www.saff.

ba

Hutba: Ko ubije jednog ovjeka, kao da je sve ljude poubijao

broj 272
30. juli 2010.
18. aban 1431.

cijena godinje
pretplate 60 KM

Dr. Madida Mulaosmanovi-Zalihi:

Nikab - moj izbor,

moje pravo na
pokornost Allahu

6 5 1 0 0 4

9 7 7 1 5 1 2

Razgovor sa
Tadiem

I S SN

Sandaki pogledi:
Almir Mehoni

Reis Ceri:
Argumenti
Kur'ana i
sunneta, a ne
represija

1 5 1 2 - 6 5 1X

Principi IZ u rjeavanju problema na relaciji

islamistiki pokreti i IZ u BiH

SAFF broj 272

Sadraj
Hutbe iz tri sveta mesdida
Kuds: Muhammed Selim

Neprijatelj je ispred vas, a iza vas su muslimani

koji su vas ostavili na cjedilu

Polumjesec
Oruane snage Bosne i Hercegovine

I BiH postaje agresorska zemlja

10

Aktuelno
Principi Islamske zajednice u rjeavanju problema na relaciji
islamistiki pokreti i IZ u BiH

Reis Ceri: Argumenti Kurana i sunneta,

a ne represija

15

Kolumna
Borba za opstanak

Kosovski marketing

18

Feljton
Skrivena disertacija: Drugo poglavlje: irenje islama kao
neposredan uticaj turske vladavine (I dio)

Orgija antilogike

24

Islambosna
Evropa i islam

vedska: kola odbila upisati uenicu

zbog arapskog imena

34

Zelena transferzala
Sandaki pogledi

Razgovor sa Tadiem
30. juli - 18. aban

45

U PRODAJI JE

INFORMACIJE NA TELEFON

062/103-480

Uvodnik

Suoavanje sa

zloinom

roces je pokrenut i iskoriten u politike svrhe i kao

takav ukazuje na zloupotrebu britanskog suda, izjavio
je jedan od najuglednijih
britanskih sudija Timothy
Workman. Na suenju dr.
Ganiu srbijanski tuioci
bili su toliko izrueni i ponieni da su sve vrijeme itanja obrazloenja presude
posramljeni gledali ispod
sebe. Suoavanje Srbije sa
zloinima, pokrenuto je naalost 15 godina nakon uasavajuih teritorijalnih agresija. Danas se moemo sjetiti presude
na Meunarodnom sudu pravde (ICJ)
iz februara 2007. godine, kada je Beograd otvoreno slavio to je proglaen
krivim samo za nespreavanje genocida u Srebrenici i kada je od njega traeno da odmah uhapsi Mladia. Tri
i po godine poslije, zloinac Mladi je
jo uvijek bio na slobodi dok su srpski
tuioci davali licemjerne izjave kako ga
trae 24 asa dnevno i nemaju kad spavati. Konano, prvo suoenje Srbije sa
ratnim zloinima uslijedilo je sa potvrdom neovisnosti Kosova, na tom istom
Meunarodnom sudu pravde. Nekadanje slavlje zamijenilo je razoarenje
i neviena nacionalna deprimiranost.
Redali su se politiari u Beogradu i
Banjoj Luci koji su presudu nazivali
politikom i potvrdom mrnje prema
Srbima. Masovni zloini srbijanskog
reima, koji su u osnovi ove odluke o
Kosovu, opet su svjesno zapostavljeni.
Nakon te, uslijedila je oslobaajua
presuda dr. Ganiu kojom je stavljena taka na stravinu srpsku politiku
negiranja genocida i sijanja lai pred
svakom vrstom velikosrpskog zloina.
Predsjednik Boris Tadi je pred Skuptinom Srbije, 26. jula ove godine, priznao da je bio svjestan poraza pred Sudom pravde i pobjede Kosova. Sudski
sluaj dr. Gania upravo je vjeto rastegnut da bi se, nakon izgubljene bitke
sa Kosovom, umirile nacionalne rane

zatvaranjem u beogradskom kazamatu, ni krivog ni dunog, biveg bosanskog predsjednika dr. Ejupa Gania.
Nad bonjakim narodom su srpske
lai redovno palile i godinama bile prihvaene od meunarodne zajednice,
bez previe analiziranja i ispitivanja.
Ovaj put, lai su pred sudom u Londonu nazvane pravim imenom, a usta
laova zaepljena. Nakon
presude pred Sudom pravde,
prije tri i po godine, sjeamo
se kako su horski pokrenute srbijanske lai i negiranja
genocida i zloina protiv
ovjenosti nad Bonjacima
u BiH. Bilo je neizdrljivo
sluati posljednje prevarante
iz injela Milorada Dodika
kako izmiljaju zloine nad
Srbima i bosanskim patriotima prijete sudskim procesima. Sjetimo se postavljanja onih
silnih tabli po Sarajevu, na mjestima
izmiljenih srpskih stratita. injeno
je to u gradu koji je potpuno poruen
u brutalnoj troipogodinjoj opsadi, iji
su stanovnici kasapljeni i ubijani pred
kamerama. Nema sumnje da je toboe
tolerantni Tadi dobro isplanirao tota protiv BiH, pa i ovaj progon dr. Gania. Sve bi to uspjelo da smetnje na
vezama nije proizveo Tadiev dvorski
ljubimac Dodik. Ve godinama je ovaj
neozbiljni i neartikulirani politiki lider RS najbrutalnije negirao zloine
nad Bonjacima. Dan uoi ovogodinje
denaze u Srebrenici, Tadiev ljubimac
je sredio dodjelu odlikovanja Karadiu, a sam otkrio bistu osuenom
ratnom zloincu generalu Taliu. Uas
je bio potpun, ponienje je bilo neizdrljivo, ali su Bonjaci ostali mirni.
Nasuprot tome, nakon sudske odluke
o Kosovu, Milorad Dodik vie nije
znao ta pria, dok se nakon odluke
o Ganiu mentalno potpuno izgubio.
Izgledao je kao neko potpuno svjestan
da e jednog dana morati odgovarati za
svaku izgovorenu rije. On nije bio ni
u kakvoj zabludi. On je znao da negira zloin genocida. On je znao da time
poniava rtve i kopa po neijim duama i dubokim ranama. On je u tim
laima elio biti to brutalniji. Oni kojima su zloinci ubili voljene najbolje
znaju ko je Dodik i ta ga ubrzo eka.
30. juli - 18. aban

Impressum
Izdava
GID SAFF
Velikog sudije Graee 25, 72000 Zenica
Trg solidarnosti 13, 71000 Sarajevo
mob: +387 61 255 322
distribucija: +387 62 287 412
irorauni kod Raiffeisen banke dd BiH,
Filijala Zenica
(KM) 1610550001210010
(DV) 502012000550080
swift: RZBABA2S
Glavni i odgovorni urednik
Semir Imamovi
Redakcija
Abdusamed Nasuf Buatli,
Nusret Hodi, Ezher Beganovi, Ramiz
Hodi
DTP
Fadil Pezo
Lektor
Abdulmedid Nezo
Stalni saradnici:
Subai H. Demal, Ismail Ibrahim, Meho
Bai, Fatmir Alispahi, Safet Kadi,
Abdulvaris Ribo, Almir Mehoni, Amir
Durmi, Saladin Kovaevi, Sejfudin
Dizdarevi, Esad Mahovac, Abdulmedid
Nezo
Ostali saradnici:
emso Tucakovi, Ekrem Tucakovi, Nijaz
Alispahi, Salko Opain, Nedim Harai,
Adem Zalihi, Nedim Makarevi
Direktor
Semir Muji
Direktor marketinga
Semin Rizvi
+387 62 343 635
Koordinator za dijasporu
Ramadan Ruid
+386 41 255 239
tampa
Emanet Zenica
asopis izlazi svakog drugog petka.
Rukopisi, diskete i fotografije se ne
vraaju.
ISSN 1512-651X
redakcija@saff.ba
saffmagazin@yahoo.com

www.saff.ba

asopis je upisan u evidenciju javnih glasila

u Federalnom ministarstvu obrazovanja,
nauke, kulture i sporta pod brojem 622

Hutba

Onaj ko ubije je
ovjeka, kao da j
sve ljude
Prilikom posjete reisul-uleme
porodici Tarika Ljubukia,
stameni otac i majka, kao i
supruga i ostali lanovi ue
porodice nisu pozivali na osvetu
ni kaznu. Njihove rijei bile
su pune ljudske i vjernike
veliine: Ako je pogibija
naeg sina cijena da drugi ive
sigurno, naim je srcima lake

Hatib: Vehid ef. Arnaut, glavni

imam Medlisa Bugojno

vala neka je Uzvienom Allahu, koji druga nema i kome

niko i nita nije slino. Njemu dove upuujemo, od Njega pomo i zatitu traimo, Njegovoj se
milosti nadamo na Dan kada nita
nee biti dovoljno za spas, ako nam
se On ne smiluje. Neka je salavat i
selam na sve poslanike, odabrane
Allahove robove i miljenike. Salavat i selam na posljednjeg poslanika
Muhammeda, a.s., njegovu asnu
porodicu i plemenite ashabe, kao i
na sve sljedbenike koji su umirali sa
ehadetom na usnama. Mahsus selam bosanskim ehidima s dovom

Dozvolite mi, draga brao, da sa ovog

asnog mjesta, danas podijelim sa vama
neka razmiljanja o onome to nas je
zadesilo.
Tri su razloga zbog kojih sam, kao i
veina vas, duboko pogoen i povrijeen.
Prvi razlog je da se dogodilo ono to
smo gledali, i od ega smo strahovali da
se i nama ne dogodi. Dogodio se strani
da im bude kabul ehadet, a nama teroristiki in koji nas je podsjetio na slinjihova rtva opomena i sjeanje da ke iz Iraka, Afganistana, Pakistana, gdje
ustrajemo na putu Istine i pravde.
gledamo kako muslimani jedni druge
ubijaju i gdje vidimo prolijevaTri razloga za
nje nevine krvi. Ovdanji mupovrijeenost
slimani nisu nikada u svojoj
povijesti biljeili sline pojave.
Draga brao i sestre!
Da li se to ostvaruju crne slutNavrava se sedamnaest
nje naih dumana i njihove
godina od stravinog zloielje da nas, nau domovinu i
na nad kojim se svake godinau vjeru predstave kao prine iznova pitamo i traimo
jetnju svijetu i miru u njemu?
odgovore na pitanje zato?
Postajemo li poligon nesigurZato je u naselju Vrbanja
nog ivljenja i meusobnog
ubijeno 45 civila od strane
ubijanja?
njihovih komija? Prilika je
Drugi razlog je da je neko
Kao i u vrijeme
ovo da ponovno upitamo,
ko je poinio zloin pravdao
najteih ratnih
zato pravdi nisu privedeili pravda to vjerom, i uenjem
iskuenja,
ni poinioci ovog zloina,
vjere dini islama. Zar vjekojima je
zato je pravda tako spora,
ra koja je izjednaila ubistvo
odlijevao ovaj
zato porodice stradalih ne
jednog ovjeka sa ubistvom
grad i njegovi
mogu dobiti makar mrvu
cijelog ovjeanstva moe biti
ponosni
ljudske pravde za smiraj???
motivom za ubijanje nevinih
stanovnici, nije
Koliko e jo trebati da se
ljudi? Zar vjera koja ui da je
se vidjela elja
poinioci privedu, a nalodirnuti u ast ovjeka tei griza osvetom,
godavci kazne?
jeh nego sruiti Kabu moe
nego strpljivost biti opravdanje za ubijanje neI dok postavljamo pitai dostojanstvo.
nja o zloinu koji ve sedavinih? U ime koje vjere i kojih
mnaest godina opominje i
uenja moe biti uraen ovapritie ovaj grad, nedavni
kav nemilosrdni i uasni in?
teroristiki in u Bugojnu,
U ime vjere kojoj mi pripadadoveo nas je, naalost, meu top vi- mo, u ime dini islama, nikako i nikada!
jesti domaih i svjetskih medija. Ne postoji nain da se vjerom opravda
Zateeni, ranjeni, zbunjeni, uznemi- ubijanje nevinih ljudi i unitavanje matereni, okahreni do bola, postavljamo rijalnih dobara, posebno ne islamom koji
pitanje: zato?
je ist od svega to mu pripisuju neznalice
30. juli - 18. aban

