevi, vrlo oteano disanje, nesvjestica s nekontroliranim mokrenjem i stolicom, pa smrt od guenja
- do trovanja nekim spojevima dolazi bilo nakon jednokratne eksponacije veim dozama, bilo
ponovljenim manjim dozama iji se uinci sumiraju
- simptomi otrovanja se javljaju naglo zbog ega treba prvu pomo pruiti to hitnije (tablete atropina
ubrzavaju oporavak)
- KARBAMATI takoer su inhibitori kolinesteraze
- simptomi trovanja i prve pomoi su kao kod fosfornih insekticida, uz to to je ovdje oporavak bri
- protuotrov je takoer atropin, dok su oksimi i neki drugi lijekovi kontraindikacijski
53) FITOTOKSINOST PESTICIDA
- neki pesticidi mogu i u malim dozama otetiti kulturnu biljku odn. utjecati na fizioloke procese u
njima, to njihovo svojstvo nazivamo FITOTOKSINOST ili FITOCIDNOST
- ipak su pesticidi manje opasni od fitocida (fungicidi i herbicidi) budui da je kod ovih posljednjih
nametnik koji se suzbija i organizam na kojem se suzbijanje provodi meusobno sredni, tj. jedan i
drugi spadaju u biljke
- pesticidima se suzbijaju ivi organizam na biljci pa je kod njih vea razlika izmeu doze koja unitava
tetnika (d.c) i doze koja je fitotoksina (d.t)
dosis curativa
- kod zoocida je terapeutski indeks 1
dosis toxica
- ipak je zabiljeena fitotoksinost itavog niza zoocida
- ARSENSKI SPOJEVI to je neki spoj arsena topljiviji to je i tetniji za biljku kod primjene za hladnog i
vlanog vremena, vea je opasnost od fitotoksinosti jer je kutikula biljke njenija
- KALIFORNIJSKA JUHA zbog manje fitotoksinosti vie se upotrebljava od bordoke juhe, ali i ona
moe otetiti lie kod temperatura viih od 22C
- NIKOTIN vrlo tolerantan za biljke, moe otetiti naroito osjetljive biljke (termofilne ukrasne biljke u
staklenicima)
- MINERALNA ULJA zbog niske povrinske napetosti prodiru kroz pui i epidermu, te time smanjuju
transpiraciju, produkciju kroba, izmjenu plinova, a to negativno utjee na biljku
- DNC i DNBP (sredstva za zimsko prskanje) jako su fitotoksini, pa se smiju koristiti samo za vrijeme
mirovanja vegetacije
- CIJANOVODIK dosta fitotoksian, prodire u biljku i ometa fizioloke procese, njegova fitotoksinost
ovisi o temperaturi i vlazi, povoljna via vlaga 50 70 % i nia temperatura < 20C (13 20C),
temperatura ne smije padati zbog mogunosti stvaranja rose
- MODERNI SINTETSKI INSEKTICIDI manje su opasni iako i oni mogu izazvati oteenja na biljkama
- vaan je i utjecaj tipa tla na fitotoksinost laka tla su nepovoljnija od tekih i humoznih
- ORGANOFOSFORNI INSEKTICIDI njihova fitotoksinost ovisi o formulaciji i istoi aktivne tvari, npr. isti
paration ne oteuje biljke dok ista koliina nedovoljno istog parationa uzrokuje oteenja
- karbanil moe prouzroiti odbacivanje mladih plodova jabuka, pa se koristi za prorijeivanje
pregustih plodova
- stimuliraju u niskim dozama (HCH) razvoj raznih kultura, dok klordan uzrokuje lake deformacije i
izvjesno zaostajanje u rastu, ako je upotrebljen u prevelikoj dozi
- osim tetnog djelovanja na biljke, kao i stimulacije, zoocidi mogu putem biljke uzrokovati:
1) Poveanje ili smanjenje rezistentnosti biljke na bolest ili na tetnike
izravno ili neizravno djelovanje
2) Uzrokuje kemijske promjene u biljci tj. utjecaj na kvalitet prinosa

pozitivno organofosforni insekticidi djeluju inhibirajue na
askorbinoksidazu i tako uvjetuju nagomilavanje askorbinskih kiselina
negativno paration smanjuje sadraj vitamina C
- FITOTOKSINOST negativno djelovanje pesticida na biljku deformacija, smanjuje se sadraj
vitamina C, razliite izrasline, plodovi su sitniji
54) TIPOVI ZATITE BILJA RAZNE MOGUNOSTI ZATITE BILJA
1. EMPIRIJSKA KEMIJSKA ZATITA

- primjena najefikasnijih sredstava za zatitu po fiksnoj shemi
2. SAVJETODAVNA KEMIJSKA ZATITA
- povremena primjena pesticida sukladno strunim preporukama
- vrlo se malo koristi
3. USMJERENA ZATITA
- primjena samo kada je potrebno i neophodno pridravanje prema prognozi i tolerantnosti
- primjena ekoloki povoljnih sredstava
- voenje rauna o negativnim posljedicama
4. INTEGRALNA ZATITA
- sustavno koritenje svih nepesticidnih metoda uz primjenu odabranih pesticida kada je to neophodno
- kod nas slabo u prometu
5. INTEGRALNO GOSPODARENJE (PROIZVODNJA)
- koritenje svih saznanja u poljoprivrednoj proizvodnji u cilju smanjenja tetnika pomou optimalnih
sredstava
- preventivne mjere
6. TOTALNA ZATITA stalna primjena pesticida za svaki sluaj
- ORGANIZACIJA ZATITE BILJA znanstvena i nastavna djelatnost
rad na unapreenju zatite bilja i provedbi zatite bilja u
praksi
upravni i inspekcijski poslovi
55) OZNAKE NA AMBALAI
C nagrizajue
E eksplozivno
F+ vrlo lako zapaljivo
F lako zapaljivo
O oksidativno
N opasno za okoli
R upozorenje
S obavijest
56) ZOOCIDI
I. INSEKTICIDI (sredstva za suzbijanja insekata)

