Professional Documents
Culture Documents
- za poetnike -
Nanslov originala
Religija za poetnike
Autor
dr Miroljub Petrovi
www.miroljubpetrovic.net
Izdava
Centar za prirodnjake studije
www.creation6days.com
Tira
1000
tampa
Donat Graf
dr Miroljub Petrovi
RELIGIJA
- za poetnike -
4
SADRAJ
7
Religija za poetnike
9
Religija za poetnike
10
Zato religija?
ovekovo bie
Zapazimo da je ovek, po svome biu, pot-
puno drugaiji od svega drugog to je Bog
stvorio, ukljuujui ivotinje, biljke i druge
organizme. ovek je stvoren po Bojem
obliju, stvoren je slian svome Tvorcu,
kao to su i deca slina svojim roditeljima.
ivotinje su ograniene svojim instinktima
i ne mogu da biraju izmeu dobra i zla, i
upravo zbog te svoje ogranienosti ne mo-
gu da prue takvu ljubav kao to to ovek
11
Religija za poetnike
12
Zato religija?
13
Religija za poetnike
Sloboda
Vrlo je vano zapaziti da je pitanje ljubavi,
odnosno stvaranje dobrih ljudi, povezano
sa slobodom. Kao to emo videti u nas-
tavku, ovek koji je neslobodan - koji je
rob, nije u stanju da prui pravu ljubav i da
adekvatno uestvuje u stvaranju dobrih lju-
di. Zato je izuzetno vano da ovek uva
slobodu, koju mu je Bog dao, ili da se iz-
bori za nju, ako ju je izgubio ili je trenutno
ne poseduje.
Razlika izmeu slobodnog oveka i roba je
u tome to slobodan ovek moe da bira
izmeu dobra i zla, i on bira dobro, a rob
je zavistan od mnogih zabluda, poroka i
loih navika koje ga sputavaju, pa nije u
stanju da bira ono to je dobro i zato je ne-
sposoban da prui pravu ljubav i da stvara
dobre ljude.
Bog je oveku namenio status carskog sina
(otac oveka je Car Svemira - Bog). Glavna
osobina carskih sinova je dostojanstvo, to
14
Zato religija?
15
Religija za poetnike
16
Zato religija?
17
Religija za poetnike
18
Zato religija?
19
Religija za poetnike
21
Religija za poetnike
23
Religija za poetnike
24
Zato religija?
25
Religija za poetnike
26
Zato religija?
27
Religija za poetnike
28
Zato religija?
29
Religija za poetnike
30
Zato religija?
Potop
Nakon pobune Adama i Eve njihovi po-
tomci su se u velikoj meri okrenuli protiv
Boga, tako da je 1536. godine od stvaranja
sveta Bog pozvao pobonog i moralnog
oveka po imenu Noje da napravi Barku,
odnosno brod, u kojem e moralni ljudi, i
po par od svih kopnenih ivotinja, biti
sauvani od velike katastrofe kojom e Bog
32
Zato religija?
34
Zato religija?
Vavilonska kula
Ubrzo nakon Potopa ponovo je dolo do
velikog nemorala na Zemlji. Potomak No-
jevog sina Hama, koji se zvao Nimrod (u
naem prevodu Nevrod) osnovao je naj-
poznatiji grad za oboavanje Sotone, po
imenu Vavilon. Njegovo ime (Nimrod)
35
Religija za poetnike
36
Zato religija?
37
Religija za poetnike
38
Zato religija?
39
Religija za poetnike
40
Zato religija?
Dolazak Spasitelja
Bog je nagovestio dolazak Spasitelja jo u
vreme pobune Adama i Eve, i uspostavio
je sistem prinoenja rtava koji je ljude tre-
balo da podsea na to obeanje. Od vre-
mena Mojsija, pa do 4. veka pre nove ere,
zapisane su sve knjige prvog dela Biblije
(koji zovemo Stari zavet) u kojima su
precizno zapisani detalji o dolasku Spa-
sitelja (hebrejski Mesija). U pomenutim
knjigama zapisano je gde e se Spasitelj
roditi,9 ko e ga roditi,10 iz kog plemena e
doi,11 vreme kada e biti roen,12 ko e na-
javiti Njegov dolazak,13 kao i drugi detalji
o Njegovom identitetu i Njegovom ivotu
na Zemlji.14
Ono to je vano zapaziti jeste da je lju-
dima bilo otkriveno da e sam Bog po-
primiti ljudski oblik, da e biti roen kao
41
Religija za poetnike
42
Zato religija?