ednog

je ubio

i pokvarenjaci! Trei razlog zbog kojeg

sam duboko potresen i uvrijeen jeste da
se u narodu koji je doivio deset genocida, pokopao 200.000 ubijenih, preivio
genocid Srebrenice, moe pojaviti osoba
koja ubija druge na pravdi Boga. Umjesto
pouke iz tekog preivljavanja svih holokausta naeg naroda, zar brinuti o meusobnom ubijanju. Nije li bilo i previe
ubijanja, krvi i boli? Kako se teko uzima
pouka i kako se brzo izlazi na stranputicu!
Tri razloga za ponos
Tri su me razloga, draga brao, u svoj
ovoj tuzi, uinila ponosnim i elim da ih
podijelim sa vama danas, kao to smo
ih svi, dijelili ovih dana. Prvi je ponos i
dostojanstvo ovog grada i njegovih stanovnika. To je na najbolji nain potvrdila
denaza nastradalom policajcu, rahmetli
Tariku Ljubukiu. Na licima se osjetila
tuga i nevjerica, alost i utnja. Kao da je
grad tiinom pokazivao svu bol i alost,
kako za tim to se dogodilo, tako i za nevino stradalim sugraaninom. Kao i u
vrijeme najteih ratnih iskuenja, kojima
je odlijevao ovaj grad i njegovi ponosni
stanovnici, nije se vidjela elja za osvetom,
nego strpljivost i dostojanstvo. Tarik je
ispraen sa ovoga svijeta u skladu sa viestoljetnom tradicijom ovdanjih muslimana, u tiini i suzama u oima. Bio
je to dan tuge i dostojanstva kojima je
odisao grad. Drugi razlog koji me uinio
ponosnim jeste dranje porodice rahmetli Tarika Ljubukia. Prilikom posjete
reisul-uleme porodici Tarika Ljubukia,

stameni otac i majka, kao i supruga i

ostali lanovi ue porodice nisu pozivali
na osvetu ni kaznu. Njihove rijei bile su
pune ljudske i vjernike veliine: Ako je
pogibija naeg sina cijena da drugi ive sigurno, naim je srcima lake. Pred tom
ljudskom veliinom mora se stati i osjeati ponosnim, da imamo takve oeve i
majke, supruge i roake. Njihovo dranje
potvrdilo je stamenost i vjerniko dostojanstvo. Trei razlog je hrabrost i odlunost naih policajaca. Kako drugaije
opisati pribranost da se uhvate poinioci,
i zadri hladna glava u trenutku u kome
su mogli, skoro cijela smjena, izgubiti ivote. Strano bi bilo i zamisliti ta bi se
desilo da poinioci nisu uhvaeni i privedeni. Uprkos svim nedaama koje prate
njihov rad, dovoljno je razloga da budemo ponosni na njih.

osjetili nesigurnim kada su nakon 11.

septembra bili stavljeni u kontekst sukrivaca. Muslimani su ni krivi ni duni u
vedskoj, Francuskoj, Njemakoj, Kini,
Americi i drugim zemljama gubili poslove, prijatelje i poslovne kontakte samo
zato jer su bili muslimani, a svi su muslimani bili potencijalni teroristi. Takav
pristup nije nikome donio dobra. Stoga
me brine i plai ponaanje slubenika,
koji generalizirajui krivicu, proizvode
strah i brigu kod ljudi koji nemaju nikakve veze sa terorizmom i teroristima.
Na ovakav nain se problem ne rjeava,
nego produbljuje i proiruje. Trei razlog
je cijepanje zajednice muslimana i otvaranje novih demata. Teroristiki akt u
Bugojnu desio se na dan kada smo potvrivali svoju petstogodinju opstojnost na
ovim prostorima. Ovim inom napadnuta je drava jer je napadnuTri razloga za zabrinutost
ta zgrada policije, napadnuta
Ueni bi
je naa vjera, jer se u njeno
trebali ukazati
Svakako postoje i razlozi
ime opravdavao ovakav nehuna devijantno
zbog kojih sam zabrinut kao i
mani in, napadnuta je naa
tumaenje
svi vi, a ja bih danas naveo tri
tradicija koja je taj dan obiljevjere, organi
koja mene najvie brinu. Prvi
avala svoj jubilej, napadnuta
drave trebali
je razlog utnja ili nikakav odje Zajednica muslimana jer
bi kazniti
govor na ono to se dogodilo.
su napadnuti njeni lanovi
poinioce i
Kao da se krivica prebacuje sa
i naruena njena sigurnost.
nalogodavce,
jednih na druge smatrajui
Potpuno mora biti jasno da ko
dok bi ira
da e se tako problem rijeinapadne ove vrijednosti: dradrutvena
ti. Kada se desio prvi ovakav
vu, vjeru, tradiciju i zajednicu
zajednica
teroristiki in u Saudijskoj
ne pripada nama. U zatiti
trebala pruiti
Arabiji, nita nije vie bilo
ovih vrijednosti, posebno isvaku vrstu
kao prije njega. Vrijedi navota ljudi, svi moramo uiniti
podrke
pomenuti rijei predsjednika
mnogo vie. Teroristiki in
na putu
Amerike nakon 11. septembra
to se dogodio u Bugojnu trepostizanja
kada je kazao da nita vie
bao bi sve zabrinuti i pozvati
sigurnosti svih
nije isto kao prije toga. Slina
na odluno djelovanje. Ueni
graana
je situacija i u Engleskoj,
bi trebali ukazati na devijanpaniji, Turskoj... ta se kod
tno tumaenje vjere i odluno
nas promijenilo? Tek nekose tome suprotstaviti, organi
liko sjednica, novinskih studrave trebali bi kazniti poipaca, saopenja i mnogo meusobnih nioce i nalogodavce te sprijeiti mogue
optuivanja i podsjeanja na to nisam sline sluajeve, dok bi ira drutvena
li ja o tome govorio i pisao, ali me niko zajednica trebala pruiti svaku vrstu ponije ozbiljno shvatao. Ovaj problem je drke na putu postizanja sigurnosti svih
mnogo vie nego razlog za prozivanja graana. Ono to se dogodilo u Bugojnu
ili potkusurivanja. Ova utnja ne vodi neka bude pouka da nam se nikada i nigdobru, a Bog najbolje zna! Drugi razlog dje ne ponovi, a Allaha, d.., molim da
je generaliziranje krivice. Kada se govo- nam dadne snage da pouku primimo.
ri o terorizmu i borbi protiv njega jasno
Hvaljeni i Premilostivi Boe, pomose moraju imenovati poinioci i utvrditi zi nam i daj da ivimo kao Tvoji iskreni
nalogodavci. Prozivanja tipa, vehabi- robovi i umiremo u pokornosti Tebi, zaje, selefije, tekfirlije, bradonje i sl., kao i dovoljni Tobom kao Gospodarom, a Ti
mahanje spiskovima sa hiljadama imena nama kao robovima! Amin!
vode u nove sumnje i sukobe. Nisu li se
(Hutba odrana u damiji Princeze
svi muslimani irom svijeta odjednom Devhere u Bugojnu 23. 7. 2010.godine)

30. juli - 18. aban

Hutbe iz tri sveta mesdida

Mekka: Dr. Usama Hajjat

Medina: Salah el-Budejr

dobrih djela

Vatru

Natjecanje u injenju Upozorava

Prijevod: Amir Durmi

rao muslimani, uistinu je ovjekova tenja za postizanjem visokih stepena kao i njegova enja za stjecanjem
onoga to je dobro, lijepo i pohvalno,
najbolji pokazatelj da je njegova bit ista
i neokrnjena, i da je njegova dua neiskvarena. Isto tako, ukoliko osoba udi
za neim to je runo i loe, to je grijeh
i zabranjeno, i to u osnovi ovjeku donosi samo ponienje na ovom i kaznu
na buduem svijetu, to je najbolji pokazatelj pokvarenosti dotine osobe. U to
recimo spada i to da ovjek kod druge
osobe vidi neke od Allahovih
blagodati kojima je On dotinu osobu obasuo, i iz iste
Vjernika dobra
zlobe i zavisti eli da te bladjela koja
godati kod nje nestanu jer ih
musliman nikada ne smije
ini nikada ne
on ne posjeduje. Jo gore od
na putu stjecanja dobrih djesmiju uiniti
toga je kada ovjek eznutla initi ono to mu je Njegov
obijesnim, niti
ljivo gleda u one koji okreGospodar zabranio. Tako
se on zbog njih
u glavu od Allahove vjere,
naprimjer, nikada ga ne smije
treba oholiti i
koji Mu danonono grijee
obuzeti samodopadanje i zauzdizati nad
i upranjavaju svakovrsne
divljenost samim sobom, niti
drugima.
oblike grijeenja, i eli se s
sebi smije umisliti kako je on
njima poistovjetiti i grijeiti
potpun i u ljudskom domenu
kao oni. Uistinu, sve ono u
savren, a na druge gledati
emu oni uivaju na ovom svijetu samo okom potcjenjivanja i podozrenja. Reje kratkotrajna obmana i varka koja e kao je Poslanik, s.a.v.s.: Dovoljno je zla
uskoro nestati, a ono to je kod Allaha, ovjeku da prezire svoga brata muslimavjeno je. Obraajui se Svome Poslani- na. (Muslim) Isto tako, vjernika dobra
ku, s.a.v.s., Uzvieni Allah je rekao: I djela koja ini nikada ne smiju uiniti
nikako ne gledaj dugo ljepote ovoga svijeta obijesnim, niti se on zbog njih treba
koje Mi kao uitak raznim sortama ne- oholiti i uzdizati nad drugima. Rekao
vjernika pruamo, da ih time na kunju je Poslanik, s.a.v.s.: Uistinu mi je Allah
stavimo, ta nagrada Gospodara tvoga je objavio da jedni prema drugima budete
bolja i vjena. (Taha, 131) Vjernici se, ponizni, da se jedni nad drugima ne uzdakle, trebaju zaokupiti injenjem djela diete i da jedni drugima nepravdu i zlo
koja e im uz Allahovu pomo i milost ne inite. (Muslim) Zato, bojte se Allaosigurati vjeno uivanje. Na tom putu ha istinskom bogobojaznou i trudite
se trebaju truditi, ulagati svoj maksi- se da vae natjecanje u injenju dobrih
mum, pa ak se i takmiiti. Rekao je i izbjegavanju loih djela bude iskreno,
Uzvieni Allah u prijevodu znaenja: i niim mimo traenja Allahovog zadoSvako se okree prema svojoj Kibli, a vi voljstva pomueno. To je istinski put ka
se potrudite da druge, inei dobra djela, preporodu i konanom trijumfu islampreteknete!(El-Bekare, 148) Meutim, skog ummeta.
30. juli - 18. aban

Prijevod: Semir Imamovi

llah Uzvieni stvorio je ljude da

bi Ga iskreno oboavali, pokazao
im dokaze Svoje veliine i uzvienosti
kako bi Ga se bojali, pojasnio estinu
kazne koju je pripremio za nevjernike
ne bi li to udaljilo ljudsku duu od
zablude i zla i podstaklo je da u Njegovoj uputi potrai spas i sreu. Zato,
to dalje od onoga to nam je on zabranio i na iju nas je tetnost upozorio, i opskrbimo se strahom od Vatre
koju je spomenuo i opisao u Svojoj
asnoj Knjizi, i o kojoj nas je izvjestio
Njegov Poslanik, sallallahu alejhi ve
sellem. Vatre za koju je Uzvieni, u
prijevodu znaenja, rekao: U Sekar
u Ja njega baciti a zna li ti ta je
Sekar? Nita on nee potedjeti, koe
e crnim uiniti, nad njim su devetnaestorica (El-Muddessir, 26 30).
Njen plamen niko ne moe ugasiti,
niti njenu eravicu priguiti. Vatra
iji e stanovnici biti udaljeni od svakog dobra, a blizu svakom zlu, nesrei i beznau. Dehennem, u kojem e
gorjeti; a grozne li postelje! (Prijevod
znaenja, Sd, 56) Svaki spomen njenih vrata, slojeva i provalija iznova
ulijeva strah u srca bogobojaznih,
daje im pouku i nagnava ih na jauke
i pla. U tom smislu su Poslanikove, sallallahu alejhi ve sellem, rijei:
Tako mi Onoga u ijoj je ruci moja
dua, da znate ono to ja znam, malo
biste se smijali, a puno vie plakali.
Upitan o onome to je vidio, rekao je:
Vidio sam Dennet i Vatru. (Muslim) Numan ibn Beir, radijallahu
anhu, pripovijeda: uo sam Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, kada
je, drei hutbu, rekao: Upozoravam
vas na Vatru! Upozoravam vas na Vatru!, toliko ga je to ponijelo da mu
je spao ogrta sa ramena. (Ahmed)

Kuds: Muhammed Selim

je ispred vas,
am vas na Neprijatelj
a iza vas su muslimani koji su vas
ostavili na cjedilu

Prijevod: Esad Mahovac

O
Vatra koju
potpaljujemo
na ovome
svijetu tek je
sedamdeseti
dio
dehennemske
vatre. Svaki
od njenih
69 dijelova
jednako je vru
i estok.

