HOE LI VLADA

NACIONALIZIRATI I LIDL?

1
Schwartz grupa je u Hrvatskoj ve sada vea od Konzuma. Agrokor je kroz
neustavni Lex nacionaliziran zbog sistemskog rizika kako je to objasnila
Vlada.
Hoe li takav scenarij primijeniti i na Schwartz grupu? Hoe li
nacionalizirati i Lidl?

Prezentaciju u nastavku izradio sam kako bih Vam poblie objasnio

stvarne veliine trgovakih lanaca u Hrvatskoj i njihove uinke na
gospodarstvo.
Ta je prezentacija ujedno i zorni prikaz Agrokorove trine pozicije i
veliine naeg napora gdje smo, u potpuno neravnopravnoj trinoj
utakmici parirali i najveim europskim igraima u retailu.

2
1. Za odrivost i konkurentnost veliina je vana unato snanom rastu,
Agrokor je i dalje znaajno manji od meunarodne konkurencije

Promet maloprodajnih lanaca koji su prisutni u

Hrvatskoj, mlrd eura

Lidl 64,4

Metro 59,2

Rewe (Billa) 52,4

Interspar 33,0

Kaufland 21,3

Agrokor (Konzum) 7,0

- 10,0 20,0 30,0 40,0 50,0 60,0 70,0

7
2. Veliina maloprodaje Lidla i Kauflanda 2017. godine jednaka veliini
maloprodaje Konzuma

Na tritu Hrvatske 2017.

godine oekuje se da
veliina maloprodaje
Kaufland Konzuma bude jednaka
veliini maloprodaje Lidla i
Konzum Kauflanda (Schwarz grupa)

Godine 2019. Lidl i Kaufland

Lidl (Schwarz grupa) biti e
znaajno vei od Konzuma

10.5 mlrd HRK 7.3 mlrd HRK

Konzum, promet 2016., Hrvatska
Schwarz grupa, promet 2016., Hrvatska

8
3. Agrokorova maloprodaja ima zastupljenost hrvatskih proizvoda znatno vie
od konkurencije (time znaajno potie domau proizvodnju)

Zastupljenost hrvatskih proizvoda u

maloprodajama na podruju Hrvatske

~80%
~70%

~20%

Konzum Ostali domai lanci Lidl

9
 4. Agrokor je u odnosu na konkurenciju Lidl i Kaufland platio 600-700 mil EUR
kamata vie na dug od mlrd EUR

mil.
800
Agrokor je 2007. god. ugovorio 1
mlrd EUR kredita po kamati od 8%,
700
a do kraja 2016. god. platio je 800
600
mil EUR kamata. Lidl i Kaufland su
ugovorili sa ERD i IFC* na period od
500 10 god. 1 mlrd EUR kredita po
kamati od 1% ili izmeu 1 i 2% to
400 je troak od 100-200 mil EUR.

300 Agrokor je za 10 godina koritenja

kredita od 1 mlrd EUR platio iznos
200
duga koji je 600-700 mil EUR vie
nego to su platili Lidl i Kaufland
100

0
2007 2008 2009 2010 2011 2012 2013 2014 2015 2016

SCHWARZ kamatna stopa 1% AGROKOR kamatna stopa 8%

* https://www.theguardian.com/business/2015/jul/02/lidl-1bn-public-development-funding-supermarket-world-bank-eastern-europe

24
5. Unato javnoj percepciji da je Agrokor konsolidirao trite, hrvatska
maloprodaja je i dalje fragmentirana

Trini udio najveih maloprodajnih kompanija

po zemljama
35% 33,0%
29,9% Razvijenije zemlje
29,6%
30% imaju jo vei
26,1%
24,8%
stupanj
24,6%
25% konsolidacije, na
primjer Migros u
20% vicarskoj ima
trini udio od 33%
15%
Hrvatska jo uvijek
ima prostora za
10%
dodatno
okrupnjavanje
5% trita
0%
Migros FDB Group Norges Rewe Edeka Agrokor

10
6. Agrokorovo stvaranje (ivot) sa visokim trokovima

Troak Agrokorovih kamata je skoro

dvostruko vei od cjelokupne zarade
hrvatskog bankarskog sustava

Agrokor je izmeu 2011. i 2015. godine platio 8.7 milijardi

kuna kamata financijskim institucijama. Hrvatski bankarski
sustav je u istom periodu zaradio 4.8 milijardi kuna
10,0
9,0 8,7
Od 1993. do 2017. godine
8,0 Agrokor je financiran po
7,0 HIGH YIELDU, a u stvarnosti
6,0 moglo bi se rei JUNK, to je
5,0
4,8 dovelo do izuzetno visokih
kamata
4,0
3,0
2,0
1,0
-
Agrokorova isplaena kamata Profitabilnost
Profitabilnost hrvatskog
Hrvatskog bankarskog
bankarskog sustava
sustava

25
 7. Agrokor je ipak odluio ulagati u maloprodaju kroz stvaranje ekonomije obujma,
odrivosti i konkurentnosti ali visoki trokovi su bili preduvjet za uspjenost
Agrokorovi konkurenti u maloprodaji su najvee svjetske multinacionalne kompanije
Ulazak na trita je potpomognuto snanom podrkom svojih drava, banaka, dobavljaa i veliki broj svojih partnera poput arhitekata,
Snana projektanata, softwaraa, dobavljaa opreme (rasvjete, hladnih linija, polica), dizajnera, logistiara i ostalo
meunarodna Desetke godina rade gubitke na novim tritima , a isto im se odbija od poreza u domicilnim dravama
konkurencija Snana izdvajanja dobavljaa kao podrka retailu za osvajanjae novih trita i drugo
Izrazito niski trokovi financiranja (1% na 10-15 godina)

Uz navedenu snanu meunarodnu konkurenciju, postoje i niz drugih problema specifinih za lokalno trite (relativno malo trite, slaba
kupovna mo, dinamine promjene u maloprodajnim trendovima i drugo)
Agrokor je bio svjestan injeninog stanja i svih problema
Agrokorova Meutim, Agrokor je ipak odluio ulagati u maloprodaju te je primjenjivao sljedeu strategiju
odlunost i Primjenjivao najbolju praksu velikih globalnih igraa poput Walmarta, Carefoura, Lidla i Spara (vidi sliku nie)
strategija Znaajno ulaganje u nove prodajne kanale (veleprodaju, internet trgovinu, web platforme i drugo) te specifine distribucijske sisteme
(Tisak, Jamnica, PIK Vrbovec, Ledo, Roto distribucije i drugo)
Kako bi se navedena strategija realizirala Agrokorova maloprodaja je platila veliku cijenu konsolidacije trita i ulaganja u nove kanale
budunosti

*lanice Agrokor retaila su Konzum RH, Konzum BiH, Mercator Slo, Mercator Srb i Mercator CG

23