1) Insekticidi biljnog porijekla (nikotin, piretrin, notenon, rianija)
2) Organski sintetski insekticidi
a) Klorirani ugljikovodici (DDT, metoksiklor, HCH, lindan, aladnin, dieldrin, heptaklor,
klordan, toksafen, endosulfan)
b) Organofosforni spojevi sistemici (dimetoat, trimetoat, demeton, metildemeton,
tiometon, fention, formation, OMPA, dimefoks, mevinfos, fosfamidon, triamid, menazon, disiston,
timet)
nesistemici (paration, metilparation,
malation, diazinon, naled, triklorfon, metilazinfos, bromofos, diklorvos, cidial, anidation, fenitrotion)
c) Duini spojevi (DNC, DNBP, tetranitrokarbazol)
d) Karbamati (karburil, aprokarb, metiokarb, pirimikarb, karbosulfan, triazamat)
e) Sintetski piretroidi (cipermetrin, alfacipermetrin, deltametrin, bifentrin, betaciflutrin,
lambdacihalotrin, esfenvalerat, akinatrin, betacipermetrin)
f) Neonikotinoidi (imidakloprid, tiametoksam, tiakloprid, acetamiprid)
g) Mineralna ulja (bijelo ulje, crveno ulje, plavo ulje)
3) Anorganski insekticidi (arsenovi spojevi)
4) Fumiganti (cijanovodik, metilbromid, fosforovodik, sumporougljik)
II. AKARICIDI (sredstva protiv grinja)
- tetradifon, keltan, fenkapton, klorsulfacid, fenson, trition, ovotran
III. NEMATOCIDI (sredstvo protiv nematoda)
- DD = diklorpropan + diklorpropilen, metan, zinem, klorpikrin
IV. LIMACIDI (sredstva protiv pueva)
- metaldehid
V. RODENTICIDI (sredstva protiv glodavaca)
- cinkfosfid, kumarinska sredstva, endrin, toksafen
VI. KORVICIDI (sredstva za suzbijanje vrana)
- antrakinon
- FITOCIDI I. Fungicidi (sredstva protiv gljivica)

II. Herbicidi (sredstva protiv korova)
57) KLORIRANI UGLJIKOVODICI
- simptomi otrovanja slabost, umor, glavobolja, vrtoglavica, smetenost, drhtanje i grevi

- velika perzistentnost u okolini ovjeka i stoga njihova duga prisutnost u zraku, tlu, vodi, biljkama i
ivotinjama, opasnost kumulacije
- ENDOSULFAN suzbija tetnike koji siu i grizu, opasan za pele, jako za ribe i divlja
pripada u vrlo opasna sredstva
LD50 se kree izmeu 40 i 110
- THIODAN E-35, EC 35 %
58) ORGANO-FOSFORNI INSEKTICIDI
- brojnost ove skupine insekticida naglo se smanjuje prvenstveno iz toksikolokih razloga

- toksiki uinak ovih spojeva na sisavce nastaje bez obzira da li se radi o ulasku putem koe, usta ili
dinih organa, poremeenom funkcijom centralnog i perifernog nervnog sistema
- OP-spojevi blokiraju enzim kolinesterazu i time dovode do nagomilavanja acetilkolina u organizmu
- pojavljuje se znojenje, suzenje, obilno luenje sline, edem plua, drhtaji i tremor miia, a pri veim
dozama grevi, vrlo oteano disanje, nesvjestica s nekontroliranim mokrenjem i stolicom pa smrt od
guenja
- do trovanja nekim spojevima dolazi bilo nakon jednokratne ekspozicije veim dozama, bilo
ponovljenim manjim dozama iji se uinci sumiraju
- simptomi otrovanja razviju se naglo zbog ega treba prvu pomo pruiti to hitnije, ukljuujui i
tablete atropina
- ve kod sumnje da se radi o trovanju treba zvati lijenika
- oboljelom organizmu je za potpuni oporavak potrebno i do 3 mjeseca ovisno o stupnju oteenja
kolinesteraze
- lijeenje se sastoji u primjeni umjetnog disanja, injekcijama velikih doza atropina (do trajnog
nestanka simptoma) i u potpunom mirovanju
- oksimi u zajednici s atropinom znatno poveavaju terapijski uinak
- NESISTEMICI fosfati, tiofosfati, ditiofosfati, fosfonati
- SISTEMICI sredstva koja biljka upija, provodi svojim provodnim sistemom u druge biljne organe u
djelotvornim koliinama i uskladituje ih u tim organima kroz izvjesno vrijeme
djeluju prvenstveno na insekte koji siu biljne sokove i tetne grinje
dimetilfosfati, tiofosfati, ditiofosfati
59) KARBAMATI
- takoer su inhibitori kolinesteraze poput OP-insekticida

- simptomi otrovanja i prva pomo slini su kao kod fosfornih insekticida
- oporavak otrovanih je bri nego kod OP-insketicida
- antidot je atropin dok su oksimi i neki drugi lijekovi kontraindicirani
- karbofuran i karbamati koji metaboliziraju u karbofuran i njegove toksine metabolite ne smiju se
koristiti u povru
60) SINTETSKI PIRETROIDI
- nervni otrovi
- radi visoke insekticidnosti imaju vrlo povoljan koeficijent toksinosti (toksinost za toplokrvne
organizme / toksinost za insekte)
- koriste se u vrlo niskim dozama to smanjuje opasnost oneienja okoline, ali radi irokog spektra
djelovanja mogu negativno djelovati na prirodne neprijatelje tetnika
- mogunost brze pojave rezistentnosti
- preporuuju se koristiti naizmjenino s drugim insekticidima
- otrovni su za pele i ribe
- izvjesna repelentnost smanjuje opasnost za pele
- smiju se koristiti najvie 2 puta tijekom vegetacije
- slabije djeluju kod viih temperatura
- proirena je rezistentnost krumpirove zlatice na ovu skupinu insekticida
- ne smiju se mijeati s metribuzinom, alkalnim pripravcima i s onima koji sadre alkohole i glikole
61) NEONIKOTINOIDI
- odravaju stalno otvorenim Na-kanale i stimulacijom elektrikih impulsa blokiraju funkcije