Poslanik,
sallallahu
alejhi ve sellem, takoer je rekao: Nikako
ne smeite s uma dvije
velike stvari: Dennet i
Dehhennem. Zatim
je zaplakao toliko jako
da su suze nakvasile
krajeve njegove brade, i rekao: Tako mi
Onoga u ijoj je ruci
moja dua, da znate o
onom svijetu ono to ja
znam, otili bi ste tamo gdje vas niko
ne moe vidjeti i svoju glavu posuli
zemljom. (Ebu Jala) Dennet je blii ovjeku od sveza na njegovoj obui,
a isto tako i Dehennem. Vatra koju
potpaljujemo na ovome svijetu tek je
sedamdeseti dio dehennemske vatre.
Svaki od njenih 69 dijelova jednako
je vru i estok. Zamislimo taj prizor: Dehennem e na Sudnjem danu
biti dovuen sa sedamdeset hiljada
povodaca, svaki povodac e drati i
vui sedamdeset hiljada meleka, vrit
e od bijesa i srdbe. Kada ga zloinci
ugledaju, postat e svjesni svoje propasti. Od silne muke past e na koljena, i shvatiti da su bili u zabludi, ali
emu tada shvatanje i razumijevanje?
Rei e: Kamo sree da sam se za ovaj
ivot pripremio! Tog Dana niko nee
kao On muiti, i niko nee kao On u
okove okivati! (Prijevod znaenja ElFedr, 24 26).

muslimani, neprijatelj je ispred

vas, more iza vas i ne preostaje vam nita drugo, tako mi Allaha, do
strpljivost. Ovo su bile rijei koje je Tarik b. Zijad rekao svojim vojnicima u
tekim trenucima. Ove rijei nisu daleko od onoga to mi ovdje doivljavamo:
neprijatelj je ispred nas, a iza
nas su muslimani koji su nas
ostavili na cjedilu. Jedino to I nemojte rei:
nam preostaje jeste da uzmeNa neprijatelj
mo pouku iz greaka drugih,
pripravnosti je i to da se uvaje gori od nas
a ne da sluimo historiji kao
mo zavjera koje se kuju protiv
i nee nas
pouka. Prije vie vjekova na
naih sestara, supruga i keri.
pobijediti, pa
ovom tlu stajao je Sad b. Ebi
Svjedoci smo da se ovih dana
makar mi i
Vekkas i itao oporuku Omemeu nama rasturaju papiri sa
grijeili, jer
ra, radijallahu anhuma, dok
brojevima telefona na kojima
koliko je onih
se spremao za boj na Kadisise naim enama nudi blud. O
koje je Allah
jji. Stajao je licem okrenut ka
keri Omerove, uvajte se ejunitio drugim
neprijatelju nita manje jakom
tanovih spletki i unitite svaki
ljudima zbog
od ovoga danas kojem mi
papir koji doe u vae ruke
njihovog
gledamo u lice i udimo se:
ili u ruke vaih keri. Druga
grijeenja...
Zato su svi protiv nas?! Prva
taka Omerovog vasijjeta jeste
taka Omerovog vasijjeta bila
da se uvamo grijeha: Za vas
je bogobojaznost i obezbjeevie strahujem od grijeha nego
nje materijalnih uzroka pobjede: Opo- to strahujem od neprijateljskog oruja...,
ruujem vam bogobojaznost u svakom jer grijesi spreavaju dolazak Allahove postanju... Prvi stepen bogobojaznosti jeste moi i pobjede. Pa hoemo li se pokajati
izvravanje Allahovih naredbi i izbjegava- ili emo i dalje Allahu grijeiti. Navest u
nje Njegovih zabrana, a da li muslimani samo jedan primjer naeg grijeenja: Nae
u Bejtul-Makdisu pri sebi imaju ove stva- svadbe sadre mnotvo velikih grijeha. Tu
ri?! Mislim da odgovor na ovo pitanje je nezaobilazna muzika i razvratan govor,
predstavlja ponienje. Materijalni uzroci tu je razgoliavanje i mijeanje mukaraca
nam, takoer, nedostaju. Pripravnost (ri- i ena. Rasipa se imetak i nerijetko konbat) kojom smo zadueni ne izvravamo zumira alkohol, a sve to su grijesi. Allah
kako to Allah od nas zahtijeva. Koliko Uzvieni kae: A sve smo prema grijesima
meu nama ima onih koji prodaju svo- njihovim kaznili... (El-Ankebut, 40). O
je nekretnine i imanja neprijatelju. Ovo muslimani, nemojte da vas obmane otvoje vakuf islama i niko nema pravo da ga reni kufr vaih neprijatelja i da mislite da
izdaje neprijatelju. A oni koji od nas to ete i pored grijeha biti potpomognuti.
ine, ne zasluuju da sa njima govorimo, Omer, radijallahu anhu, preduhitrio vas
da slijedimo njihovu denazu ili da moli- je i rekao: I nemojte rei: Na neprijatelj
mo za milost. Jedan od najveih uzroka je gori od nas i nee nas pobijediti, pa majeste da oivimo muslimansko bratstvo kar mi i grijeili, jer koliko je onih koje je
meu sobom, jer Allah kae: Jedino su Allah unitio drugim ljudima zbog njihovjernici braa. (El-Hudurat, 10). Od vog grijeenja...
30. juli - 18. aban

Polumjesec
Oruane snage Bosne i
Hercegovine

Parlamentarna skuptina Bosne i Hercegovine

Dodikovih klovnova
I BiH postaje agresorska Cirkus
a posljednjoj sjednici PredstavniN
kog doma Parlamentarne skuptizemlja
ne Bosne i Hercegovine, pred odlazak

na godinje odmore, srpski predstavnici iz Republike Srpske napravili su

pravi cirkus. Za cirkusiranje u Parlamentu srpski politiari su se pravdali
ulaskom Nae Dizdarevi u nikabu.
Drago Kalabi i kolege mu iz Dodikovog SNSD-a iznijeli su niz sramnih
kvalifikacija na raun Nainog nikaba. Dodikovim klovnovima u liku
Kalabia i ostalih pridruio se i Vinko
Zori koji se javno izjasnio da ga je navodno strah biti u Parlamentu BiH jer,
po njemu, nepoznata osoba sjedi u Parlamentu, a za koju on nije siguran ima
li oruje ili neto drugo. Na sve provokacije i besramno cirkusiranje Dodikovih klovnova i klovna Zoria, Naa
Dizdarevi je odgovorila dostojanstveno istiui da su spomenuti klovnovi
svojim ponaanjem pokazali da nikada
nisu potivali enu muslimanku.

redstavniki dom Parlamentarne

skuptine Bosne i Hercegovine
potvrdio je Odluku Predsjednitva
Bosne i Hercegovine o upuivanju
pripadnika Oruanih snaga Bosne i
Hercegovine u misiju Snaga meunarodne sigurnosne pomoi (ISAF)
u Afganistan. U prvoj turi put Afganistana ide 45 vojnika. Ovom
odlukom Bosna i Hercegovina e i
zvanino postati dio agresorskih snaga u Afganistanu. Ako neko misli
da NATO nije okupirao Afganistan,
neka proita 90 hiljada tajnih dokumenata amerike vojske objavljenih
na internetskoj stranici WikiLeaks. Pa
ipak, bh. vojnici ovom misijom najvie rizikuju. Oni koji preive rat u
Afganistanu, zaradit e velike novce.
A oni koji ne uspiju preivjeti, njima
novci nee ni trebati. Iako bosanskohercegovake vlasti vole rei da nai
vojnici idu u Afganistan radi ugleda
BiH i obezbjeenja meunarodnog
mira, nai vojnici e u Afganistanu
samo predstavljati sebe i sebi obezbjeivati finansijsku sigurnost. A kada
je u pitanju ugled BiH, e ba nam je
ugledna zemlja kad se taj ugled mora
dokazivati kroz uee u agresiji druge zemlje.
Dodikovih eura spreman ii do
kraja.

Vlai

Mani zemlju koja vehabija nema

iednevno medijsko naklapanje o

navodnom okupljanju vehabija
na Vlaiu do kraja je ogolilo kome
i zato najvie treba pria o vehabijama. Zato je to tako? Bh. mediji su
danima izvjetavali, nagaali i strane prie ispisali i ispriali o jednom
dogaaju koji se uope nije dogodio
niti se trebao dogoditi. Prema izvjetavanjima spomenutih medija, ovo se
naroito odnosi na medije iz Republike Srpske, oni su eljno oekivali da
30. juli - 18. aban

10

se okupe, kako to oni kau,

vehabije na Vlaiu. Takvim medijskim centrima
ne bi smetalo da se njihove
vehabije okupe na Vlaiu u
skladu sa pozitivnim zakonskim normama ove drave,
njima je bilo najvanije da
se taj skup desi pa da oni
onda mogu izmiljati ta im
je volja. Kako bi tek izvjetavali da se taj skup stvarno
desio, kad su se toliko nalagali o neemu to se uope
nije dogodilo. Ovaj sluaj
je pokazao koliko pojedini
medijski centri u BiH vole
vehabije i vehabizam. Takvi
mediji bi najvie voljeli da
je Bosna prepuna vehabija i da se svakodnevno okupljaju kako bi poveali
svoje tirae. Naravno, nisu problem
samo mediji. I pojedinci iz sigurnosnih slubi te drutveno-politikih
institucija ponijeli su se kao i domai
mediji. irenje straha od vehabizma
trenutno im ide od ruke. Zato, vehabije s Vlaia, okupite se vie i ispunite puke elje novinara, obavjetajaca i
politiara koji e uskoro poeti pjevati
mani zemlju koja vehabija nema.

Ugonjenje u inovjerstvo

Sulejman Tihi

Tekfirske lai o muftiji Zukorliu

roteklih dana je na YouTube servisu objavljen video uradak u

kojem se govori kako je muftija Muamer ef. Zukorli pristalica i zagova-

ra satanizma. Autori ovog sramnog

video zapisa su pripadnici tekfirske
ideologije. Principom vaenja iz
konteksta tekfirlije su izabrali neke
muftijine izjave i stavili ih u poptuno
drugi kontekst i na taj nain proizveli nekakav svoj argument da muftija
Muamer ef. Zukorli vjeruje u druga
satanistika boanstva mimo Allaha,
delle anuhu. Ko god je normalan
gledao ovaj snimak ostao je okiran
koliinom lai koje tekfirlije ire o
muftiji. Primijetili smo mnoge komentare ispod spomenutog snimka.
Ljudi se pitaju kako ti tekfirovci
smiju takvo neto izmisliti o jednom
muftiji. Naravno, odgovor tekfirlija
je jo besmisleniji nego sam video zapis. Ovo je samo jedan od dokaza na
ta su ti ljudi sve spremni. Lai i prevare, psovke i druge gadosti tekfirlijama uope nisu strane. U ostvarenju
svojih ciljeva oni sebi izgleda ohalaljuju sve. I kod njih cilj opravdava
sredstvo.

