Materijali za 3D ispis

Trenutno je dostupan iroki izbor razliitih vrsta materijala u razliitim oblicima- prah,
filament, kuglice, smole, itd.

Specifini materijali uglavnom su razvijeni za posebne namjene sa svojstvima koji su

prilagoeniji za odreenu primjenu, kao primjer zubni sektor.

Meutim, sada postoji previe materijala razliitih proizvoaa 3D pisaa te su dalje

opisane najee koritene.

2.3.1. Plastika

Najlon ili poliamid se esto koristi u obliku praha za tehnologiju sinteriranja ili u
obliku filamenta za tehnologiju sraivanja taloenjem. To je snaan, fleksibilan te izdrljiv
plastini materijal koji se pokazao veoma pogodan za 3D ispis. Prirodno je bijele boje, ali ga j
mogue obojati prije ili poslje ispisa. Materijal se moe kombinirati (kao prah) sa prahom
aluminija kako bi se dobio novi materijal za 3D ispisa za tehnologiju sinteriranja- eng.
alumide.

ABS (akrilonitril-butadien stirel) je jo jedan uobiajen plastini materijal za 3D ispis,

te se u velikim koliinama koristi za tehnologiju sraivanja taloenjem u obliku filamenta.
To je jaka plastika i postoji u irokom rasponu boja. ABS se moe kupiti u obliku vlakana od
brojnih dobavljaa, to predstavlja jo jedan razlog zato je toliko popularan.

PLA (poliaktid) je biorazgradivi plastini materijal koji se koristi u obliku smole za

tehnologiju stereolitografije i tehnologju digitalne sjetlosne obrade ili u obliku filamenta za
tehnologiju srivanja taloenjem. Postoji u razliitim bojama te proziran koji se pokazao kao
korisna ideja za neke tehnologije 3D ispisa. PLA nije izdrljiv i fleksibilan poput ABS.

LayWood je posedno razvijen materijal za 3D ispis kod tehnologija istiskivanja

materijala. To je smjesa drva i polimera te je u obliku filamenta (poznat kao WPC- eng. Wood
plastic composite).

2.3.2. Metali

Sve vei broj metala i metalnih kompozita se primjenjuje u industriji 3D ispisa. Dva
najea su aluminij i derivati kobalta.

Jedan od najjaih i zbog toga najvie primjenjen metal u 3D ispisu je nehrajui elik
u obliku praha za tehnologije sinteriranja i taljenja praha elektronskim snopom. Prirodno je
srebrne boje, ali se moe obloiti s drugim materijalima i dobiti boju zlata ili bronce.
 U posljednjih nekoliko godina zlato i srebro se dodaju u metalne materijale koji se
mogu primjenivati u tehnologijama 3D ispisa, ponajvie u sektoru nakita. Oba materijala su
vrlo jaka i obrauju se u obliku praha.

Titan je jedan od najjaih moguih metalnih materijala primjenenih za industrijsku

primjenu 3D ispisa u naredno neko vrijeme. Koristi se u obliku praha i primjenjuje se za
tehnlogiju sinteriranja, taljenja i EMB.

2.3.3. Keramika

Keramika je relativno nova skupina materijala koji se mogu primjenjivati za 3D ispis s

razliitim razinama uspjeha. Vanost kod keramikih materijala je nakon 3D ispisa, da
keramiki dijelovi moraju proi isti proces kao i bilo koji drugi dio keramike izraen
tradicionalnom metodom proizvodnje- peenje i glaziranje.

2.3.4. Papir

Standardni A4 papir za kopiranje je materijal za 3D ispis koriten od strane vlasnikih

tehnologija laminiranja isporuen od Mcor Technologies. Tvrtka ostalim dobavljaima 3D
ispisa nudi drukiji poslovni model, gdje je glavni troak stroj srednje vrijednosti, s
naglaskom da se lako nabavlja. Materijali su ekonomini i mogu se kupovati na lokalnoj
razini. Objekt dobiven 3D ispisom papira je siguran, ekoloki, jednostavno recikliran te ne
zahtijeva naknadnu obradu.