- selektivno se veu na nikotinski acetilkolinski receptor kukaca, a slabije na isti kod sisavaca
- u sluaju otrovanja lijeenje je simptomatsko, slino kao kod trovanja nikotinom
- ne iskazuju unakrsnu rezistentnost s kloriranim ugljikovodicima, OP-insekticidima, karbamatima i
piretroidima
62) MINERALNA ULJA
- koriste se za prskanje voaka, vinove loze i ukrasnog grmlja i drvea u vrijeme mirovanja vegetacije,
a neka sredstva i u vrijeme vegetacije
- pripadaju grupi insekticida neznatno opasnih za ljude
- mineralna ulja kombinirana s bakrom suzbijaju i neke gljivine bolesti
63) BIOTEHNIKI INSEKTICIDI REGULATORI RAZVOJA KUKACA
- ne ubijaju izravno tetnike, ve ometaju njihov razvoj tetnici prestaju s ishranom, pa ne prave
tete i na kraju uginu
- noki ometaju tvorbu kutina neophodnog pri presvlaenju liinki, drugi djeluju poput juvenilnih ili
antijuvenilnih hormona, a trei su antagonisti ekdisona i izazivaju prerano svlaenje
- iskljuivo su larvicidi i ovicidi
- vrlo su selektivni, ne tete prirodnim neprijateljima, te su stoga prikladni za integriranu zatitu
- vrlo su malo otrovni za ovjeka
- nisu otrovni za odrasle pele, ali mogu tetiti leglu ako budu unijeti u konicu
- difluronski analozi izrazito su opasni za vodene kukce i raie
- diflubenzuron, teflubenzuron, heksaflumurn, lufenruon...
64) NATURALITI
- spinosad
- derivati mikroorganizama npr. aktinomiceta Saccharoplyspora spinosa
- blokatori signala, ekoloki vrlo prihvatljivi
- tretirati nakon leta pela
65) BILJNI INSEKTICIDI
- piretrin
- smjesu piretrina, emerina i asmolina sadrana je u biljci dalmatinski buha
- ima visoku poetnu toksinost, ali kratko djelovanje
- zbog fotolabilnosti se koristi zajedno s pipernilbutroksidom, ne neznatno se koristiti u slobodnoj
prirodi
- najvie se koristi u komunalnoj higijeni i sredstvima ope upotrabe
- neznatno je opasan
- dozvoljen je u ekolokoj proizvodnji
66) SREDSTVA ZA TRETIRANJE TLA I SJEMENA
- koriste se za suzbijanje injaka, grica, rovca, sovica pozemljua, kukuruzne zlatice, atomarije,
korijenovih i povrtnih muha, a sistemini insekticidi i protiv kukuruzne i repinih pipa, repinog buhaa,
liinki krumpirove zlatice, lisnih ui, vedske muice i nekih drugih tetnika
- primjenjuju se irom po cijeloj povrini prije sjetve uz inkorporaciju neposredno nakon primjene () ili
u redove prilikom sjetve (r)
- kod primjene u redove neki granulati ne smiju doi uz sjeme radi mogue fitotoksinosti a svakako
treba precizno dozirati preporuene koliine
- insekticidna gnojiva treba kod primjene u redove deponirati nekoliko cm odvojeno od sjemena
- na njihovoj ambalai treba biti vidljivo oznaeno da sadre insekticide
- jae otrovane granulate ne koristiti u blizini gospodarskih zgrada i uma
- veina granulata je vrlo opasna za perad i ptice
- neka se sredstva primjenjuju tretiranjem sjemena bifentrin, teflutrin
- klorpirifosetil, foksim (za povre); terbufos, klormefos (OP-insekticidi, jako otrovni); karbofuran,
karbosulfan, furatiokarb, metiokarb, bendiokarb
67) AKARICIDI
- od insekticida na grinje djeluju endosulfan, monogi OP-insekticidi, piretroidi i fumiganti, te mineralna

ulja
- brompropilat, fenzakvin
- OP-insekticidi, neki piretroidi, avermektini i fumiganti djeluju na sve potrebne razvojne stadije grinja
- selektivni akaricidi djeluju prvenstveno na ljetna jaja, liinke i nimfe grinja, no neki i na odrasle grinje
- najira mu je primjena u suzbijanju grinja u vonjacima, na vinovoj lozi i hmelju, te soji, grahu, rajici
- fungicidi na bazi sumpora pored fungicidnog djelovanja posjeduju i izvjesno akaricidno djelovanje na
grinje iz porodice Eriophydae
- na grinje ove porodice je naroito efikasan insekticid endosulfan
- od fungicida se i dinokap odlikuje izvjesnim akaricidnim djelovanjem
68) NEMATOCIDI
- koriste se injiciranjem u tlo, zalijevanjem tla, inkorporacijom u tlo ili fumikacijom tla, no bez obzira na
njihovu formulaciju, kada dou u tlo svi djeluju kao fumiganti
- kod veine je odreen rok koji mora proi izmeu primjene i sjetve, odn. sadnje
- dazomet, metan
69) LIMACIDI
- sredstva za suzbijanje pueva

- koriste se u obliku zatrovanih mamaca koji se rasipaju po tlu uz biljke
- metaldehid
70) RODENTICIDI
- postoje 3 glavne namjene rodenticida: suzbijanje poljskih glodavaca, suzbijanje kunih glodavaca u
poljoprivrednim objektima i suzbijanje kunih glodavaca u komunalnoj higijeni
- mnogi rodenticidi su dozvoljeni za sve 3 namjene, neki samo za prve dvije, a neki samo za suzbijanje
kunih glodavaca u poljoprivredi i u komunalnoj higijeni
- svi se ti rodenticidi ubrajaju u sredstva za zatitu bilja
- rodenticidi koji nemaju dozvolu ministarstva poljoprivrede i umarstve kao sredstva za zatitu bilja ne
smiju se primjenjivati u skladitima poljoprivrednih proizvoda i za suzbijanje poljskih glodavaca
- za rodenticide nisu propisane tolerance jer se ne smiju nalaziti u namirnicama niti u stonoj hrani
- sve vrste zatrovanih mamaca treba stavljati tono prema uputama i ne rasipavati
- ne smiju biti dostupni djeci, domaim ivotinjaa i divljai
- sprijeiti treba oneienje uskladitenih proizvoda i bunara
- neke formulacije imaju dozvolu i za primjenu protiv poljskih glodavaca stavljanjem u njihove rupe
- uinkovitost mamaca ne ovisi samo o djelatnoj tvari, vei i o privlanosti i drugim svojstvima mamaca
- mnogim se mamcima dodaju dodaci koji poveavaju privlanost, a nekim se dodaju gorke tvari koje
odbijaju domae ivotinje zbog toga se za svaki pripravak odvojeno navodi njegova primjena
prema sadraju dozvole, no zbog pomanjkanja prostora ne mogu se navesti svi uvjeti u ogranienju
primjene pa se ponovno ukazuje na sadraj uputa
- cinkfosfid, kumarinska sredstva, endrin, toksafen
71) MIROBIOLOKI PRIPRAVCI
- najvie se primjenjuju pripravci na osnovi bakterije Bacillus thuringiensis

- bakterija proizvodi vie vrsta kristala koji sadre proteine toksine za kukce, toksin (delta
endotoksin) te bakterije uinkovit je kada doe u probavne organe kukaca gdje prijei daljnju ishranu
- pripravci koji uz toksine sadre i spore bakterije uvrtavamo u bioinsekticide, a oni koji sadre samo
kristale toksina ubrajamo u kemijske insekticide
- ima sporo djelovanje dan, dva nakon primjene prestaje ishrana i tete, ali smrt nastupa tek nakon 3
5 dana
- zbog fotolabilnosti ima kratko rezidualno djelovanje 7 8 dana
- karenca je 7 dana osim na proizvodima koji fermentiraju (vinske sorte groa, kupus za kiseljenje ,
gdje je 21 dan
- zbog neopasnosti za ovjeka i okoli preporuuje se to vie primjenjivati B.t.-pripravke za sve
namjene za koje su doputeni i preporueni
- mogua je brza pojava rezistentnosti kod genetski preinaenih biljaka
- B. thuringiensis kurstaki suzbija maslininog, grozdovog i kukuruznog moljca, gubara, dudovca,
metlice, jabunog moljca, kupusnog bijelca i razne savijae i dr.
- B. thuringiensis suzbija liinke kornjaa, krumpirove zlatice, leme, jabunog cvjetara
- B. thuringiensis izraelensis suzbijanje liinki komaraca
- B. firmis suzbijanje nematoda roda Meloidogyne, Heterodera i Ditylenchus
- Verticillium lecanii gljivica za suzbijanje lisnih i titastih ui i titastog moljca u zatvorenom
- Metarrhizum anisopliae gljivica za suzbijanje gusjenice kukuruznog moljca, hruta, potkornjaka i