Iako mu niko nije prijetio,

Tihi je dopustio da se ire
lai o njegovoj ugroenosti

Duanka Majki

SNSD-ovkin dokaz da je Republika Srpska genocidna

tvorevina

akon presude Meunarodnog suda pravde u

Hagu da je nezavisnost Kosova valjana, odnosno da se
nezavisnost Kosova ne kosi
sa rezolucijama UN-a, u Republici Srpskoj su uslijedile
brojne i estoke reakcije. Za
ovu priliku biljeimo reakciju Duanke Majki, predsjedavajue Doma naroda Parlamentarne skuptine Bosne
i Hercegovine i jednog od
najglasnijih megafona Dodikove nacionalistike politike. Komentirajui spomenutu presudu
Meunarodnog suda pravde u Hagu,
Duanka Majki izjavila je da Republika Srpska ima teritoriju, stanovnitvo i vlast, odnosno sve elemente , da
ukoliko odlui, krene slinim putem
kao Kosovo. U ovoj reakciji Duanke Majki nalazi se jasan dokaz zato
su Srbi planirali i izveli genocid nad
Bonjacima. Prije agresije na Bosnu i
Hercegovinu, Republika Srpska nije
ni postojala pa tako nije imala ni teritorije. Agresijom na Bosnu i Hercego-

vinu stvorena je Republika Srpska, a

do teritorije se dolo tako to su etnici
etniki oistili svo bonjako stanovnitvo. Nakon to su pobili i protjerali
Bonjake, Srbi su dali sve od sebe da se
prognani Bonjaci ne vrate jer e na taj
nain sauvati teritoriju, apsolutnu nacionalnu nadmo srpskog stanovnitva
i vlast. Tako je Republika Srpska dola
do potrebnih elemenata za nezavisnost.
Da nije bilo planiranog genocida nad
Bonjacima, ne bi bilo ni Republike
Srpske.
30. juli - 18. aban

11

akon teroristikog napada u Bugojnu, bh. mediji su objavili ekskluzivnu informaciju da su vehabije
uputili prijetnje Sulejmanu Tihiu i
da je SIPA zbog toga pojaala osiguranje spomenutog gospodina. Desetak dana kasnije, Sulejman Tihie
u intervjuu za jedan ovdanji medij
priznaje da nije dobio nikakve prijetnje. Ja osobno nisam dobio nikakve
prijetnje. Iako nije dobio prijetnje od
spomenute skupine, Sulejman Tihi
nije htio demantirati navode medija. Oito mu godi, odnosno oito je
Tihi shvatio da mu se podie rejting
popularnosti ako se u javnosti puta
objavljivanje lai da mu neko zbog
neega prijeti. To bismo donekle
mogli i razumjeti, meutim plasirana vijest da mu prijete vehabije u
osnovi unosi nemir i nepovjerenje
meu bonjaki narod i zbog toga bi
odgovoran politiar morao rei istinu, a ne doputati da se ire ovakve
lai. Naalost, Sulejman Tihi oito
nije taj tip odgovornog politiara.

Nezavisne novine

Raffi Gregorian

Novinarski kodeks medija Daleko mu kua bila

zamjenik visokog meu RS-u: Lai i krivo se kuni Prviunarodnog
predstav-

role sedmice Dodikove Nezavisne novine objavile su ekskluzivnu

informaciju o otkrivanju velike koliine eksploziva u Donjem Vakufu i
sav eksploziv doveli u vezi sa moguim novim teroristikim napadom
na policiju. Vie od 40 kilograma
eksploziva velike razorne moi pronaeno je u naputenoj kui u Donjem Vakufu. Prema neslubenim
informacijama, u akciji su sudjelovali agenti obavjetajno-sigurnosnih
agencija iz BiH, a sve je odraeno u
strogoj tajnosti. Meutim, od nadlenih jo nitko slubeno nije elio
potvrditi, ali ni opovrgnuti te aktivnosti. Prema neslubenim informacijama, nakon pronalaska eksploziva,
uhien je i jedan policijski slubenik
MUP-a Federacije BiH, koji se dovodi u vezu sa vehabitskim pokretom,
piu Nezavisne novine. Samo dan kasnije Ministarstvo unutranjih poslova SBK izdalo je saopenje u kojem se
jasno istie da je vijest koju su plasirale Nezavisne novine klasina medijska
podvala. Niko se vie nije osvrnuo
na ovu medijsku podvalu Nezavisnih
novina. Nezavisne novine su se samo
uutjele i sve je tek tako zaboravljeno.
eljko Kopanja je stradao od podmetnute mine. On najbolje zna ta
znai biti rtva i kako lai i prevare
mogu nanijeti tetu drugim ljudima.
Meutim, na ovom primjeru vidimo
da Kopanja moe sebi dozvoliti i gore
stvari nego to mislimo. Kopanja je
za aku

nika u Bosni i Hercegovini,

ameriki diplomat Raffi
Gregorian, nakon dugogodinje slube u BiH uskoro
naputa poziciju u Uredu visokog predstavnika (OHR)
i seli se u Washington, gdje
e raditi u Centru za meunarodne i strategijske studije. Gregorijan je u BiH doao kao pripadnik SFOR-a
1998. godine sa zadatkom
da pomogne specijalnim snagama koje
su radile na praenju i hapenju lica
optuenih za ratne zloine. Ovaj visokopozicionirani ameriki obavjetajac
je u OHR-ovom odijelu izveo mnoge
mutne radnje. Gregorian je osmislio i
sproveo nelegalno oduzimanje dravljanstava BiH naturaliziranim licima
arapskog porijekla. Na mjesto Komisije za reviziju dravljanstva postavio
je svog pijunia Vjekoslava Vukovia koji je nedavno osuen u Rijeci
na zatvorsku kaznu zbog pomaganja
u ubistvu jednog lica. Takoer, Raffi
Gregorian je autor mnogih crnih listi

na kojima su Bonjaci predstavljeni u

najcrnjem svjetlu. Jedna od takvih listi
objavljena je u izdanjima Dnevnog avaza. Gregorian je uspjeno manipulirao
novinarima RTV Federacije BiH
BiH, naroito sa novinarima emisije 60 minuta.
U spomenutoj emisiji objavljena je gomila lai o postojanju islamskog terorizma u BiH. Ovo su samo neka od
nedjela Raffija Gregorijana. Naravno,
mnoga njegova nedjela ostat e sakrivena velom tajne. Ne znamo kakav je
njegov nasljednik, ali jedno je sigurno
gori od Raffija Gregorijana ne moe
biti.

Ludi polumjesec

Patrijarh Irinej: Veliki krstovi za spreavanje

saobraajnih udesa

rpska pravoslavna crkva

poela je sa izgradnjom
velikih krstova po Srbiji.
Prvi takav krst izgraen je
u Kragujevcu. urdevdanski krst autora Zorana Ilia
visok je 18 metara, raspona 11 metara, a na prednjoj
strani nalazi se Raspee
visine est metara, dok je
na drugoj strani ikona svetog ora, zatitnika grada,
prenika 2,6 metara. Nije
problem u izgradnji krstova po Srbiji. To je njihova
zemlja i neka rade ta im
je volja. Meutim, nismo
mogli a da ovaj put u ovu
podrubriku ne uvrstimo objanjenje
patrijarha Irineja zato Srpska pravoslavna crkva gradi krstove po Srbiji.
To je danas tako potrebno nama i
itavome svetu, jer saobraaj uzima
veliki danak, zbog ega je jedna velika
30. juli - 18. aban

12

pouka svima nama da bez blagoslova

Boijeg nikud ne kreemo i nita ne
poinjemo u svom ivotu, poruio je
patrijarh. Patrijarhu Irineju moramo
dodati jo jednu titulu saobraajac
godine u svijetu.

Bakir Hadiomerovi

Saobraajna nekultura u
Bosni i Hercegovini

Skorojeviki bezobrazluk

Ubijanje protiv kojeg se

niko ne bori

enad Avdi, urednik

Slobodne Bosne, u posljednje vrijeme esto otri
svoje novinarsko pero na
nekadanjem svom pajdau
Bakiru
Hadiomeroviu,
uredniku emisije FTV 60
minuta. Ovaj put se ismijava sa policijskom pratnjom
koja uva Bakira i njegovu
porodicu. Gledam jutros,
iz koliko-toliko podnoljive
hladovine kafanske bate
u blizini Pionirske doline,
policajca na biciklu kako se
bezuspjeno pola sata pokuava skloniti pred nepodnoljivom
vrelinom. Kasnije vidim da je jadni
policajac na specijalnom zadatku
osigurava suprugu, sina i punicu neustraivog novinara Bakira Hadiomerovia koje se nalaze u slubenoj
posjeti ivotinjama u Pionirskoj dolini. Nasluao sam se slinih traeva i
neprovjerenih informacija o zloupotrebama viemjesene policijske pratnje od strane familije Hadiomerovi;
pored ostalih i da policajci gospoi
Hadiomerovi nose cekere i vreice
kada se asistentica Pravnog fakulteta
vraa iz shoppinga. Nisam vjerovao
kako e iko nekoga zatititi dok su mu

ruke pune cekera i kesa. Bakir Hadiomerovi i njegova ekipa su izgleda

opskrbljeni svim i svaim. Osim brojnog osiguranja koje plaaju graani
BiH, Bakir i kolege mu imaju jo dosta privilegija. Ko je imao priliku da
vidi tu ekipu kada se vraa sa terena pa
usput zajedno sa gomilom policajaca
svrati u neku kafanu gdje se ima dobro
pojesti i popiti, mogao je vidjeti koliko
se ti ljudi razbacuju novcima. Njihove
kafanske raune mogu podnijeti samo
nai nezasiti politiari. Tako ti je to
kada graani plaaju. Jedi i pij koliko
hoe, a ima i za kui ponijeti, a ima i
policajaca za nosanje cekera.

Foto polumjeseca
Sarajevo: Mirni protesti pred zgradom Zajednikih institucija BiH
protiv donoenja zakona o zabrani noenja nikaba.

30. juli - 18. aban

13

posljednjih sedam dana na bh.

cestama dogodile su se brojne
teke saobraajne nesree. U samo
dva udesa poginulo je osam mladia.
Ukupno za sedam dana u BiH je poginulo preko deset graana. Stravini
prizori saobraajnih udesa iz Donjeg
Vakufa, Usore, Sarajeva opomena su
svim graanima Bosne i Hercegovine, a naroito uesnicima u saobraaju, da je propisna vonja najprea
nama, a ne nekim saobraajnim policajcima koji naplauju kazne. etvorica mladia koji su poginuli u
Donjem Vakufu vozili su se u neregistriranom automobilu, a voza je
bio pod utjecajem alkohola. Stravini
udes u Usori izazvala je neprilagoena brzina, kao i udes u Sarajevu.
Mladi ljudi vole brzo voziti, a uz to
vole i popiti. Ne moe sama policija
da stane ukraj ovoj poasti. Cijelo
nae drutvo je odgovorno za ovaj
problem, jer se radi o ivotima svih
nas. U teroristikom napadu u Bugojnu poginuo je samo jedan ovjek.
S pravom se naa drava, ali i cjelokupna javnost digla na noge da se zaustavi to teroristiko zlo. Meutim,
na drugoj strani imamo situaciju da
nam u razmaku od pet dana pogine deset mladih ljudi i niko ne mrda
prstom. Kao da se to nikoga ne tie.
Koliko budemo svjesni i odgovorni,
toliko emo postii uspjeha na poboljanju saobraaja u BiH. Do tada
emo brojati mrtve.

Politika
(Ne)nauene lekcije

Ganieva pobjeda i poraz

bonjake politike

Pie: Ezher Beganovi

dluka suda u Londonu, da oslobodi Ejupa Gania, odnosno da

odbije kao politiki motiviran
zahtjev Srbije za njegovu ekstradiciju, u
Bosni i Hercegovini je primljena sa oduevljenjem i osjeajem trijumfa pravde
nad nepravdom. Dok gospodin Ejup Gani djeluje onako kako je uvijek djelovao,
potpuno smireno i racionalno, javnost u
Bosni i Hercegovini sve ovo doivljava na
sasvim drukiji nain. Mediji u Federaciji
Bosne i Hercegovine, skoro svi odreda, na
svojim naslovnicama i u udarnim terminima navode da je odluka suda u Londonu,
da oslobodi Ejupa Gania, trijumf Bosne
i Hercegovine i da je Bosna i Hercegovina
izvojevala jo jednu pobjedu nad Srbijom,
te da je ovom odlukom jo jednom dokazana agresija na Bosnu i Hercegovinu. Ponaanje bonjakih politiara je oekivano
i u skladu sa predizbornom kampanjom.
Svi sada pokuavaju ovu pobjedu Ejupa
Gania iskoristiti za linu promociju.
Nema sumnje da odluka suda u
Londonu, da oslobodi Ejupa Gania
od svih optubi, ide u korist Bosne i
Hercegovine, meutim u stvarnosti jedini pobjednici u ovom sluaju su Ejup
Gani i njegova porodica. Ejup Gani je