2.3.5. Bio materijali

Postoji veliki broj istraivanja koji se provode za mogunost 3D ispisa bio razgradivim
materijalom za niz medicinskih i drugih primjena. ivo tkivo istrauje veliki broj institucija s
ciljem razvoja tehnologija koje ukljuuju tiskanje ljudskih organa za transplataciju te
vanjskih tkiva za zamijenu dijelova tijela. Druga istraivanja na ovom polju su usmjerena na
razvoj hranidbenih namirnica.

2.3.6. Hrana

Eksperimenti s istiskivanjem hrane za 3D ispis sve se vie poveava tijekom godina.

okolada je nejei i najpoeljniji materijal. Testiraju se 3D printeri koji rade sa eerom,
dok neki eksperimentiraju sa tjesteninom i mesom. Gledajui u budunost, poveava se broj
istraivanja za iskoritavanje tenologije 3D ispisa za dobivanje cijelog uravnoteenog obroka.
3.3. Ureaji dostupni na tritu

Karakteristike 3D printera su brzina ispisa objekta, troak koji se izraava u cijeni po

volumenu, preciznost i tonost ispisa, svojstva materijala, mogunost ispisa boja i rezolucija.

Glavna karakteristika 3D ispisa je rezolucija. Ona predstavlja najmanju veliinu

elementa koju se moe ispisati 3D printerom. Pod pojam rezolucije, spada debljina sloja te
veliina voksela. Voksel je trodimenzionalni ekvivalent pojma piksela. Poput piksela, malih
2D tokica, kod klasinih printera, kod 3D printera se otisak sastoji od voksela, malih 3D
tokica. U 3D ispisu, objektima se dodaju osi X za irinu, Z za visinu i Y za dubinu.

Slika 3.2. Osi za pomak ispisne glave.

Kategorije 3D printera prema boji: printeri koji ispisuju u izabranoj boji, pinteri koji
mogu ispisati objekt u nekoliko boja te printeri koji mogu ispisati objekte u tisuama boja.

Najee se 3D printeri dijele prema karakteristikama te se dijele u dvije kategorije:

ingustrijski i potroaki orijentirani 3D printeri.

3.3.1. Industrijski 3D printeri

Tehnologija postavljanja slojeva razlikuje se prema materijalu koji se primjenjuje,

neovisno dali je industrijski i komercijalni 3D printer. 3D printeri su u industriji oko 25
godina za brzu izradu prototipova, a kasnije se koriste za brzu proizvodnju proizvoda u malim
serijama. Generalno gledajui, ovi su printeri preskupi, nisu jednostavni za koristiti te su
velikih dimenzija to predstavlja nedostatke. Prednosti su njihova brzina rada, mogunost
ispisa u bojama te kopija objekta u jednom printu. S njima je mogue dobiti 3D objekt iz
razliitih materijala. Proizvoai industrijskih 3D printera su: Stratasys i 3Dsystems.

Ovaj model ispisuje objekte u boji za profesionalnu primjenu. Idealan je za dobivanje

modela za trgovine, arhitekturu, dizajniranje te razvoj potroakih proizvoda, itd.
Specifikacije ureaja su:

3.3.2. Potroaki orijentirani 3D printeri

 Trend su osobni te potroaki orijentirani 3D printeri koji se nazivaju desktop 3D
printeri. Na tritu se nalaze nekoliko godina, a prvi su ih primjenjivali tehniari i ljubitelji u
elektroniku. Tehnologija, kao i softveri za ove strojeve brzo napreduju, zahvaljujui
eksperimentima proizvoaa, entuziastima i raznim open source skupinama. U dananje
vrijeme su stolnih veliina, a cijena im znaajno pada te strunjaci oekuju da e ubrzo biti
usvojeni na veoj razini potroaa. Njihove karakterisike nisu kao kod industrijskih 3D
printera, te su usmjereni za hobije i entuzialiste. Uglavnom kao materijal primjenjuju
termoplastike.

http://www.vidi.hr/Pop-Tech/VIDEO-Najjeftiniji-3D-printer-na-svijetu

Proizvoai potroaki orijentiranih 3D printera su: RepRap, Makerbot Industries,

Ultimaker i Fab@Home.