pipa
- Beauveria bassiana gljivica za suzbijanje krumpirove zlatice, kukuruznog moljca, cvjetnog
titastog moljca i crvenog pauka
- NEDOSTACI PRIPRAVAKA KOJI SADRE VIRUSE uski spektar djelotvornosti, sporo djelovanje, velika
ovisnost o klimatskim prilikama, odbojnost (strah) potroaa
- Virus poliendrije suzbijanje borova etnjaka
- Virus granuloze (Carpovirusin, Granupom, Decyde) za suzbijanje jabunog savijaa
- prednost ovih pripravaka je bezopasnost za toplokrvne organizme, visoka selektivnosti, karenca 0
dana, kompatibilnost itd.
- nedostaci ovih pripravaka su sporo djelovanje, fotolabilnost, kratkotrajno djelovanje, visoka cijena,
nunost primjene u kombinaciji s dr. mjerama
- u Europi virusi poliendrije ili granuloze uzronici bolesti gusjenica sovica (Mamestrin), drugih
vrsta gusjenica i liinki osica tetnih umama
- biofungicid (Trihodex) na osnovi gljivice Trichoderma harzianum za suzbijanje sive plijesni na vinovoj
lozi i jagodama
- Bacillus subtilus (pripravak FZBZ4 WG) za tretiranje sjemenskog krumpira protiv rizoktonije, za
suzbijanje ove gljivice na jagodama, rajici, ciklamama i dr. cvijeu, te za suzbijanje vrsta roda
Nectria na vokama
72) INTEGRALNA ZATITA BILJA