43
Religija za poetnike
44
Zato religija?
45
Religija za poetnike
46
Zato religija?
47
Religija za poetnike
48
ZAKONI BOJE
RELIGIJE
50
Zakoni Boije religije
53
Religija za poetnike
3) molitva
ovek mora stalno da ima na umu naj-
vaniji zakon koji je izraen Bojim reima:
Bez Mene ne moete initi nita.1 Zato
stalno treba da traimo od Boga u molitvi
da On vodi na ivot, da postavlja okol-
nosti koje su najbolje za nas, da otvara
ona vrata koja su najbolja za nas, da nas
uputi u ono to je najbolje za nas i dr.
Molitva predstavlja jednostavan razgovor
sa Bogom, naglas ili u sebi, a moe se up-
ranjavati na svakom mestu i u svakoj pri-
lici. Molitve su najee kratke, a nekada,
po potrebi, mogu da budu i due.
Molitva se obino sastoji iz nekoliko de-
lova:
1) zahvaljivanje Bogu za ivot i zdravlje, i
sve to nam je dao u toku tog dana ili u
naem ivotu.
2) iznoenje potreba, kao to je traenje
pomoi od Boga, da vodi nae ivote i i-
vote naih blinjih.
54
Zakoni Boije religije
55
Religija za poetnike
Uenje (Tora)
Poetni i najvaniji deo Biblije zove se
Uenje (hebrejski Tora). Ovaj deo
Biblije poznat je i kao Mojsijevo peto-
knjije ili Zakon (sadri prvih pet knjiga
Biblije). Tu su date osnovne, temeljne i naj-
vanije informacije koje Bog daje oveku.
Bez poznavanja tih informacija, nije mogu-
e razumeti ostale informacije koje Bog
daje u drugim knjigama Biblije.
U Mojsijevom petoknjiju dat je opis stva-
ranja naeg sveta, pobune oveka protiv
Boga i opis svih drugih najvanijih istorij-
skih dogaaja. Takoe, tu je opisan Boji
Plan Spasenja, nain kako ovek moe da
se povee sa Bogom i ue u savez sa Njim,
kao i zakoni po kojima bi ovek trebao da
57
Religija za poetnike
59
Religija za poetnike
60
Zakoni Boije religije
KNJIGE U BIBLIJI
STARI ZAVET
Knjiga propovednikova
TORA (Uenje, Zakon) Knjiga o Jestiri
1. Knjiga Mojsijeva Knjiga proroka Danila
2. Knjiga Mojsijeva Knjiga Jezdrina
3. Knjiga Mojsijeva Knjiga Nemijina
4. Knjiga Mojsijeva Prva knjiga dnevnika
5. Knjiga Mojsijeva Druga knjiga dnevnika
PROROCI
Knjiga Isusa Navina NOVI ZAVET
Knjiga o sudijama Jevanelje po Mateju
1. Knjiga Samuilova Jevanelje po Marku
2. Knjiga Samuilova Jevanelje po Luki
1. Knjiga o Carevima Jevanelje po Jovanu
2. Knjiga o Carevima Dela apostolska
Knjiga proroka Isaije Rimljanima poslanica
Knjiga proroka Jeremije 1. Poslanica Korinanima
Knjiga proroka Jezekilja 2. Poslanica Korinanima
Knjiga proroka Osije Galatima poslanica
Knjiga proroka Joila Efescima poslanica
Knjiga proroka Amosa Filibljanima poslanica
Knjiga proroka Avdije Koloanima poslanica
Knjiga proroka Jone 1. Poslanica Solunjanima
Knjiga proroka Miheja 2. Poslanica Solunjanima
Knjiga proroka Nauma 1. Poslanica Timotiju
Knjiga proroka Avakuma 2. Poslanica Timotiju
Knjiga proroka Sofonije Titu poslanica
Knjiga proroka Ageja Filimonu poslanica
Knjiga proroka Zaharije Jevrejima poslanica
Knjiga proroka Malahije Jakovljeva poslanica
1. Petrova poslanica
SPISI
2. Petrova poslanica
Psalmi
1. Jovanova poslanica
Prie Solomonove
2. Jovanova poslanica
Knjiga o Jovu
3. Jovanova poslanica
Pesma nad pesmama
Judina poslanica
Knjiga o Ruti
Otkrivenje
Pla Jeremijin
61
Religija za poetnike
63
Religija za poetnike
64
Zakoni Boije religije
Primena u praksi
Da bi mogao da primenjuje u praksi ono
to je nauio, i da uestvuje u projektu stva-
ranja dobrih ljudi, ovek mora da bude
zdrav i slobodan. Ljudi koji nisu zdravi i
slobodni mogu sticanjem znanja da otkriju
put zdravlja i slobode, i da se osposobe za
kvalitetan ivot. U nastavku emo rei ne-
to vie o konceptu zdravlja i slobode.