Gania. Sjetimo se kako je Sulejman

Tihi, lider najjae stranke u Bonjaka,
tokom itavog procesa pred londonskim
sudom protiv Ejupa Gania, napadno i u
inad svima nama izjavljivao da su Bonjaci
u Dobrovoljakoj ulici poinili zloin nad
srpskim vojnicima. ak je i navodio da
su tada ubijene desetine srpskih vojnika. Iako je bio svjestan da takve njegove
izjave mogu utjecati na suenje Ejupu
Ganiu, Sulejman Tihi nije htio prestati davati izjave da je u Dobrovoljakoj
ulici poinjen zloin. Tihieva prva izjava nakon oslobaanja Ejupa Gania glasi: Ovakvom odlukom potvreno je da
za dogaaje u Dobrovoljakoj ne postoji
odgovornost ne samo prof. Ejupa Gania,
ve ni vojnog i politikog vrha Republike
Bosne i Hercegovine, kako je ranije utvrdio i Haki tribunal. Potvren
je i stav koji je SDA od trenutU kakvom
ka hapenja prof. Gania zajadnom stanju
stupala, da je akcija Oruanih
se nalazi na
osloboen, prije svega, zahvasnaga RBiH u Dobrovoljakoj
narod upravo
ljujui injenici da je dovoljno
ulici bila legitimna i opravdaje najbolje
bogat ovjek i da je mogao sam
na s ciljem oslobaanja nezapokazao ovaj
finansirati ovaj skupi proces, a
konito uhapenog predsjedsluaj Ejupa
druga olakavajua okolnost
nika dravnog Predsjednitva
Gania
za Gania bila je injenica da
Alije Izetbegovia. Zar ovo
je sluaj Dobrovoljaka
Dobrovoljaka ulica
ulica
nije dokaz licemjerne politiist sluaj, da nema nijednog
ke ljudi kao to je Sulejman
ozbiljnog dokaza da je na tom
Tihi. Tihievo ponaanje
mjestu poinjen zloin. Takoer, u prilog koristimo kao ilustraciju kako smo se
mu je ilo i to to je srpska strana sklona fa- mi Bonjaci ponaali dok je Ejup Gani
briciranju lai koje ovaj put nisu prole na u Londonu vodio bitku za itavu Bosnu
londonskom sudu. Meutim, ta smo mi i Hercegovinu. Umjesto da su Bonjaci
Bonjaci nauili iz ovog sluaja, hoe li nas ujedinili sve snage da se pomogne Ejupu
ovaj sluaj imalo osvijestiti da popravimo Ganiu, jedan dio Bonjaka bio je potpusve slabosti koje razdiru na narod? Iako no ravnoduan spram svega, drugi dio je
su izgubili od Ejupa Gania, Srbi mogu radio za tue interese, u emu se posebno
biti ponosni na sebe jer su svi bili jedin- iskazao Sulejman Tihi, tek trei dio se nestveni u pokuaju ostvarenja svojih ciljeva. to sekirao i pokuavao neto uraditi. Iako
I nakon gubitka su jedinstveni. Nakon su ga mnogi optuili da kroz pomaganje
oslobaanja Ejup Gani je rekao da mu Ejupu Ganiu sakuplja predizborne poeje jasno da je Bosna i Hercegovina, kao ne, Haris Silajdi je uz reisa dr. Mustafu
dejtonska tvorevina, komplicirana drava ef. Ceria dao solidan doprinos u ovom
zbog ega mu je razumljivo to nije imao sluaju i donekle osvjetlao obraz svih nas.
nikakve pomoi od drave. Meutim, ta Ejup Gani je, hvala Allahu, na slobodi,
je sa nama Bonjacima? Ko je nama bra- meutim mi Bonjaci nismo nita nauili
nio da ujedinimo sve svoje resurse i po- iz ovog sluaja. Posebno je zabrinjavajue
mognemo Ejupu Ganiu? Naalost, to se stanje u bonjakoj politici. Izbori su pred
nije dogodilo, a zna se i zato. U kakvom nama, meutim, kada sagledamo sve opjadnom stanju se nalazi na narod upra- cije i kako god okrenemo, izgleda da nam
vo je najbolje pokazao ovaj sluaj Ejupa se i nakon oktobra isto pie.
30. juli - 18. aban

14

Aktuelno
Principi Islamske zajednice u rjeavanju problema na relaciji
islamistiki pokreti i IZ u BiH

Reis Ceri: Argumenti Kurana

i sunneta, a ne represija
Islamska zajednica prema Ilmijji
ne moe biti inkvizitor, kako
to neki od nje trae, ali ima
obavezu da reagira kada uoi
da se izlazi iz okvira uenja
koja se temelje na Kur`anu,
hadisu i erijatu
Pie: Ezher Beganovi

akon teroristikog napada

u Bugojnu pojedine snage
u Bosni i Hercegovini vre
konstantan pritisak na dravne organe da poduzmu represivne mjere
protiv hiljada Bonjaka koje se sumnjii da pripadaju raznim islamistikim pokretima, kao to su selefizam,
vehabizam i slino. Istovremeno, iste
snage vre jak pritisak na Islamsku
zajednicu da sa svoje strane dozvoli
i uestvuje u represijama protiv spomenutih pripadnika islamistikih
pokreta. Naroit pritisak izraen je
prema reisu Mustafi ef. Ceriu od
kojeg neki oekuju da se u ovom problemu postavi onako kako odgovara
onima koji bi najvie voljeli da meu
nama Bonjacima nastane unutarnji
sukob. Politiari i mediji iz Republike Srpske ne prestaju da izmiljaju
lai i plae graane Bosne i Hercegovine. Stalna pria o ugroenosti
sigurnosti Bosne i Hercegovine od
ena koje nose nikab, zatim stalno licitiranje o broju terorista u BiH itd.,
stvara tenzije u naem drutvu. Naalost, kao po obiaju, bonjaki politiki predstavnici uope se ne opiru
voenju lanih kampanja protiv Bonjaka. Na analizu medijskih stavova
ne treba troiti ni vrijeme ni prostor,
jer bonjaki novinari ni sami ne
znaju na koju bi se stranu svrstali.

prema razliitim interpretacijama islama, ali je hanefijski mezheb oficijelni i mora

ga se pridravati, jer je to definirano i Ustavom Islamske
zajednice u BiH. Islamska
zajednica prema Ilmijji ne
moe biti inkvizitor kako
to neki od nje trae, ali ima
obavezu da reagira kada uoi
da se izlazi iz okvira uenja
koja se temelje na Kur`anu,
hadisu i erijatu.
Uestvujui u raspravi na navedenoj tribini,
reisul-ulema dr. Mustafa
Ceri pohvalio je i podrao inicijativu Udruenja
ilmijje na elu s predReis dr.
sjednikom
Muharemom
Mustafa ef.
Hasanbegoviem, i pozvao
Ceri podrao
Islamska zajednica je
da se pozabave ovim procesije program
kljuna institucija od koje
ma koji e, prema njegovim
Udruenja
zavisi hoemo li mi Bonjaci
rijeima, due potrajati. Reis
ilmijje u tom
iznai rjeenje za ubaene
dr. Mustafa ef. Ceri podrpogledu, a to
smutnje. Cijenei odgoao je program Udruenja
je da se ovim
vornost i dobronamjernost
ilmijje u tom pogledu, a to
problemima
naeg reisa dr. Mustafe ef.
je da se ovim problemima ne
ne moe prii
Ceria, uvjereni smo da e
moe prii propagandistiki,
propagandiIslamska zajednica zajedno
ve argumentima na osnovu
stiki, ve
sa svima nama uspjeti iznai
Kurana i sunneta, da se ta
kvalitetno rjeenje ove fit- argumentima na pitanja ne mogu rjeavati rene koja nas je zadesila na- osnovu Kurana i presijom, ve razgovorom i
sunneta
kon teroristikog napada u
argumentima akaidske dokBugojnu. U tom kontekstu,
trine, artikuliranjem idenovih je dana na Fakultetu
titeta, razvijanjem osjeaja
islamskih nauka u Sarajevu
pripadnosti zajednici i veodrana tribina Islamistiki pokre- im angamanom mladih u Islamskoj
ti i Islamska zajednica u BiH izmeu zajednici. Reisul-ulema je pozvao uleanarhije i pluralizma u organizaci- mu da se angaira upravo na ovim
ji Glavnog odbora Udruenja ilmijje principima. Raduje nas to je Islamska
IZ u BiH. Na toj tribini mogla su se zajednica pokazala zrelost i odlunost
uti jasna opredjeljenja Ilmijje u kojem da na principima islama zbije redove
pravcu je potrebno rjeavati ovaj pro- naeg naroda. Ovakva promiljanja
blem. U Ilmijji smatraju veoma zna- uleme iz Udruenja ilmijje i reisa dr.
ajnim potrebu preciziranja granice Mustafe ef. Ceria garant su da nai
gdje prestaje pluralizam, a nastaje anar- neprijatelji nee imati priliku da se nahija. Bonjaka tradicija nije iskljuiva slauju meubonjakim sukobom.
30. juli - 18. aban

15

Politika i drutvo
Suenje i ratni zloinci

Pravo i pravda Suda BiH

Iako Kurtovi nije ubio nikoga,
od Suda BiH dobio je 11 godina
zatvora, godinu dana vie od
Bokia koji je pobio skoro
hiljadu ljudi. I drugi optueni
Bonjaci nisu proli nita bolje
nego Kurtovi
Pie: Ezher Beganovi

ud Bosne i Hercegovine je, nakon razmatranja i prihvatanja

sporazuma o priznanju krivnje
sklopljenog izmeu Tuilatva Bosne i
Hercegovine i optuenog Marka Bokia, izrekao presudu kojom je optueni Marko Boki oglaen krivim za
krivino djelo zloin protiv ovjenosti
i osuen na kaznu zatvora u trajanju od
10 godina. Marko Boki je zloinac
koji je kao pripadnik 10. diverzantskog
odreda Glavnog taba VRS-a, zajedno
sa jo sedam pripadnika 10. diverzantskog odreda, 16. jula 1995. godine, u
periodu od 10 do 15 sati, strijeljao vie
stotina zarobljenih mukaraca Bonjaka iz enklave Srebrenica, od kojih su
neki imali poveze na oima, a koji su
prethodno drani zarobljeni u osnovnoj koli u Pilici, odakle su dovoeni
autobusima do mjesta pogubljenja
na ekonomiji Branjevo. Ovo strijeljanje preivjela su samo dva zarobljena
Bonjaka. Ko god proita ovu vijest,
u udu e se zapitati kako je jedan takav zloinac kakav je Marko Boki za
svjesno ubijanje vie stotina ljudi dobio samo 10 godina zatvora. U presudi Suda BiH navodi se da je ovaj sud
prihvatio sporazum o priznanju krivice
koje je sa zloincem Bokiem sklopilo Tuilatvo BiH. Ovakva lakrdija od
sudskog sporazuma svojstvena je samo
Sudu BiH. Ubijeeni smo da bi Marko Boki, da mu je sueno u Beogradu, sigurno dobio vie zatvora. Kakva
je to sudska logika koja na ovaj nain
nagrauje a ne kanjava ovjeka koji
pobio blizu hiljadu zarobljenih Bonjaka. Predstavljeno pravo i pravda Suda