- sustav koji koristi sve raspoloive mogunosti spreavanja gospodarski znaajnih teta na nain
kojim se nanosi to manje tete prirodnim neprijateljima tetnika, to manje remeti i oneiuje okoli
te tedi energiju
- treba omoguiti visoku proizvodnju na velikim povrinama uz male trokove i postupno zamjenjivati
konvencionalnu tehnologiju zatite bilja
- doputena je primjena nekih kemijskih mjera samo kada su iscrpljene sve druge mogunosti
kada prijeti teta koja je vea
od zbroja trokova mjere i ekoloke tete
ako nema opasnosti od trovanja
ljudi i korisnih ivotinja te smanjenja bioloke raznolikosti
ako nema opasnosti od zagaenja
okolia
kada se primjena provodi uz
pomo suvremenih aparata za zatitu bilja
73) ZATITA USKLADITENIH POLJOPRIVREDNIH PROIZVODA
- u svakom objektu u kojem se uvaju, prerauju i dorauju poljoprivredni proizvodi treba provoditi
sustav preventivnih mjera kojima e se sprijeiti jaa pojava tetnika i time provedbu kurativnih mjera
uiniti nepotrebnom
- preventivne mjere relativno su jednostavne i jeftine, ne zahtijevaju usluge drugih osoba i
organizacija, a osiguravaju najbolji uspjeh jer spreavaju samu pojavu tetnika, pa tako nema niti
poetnih teta
- PRAVILNA IZGRADNJA OBJEKATA u objekte treba biti onemoguen ili otean prodor tetnika (mree
na prozorima i otvorima kanalizacije, drvena vrata obuena u deblji lim itd.)
- zidovi objekata moraju biti glatki, da se na njima to manje zadrava praina i ne smiju imati pukotine
u koje bi se sklanjali tetnici
- elektrine i druge instalacije trebaju biti ugraene da se iza njih ne bi skrivali tetnici
- svi strojevi i ureaji se moraju dati lako rastaviti i istiti
- UTVRIVANJE I KONTROLA ZARAZE tetnici se najee unose u neki objekt zaraenim proizvodima
ili ambalaom, pa je potrebno pregledavati sve proizvode i ambalau koji se unose u skladita i
ostale objekte
- uzorci robe potrebni za pregled na zarazu tetnicima uzimaju se s raznih mjesta i slojeva robe te se
mijeanjem pravi prosjeni uzorak broj takvih uzoraka ovisi o koliini i vrsti robe
- uzeti uzorci pregledavaju se prosijavanjem kroz sustav sita, od kojih jedno treba imati otvore neto
vee od dimenzija robe koja se pregledava da bi na njemu ostali vei tetnici, a drugo sito ima otvore
neto manje od robe, da bi manji tetnici propali kroz sito i odvojili se od robe koja se pregledava
- skrivena zaraza tetnicima u zrnu utvruje se raznim metodama metodom bojenja (oboji se samo
ep u rupici u koju je enka ika odloila jaje), metodom flotacije (zaraena zrna su laka od
zdravih), metoda inkubacije (u uzorku ita se gleda da li ima skrivene zaraze izlaskom kornjaa iz
zrna nakon 40 dana), rengenske zrake
- u skladitima i silosima treba stalno pregledavati ve uskladitenu robu
- najvee mogunosti za rano otkrivanje zaraze pruaju feromoni
- REGULIRANJE VLAGE I TEMPERATURE za praksu su najpristupanije i najvanije mjere spreavanja
pojave tetnika u skladitima
- velika veina tetnika uskladitenih proizvoda ima optimalnu temperaturu razvoja izmeu 25 i 30C, a
neki izmeu 20 25C svako jae odstupanje od tih optimalnih temperatura znatno utjee na
smanjenje pojave tih tetnika
- jo su vee mogunosti spreavanja prenamnoavanja tetnika snienjem vlanosti robe
- etvom ili berbom u vrijeme kad je zrno suho ili naknadnim suenjem vlanog zrnja moemo smanjiti
ili ak otkloniti svaku opasnost od pojaane pojave tetnika (a i mikroorganizama)
- da bi se sprijeilo povienje vlage u uskladitenim proizvodima potrebno je obavljati provjetravanje u
vrijeme kad se u vanjskom zraku nalazi manji sadraj vodenih para nego u skladitu
- OSTALE FIZIKALNE MJERE fizikalni insekticidi ili inertna praiva primjijenjeni na zrnje itarica oteuju
epikutikulu kukaca tako da poinju gubiti vlagu iz tijela i uginu od degidracije
- u Hrvatskoj je doputenje za promet dobio fizikalni insekticid koji sadri diatomejsku zemlju
primjenjuje se u koliini od 100 1000 g na tonu ita
uinkovitost se uoava 2 3 tjedna nakon tretiranja
prikladna je i za uljarice
smanjuje hektolitarsku teinu zrnja
prije uporabe za prehranu treba zrnje otpraiti
- u SAD-u se koristi ureaj nazvan entoleter kroz koji prolaze razni proizvodi u kojima kukci ugibaju jer
su izvrgnuti efektu perkusije zbog jake centrifugalne sile izazvane okretanjem proizvoda u tom
aparatu
- posebice je perspektivna metoda hermetikog uskladitenja ita i nekih drugih proizvoda u
kontroliranoj atmosferi, u kojoj je najvei dio kisika zamijenjen ugljinim dioksidom ili duikom, pa
nema uvjeta za razvoj tetnika za sada se primjena CO2 preporuuje za posebice vrijedne
namirnice, primjerice za ljekovito bilje
- OPA HIGIJENA treba stvoriti to neprikladnije uvjete za razvoj i razmnoava-
nje tetnika, te unititi tetnike prisutne u vrijeme provedbe
- cijeli objekt treba temeljito istiti, po mogunosti dvaput, a najmanje jednom godinje treba skupiti
i svu neistou iz skrivenih mjesta, npr. izmeu dasaka, iz pukotina u zidovima i sl. sve skupljene
otpatke treba odmah spaliti
- nakon ienja treba sadrom ili bukom zatvoriti sve pukotine te okreiti svu povrinu zidova da bi se
zatvorile i manje pukotine i povrina postala to glaa
- pri prebacivanju robe iz jednog u drugi pregradak silosa redovito se obavlja aspiracija svi otpaci
dobiveni aspiracijom se moraju odmah unititi ili dezinsektizirati, jer su redovito puni tetnika
- KEMIJSKE MJERE svrha njihove primjene treba biti preventivna, tj. spreavanje poetka ili proirenja
iole jae zaraze, a ne suzbijanje jake zaraze
- insekticidi se mogu koristiti za vlanu dezinsekciju, za tretiranje prostora i za tretiranje proizvoda i
ambalae
- vlana dezinsekcija se obavlja tretiranjem svih povrina u nekom objektu sredstvima duljeg
rezidualnog djelovanja stvara se depozit insekticida djelotvoran katkad i 3 pa i vie mjeseci na
tetnike koji se kreu po njemu
- za vlanu dezinsekciju se koriste insekticidi na osnovi malationa, metilpirimifosa, metilklorpirifosa,
deltametrina i neki drugi specijalno preporueni insekticidi za tu svrhu
- tretiranje prostora provodi se u praznom skladitu pomou specijalnih aparata (rasprivaa,
atomizera), koji raspruju tekui insekticid u vrlo sitne kapljice
- od insekticida se koriste jae volatilni insekticidi, kojima se sitne kapljice jo u zraku isparuju i
pretvaraju u plin koji prodire u razne pukotine i u njima ubija tetnike na osnovi diklorvosa
- za izravno tretiranje proizvoda doputen je samo mali broj insekticida
- za tretiranja zrnja itarica dozvoljena su sredstva na osnovi diklorvosa, uz tolerancu od 2 ppm i
karencu od 14 56 dana; dozvoljena je i primjena kombinacije malationa i bifenitrina (karenca 35
dana) i sredstva na osnovi pirimifosmetila (karenca 63 dana), te deltametrina (karenca 21 dan)
- u svijetu se za izravno tretiranje zrnja itarica koriste insekticidi na osnovi biljnog insekticida piretrina
- FUMIGACIJA najuinkovitija mjera suzbijanja ve postojee zaraze tetnicima, ali nema nikakvo
rezidualno djelovanje izrazito kurativna mjera
- nedostatak fumigacije je u tome to ve postoji zaraza (ve je poinjena teta, a tetnici i izmet
ostaju u robi), a i koriste se vrlo otrovna sredstva, pa tu mjeru smiju provesti samo posebne
organizacije ovlatene za DDD djelatnosti to povisuje trokove fumigacija treba biti krajnja mjera
koju treba provesti kad preventivne mjere nisu sprijeile pojavu tetnika
- fumigacijom se unitavaju jaja, liinke, kukuljice i odrasli stadiji na robi i u robi koja se fumigira
- osim koncentracije plina za uinkovitost fumiganta vrlo je vana ekspozicija, tj. vrijeme koje protekne
od putanja plina do otvaranja i provjetravanja objekta
- to je via temperatura djelovanje fumigantata je bolja obino se provodi na temperaturi vioj od
15 20C
- veina fumiganata su vrlo jaki otrovi i vrlo opasni u primjeni metilbromid i cijanovodik zahtijevaju
potpunu hermetizaciju prostorije, a pripravci na osnovi fosforovodika trebaju hermetizaciju samo ako
se ne stavljaju u proizvode nego oko njih
- u Hrvatskoj doputenje imaju slijedei fumiganti cijanovodik, metilbromid, fosforovodik
74) APHIDOIDEA LISNE UI
- ubrajaju se u najvanije tetnike poljoprivrednih kultura