Zakoni zdravlja. Poto ovek predstavlja
spoj tela i duha, moemo govoriti o teles-
nom (fizikom) i duhovnom (mentalnom)
zdravlju, iako fiziko zdravlje umnogome
zavisi od duhovnog, i obrnuto. Ipak, du-
hovno zdravlje je mnogo vanije. ovek
moe da bude bez ruke ili noge, ili parali-
zovan u kolicima, ali ako mu je duhovno
zdravlje dobro, on moe da ostvari visok
nivo kvalitetnog ivota. Sa druge strane,
ovek koji nema fizikih nedostataka, ali je
duhovno bolestan, nikako ne moe kvali-
tetno da ivi. Najtea bolest koja moe da
zadesi oveka nije rak, sida, eerna bolest
65
Religija za poetnike
67
Religija za poetnike
68
Zakoni Boije religije
69
Religija za poetnike
70
Zakoni Boije religije
72
Zakoni Boije religije
74
Zakoni Boije religije
75
Religija za poetnike
76
Zakoni Boije religije
77
Religija za poetnike
78
Zakoni Boije religije
79
Religija za poetnike
80
Zakoni Boije religije
81
Religija za poetnike
82
Zakoni Boije religije
83
Religija za poetnike
84
Zakoni Boije religije
85
Religija za poetnike
86
Zakoni Boije religije
87
Religija za poetnike
88
Zakoni Boije religije
1) daske
2) eksere
3) sanduk
Kada spojimo daske i eksere, dobijamo
sanduk (kao to spajanjem tela i duha iv-
otnog dobijamo duu).
Ili da navedemo primer elektrinog svetla.
Tu imamo takoe tri elementa:
1) sijalicu
2) elektrinu struju
3) svetlost
Kada spojimo sijalicu i struju, dobijamo
svetlost.
I jo jednom da ponovimo: kada spojimo
telo i duh ivotni, dobijamo duu.
ta se deava kada razdvojimo daske i ek-
sere? Nema vie sanduka.
ta se deava kada razdvojimo sijalicu i
struju? Nema vie svetla.
ta se deava kada se razdvoji telo od duha
ivotnog? Nema vie due.
89
Religija za poetnike
91
Religija za poetnike
92
Zakoni Boije religije
94
Zakoni Boije religije
96
Zakoni Boije religije
97
Religija za poetnike
98
Zakoni Boije religije
99
Religija za poetnike
100
Zakoni Boije religije
102
Zakoni Boije religije
103
Religija za poetnike
104
Zakoni Boije religije
105
Religija za poetnike
106
Zakoni Boije religije
107
Religija za poetnike
108
Zakoni Boije religije
109
Religija za poetnike
111
ZAKONI SATANIZMA
112
Zakoni satanizma
113
Religija za poetnike
114
Zakoni satanizma
115
Religija za poetnike
116
Zakoni satanizma
117
Religija za poetnike
118
Zakoni satanizma
Zaglupljivanje i trovanje
oveka od malih nogu
Ukoliko dete preivi poroaj i vakcinaciju,
Sotona priprema itavu paletu metoda za
119
Religija za poetnike
122
Zakoni satanizma
123
Religija za poetnike
Onesposobljavanje za brak
Kao to smo rekli, proces zaljubljivanja i
ulaska u predbrane odnose je jedan od
najmonih sotonskih mehanizama za raza-
ranje ovekovog bia i unitavanje njego-
vog zdravlja. Kroz takav destruktivan nain
ponaanja, osoba se duhovno poniava i
onesposobljava da jednog dana bude deo
zdrave porodice i dobar roditelj zdrave de-
ce.
