Migracijski pokreti u BiH posljednjih 25 godina:

Tokom posmatranog perioda, dogodilo se nekoliko snanih migracijskih pokreta, koji su obiljeili
sadanju strukturu stanovnitva:

BiH je mala zemlja smjetena na jugoistoku Evrope, sa 4 miliona ljudi, poetkom 1990.-tih bila je
simbol stradanja i patnje koju su ljudi irom svijeta mogli vidjeti na TV, kao sluaj danas sa Sirijom.

U tom periodu od 1992 1995. godine je vie od 53% ukupnog bh. stanovnitva ( oko 2,5 mil
stanovnika) pomjereno sa svojih ognjita. Dakle, bilo su raseljene osobe. Otprilike, pola van BiH, a
pola unutar BiH raseljeno.

Procjenjuje se da je od oko 1,2 miliona osoba, koje su napustile BiH, u zemljama prihvata ostalo oko
750.000 osoba, od kojih je 21.890 osoba jo uvijek u formalnom statusu izbjeglice. - oko 65 posto
ostalo vani

Jo su uvijek aktuelni zahtjevi za dobijanje pomoi u obnovi stambenih jedinica, u narednom periodu
bi se mogao oekivati povratak oko 14.000 porodica sa oko 52.000 osoba.

Karakteristino za sve migracijske pokrete, a to je predstavljalo svojevrstan izazov za zemlju koja se

susree sa ozbiljnim demografskim pomjeranjima jeste osiguranje smjetaja.

U tom smislu je vano da se utvrdi dravna politika 'build peace and restore confidence', te povratka
svih na svoje i na svoja mjesta prebivanja. Potrebne jake meunarodne garancije i monitoring.

Prvi preduvjet za uspjean povratak je sigurnost i onemoguavanje zakonskih prepreka za registraciju

boravka u mjestu povratka. Potrebno je ovo urediti jednostavnim, liberalnim pristupom- Zakonom
koji osigurava svim graanima da se jednim postupkom prijave mogu registrirati u lokalnoj zajednici
iz koje su protjerani ili u kojoj ele trajno ivjeti. Dakle, ne smije se dopustiti da lokalne vlasti
uslovljavaju ili, prema vlastitim eljama postavljaju razne uslove za onemoguavanje registracije
povratnika odnosno raseljenih lica.

Drugi je, osiguranje seta mjera za poziciju odrivog povratka. To znai da se osigura mogunost
boravka i odravanja razvoja i realizacije osnovnih potreba za ivot ljudi u tom kraju.

Trei vaan preduvjet je mogui regionalni pristup- zajedniko djelovanje i akcije prema
meunarodnim institucijama - UNHCR, Evropska banka za obnovu i razvoj. Zbog ranijih tenzija i
sukoba, velika je podrka zajednikom pristupu i radu i tako se pravi integracija zemlje i drutva bre i
jae.

Prva neophodnost je osigurati dom. Bosna i Hercegovina je u tom smislu koristila sve raspoloive
smjetajne kapacitete tipa: kole, obdanita, privredne hale, kulturnosportske centre, a sredstvima
donatora uspostavljeni su i novi namjenski kapaciteti za privremeno zbrinjavanje pomjerenog
stanovnitva.

Uprkos ranije doneenoj politici, povratak nije tekao oekivanom dinamikom, objekti koletivnog
stanovanja su ostali do danas u BiH, istina sa smanjenim brojem korisnika u njima. Trenutno u BiH jo
uvijek egzistira 121 kolektivni centar sa oko 7.500 osoba u njima.
Da bi se problem kolektivnog oblika smjetaja konano rijeio u BiH, drava se kreditno zaduila kod
Razvojne banke Vijea Evrope da izgrade preostale objekte za stanovanje.

Kada je u pitanju trenutna migrantska situacija u Evropi i Svijetu, Bosna i Hercegovina je meu prvima
usvojila sveobuhvatan Akcioni plan za postupanje institucija u sluaju migrantske krize u BiH, a
poseban segment posvetili smo humanitarnom aspektu, ukoliko se migranti pojave na tlu BiH.
Iskustvo i empatija kroz koje smo proli i sami.

Povratak:

- Pored injenice da se u BiH, prema posljednjim procjenama vratilo oko milion ljudi, jo uvijek je
izvan BiH oko 750. 000, a oko 20 000 izbjeglica iz BiH u inostranstvu su u statusu izbjeglice- koriste
razne privilegije da ostanu vani.

U BiH je jo uvijek registrirano oko 100 hiljada raseljenih osoba.

Najvei broj povrataka ostvaren je prvih godina nakon potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma.
- prvih 5 godina 70 posto

Od oko 445.000 potpuno sruenih ili devastiranih stambenih jedinica, obnovljeno je oko 340.000. - tri
etvrtine unitenih je obnovljeno

U postupku povrata imovine i stanarskih prava, od oko 225.000 privremeno zauzetih stambenih
jedinica i stanarskih prava, vraeno je preko 220.000, to je blizu 99 % .- najbolja praksa- rijeeno
Zakonom sa nivoa drave i monitoring i izvrenje praeno od strane Meunarodnih organizacija.

Pomo kroz razne projekte, meunarodna pomo prvenstveno je dizajnirana kako bi podrala
odrivost procesa povratka i to kroz:

obnovu individualnih domova i zgrada za povratnike i raseljene osobe,

obnovu osnovne komunalne (putevi, mostovi, vodovod, kanalizacija i sl.)
obnovu socijalne infrastrukture(vjerski objekti, obrazovne ustanove, ambulante, sportska
igralita, objekti za zadovoljavanje kulturnih potreba, itd.),
te za zapoljavanje u cilju odrivosti. - poljoprivreda, turizam, proizvodnja hrane- mala i
srednja, porodina firma i obrti.

Najvei problem su bili:

u mjestima povratka teren nije oien od mina- pristup nije siguran

nema osnovne infrastukture- pristupni putevi i dolazak
oskudne su mogunosti za zapoljavanje i
otean pristup drugim zagarantiranim pravima- zdravstveno, socijalna, porodiljska, za
uenike...

Pristup pravima i uslugama kao to su zdravstvena zatita, obrazovanje, socijalna zatita i penzije,
ogranien je zbog razliitih ustavnih, pravnih, financijskih i drugih razloga - zbog ustavnog ureenja-
ovo je vano urediti jedinstvenim propisima jednakim za sve sa nivoa drave
Poseban je problem nemogunost zadravanja steenih prava u mjestima raseljenja, ukljuujui i
prava koja se ne mogu prenijeti po povratku, a steena su u zemljama privremenog prihvata ili u
drugom entitetu unutar BiH. - potrebno urediti dravnim propisom da bi se pospjeio povratak
raseljenih.