- poznato je vie od 3 000 vrsta uiju
- da bi se odredila vrsta, potrebno je temeljito pregledati sve morfoloke odlike, a to su oblik i
veliina lanaka ticala, broj, oblik i veliina rinarija na ticalima, oblik fronte glave, duljina i oblik vrnog
(apikalnog) lanka rila, broj i raspored ila na krilima, raspored, oblik i veliina ara, pruga i sl. na
zatku, oblik i raspored stigma na zatku, oblik i veliina kaude, oblik i veliina sifona, broj i duljina
dlaka (seta) na nogama i na kaudi...
- morfoloke odlike se mogu mijenjati prema dobu godine ili podneblju
- odlikuju se i varijabilnou biologije i naina ivota
- pojavljuju se u 2 forme beskrilne (apterae) i krilate (alatae)
- prema razvojnom ciklusu moemo ih podijeliti u dvije grupe, one s potpunim razvojnim ciklusom
holociklike vrste i one s nepotpunim razvojnim ciklusom anholociklike vrste
- holocikliki razvoj se odlikuje gametogenezom i oviparitetom (uz partenogenezu i viviparitet), a u
anholociklikom razvoju postoji samo partenogeneza i viviparitet
- kod holociklikih vrsta razvoj tee na slijedei nain :
o u prezimi kao zimsko jaje na zimskom domainu (uglavnom je to drvenasto bilje ili rjee
ostaci zeljastog bilja)
o jaja su smjetena uz putove, u raljama ili du grana
o u proljee kad zatopli (krajem veljae ili u oujku) iz jaja izlazi u osnivaica (fundatrix) i
stvara partenogenetski i viviparno prve kolonije beskrilnih ui
o nakon nekoliko beskrilnih generacija pojavljuje se prva krilata generacija
o tijekom ljeta pa sve do jeseni izmjenjuju se beskrilne i krilate generacije, a prema jeseni
znatno se poveava broj krilatih generacija
o krilate ui mogu ostati na jednom domainu ili se seliti na druge, ljetne domaine
o pred jesen se vraaju seksupare (ginupare) enke na zimskog domaina te daju beskrilnu
enku koja e kopulirati
o istovremeno se na zeljastom domainu (ljetnom) beskrilne seksupare daju krilatog
mujaka, koji se tada prvi put javlja, a koji leti na zimskog domaina traei enku za kopulaciju
o nakon kopulacije enka odlae jedno zimsko jaje (gamogeneza) i time se ciklus zatvara
- kod anholociklikih vrsta nedostaje gamogeneza, ne stvaraju se mujaci, nema kopulacije, prezimi
odrasla enka pa je cijeli razvoj tijekom godine partenogenetski i viviparan
- ista vrsta moe biti holociklika i anholociklika, to ponajvie ovisi o klimatskim uvjetima
- ako se jedna vrsta hrani i razmnoava samo na jednoj biljnoj vrsti na kojoj provede cijeli ivot
monoecijska vrsta
- ako u ima iroki krug domaina na kojima se hrani i razmnoava, to je mnogo ee
heterecijska vrsta
- lisne ui mogu imati velik broj generacija, 10 25 pa i vie generacija tijekom godine
- zimska jaja podnose i vrlo niske temperature
- kad visoka temperatura tijekom zime uvjetuje pojavu osnivaica, a zatim nastupi vea hladnoa one
masovno ugibaju
- razvoju ui osobito pogoduju temperature izmeu 20 25C, a temperature vie od 35C negativno
djeluju na njihov razvoj, a pogoduje im i umjerena vlanost
- najvaniji prirodni neprijatelji grabeljivci lisnih ui su boje ovice i to vrste Coccinella
septempunctata i Adalia bipunctata
- iz ove porodice vane su i predatorske vrste Stethorus punctillum, Exochomus quadripustulatus i
Chilorus bipustulatus
- vaan grabeljivac u biolokom suzbijanju lisnih ui je i jedan dvokrilac iz porodice Cecidomyidae
Aphidoletes aphidimyza
- od parazita su najvanije su osice najeznice iz porodice Aphidiidae
- poznate parazitske vrste koje se koriste i za bioloko suzbijanje iz te porodice su Aphidius
matricariae i A. colemani
- vana je i vrsta Lysiphlebus testacepies, koja parazitira jaja lisnih ui
- lisne ui mogu napasti i gljivice, najee Verticilium lecanii
- tete koje nanose lisne ui su dvojake izravne (uzrokovane ishranom ui na biljkama) i neizravne
(medna rosa, prenoenje biljnih bolesti)
- izravne tete se sastoje u sisanju biljnih sokova
- posljedice napada lisnih ui su deformacije lia, vlati ili stabljika, suenje na mjestu sisanja zbog
deklorifilacije, pa sve do nekrotiziranja tkiva, uglavnom lia
- zbog sisanja na klasu nastaju prazna "lagana" zrna turih klasova takva ishrana na klasu moe
dovesti do prijevremene zriobe zrna, to zajedno s ve navedenim oteenjima utjee na niu
hektolitarsku teinu zrna i nie prirode
- sisanje na plodovima uzrokuje njihovo izoblienje
- pri jaem napadu na mladice voaka uvijaju se njihovi vrhovi
- sisanje na korijenu vrlo esto uzrokuje venue i propadanje cijelih biljaka, naroito za sue na
eernoj repi, gubici mogu mjestimice biti i do 100 %
- neizravne tete nastaju kao posljedica luenja medne rose i prenoenja virusnih bolesti
- mednu rosu posjeuju mravi, skupljaju kapljice i odnose ih u mravinjake kao hranu liinkama
prisutnost mrava na biljkama je najoitiji i jedan od prvih znakova da su napadnute lisnim uima
- na biljne dijelove oneiene mednom rosom naseljuje se saprofitska mikroflora, tj. gljive aavice
uzrokuju potamnjenje tih dijelova i znatno slabiju asimilaciju
lie mnogo bre stari, skrauje se vegetacija, smanjuje se porast biljke i prirod
- mednu rosu posjeuju i pele, pa pri suzbijanju onih vrsta lisnih ui koje vie lue mednu rosu postoji
opasnost trovanja pela, o emu treba voditi rauna pri odabiru insekticida i termina njihove primjene
protiv lisnih ui
- u pojedinim usjevima (osobito sjemenskim) lisne ui ine najvanije tete prenoenjem virusnih
bolesti
Metode praenja populacija lisnih ui
- najea metoda za praenje leta krilatih ui je upotreba "utih posuda" Moerikeova uta
posuda
- optimalna posuda je veliine 70 70 cm, duboka je 12 cm, a smjeta se na 70 cm od tla
- posuda je izvana obojena zeleno ili sivo da lisne ui ne bi nalijetale na njezin vanjski dio
- iznutra je obojena intenzivno uto, jer je poznato da lisne ui vrlo jako privlai uta boja boja mora
biti intenziteta ute boje ljutia (Ranunculus)
- posuda je napunjena vodom do tri etvrtine dobro je u obodu izbuiti mnogo sitnih rupica kroz
koje moe istjecati voda ako kia previe napuni posudu
- u vodu treba staviti nekoliko kapi tekueg deterdenta, da bi se smanjila povrinska napetost i ui ne
bi izlijetale nego se potopile u vodu
- posuda na dnu ima zaepljen otvor pri uzimanju uzoraka otvor se odepi, a voda se moe
procijediti kroz cjedilo ili se na otvor stavi gusta tkanina
- nakon to voda otee, na cjedilu ili tkanini ostanu ui
- iz posude se pokupe preostale ui, sve se stavi u epruvetu ili boicu s alkoholom, zabiljei se datum i
tono mjesto uzimanja uzoraka te kultura s koje je uzet uzorak
- krilate ui se mogu hvatati i utim ljepljivim ploama
- lisne ui privlai boja u koja naleti na plou ostane na njoj zalijepljena
- metoda je dobra za praenje brojnosti ui, no da bi se mogla obaviti identifikacija vrsta, ploe se
moraju otapati u otapalu da se ui otpuste od ljepila, zatim prati i stavljati u alkohol postupak je
dosta kompliciran i esto se ui pri tom otete te nedostaju oni dijelovi koji su vani za identifikaciju
vrsta
- postoji i metoda ljepljivih niti koriste se plastine niti, koje se privrste na drvene okvire i prepletu
gusto oko avala zabijenih u te okvire
- postavljaju se na razne visine od tla, a ui se na njih lijepe pri slobodnom preletu preko parcele, jer ih
nita ne privlai
- danas se sve vie koriste metode usisavanja (aspiracija) zraka pri emu se ui usiu zajedno s
ostalom faunom
- u istraivanjima Zavoda za poljoprivrednu zoologiju Agronomskog fakulteta u Zagrebu koriten je
prenosni aspirator DiVak, koji se kao motorna prskalica nosi na leima pomou ventilatora kroz
iroku cijev usisava svu faunu s biljaka na koje je usmjeren; pogodan je za niske kulture
- u Europi postoji mrea stacionarnih usisnih postaja koje prate let uiju i izmjenjuju podatke svrha
je svakodnevno praenje ukupne populacije uiju, te brza i tona identifikacija
- usisne postaje nazivaju se Agraphid, a europska mrea Euraphid
- temeljem toga je mogua je prognoza napada te odreivanje rokova njihova suzbijanja
- postaja se sastoji od hermetiki zatvorene kuice u kojoj se nalazi ventilator i postolje s posudama za
skupljanje ui, te od uske visoke cijevi kroz koju se usisava zrak i koja je spojena s posudama u koje
upadaju ui preko mreastog tuljka
- beskrilne ui pratimo pregledom napadnutih biljaka odn. usjeva
- pregledava se obino 100 200 biljaka, hodajui dijagonalno po polju
- ocjena intenziteta napada odreuje se po Banksu
- skala se kree od 0 4; 0 bez ui, 1 vrlo slaba zaraza, 2 slaba zaraza, 3 srednja zaraza, 4
jaka zaraza
- metoda "100 listova" primjenjuje se najvie u sjemenskom krumpiru
- s biljaka krumpira uzima se 100 listova, idui dijagonalno kroz polje, i to tono 33 lista iz gornjeg
dijela busa, 34 lista iz sredinjeg dijela bus i 33 lista iz donjih dijelova buseva
- metoda "otresanja 100 buseva" primjenjuje se takoer u sjemenskom krumipru, ali se moe provoditi
i u soji i nekim drugim usjevima
- idui dijagonalno kroz polje, na bijelu ili utu plou, obino veliine 30 50 cm, otresa se 100 buseva
krumpira i ocjenjuje prisutnost ui
- kako lisne ui prezime na vokama u stadiju zimskog jaja, za predvianje njihove pojave vaan je
zimski pregled granica
- tijekom zime ree se po deset najee dvogodinjih granica dugih 20 cm
- u veem vonjaku uzima se nekoliko uzoraka, po mogunosti sa svakog kultivara
- tijekom vegetacije se povremeno pregledavaju voke na prisutnost lisnih ui
- prisutnost se moe utvrditi vizualnim pregledom izboja ili vrnih dijelova grana voaka ili metodom
100 udaraca tapom se udara po granama
- ispod grana se stavlja platneni lijevak razapet na iani okvir, a na dnu lijevka se nalazi posudica u
koju upadaju otreseni kukci
- pragovi tolerantnosti se temelje na utvrivanju postotaka zaraenih izboja ili granica vizualnom
metodom, odn. prema broju otresenih ui, a ovise o tetnosti pojedinih vrsta lisnih ui
-
75) APTERYGOTA BESKRILCI
COLEMBOLLA Skokunci
- preteno su fitofagne vrste, koje se hrane klicom i sitnim korjeniima raznih biljaka, pa u sluaju
velike brojnosti mogu biti tetne
- mogu postati i karnivorni te se hraniti jajima drugih vrsta kukaca
- imaju do 6 generacija godinje
- pogoduju im vlana rahla tla bogata humusom, pa su najei u vrtnoj zemlji i zemlji u koju se sade
lonanice
- zabiljeene su manje tete na orhidejama, karanfilu, na lukovicama tulipana i ljiljana te na nekim
drugim vrstama cvijea
PROTURA Bezrepci
DIPLURA Duplorepci
THYSANURA Dlakorepci
- ive u tlu, hranei se organskom tvari u raspadanju, algama, gljivicama i liajevima
- LEPISMA SACCHARINA srebrna ribica svojom prisutnou ometa ljude pa se ubraja u gamad, no
nema veu vlanost
76) SKAKAVCI
- pojam prodrljivosti, tetnosti i selenja