U sotonskom sistemu vrednosti brak i po-
rodica su nazadne pojave koje treba izbei
po svaku cenu, dok su razvrat, kurvarstvo
i seksualne perverzije svih vrsta vrlo poelj-
ne i predstavljaju jedan od vodeih izvora
(satanskog) zadovoljstva. U tom smeru raz-
vijene su posebne tehnike unitenja ove-
kovog duhovnog bia kroz pornografiju,
koja je sada dostupna na svakom kiosku i
putem interneta, a koja predstavlja promo-
124
Zakoni satanizma
Razorenje braka
U sluaju da dvoje mladih odlui da ue u
brak i formira porodicu, Sotona se trudi da
uniti takvu zajednicu da bi to vie povre-
dio oba suprunika, kao i da bi decu os-
tavio bez jednog ili oba roditelja. Takoe,
kod suprunika se podstie svaki mogui
oblik sukoba sa svojim roditeljima, tako da
roditelji suprunika bivaju razdvojeni od
svoje dece jer ne odgovaraju drugom sup-
runiku. Kao to smo napomenuli, is-
traivanja pokazuju da se vie od polovine
savremenih brakova raspada, a veliki pro-
cenat preostalih brakova teko funkcionie.
125
Religija za poetnike
Nebriga o deci
U sluaju da roditelji ostanu na okupu, So-
tona ih podstie da to vie vremena pro-
vedu u sticanju materijalnih bogatstava,
tako da se skoro i ne viaju sa svojom de-
com. Deca tako bivaju preputena na mi-
lost i nemilost ulici, televiziji, ateistikom
sistemu obrazovanja, pa se vremenom ki-
daju veze izmeu roditelja i dece, i jedni i
drugi postaju bezoseajni jedni za druge.
Na taj nain deca odrastaju u surovom sve-
tu okruena satanistikom propagandom,
tako da Bogu preostaje da se bori za njih u
neprijateljskom okruenju delujui na nji-
hovu savest koliko god je to mogue, kao i
stvaranjem okolnosti kojima e ih uputiti
na pravi put i sauvati od propasti.
U najveem broju sluajeva ovakva deca
postanu klasini robovi koji misle da je is-
pravno ono to Sotona objavi preko svojih
medija i svojih autoriteta koje Sotona
promovie kao ljude od znanja.
126
Zakoni satanizma
Nebriga o roditeljima
Zato to su propustili priliku da vaspitaju i
obrazuju decu na dobar i pravilan nain,
roditelji doivljavaju samou na posebno
teak nain jer ih deca naputaju. Najvee
ponienje za roditelje je kada ivot zavra-
vaju u starakom domu, u samoi, to je
neminovna posledica prihvatanja pogre-
nog (satanskog) sistema vrednosti.
Bezoseajnost i nemilosrdnost
Ulagati u ljude - u porodicu i prijatelje,
danas se smatra inom primitivizma i za-
ostalosti. rtvovati se za nekog moe sa-
mo budala, moto je velike veine ljudi u
ovom svetu, to pokazuje da su voeni de-
monskim duhom. Ateistiki sistem obra-
zovanja je ubedio ljude da je ovek o-
veku vuk i da samo najjai preivljavaju,
tako da su sva sredstva dozvoljena u borbi
za preivljavanje. Ljudi su prihvatili soton-
sko objanjenje nastanka sveta predstav-
127
Religija za poetnike
Smrt u mukama
Retki su ljudi koji zavravaju ovozemaljski
ivot na prirodan nain, bez velikih patnji,
bolova i muka. Prihvatanjem sotonskih za-
kona ovek je stalno bolestan, depresivan,
nervozan, nezadovoljan, a izlaz iz prob-
lema trai u sotonskim proizvodima - dro-
gama - koji samo trenutno otklanjaju ose-
aj bola i patnje, a u isto jo vie naruavaju
zdravlje.