Slika 3.5. Ultimaker 2, Ultimaker.

4. PRIMJERI 3D ISPISA
Proces 3D ispisa zapoinje sa prvom fazom koja je pretvaranje ideje u digitalni model
uz pomo raunala, skenirajui eljeni objekt ili direktnim pisanjem G-koda. Idua faza je
prijenos G- koda na ureaj za ispis te slijedi ispis i po potrebi naknadna obrada nakon ega se
dobiveni objekt moe koristiti.

4.1. 3D ispis modeliranjem uz pomo raunala

Bilo koji program da se izabere za 3D modeliranje, omoguuje da se stvori virtualni
nacrt objekta koji se eli ispisati. Program nakon toga dijeli objekt u digitalne presjeke.
 Slika 4.1. Modeliranje u programu.

Nakon to se zavri modeliranje, alje se na 3D printer u obliku .STL datoteke i kree ispis.

Slika 4.2. Ispis objekta.

Slika 4.3. Ispisani objekt.

4.2. 3D ispis skeniranjem objekta
Skeniranjem postojeeg objekta uz pomo 3D skenera, dobiva se model koji se
prikazuje na raunalu.

Nakon to se dobije model, pretvara se u .STL datoteku i alje na 3D printer gdje se

ispisuje.

4.3. 3D ispis pisanjem G- koda

U konanici, sam ispis e se kontrolirati putem G- koda. Nije potrebno uvijek pisati
vlastiti kod, ali je korisno znati osnove kako bi se moglo analizirati mogui problemi koji se
stvore pri ispisu. 3D pinter ispisuje objekt prema napisanim linijama G- koda od poetka
prema kraju.

G- kod se sastoji od naredbi kojima se upravlja proces ispisa. G- kod se analizira red po red,
ali je nemogue vizualizirati konani proizvod kao kod drugih naina modeliranja. Vie
naredbi je mogue pisati u jednom redu, iako ponekad to nema smisla. Mnoge naredbe sadre
argumente koje slue kao koordinate. Dalje su opisane osnovne naredbe.

G1 X-9.2 Y-5.42 Z0.5 F3000.0 E0.0377

Slika. 4.7. G- kod

G1- naredba za pomak

X-9.2 Y-5.42 Z0.5- argumenti naredbe, daju koordinate za pomak po
X, Y i Z osi
- u ovom sluaju se po X osi pomie 9,2 mm u lijevo, po Y
5,42 mm naprijed i po Z osi 0,5 mm dolje
F 3000.0- frekvencija kretanja motora izraena u mm/ min
- u ovom sluaju radi na 3000 mm/ min, a dalje varira ovisno o
G- kodu
E 0.0377- kontrolira koliinu ekstrudiranja materijala
Najbitniji dio G- koda je poetni. Poetni G- kod opisuje poetne uvjete svakog ispisa
i odreuje koji koordinatni sustav se koristi, kao na slici 4.7. Ovaj dio G- koda je osnovni i
temeljni dio.

G21
G91

Slika 4.8. Poetni G- kod.

PRIMJENA I ZNAAJ 3D PRINTERA

3D printeri se primjenjuju u arhitekturi, dizajnu, medicini, mainstvu, geografiji, industriji, pa

ak i u kulinarstvu, te u mnogim drugim oblastima.

Danas se uglavnom 3D printanje koristi za izradu prototipova u proizvodnji ili za izradu

modela koji e kasnije omoguiti proizvodnju finalnih proizvoda. 3D printanje omoguava
arhitektama da, prije nego ponu skupu proizvodnju, urade detaljne i relativno jeftine makete
svojim klijentima. Danas je takoer mogue 3D isprintati mnoge stvari za svakodnevnu
upotrebu, kao to su npr. automobili, nakit, plastine igrake, kafe aparati, plastine boce,
razne vrste ambalaa itd. Takoer je mogua primjena i u stomatologiji, gdje bi se u skladu sa
koritenim materijalima mogli 3D printati i zubi koje bi mogli koristiti godinama, takoer je
mogue printanje raznih vrsta proteza i pomagala za krajnju potroaku upotrebu, kao npr.
kalup za uho i koljka.[3]