- najvie su ugroena podruja Sahare, sjeverne i srednje Afrike, Etiopije, Arapskog poluotoka, junih
dijelova Azije i June Amerike
- jata lete brzinom od oko 20 km/sat, a pomou vjetra jo i trostruko bre
- jata skakavaca se diu s jo nepotpuno unitenih polja i drugih zelenih povrina i lete dalje, iako jo
imaju dovoljno hrane ATAVIZAM (naslijeen instinkt za seljenje)
- suzbijanje je najbolje usmjeriti na njihove liinke
- skakavci masovno odlau jaja u ootekama na relativno mala podruja jaja ekaju dok padne kia,
a onda iz njih izlaze liinke koje se sele skaui kad bi bilo poznato mjesto gdje se nalaze, lako bi
se unitilo milijarde liinki
- bilo bi najvanije organizirati motrenje kretanja skakavaca u vrijeme ovipozicije, te utvrditi mjesta
odlaganja jaja
- zabiljeena su jata s do 30 milijardi jedinki 1 jato srednje veliine u 1 danu podere 3 000 t biljne
tvari
- najbrojnije vrste su pustinjski i migratorni skakavci
- radi smanjenja negativnih utjecaja na okoli preferiraju se insekticidi kraeg djelovanja
PRAVI SKAKAVCI ACRIDIDAE
- kod nas su najei marokanski i talijanski skakavci
- obje vrste su redovito prisutne u solitarnoj fazi, kad ne prave tete
- marokanski skakavci se ee (talijanski rjee) javljaju masovno u gregarigenoj fazi, kad mogu
priiniti velike tete i u naim krajevima
DOCIOSTARUS MAROCCANUS - Marokanski skakavac

- OVIPOZICIJA od kolovoza do listopada
- tijekom travnja izlaze liinke, zadravaju se u skupinama i kreu se skakanjem
- razvoju liinke pogoduje VLANOST
- jake proljetne sue isuuju jaja i izgladnjuju liinke
- prevelika vlanost im takoer teti jer se raspucavaju horioni jaja, jaja pljesnive, ire se bakterijske i
gljivine bolesti meu liinkama optimalna koliina oborina tijekom oujka, travnja i svibnja je oko
100 mm
- rano proljetno zatopljenje takoer pogoduje razvoju liinki
- aktivni su samo kod temperatura viih od 10 15C
O SUZBIJANJE
- najvanije bolesti su mikoza Empusa grylli i bakterioza Coccobacilus acridiorum
- meu pticama su naroito aktivni vorci jedan moe pojesti do 200 skakavaca (liinke III. stadija)
- suzbijanje je povezano s uspjenom prognozom njihove pojave temelji se na brojnosti ooteka na
mjestima prezimljenja i na pravovremenoj signalizaciji pojave i pravca kretanja jata liinki opasno
je ako je brojnost jata vea od 200 / m2
- liinke treba unititi prije nego to stignu do plodnih polja mogue rasipavanjem zatrovanih
mamaca ispred fronte kretanja ili izravnim tretiranjem insekticidima
- INSEKTICIDI na osnovi karbarila i fentrotiona; klorpirifos je djelotvoran, ali nije doputen za vinovu
lozu; lindan je visokodjelotvoran, ali je zabranjen za povre krmno bilje i vinovu lozu; piretroidi u
mjeovitim usjevima
CALLIPTAMUS ITALICUS - Talijanski skakavac