Satanska drava
Satanska drava je ambijent u kojem su na
snazi svi oblici destruktivnog delovanja i
unitenja oveka, koji su zakonski dozvo-
ljeni i veoma esto obavezni, a koji se agre-
sivno promoviu preko medija, sistema
obrazovanja i pravosua. Postojanje sa-
tanske drave je posledica satanizacije po-
128
Zakoni satanizma
130
Zakoni satanizma
131
Religija za poetnike
132
Zakoni satanizma
133
Religija za poetnike
134
Zakoni satanizma
135
Religija za poetnike
136
Zakoni satanizma
137
Religija za poetnike
138
Zakoni satanizma
139
Religija za poetnike
140
Zakoni satanizma
141
Religija za poetnike
142
Zakoni satanizma
143
Religija za poetnike
144
Zakoni satanizma
145
Religija za poetnike
146
Zakoni satanizma
147
Religija za poetnike
149
Religija za poetnike
150
Zakoni satanizma
151
Religija za poetnike
152
Zakoni satanizma
153
Religija za poetnike
154
Zakoni satanizma
155
Religija za poetnike
156
Zakoni satanizma
157
Religija za poetnike
158
Zakoni satanizma
159
Religija za poetnike
160
KRAJ ISTORIJE
163
Religija za poetnike
164
Kraj istorije
165
Religija za poetnike
167
Religija za poetnike
168
Kraj istorije
170
Kraj istorije
171
Religija za poetnike
172
Kraj istorije
174
Kraj istorije
176
Kraj istorije
177
Kao i u sluaju vaskrsnutih pravednika, ivi
pravednici, koji e doiveti preobraaj tela,
bie takoe preneti na Nebo, zajedno sa
vaskrslim pravednicima.
- Vezivanje Sotone. Biblija kae da e
prilikom Hristovog drugog dolaska Sotona
biti vezan na Zemlji i da e zajedno sa
demonima biti ogranien na Zemlju 1000
godina,18 bez mogunosti da poseuje dru-
ge svetove u svemiru. Na odreeni nain,
Sotona i demoni e biti u nekoj vrsti zat-
vora u periodu od 1000 godina.
2. korak. Ovaj korak predstavlja period
od 1000 godina. U tom periodu nee biti
ivih ljudi na Zemlji, a jedina iva stvorenja
na zemlji bie Sotona i demoni koji e
ekati izvrenje presude. U istom periodu
od 1000 godina, spaeni ljudi na Nebu (koji
su prethodno vaskrsnuti ili ivi preobra-
eni) imae priliku da se upoznaju sa svim
detaljima Bojeg Plana Spasenja i razlozi-
ma zato pojedini ljudi nee biti spaeni.
Pomenuti period e biti dovoljan da Bog
odgovori na sva pitanja koja ljudi budu
178
Kraj istorije
179
Religija za poetnike
180
Kraj istorije
181
Religija za poetnike
182
Kraj istorije
185
Religija za poetnike
186
Kraj istorije
188
Kraj istorije
189
Dodatak
VANOST HEBREJSKOG
JEZIKA
Biblija je data od strane Boga pobonim
ljudima drevnog Izraela na hebrejskom je-
ziku. Hebrejski jezik nije samo jezik starih
Izraelaca, ve originalni jezik celog ove-
anstva koji je bio korien od strane sa-
mog Tvorca tokom Stvaranja sveta.
U Bibliji se kae da je pre pobune ljudi pro-
tiv Boga, tokom graenja Vavilonske kule,
bio na celoj zemlji jedan jezik i jednake
rei.1 Kao posledica pobune drevnih Vav-
ilonjana, Bog je pomeo (razdelio) jezik
cele zemlje.2 Od tada, oveanstvo je po-
deljeno na brojne narode, sa svojim jedin-
stvenim jezicima koji su nerazumljivi
drugim narodima.3
Originalni jezik, kojim se govorilo pre po-
bune u Vavilonu, bio je hebrejski jezik
(moda se tada drugaije zvao). To je oi-
190
Dodatak
191
Religija za poetnike
192
Dodatak
193
LITERATURA
Zato pravoslavlje?