Automobilska industrija nesumnjivo najvie koristi prednosti 3D printanja u usporedbi s

drugim sektorima. Zato? U svakom koraku razvojnog i proizvodnog procesa 3D printanje je
idealan alat za provjeru dizajna i funkcionalnosti. Od samog koncepta sve do izvedbenog
projekta, omoguava da prototip odgovara to je vie mogue gotovom proizvodu. Izradom
izdrljivih konceptnih modela, prototipova, alata i lakih zavrnih dijelova dizajneri i inenjeri
mogu bolje testirati dizajn te sigurnije prijei u proces proizvodnje. Koritenjem aditivne
tehnologije u automobilskoj industriji smanjuju se trokovi i vrijeme razvoja. Ovaj nain
izrade modela omoguava proizvoaima da nastave proizvodnju istim tempom kao do sada
bez obzira na sve kompliciranije dijelove koje ugrauju u vozila.

Izradom alata i ablona za preciznu ugradnju od industrijske termoplastike, koji su se do sada

izraivali tradicionalnim metodama od metala, znatno se smanjuju trokovi izrade.
Koritenjem aditivne proizvodnje tj. 3D printera proizvoai kupcima mogu ponuditi brojne
opcije personalizacije vozila. Neki od vodeih svjetskih proizvoaa automobila kao to su
BMW, Bentley, Opel, Honda, Volvo itd. ve gotovo jedno desetljee 3D printere koriste kao
vaan dio razvojnog i proizvodnog procesa.
 5. ZAKLJUAK

3D ispis je dobivanje trodimenzionalnog objekta primjenom izabrane tehnologije

ispisa. Ova tehnologija je relativno nova te je jo uvijek u fazi razvoja. U dananje vrijeme
ova tehnologija nije iroko rasprostranjena, ve se primjenjuje u tek nekoliko podruja, to e
se zasigurno u budunosti promijeniti. Daljnji razvoj prethodno opisane tehnologije omoguiti
e primjenu 3D printera iroj publici, ime e ista postati dostupna kuanstvima i openito
pristupanija obinom ovjeku.

U budunosti, irokom primjenom 3D ispisa mogu se oekivati velike promjene u

svakodnevnom ivotu, to e uvelike promijeniti i olakati pristupanost dobivanja novih
predmeta.

Tako ovi ureaji skrauju vrijeme razvoja proizvoda i sniavaju trokove izrade,
skrauju vrijeme plasiranja proizvoda na trite, pruaju dobru komunikaciju izmeu funkcija
inenjerstva, marketinga, proizvodnje i prodaje, te omoguavaju izrade fizikih modela
kompleksne geometrije, direktno iz raunarski generiranih modela u vrlo kratkom vremenu.

/ehnolo"ija brze izrade prototipova razvija se posljednjih 7L "odina i jo# uvijek je

relativno nepoznata. Iako omo"uava brz, ekonomian i kvalitetan pro!es izrade prototipa,
alata i proizvoda tehnolo"ija se sporo probija u industriji zbo" nekoliko razlo"a: nedostatka in
orma!ija i standardiza!ije, tro#kova investiranja, o"raniene dimenzije radno" volumena i
o"ranien broj ponu$enih materijala. U blioj budunosti ti nedosta!i e vjerojatno biti
djelomino ili potpuno uklonjeni ime e tehnolo"ija biti spremna da ispuni sve zahtjeve koje
postavlja industrija u razliitim "ranama proizvodnje. Upotrebom brih raunala,
pobolj#anjem sistema kontrole i uvo$enjem novih materijala, A2 tehnolo"ija trebala bi
postati bra, pre!iznija i ekonominija. /reba na"lasiti potrebu za eduka!ijom i stvaranjem re
erentne baze znanja sa najnovijim in orma!ijama i poda!ima ime se dobiva na veem broju
korisnika, a samim time i na brzem razvoju A2 tehnolo"ija i smanjenju tro#kova
implementa!ije