tuenim Bonjacima. Svjesno koristimo izraz sudaka

bahatost, jer po kojoj logici i
kako objasniti to da Marko
Boki, za strijeljanje skoro
hiljadu ljudi, i Pako Ljubii, za planiranje, nareivanje i uestvovanje u ubistvu
vie od 100 Bonjaka i ruenja svega bonjakog, dobiju
manju zatvorsku kaznu od
Zijada Kurtovia iz Drenice
koji je za udaranje pendrekom zarobljenih Hrvata i za
gaenje cigareta na nekima
Kakva je
od njih dobio ni manje ni
to sudska
BiH rezervirani su samo za
vie nego 11 godina. Znalogika koja
Srbe i Hrvate kojima se sudi
i, iako Kurtovi nije ubio
na ovaj nain
na ovom sudu. Nije Boki
nikoga, od Suda BiH dobio
nagrauje, a
jedini srpsko-hrvatski zloje 11 godina zatvora, godinu
ne kanjava,
inac koji je nagraen od
dana vie od Bokia koji je
ovjeka
Suda BiH sporazumom o
pobio skoro hiljadu ljudi. I
koji pobio
krivici. Ima jo takvih sludrugi optueni Bonjaci nisu
blizu hiljadu
ajeva. Zbog ogranienosti
proli nita bolje nego Kurzarobljenih
prostora predstavljamo slutovi. Tako je Suad Kapi iz
Bonjaka?
aj Paka Ljubiia, zloinca
Cazina za navodno ubistvo
koji stoji iza masakra Botrojice srpskih vojnika dobio
njaka u Ahmiima i drugim
17 godina zatvora. U ovom
okolnim mjestima. I Pako Ljubii sluaju dogodio se jo jedan presedan
je nagraen sporazumom o priznanju u sudskoj praksi Suda BiH. Naime,
krivice nakon ega je dobio nagradu Apelaciono vijee Suda BiH je u vie
od 10 godina zatvora. Iako za sklapa- navrata ponitilo prvostepene presude
nje sporazuma sa Ljubiiem nije bilo i oslobodilo vie srpskih optuenika
nikakve logike, to se ipak dogodilo. za ratni zloin. Bilo je tu i veoma udKao komandant etvrte bojne vojne nih presuda. Meutim, samo u sluaju
policije HVO-a, Pako Ljubii je u ju- Suada Kapia, Apelaciono vijee Suda
tarnjim satim 16. aprila 1993. godine, BiH ponitilo je oslobaajuu prvosteuestvovao u planiranju te nareivao penu presudu i Kapia osudilo na 17
pripadnicima etvrte bojne vojne poli- godina zatvora. Slino je proao i Suljo
cije da napadnu sela Ahmie, Nadioke, Karaji iz Velike Kladue koji je takoPirie i antie. Ovom prilikom nare- er za ubistvo tri zarobljenika dobio 18
eno je da se pobije svo vojno sposobno godina zatvora. I na kraju, pred Sudom
bonjako stanovnitvo, te da se istjera BiH e uskoro poeti suenje Francu
svo bonjako stanovnitvo i njihove Kosu, Slovencu koji je zajedno sa Markue unite. U optunici stoji da je za kom Bokiem uestvovao u strijeljavrijeme ovog napada ubijeno je oko nju oko hiljadu srebrenikih Bonjaka.
100 bonjakih civila, svo bonjako Ve sada se pekulira da bi i on mogao
stanovnitvo iz tih sela je protjerano, dobiti nagodbu o priznanju krivice.
njihove kue su unitene, mnogima su Njegov advokat Duko Tomi ne vidi
nanesene duevne i fizike povrede, a razloga zato Franc Kos ne bi mogao
u selu Ahmii dvije damije su dignu- dobiti sporazum o priznanju krivice.
te u zrak. Za razliku od ovakvih pri- Na Sudu BiH najbolje funkcionira simjera, Sud BiH nimalo ne krtari na stem sporazumijevanja o krivici sa srpispoljavanju sudake bahatosti nad op- sko-hrvatskim ratnim zloincima.
30. juli - 18. aban

16

Drutvo

Zaboravljeni zloin
Godinjica mukog ubistva Magdija Dizdarevia u Mostaru

Iako je prola godina dana, iako

se zna ko je ubio Magdija, jo
uvijek ni na jednom sudu u BiH
nije podignuta optunica za
ovo ubistvo. Trenutno, prema
naim saznanjima, uope se ne
zna kada e ta optunica biti
podignuta. Stjee se dojam
upitnosti hoe li iko uope
odgovarati za ubistvo Magdija
Dizdarevia
Pie: Ezher Beganovi

role sedmice navrila se tano

godina dana od mukog ubistva
mostarskog mladia rahmetli
Magdija Dizdarevia. Podsjetimo,
bila je srijeda 15. juli 2009. godine
kada je Magdi Dizdarevi zajedno sa
bratom Edibom krenuo u damiju da
klanja jacija-namaz. O tom nesretnom dogaaju govori nam Magdijev
brat Edib: Bio je prouen ezan za jacija-namaz, a Magdi i ja sjedili smo na
sofama ispred samog ulaza u damiju
iekujui ikamet za farz-namaz. Tada
smo uli djeiju galamu i viku ispred
ulaza u harem aria damije i ja sam
ispred ugledao brata Harisa Dvizca.
Moj rahmetli brat i ja smo izali da
vidimo ta se deava. Tu ispred haremskih vrata zatekli sam Erola Beganovia kako se raspravlja sa Harisom i
pokuava da nasrne na njega. Meutim, u tom pokuaju ga je spreavao
komija Zukanovi i smirivao situaciju. Mi smo pitali o emu se radi, i od
Dvizca saznajemo da ga je udario Erol
na autobuskom stajalitu oko 20 metara udaljenom od ulaza u harem i da
je on povrijedio ruku. Tu se situacija
smirila i Erol i Zukanovi odlaze na
vrh jednog sokaka koji vodi na Hadia liman. Auto Dvizca, u kojem su mu
bili supruga i malo dijete, bilo je par-

kirano na autobuskom stajalitu od- ta optunica biti podignuta. Zbog

mah preko puta tog sokaka. Mi smo ovakvog ponaanja Kantonalnog
krenuli sa Harisom do auta da vidimo tuilatva u Mostaru stjee se dokako emo da ga odvezemo
jam upitnosti hoe li iko
u bolnicu. Magdi je zaouope odgovarati za ubistajao za nama. Prili smo
Magdi
stvo Magdija Dizdarevia.
Erolu i Zukanoviu koji su
Dizdarevi e,
Nemamo rijei kojom bistajali odmah preko puta
ako Bog da,
smo opisali ponaanje boda vidimo zato ga je udaokusiti najveu
sanskohercegovakog sudrio. Tu su se Erol i Dvizac
pravdu, pravdu
stva prema ubistvu Magdija
opet sporjekali i Dvizac
koju Allah,
Dizdarevia.
Sramnom
mu je uzvratio udarcem. Na d.., dodjeljuje odnosu naeg sudstva preto je Erol utrao u sokak na
Svojim
ma Magdijevom ubistvu
Hadia liman. Za nekoliko
iskrenim
treba pridruiti jo sramottrenutaka na vrhu sokaka
robovima.
niju utnju domaih medipojavila se grupa od otprija. Za bh. medije ubistvo
like 15 mladia, pa moda i
Magdija Dizdarevia nije
vie. Za as su napunili ulizanimljivo jer je Magdi bio
cu. U trenu su se dvije skupine spor- iskreni musliman. Da je kojim sluajekale i izbila je masovna tua. Prema jem neki musliman u Mostaru ubio
snimku, a i po sjeanju, mom rahme- Magdijevog ubicu Igora Salina, e to
tli bratu koji je stajao udaljen od mase bi bila vijest za nae medije. Sjetimo se
na sredini ulice prilazi Igor Salin i kako je Asaf Beirevi, novinar saranekoliko sekundi nakon njegovog pri- jevskog Osloboenja, umjesto da trai
laska moj rahmetli brat ostaje leati odgovornost Magdijevog ubice, daninepomian na asfaltu. Posljednji smr- ma pisao lai kako mostarske vehabije
tonosni udarac mom rahmetli bratu prijete Igoru Salinu. Ubistvo rahmeMagdiju nanio je Igor Salin. Nedugo tli Magdija Dizdarevia bit e trajna
nakon toga ja mu prilazim i vidim da mrlja na obrazu svih onih mostarskih
je u polusvjesnom stanju i da krklja. Bonjaka koji su nasjeli na medijsku
Pokuavao je progovoriti i oima mi indoktrinaciju i koji su iz mrnje preje neto iaretio, gestikulirao uka- ma iskrenim mladim muslimanima
zujui u pravcu Igora. Pokuavao je pomogli ubici Igoru Salinu da prolije
da ustane na stranu, ali nije mogao. nevinu krv njihovog komije Magdija.
Umivali smo ga vodom. Neko je po- Od medija i domaeg sudstva uzalud
zvao hitnu i odvezli smo ga u bolnicu, je oekivati pravedan odnos prema
a kasnije je morao biti operisan. Ope- ovom sluaju. Magdi Dizdarevi e,
racija je trajala otprilike dva i po sata. ako Bog da, okusiti najveu pravU petak u jutarnjim satima dobio sam du, pravdu koju Allah, d.., dodjepoziv na kuni broj. Bio je to doktor ljuje Svojim iskrenim robovima. Na
Vinkovi. Izjavio mi je sauee i re- kraju, ovaj tekst zavravamo dovom
kao da mi je brat umro u 7 sati toga Magdijevog brata Ediba: Molim
jutra. Ta vijest me jako pogodila, kao Uzvienog Allaha, Gospodara Ara
i moju porodicu.
velianstvenog, da mom bratu oprosti
Dakle, prola je godina dana od grijehe, da ga sauva od patnje u kabukada je ubica Igor Salin muki usmr- ru i dehennemske vatre i da ga uvede
tio Magdija Dizdarevia. Iako je pro- u Dennet, u drutvo vjerovjesnika,
la godina dana, iako se zna ko je ubio iskrenih, ehida, a i dobrih Allahovih
Magdija, jo uvijek ni na jednom sudu robova, a kako su samo oni divno
u BiH nije podignuta optunica za drutvo. I molim Uzvienog da ubici
ovo ubistvo. Trenutno, prema naim moga brata podari kaznu na dunjalusaznanjima, uope se ne zna kada e ku i ono to je zasluio na ahiretu.
30. juli - 18. aban

17

Kolumna
Borba za opstanak

Kosovski

marketing
Pie: Fatmir Alispahi

Albancima je svejedno ta
mi mislimo o kosovskom
suverenitetu, jer oni svoj
posao tjeraju i bez nas. A nae
antisrpsko miljenje o kosovskom
suverenitetu samo nam moe
produbiti nerazumijevanje sa
Srbima, sa kojima smo sustanari
u bosanskoj kui. Prema tome,
svako izjanjavanje za i protiv
kosovskog suvereniteta za
bonjake je prilike tetno, i
nepotrebno. Mi u Bosni ivimo
sa Srbima, a ne ivimo sa
Albancima, a Albanci na Kosovu
ne ive s nama i od nas im nita
ne zavisi. Nas bi Albanci mogli
zanimati tek kao uitelji od kojih
bismo se mogli uiti jedinstvu i
istrajavanju na zacrtanom cilju.
A ta je na cilj?

rije nego to je Meunarodni

sud pravde dao miljenje o legalnosti neovisnosti Kosova,
hrvatski lan Predsjednitva BiH
eljko Komi uzdrmao je balkansku javnost izjavom da priznaje Srbiju, ali bez Kosova. No, Komi

nema nikakve moi koja bi mogla kosovskim Albancima. Vrijedilo je

utjecati na priznavanje ovoga ili suosjeati sa kosovskim Albancima
onoga, pa je tim udnije to su me- u vrijeme tortura Miloevievog
diji u regionu toliko zabrureima nad njima, jer to
jali o ovoj incidentnoj izjasuosjeanje proizlazi iz
vi. Mogla se ta lakrdija od
opeg humanistikog i anizjave i preutjeti. Naelektifaistikog opredjeljenja,
trisana i ranjiva svesrpska
i ono je u normalnih ljujavnost je kao so na ranu
di jednako, da li se radilo
doekala izjavu hrvatskog
o Palestincima, Kurdima,
zvaninika od kojega bi se
ili juer o Albancima. Ali,
u najmanju ruku oekivala
prenoenje tog suosjeanja
neutralnost. Uistinu, a ta
na teren politike logike,
je eljka Komia briga za
gdje se Bonjaci raduju preSrbiju i za Kosovo? On je
sedanima koji njih same
svojom neutralnou tremogu doi glave iraciobao da ojaa argumente po
nalno je. Odakle proizlaPametni ljudi
kojima kosovsko pitanje
zi
bonjako radovanje
bi se trudili
nema nikave veze sa Bootcjepljenju Kosova ako
da zaglade
snom i Hercegovinom i sa
taj presedan, to cijepanje
prolost, da
viegodinjim raunicama
teritorija jedne suverene
ako treba
velikosrpskih secesionista
drave moe ojaati argui prevale
u BiH da bi nezavisnost
mente velikosrpskih secepreko jezika
Kosova trebala zakonosionista u BiH?! Svakome
tu sintagmu
mjerno voditi otcjepljenju
je drago kad se obistini da
genocid u
Republike Srpske. Ovako,
sila Bogu nije mila, pa
Srebrenici,
ako hrvatski lan bosankad silnici tresnu od zeda onoj aici
skog Predsjednitva rovari
mlju, kao to su od zemlju
Bonjaka to
po regionalnim pitanjima,
potrehali velikosrpski nacise vratila
mogla bi i regionalna pionalisti koji su s kraja 90na svoja
tanja da se ref lektiraju na
ih maltretirali Jugoslovene
ognjita prue
BiH. Bezumlje. Na prvi
i natjerali Jugoslovene da
bezbjednost i
pogled.
sigurnost i dostojanstvo
dostojanstvo
pronau u svojim nacioSrpski talibani
nalnim
suverenitetima.
Nikada se Jugoslavija ne
Otkad je otvoreno kosovsko pita- bi raspala da nije bilo velikosrpskog
nje, pa moda jo od 80-ih, postoji ira- primitivizma i kolektivnog ludila
cionalna, jednostrana i jednosmjerna o nebeskom narodu koji treba da
solidarnost bonjakog naroda sa gospodari drugima. Taman lijepo,
30. juli - 18. aban

18

udno nam je
kako barem ne
pokuaju da
zakamufliraju
tu genocidnu
sutinu koja
im bjei
iz ruku, iz
kontrole, pa
i onda kada
galame da
Srpska nije
genocidna.