- ei je u solitarnoj fazi
- suzbijanje kao kod marokanskog skakavca
ANACRIDIUM AEGYPTUM Egipatski skakavac

- zabiljeene su male tete na duhanu, no kako se javlja pojedinano nema ekonomskog znaaja
77) HETEROMETABOLA
- u ranom stadiju liinke zaetci krila su s vanjske strane koji rastom postaju sve vei
- liinke nalikuju odraslom kukcu (imagu)
- ti kukci prolaze nepotpunu preobrazbu heterometaboliju
- tu spadaju redovi (vani za poljoprivredu):
Orthoptera (pravokrilci),
Thysanoptera (resiari, tripsi)
Hemiptera (rilari) Heteroptera (stjenice)
Homoptera (jednoakokrilci) Cicadoidea, Psylloidea, Aleyroidea,
Aphidoidea i Coccoidea
78) RED: MANTODEA
- veliki kukci karakteristina oblika razvijena je mimikrija

- gabreljivci su, hrane se raznim kukcima i drugim malim ivotinjama
- malobrojni su pa vrlo malo utjeu na brojnost tetnika
- u svijetu se uzgajaju i prodaju za bioloko suzbijanje nekih tetnika
Mantis religiosa
- najea vrsta kod nas
- zadrava se na osunanim mjestima
- jedna bogomoljka se hranila s prosjeno 20 30 mreastih stjenica platane dnevno

Entomologija Opca

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Entomologija Opca

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

T.V.

:Entomologija i fitofarmacija opi dio 1

1) RAZVOJ I RAZMNOAVANJE INSEKATA

- najee je spolno GAMETOGENEZOM, a rjee nespolno partenogenezom

2. HETEROMETABOLNI KUKCI (HETEROMETABOLA) nepotpuna

2) VIDOVI OTEENJA OD TETNIKA

1. FIZIOLOKE I TEHNOLOKE TETE

3) MJESTA PREZIMLJENJA TETNIKA

- termiti imaju sve razvojne stadije liinka, jaja, kukuljica, imago

- to se mjesta tie insekti mogu prezimiti u:

5) NAINI IRENJA TETNIKA I PRIMJERI

6) ABIOTSKI FAKTORI BIOTIKOG POTENCIJALA

- BIOTIKI POTENCIJAL sposobnost za preivljavanje

7) O KOJIM FAKTORIMA OVISI BIOTIKI POTENCIJAL TETNIKA

- biotiki potencijal ovisi o unutranjim i vanjskim faktorima (abiotskim i biotskim)

9) OTROVNOST PESTICIDA ZA DOMAE IVOTINJE I DIVLJA

10) PREGLED INSEKATA PO NJIHOVOJ TETNOSTI ZA OVJEKA

KUKCI KOJI NAPADAJU HRANU OVJEKU I UZROKUJU GLAD

11) INSEKTI KORISNI OVJEKU (direktno ili indirektno)

- direktne koristi od kukaca:

12) DINAMIKA POPULACIJE INSEKATA

- postoje nekoliko faza latenca, progradacija, kulminacija i retrogradacija

13) PREGLED IVOTINJA(bez insekata) TETNIH POLJOPRIVREDNIM KULTURAMA

1. RAZRED: GASTROPODA puevi

- vorci, ojke, batokljun oteuju voe, pogotovo vorci u jatima

14) OTPORNOST BILJAKA NA TETNIKE

16) PRIRODNI NEPRIJATELJI PREDATORI

17) PROGNOZNA SLUBA ELEMENTI PROGNOZNE SLUBE

- osnovni zadatak prognozne slube je da predvidi i najavljuje pojavu tetoina, a temelji se na

- elementi prognozne slube:

1. IZVJETAJNA SLUBA zapaa, evidentira o pojavi i kretanju tetoina i trebala bi biti

18) PREGLED METODA PROGNOZE I SIGNALIZACIJE

19) TIPOVI PROGNOZE I ORGANIZACIJA PROGNOZNE SLUBE

- prognoza moe biti pozitivna i negativna

20) PRAG ODLUKE ILI KRITINE BROJKE

21) METODE PREGLEDA TLA NA TETNIKE

22) OTROVNOST PESTICIDA ZA RIBE I PELE

- OTROVNOST PESTICIDA ZA RIBE ovisi o:

a) Najotrovniji klorirani ugljikovodici, gotovo svi organofosforni insekticidi,

23) KARANTENSKE MJERE ZATITE BILJA (ADMINISTRATIVNE MJERE)

- trna administrativna mjera je uspostavljanje karantene

24) UTJECAJ AGROTEHNIKIH MJERA U ZATITI BILJA

a korovi ih mogu lake prerasti

25) TIPOVI ZATITE BILJA

26) MEHANIKE METODE ZATITE

27) FIZIKALNE MJERE

28) BIOLOKE METODE ZATITE BILJA

- BIOLOKE METODE sastoje se od upotrebe nekog korisnog organizma za suzbijanje tetnog

- naglo se razvijaju bioinsekticidi koji sadre entomopatogene nematode, posebice za suzbijanje

29) USMJERENA I INTEGRALNA ZATITA BILJA

- integralna zatita se koristi svim raspoloivim mjerama zatite

30) ZAKON O ZATITI BILJA

- najraireniji nain prenoenja viroza je pomou tzv. "vektora"

32) FORMULACIJE SREDSTAVA ZA ZATITU BILJA I NJIHOVO DOZIRANJE

33) KONCENTRACIJA I DOZACIJA SREDSTAVA ZA ZATITU BILJA

34) METODE APLIKACIJE PESTICIDA

- najee se koriste za tretiranje nadzemnih biljnih djelova i to prskanjem i rasprivanjem, primjenom

35) PREDNOSTI I NEDOSTACI KEMIJSKE METODE ZATITE BILJA

- suzbijanje nametnika primjenom kemijskih sredstava za zatitu bilja

36) KAKO DOLAZI DO POJAVE REZISTENTNOSTI

- do pojave rezistentnosti dolazi uslijed selektivnog djelovanja upotrebljenih pesticida

KLIMATSKI FAKTORI PESTICIDI sustav

stadij poetka rezistentnosti SELEKCIJA veliina populacije