1. dr Entoni Flu, Postoji Bog - kako je najpoznatiji
svetski ateista promenio svoj stav. Metafizika, Beog-
rad, 2012.
2. dr Miroljub Petrovi, Nauka i probem smrti. Me-
tafizika, Beograd, 2008.
3. Biblija, 1. Mojsijeva 3,1.
4. Biblija, 1. Mojsijeva 3,5.
5. Biblija, 1. Mojsijeva 3,15.
6. Biblija, 1. Mojsijeva 3,21.
7. Biblija, 1. Mojsijeva 10,25.
8. www.edenics.net, www.edenics.org
9. Biblija, Mihej 5,2.
10. Biblija, Isaija 7,14.
11. Biblija, 1. Mojsijeva 49,10.
12. Biblija, Danilo 9,24-27.
13. Biblija, Isaija 40,3.
14. Biblija, Jevanelje po Mateju, Marku, Luci i Jovanu.
15. Biblija, Isaija 9,6.
16. Biblija, Isaija 53.
17. Aleksandar Medvedev, Tajne Biblije, odeljak
Trojstvo. Metafizika, Beograd, 2009.
18. Biblija, Danilo 9,27.
194
Literatura
195
Religija za poetnike
196
Literatura
Zakoni satanizma
1. www.youtube.com/watch?v=XYtkjW9ENdA
2. dr Nil Nidli, Zakoni zdravlja i izleenja, Eden, S.
Kamenica, 2010, str. 322.
3. dr Nil Nidli, Izlaz iz depresije, Metafizika, Be-
ograd, 2009. str. 14.
4. Biblija, 5. Mojsijeva 4,6.
5. a) W. L. Wilmshurst, The Meaning of Masonry (Bell
Publishing Company, reprint of fifth edition published
in 1927), p. 19. b) 56. Albert Pike, Morals and Dogma,
p. 293. v) Albert Pike, Morals and Dogma of the An-
cient and Accepted Scottish Rite of Freemasonry
(Richmond, Virginia: L. H. Jenkins, Inc., 1919), p. 104-
105.
6. Za vie detalja kako demoni pomau svojim sled-
benicima da se materijalno obogate i postanu uticajni
u drutvu, proitati iskustvo biveg sataniste: Roder
Norn, Moj beg od demona, Metafizika, Beograd,
2008.
7. Biblija, 5. Mojsijeva 4,2; 5. Mojsijeva 12,32; Otkri-
venje 22,18.
Kraj istorije
1. Biblija, Jeremija 23,7-8.
2. Biblija, 5. Mojsijeva 30,1-10.
3. Pogledati, na primer: Biblija, Isaija 11,6-12,6; 14,1-
2; 19,19-25; 35,1-10; 41,8-10; 42,23-43,11.18-21; 44,21-
28; 49; 51,1-5.9-11.17-23; 52,1-2.9-12; 56,3-8;
60,1-7.10-12.18; 62,1-4.11-12; 65,20-25; 66,18-20; Je-
197
Religija za poetnike
198
Literatura
199
O autoru
Miroljub Petrovi je diplomirao geologiju,
smer paleontologija, na Univerzitetu u
Beogradu, gde je radio i magis- tarske
studije. Zavrio je medicinu na Interna-
tional Institute of Original Medicine u
SAD. Doktorirao je sa pohvalama (cum
laude) na Filozofskom fakultetu Univer-
ziteta Aleksandar Joan Kuza u Jaiju, Ru-
munija, na temu povezivanja nauke i reli-
gije. Osniva je i direktor Centra za prirod-
njake studije u Beogradu i Sakramentu,
SAD, kao i Instituta za prirodnu medicinu.
Jedan je od osnivaa Centra za antropo-
loke studije iz Beograda koji se bavi prob-
lemom sekti. Odrao je veliki broj pre-
davanja u Evropi i Americi. Autor je est
knjiga, od kojih su neke objavljene na en-
gleskom jeziku. Oenjen je i ima troje dece.
200
Preporuujemo
knjige Miroljuba Petrovia:
www.miroljubpetrovic.net