Srbi su ostali da gospodare sami sebi, po Srbiji, bez

Kosova. Ljepi se i pravedniji kraj ove balkanske tragedije nije mogao zamisliti. A Srbi su mogli, da su
imali kulture i sposobnosti
da potuju druge, dovijeka
biti efovi cijele Jugoslavije,
kao to su i bili sedam decenija. Ovako su se sveli na
nonu moru, na neto to
niko nije mogao zamisliti
sredinom 80-ih. S obzirom na koliinu zla i razaranja koja
su poinili, kazna je pravedna, i lijepa. Otcjepljenje Kosova krunisano je
miljenjem Suda u Hagu o legalnosti
kosovske nezavisnosti, ime je Srbija
doivjela stravian meunarodni
poraz, utoliko to je meunarodno
pravo baeno pod noge meunarodnog konsenzusa da se iz srbijanskog
dravnog suvereniteta otpie Kosovo.
Sve ove godine velikosrpske osionosti
moglo se uti miljenje kako se srpstvo nee opametiti dok Beograd ne
doivi sudbinu Berlina, dok srpski
um ne osjeti pusto zgarita i sprene
budunosti, onako kako su to osjetili Nijemci nakon sline historijske
avanture. Na simbolikoj razini pad
Berlina je ravan otimanju Kosova iz
srbijanskog suvereniteta, jer su iza
pada Berlina stajali savezniki zloini, kakav je zloin nad Drezdenom,
nad Hiroimom i Nagasakijem, kada
su bez ikakve potrebe ubijani civili
koji su ivjeli, pa i bili rtve nacistikih vlasti; iza tog zloina nad

njemakim i japanskim
civilima stajao je savezniki konsenzus da je zloin
dozvoljen i legalan kada
ga ine jai. Napose, decenije cionistikog genocida
nad Palestincima, i godine amerikog genocida
nad muslimanima u Iraku
i Afganistanu, dokazuju
kako pravda ima dva lica,
u ovisnosti koji interesi iza
nje stoje. Tako je i danas sa
Srbijom, oko ijeg kanjavanja postoji meunarodni konsenzus, stariji od meunarodnog prava,
koje bi trebalo da garantira teritorijalni integritet Srbije i neotcjepljivost
ma kojeg dijela srbijanskog teritorija. Evropa je puna slinih pria, od
panije, Belgije, Irske, pa do Turske,
ali nikome ne pada na pamet da bi
se secesionistiki nastrojeni dijelovi
ovih drava mogli pretoiti u suverene drave. Meunarodno pravo
svima garantira ono to ovog asa
ne garantira Srbiji. Otud je danas
Srbija ono to je bila Njemaka nakon Drugog svjetskog rata, drava
koja je skrivila genocid, i koja zbog
toga treba biti dozvana pameti kroz
konkretne gubitke. Njemaka je
godinama ivjela bez stvarnog suvereniteta, njome su gospodarili saveznici, njenom teritorijom se etali
ameriki vojnici, a njemaki ovjek
se morao sviknuti na poniavajuu
cijenu uasa koji je u njegovo ime poinjen. Tako e i Srbi morati lekciju o
kolijevci srpstva, o Kosovu, uvijek
30. juli - 18. aban

19

zavravati sa spoznajom da Kosovo

vie nije srpsko, ve je albansko, zato
to je jedna generacija Srba poinila
genocid nad jednim narodom, i to
je razarala civilizacijske tekovine:
ljudske ivote, gradove i kulturnohistorijske spomenike. Svijet se zgraavao nad talibanima u Afganistanu
koji su sruili drevne kipove, ali taj
in je nitavan naspram zla koje su
poinili srpski, pravoslavni talibani, ruei Dubrovnik i Vukovar, a
potom sve one sakralne bisere po
Bosni i Hercegovini. Takav pohod
mora biti obiljeen trajnom kaznom,
za Srbe najbolnijom, kakav je gubitak Kosova. No, tu nije kraj srpskog
poraza. Slijedi ukidanje Republike
Srpske.
Pamenje i neminovnost
Iako se ponekad inilo kako e se
Bonjaci utopiti u zaborav svoga stradanja, kako e potpasti pod utjecaj
sramotnih preporuka o deviktimizaciji (air Filandra), te da u konanici
nee prepoznati politiki potencijal
svoje rtve, u ime ije istote bi se
morala izgraditi estita politika realnost u BiH posljednjih godinudvije postaje oito kako se okrupnjava i omasovljuje bonjaka svijest o
onome to je najbitnije za bonjaki
opstanak svijest o rtvi. Nisu zalud toliki dejtonski napori uloeni
u ubjeivanje Bonjaka da zaborave, i u klevetanje i kaljanje Bonjaka
tzv. islamskim terorizmom, jer oni
koji su protiv Bosne i Bonjaka
jako dobro znaju da je demokratski
i ZAVNOBiH-ski poredak u BiH
u direktnoj vezi sa drutvenim prisustvom svijesti o bonjakoj rtvi.
Negacija rtve genocida je negacija
demokratije i slobode, a priznavanje
te rtve je potvrivanje antifaistikog i slobodarskog bitka ove zemlje.
E, to su ve procesi koji se ne mogu
zaustaviti! Kod Bonjaka se odlomilo pamenje iz bezveznog stida da se
svjedoi istina, i bjelodano je da e
se taj proces razvijati dalje i dublje.
Tako je bilo i sa Jevrejima nakon
Drugog svjetskog rata. Tek oko 60ih godina poeli su ozbiljniji projekti
kulture pamenja u Jevreja, a do tada
je vladao ok od onoga to im se dogodilo. Petnaest godina od genocida
u Srebrenici, u Bonjaka sazrijeva nacionalni konsenzus o vanosti pamenja, a u emu neizmjernu zaslugu
imaju Islamska zajednica i reisul-ulema dr. Ceri, jer su uz masovne denaze uspijevali poslati poruke o civilizacijskoj superiornosti bonjakog

ovjeka, koji uprkos iskustvu ge- predstavnik, iako su ga izglasali

nocida gradi prostor razumijevanja Bonjaci. Srbe u BiH zanima koi tolerancije, a u tom prostoru ne sovsko pitanje kao i Srbe s onu strazaboravlja svoju rtvu. Danas je to nu Drine, jer oni Kosovo doivljarealnost, sve snanija i usmjerenija, vaju kolijevkom svoga identiteta.
a na putu te realnosti isprijeila se Bonjake, pak, kosovsko pitanje
Republika Srpska, koja ne moe izdr- zanima kao mogunost da se naati susret sa demokratskim standar- pakosti Srbiji i Srbima koji su tolidima, pa joj neminovno prijeti gae- ko zla nanijeli Bosni i Bonjacima,
nje. Za razliku od Kosova, koje ima iako to nema veze sa racionalnim
svoju duboku povijest, ak i nauno nazorima. Po tome ispada da eljko
obraenu u studiji Noela Malkolma, Komi udovoljava Bonjacima, kad
Republika Srpska se sva svela na svog veli da priznaje Srbiju bez Kosova.
prvog predsjednika, utemeljitelja, Kako i ne bi, kad eljko Komi
oca i praoca, koji sad sjedi u Hagu ne moe drukije ponovo zasjei odgovara za zloine genocida sti u Predsjednitvo BiH, ako za
Radovana Karadia. A svela se i na njega nee glasati Bonjaci. Jer,
Radovanovog pobratima po zloinu, Hrvati nee. Bonjaci bi trebali
Ratka Mladia. Nema tu,
razumjeti, prvo, da je neu toj Republici Srpskoj,
poteno Hrvatima izglanikakve povijesti, osim poZa razliku
savati i nametati lana
vijesti genocida. To je to, i
od Kosova,
Predsjednitva BiH, a drunita vie. Nastojanje da se
koje ima
go da je nepoteno to taj
porede Kosovo i Republika
svoju duboku
hrvatski lan Predsjednita
povijest,
Srpska diskreditirano je
eljko Komi nastoji loRepublika
u samom startu, jer jedno
viti izborne poene preko
Srpska se
ima historiju, a drugo je
nepotrebne konfrontacisva svela na
svo ukorijenjeno u zloije oko kosovskog pitanja.
svog prvog
nake biografije Karadia
Albancima je svejedno ta
predsjednika,
i Mladia. Tu se pria zavrmi mislimo o kosovskom
utemeljitelja,
ava. Kakve kompenzacije
suverenitetu, jer oni svoj
oca i praoca,
i kakvi bakrai! Reakcije
posao tjeraju i bez nas. A
koji sad
srpskih politiara iz Banje
nae antisrpsko miljenje
sjedi u Hagu
Luke na miljenje Suda u
o kosovskom suverenitei odgovara
Hagu o legalnosti kosovske
tu samo nam moe proza zloine
nezavisnosti
irelevantne
dubiti
nerazumijevanje
genocida
su, kao to je irelevantna
sa Srbima, sa kojima smo
Radovana
i izjava eljka Komia da
sustanari u bosanskoj
Karadia.
priznaje Srbiju bez Kosova.
kui. Prema tome, svako
Te izjave tek su medijski
izjanjavanje za i protiv
atraktivne, kao to je atrakkosovskog suvereniteta za
tivno i kad Ivo Josipovi
bonjake je prilike tetno,
padne sa bine u Subotici, pa se narod i nepotrebno. Mi u Bosni ivimo sa
smije to je jedan predsjednik dra- Srbima, a ne ivimo sa Albancima,
ve pao kao to i obian svijet pada. a Albanci na Kosovu ne ive s nama
ta misli Dodik, i ta misli Komi o i od nas im nita ne zavisi. Nas bi
Srbiji i Kosovu, nema nikakve prav- Albanci mogli zanimati tek kao uine i legalistike veze sa Bosnom i telji od kojih bismo se mogli uiti
Hercegovinom. To je isto kao kad bi jedinstvu i istrajavanju na zacrtavodoinstalater doao u stomatoloku nom cilju. A ta je na cilj? Mi moordinaciju da narodu popravlja zube. ramo pripremati svoje komije Srbe
No, nas ne udi Dodik i ostali sljed- na vrijeme kad nee biti Republike
benici Radovana Karadia koji pri- Srpske i kada se oni moraju osjetiti
om o otcjepljenju Republike Srpske dovoljno sigurnim pod okriljem zapokuavaju zaustaviti neminovan jednikih institucija drave Bosne i
susret genocidne tvorevine sa demo- Hercegovine. Moramo ih navikavati
kratskim standardima. Nas udi taj na injenicu da Bonjaci nee zaboeljko Komi koji bosanske interese ravljati svoje rtve, iju su smrt skrinepotrebno stavlja u relaciju pristra- vili Srbi, ali da zbog toga nee presnosti oko kosovskog pitanja.
kidati svoju ambiciju da sa Srbima
grade drutvo tolerancije i zajedniDijalog, a ne konfrontacija
tva. Kao i sa Hrvatima, svakako. U
toj racionalnoj ambiciji nema mjesta
Hrvate u BiH sigurno ni po ko- marketinkim glupostima eljka
jem osnovu ne zanima kosovsko Komia. Bonjacima konfrontacije
pitanje. A eljko Komi je njihov ove vrste ne trebaju.
30. juli - 18. aban

20

Drutvo
Pogledi

Nikab - moj izbor, moje pravo

na pokornost Allahu
Pie: Dr. Madida
Mulaosmanovi-Zalihi

a se historija zaista zna ponoviti,

svjedoci smo i mi ovih dana sluajui kako se die praina oko
pokrivanja lica ene muslimanke. Prije
samo neto vie od pola vijeka totalitarni
komunistiki reim zabranio je enama
muslimankama da pokrivenog lica hodaju
svojim arijama i evo ponovo hoe, dojueranji agresori na Bosnu i Hercegovinu
da na mala vrata sprovedu isti, nehumani,
zloinaki in, spajajui na taj nain ugodno sa korisnim. Prisjeam se ovih dana
svoje rahmetli nane, hafize Fikrete Mulaosmanovi i prie kako je to bilo u njen
vakat po Sarajevu, kako su je komunisti
prisilili da skine feredu, i evo danas ja ponovo doivljavam istu sudbinu, samo to
je to sada mnogo bolnije, jer se to deava
u mojoj Bosni i Hercegovini, zemlji u kojoj je srboetniki agresor izvrio genocid
nad nama muslimanima, zemlji u ijim je
temeljima utkano hiljade ehidskih ivota,
u Bosni ije demokratsko drutvo eli
da ima sluha za sve ljudske potrebe, pa
makar one bile i nastrane, samo se nema
sluha za ene koje ele biti pokorne Uzvienom Allahu. Bolno je doivjeti da ti se
u tvom rodnom gradu osporava osnovno
ljudsko pravo pravo na prakticiranje
vjerskih propisa, a u isto vrijeme se na sav
glas pria o demokratizaciji drutva i borbi
za ljudska prava. Radei kao ljekar u misiji
humanizma i injenja dobroinstva svim
ljudima, pogotovo djeci, ne mogu shvatiti
ljudsku potrebu da se drugima eli initi
nasilje, nametati propisi i zakoni koji jasno
ugroavaju osnovna ljudska prava i vjerska
osjeanja.
Eksperti za islam
Ne mogu da shvatim i prihvatim injenicu da mi se zabrani nain odijevanja za
koji smatram da je moje pravo, moj lini
izbor i ubjeenje. Ne elim nikoga vrijeati, pogotovu ugroavati svojim izborom
naina ivota i odijevanja, ali isto tako ne

malo dobre volje prema enama muslimankama. Radim svoj posao poteno,
odgovorno i savjesno elei biti na usluzi
svima onima kojima moj poziv kao ljekara
moe koristiti, ne pravei nikakve razlike
dozvoljavam da se meni nasilu nameu prema ljudima, vjerskom opredjeljenju,
propisi i zakoni kako u da ivim, kako u njihovom izgledu, nainu ivota, nainu
da izgledam kad izaem vani vezujui to odijevanja i sl. Pa kako onda mogu ja biti
za pitanje sigurnosti bh. graaprijetnja sigurnosti bh. graana. Do juer su pokuavali rana, samo zato to pokrivam
zni eksperti za islam, iznosei
elim poruiti
lice pred mukarcima. Kao
neutemeljene tvrdnje, pokrivasestrama koje
drugi argument za zabranu
nje lica proglasiti obiajem koji
nose nikab, da
nikaba RS-ovi parlamentarci
nema nikakve veze sa vjerom.
se ne predaju,
navode odluke vlada pojediKao da ene Poslanika, alejhisve da na
nih zemalja o zabrani nikaba,
selam, nisu pokrivale lice, kao
dostojanstven
svjesno zanemarujui usvojeda ene njegovih plemenitih
i civiliziran
nu rezoluciju Parlamentarne
drugova to nisu inile, kao da
nain, kako nas
skuptine Vijea Evrope o
generacije i generacije muslii ui naa vjera,
tome kako se ne preporuuje
manki nakon njih to nisu iustrajemo u
zabrana nikaba. Zanemaruju
nile, i napokon kao da to nisu
borbi za svoja
takoer i injenicu da smo
prakticirale ene u Bosni preko osnovna ljudska mi ovdje u Bosni autohtoni
pet stotina godina. No, danas
prava.
muslimani koji su to vjekosu izgleda palicu borbe protiv
vima prakticirali i da je BiH
ednosti ene muslimanke
jednostavno neuporediva sa,
uzeli u svoje ruke demokrarecimo, jednom Belgijom, koja
te iz RS-a. Zaista sa gnuanjem se samo danas donese takav zakon, koji je u osnomoe sluati kako politiari iz manjeg bh. vi diskriminirajui, ali donekle razumljiv,
entiteta ele ukidanje prava na prakticira- kada pokrivanje lica ena nije vievjekovnje vjerskih propisa podvui pod pitanje na praksa Belgijanki. Ali, eto, hoe nas
sigurnosti bh. graana. Mislim da su oni oni koji su do jue topovskim granatama
koji su poinili zloin genocida i koji ga skidali minareta po Bosni, sada skidanjem
danas poriu, zadnji ljudi na ovoj planeti zara sa lica muslimanki, kobajagi vodikoji bi imali pravo da priaju o neijoj si- ti u Evropu. Zasigurno, ovo je jo jedan
gurnosti. Koliko su oni zlonamjeni i lukavi razlog za dobronamjerne politiare u BiH
u svojoj nakani, pokazuje i injenica da fe- da ponu predano i kvalitetno raditi svoj
redu, zar ili nikab, ne ele nazvati pravim posao, kao to to ine oni koji ne vole ovu
imenom ve smo svjedoci ovih dana nove dravu. Moraju dobronamjerni politiari
zlobne sintagme odjea koja onemogu- u BiH pokazati da su na visini zadatka,
ava identifikaciju. Samo su nam zabora- definirajui zakon o sigurnosti graana,
vili rei kome je ona onemoguena. Znai istovremeno vodei rauna o vjerskim
li to da svaki puki prolaznik na ulici treba osjeanjima pripadnika najbrojnijeg naidentificirati enu muslimanku. Ili, da li je roda u BiH. U suprotnom, sutra moe
zabiljeen ijedan sluaj odbijanja identifi- demokratama iz RS-a pasti napamet da
kacije ene sa pokrivenim licem slubenim nejedenje svinjskog mesa ugroava prava
osobama. Naravno da nije. Znaju oni do- ivotinja, jer recimo ova ivotinja ima prabro da su ene vjernice, muslimanke, za- vo da se nae na trpezi svakog ovjeka koji
dnje koje bi se bavile prevarom, jer je vjero- eli u Evropu. I na kraju, elim poruiti
vanje u Allaha Uzvienog inkompatibilno sestrama koje nose nikab, da se ne presa prevarama, ali se struno, licemjerno daju, ve da na dostojanstven i civiliziran
kriju iza toga. Meni nikab nije smetao da nain, kako nas i ui naa vjera, ustrajemo
zavrim medicinski fakultet, niti mi danas u borbi za svoja osnovna ljudska prava,
predstavlja potekou da radim kao lje- oslanjajui se pri tome na Allaha delle akar, i funkcioniram u svojoj zajednici kao nuhu, a Allah je zaista na strani iskrenih i
koristan lan, naravno kada ljudi pokau pokornih.
30. juli - 18. aban

21

Feljton

Orgija antilog
Skrivena disertacija: Drugo poglavlje: irenje islama kao
neposredan uticaj turske vladavine (I dio)

Umjesto da povee dvije

logine stvari, uasna
bogumilska stradanja od
kranstva i tolerantnost
Osmanlija i izvede jedini
logian zakljuak o masovnom
prelasku na islam u Bosni,
prgavi, mrzovoljni i mrziteljski
Andri pravi vratolomni
preokret, lien svake historijske
istine i logike pa pie da se
ovakvo tolerantno ponaanje
Osmanlija ne sme pripisati
nekakvoj trpeljivosti, na koju se
kasnije nigde ne nailazi
Pie: Kemal Zuki

ko je neko pomislio da je Andri u prvom poglavlju ispraznio

svoj arsenal podvala i falsifikata
u cilju unakaavanja historije svoje domovine Bosne i njenog nesretnog naroda, prevario se. On e se tek u drugom
poglavlju razmahati laima i manipulacijama, sada ve sasvim oigledno u
cilju satanizacije bosanskih muslimana. On se slui svim i svaim kad sebi
postavi uasni cilj. Odmah na poetku
Andri postavlja ogavnu dilemu da li
je u samostalnoj Bosni postojala kultura, kakva je ona bila i na kom stupnju
se nalazila pre nego to su je Turci potisli i unitili, ali odmah pravi vratolomiju tvrdei da to i nema znaaja za
duhovni ivot Bosne za turske vladavine. Ma kako nekompetentni da su bili
Andrievi mentori za temu disertacije,

nevjerovatno je da ga nisu pokuali emo da nabrojimo samo neke kljune

urazumiti i navesti da izbaci ovu su- Andrieve falsifikate historije Bosne do
ludu postavku po kojoj kultura pada dolaska Turaka.
negdje s neba, neovisno o
plodnosti tog tla, o vrsti i kaKrstaki ma
rakteru zateenog naslijea i
opem stanju duha. Nakon
1. Andri je preutio,
ove nevjerovatne postavke
preskoio, nekoliko milenija
da prethodno stanje kulture
razvoja civilizacije, kulture
jedne zemlje nema utjecai umjetnosti na tlu Bosne o
ja na budui razvoj, Andri
emu postoje materijalni doiznosi kljuni uas svoje
kazi. Andri milenije razvoja
sramne disertacije. Dolazi
preuuje i svodi historiju
pasos koji je sutinska poBosne na tek nekoliko stostavka, teza disertacije, koja
ljea kada je Bosna razdise obino iznosi na samom
rana do unitenja od strane
Andri je
poetku naunog djela, a
susjeda. On to ne radi samo
maestralan
onda se kroz djelo dokazuje
iz neznanja nego i iz zlonaargumentima. Svoju osnov- majstor jezika, mjere. Prikaz milenijske traali je najjai
nu tezu Andri iznosi tek u
dicije ove zemlje dokazao bi
kad taj britki
drugom poglavlju, ali ne kao
da Bosna nije zemlja od jujezik treba
tezu koju tek treba logino
er, da je to jedna prastara
zloupotrijebiti
dokazivati, nego kao dogmu,
kolijevka civilizacije, mnoi zamutiti
kao presudu svojoj Bosni,
go razvijenija od centralne i
istinu.
bez dokaza i bez pogovora.
sjeverne Evrope koja je u to
Taj uasni pasos, kao gnojni
doba barbarska. Mogao je to
iscjedak Andrieva bolesnog
Andri u svom negatorstvu
duha, doslovno glasi: Od
objasniti i blaom junom
odluujueg znaaja je to da je Bosnu, klimom kao i sretnim poloajem na
u najkritinijem trenutku njenog du- vezi sa prastarim civilizacijama koje su
hovnog razvoja, u doba kada je previra- dolazile, sve bez izuzetka, sa Andriu
nje duhovnih snaga dostiglo vrhunac, bolesno mrskog Istoka. Amputirajui
osvojio jedan azijatski ratniki narod dugi i znaajni viemilenijski dio histoije su drutvene institucije i obiaji rije Bosne i stavljajui u prvi plan uaznaili negaciju svake hrianske kul- sne lai svog Nemca, Morica Hernesa,
ture i ija je vera nastala pod drugim Andri svjesno pravi nakaradnu sliku
klimatskim i drutvenim uslovima i Bosne jo i prije Turaka kao tamnog
nepodesna za svako prilagoavanje vilajeta na kraj svijeta, to je omiljena
prekinula duhovni ivot zemlje, izobli- tema njegovog bolesnog uma. Mogao je
ila ga i od tog ivota nainila neto sa- Andri ii i na drugaiju prevaru, mosvim osobeno. Sada postaje jasno zato gao je istinski predstaviti dugu historiju
je Andriu, da bi izveo ovakvu historij- Bosne do dolaska Turaka, a onda prei
sku vratolomiju, bilo potrebno ovakvo na la da tada sve umire. On se odluprvo poglavlje u kojem je preutio sve io za podvalu u stilu one ale da pre
to je najbitnije da bi se shvatilo stanje rata nismo imali nita, a onda su dou Bosni pred dolazak Turaka. Pokuat li Nemci i unitili nam sve. Andri se
30. juli - 18. aban

24

gike

uasno urio da smlati disertaciju iz

karijeristikih razloga, a posjedovao je i
vrlo slabo ope znanje, pa je disertacija
ispala prava orgija antilogike i podvala.
2. Crkvu bosansku, koju Andri
uporno naziva samo bogumilstvom,
pokazao je vrlo povrno, koristei neprijateljske izvore, ali i sa naglaenim negatorstvom. Bez sutinske, bar djelimino
naune obrade ove teme, nemogue je
shvatiti i objasniti bilo ta u historiji
srednjovjekovne Bosne. Andri je preutio brojne kriarske ratove koje su, po
nareenju papa, u Bosni vodili sjeverni i
zapadni susjedi. On je to moda uradio
pekulantski dodvoravajui se svojim austrijskim mentorima, ali teko je vjerovati da su ga oni prisiljavali da vri takvo
nasilje nad historijom to je u konanici
rezultiralo jednom potpuno neloginom
i nenaunom raspravom. Umjesto
istinske analize te udesne pojave Crkve
bosanske i nepojmljive upornosti kojom
se cijeli narod Bosne drao te vjere uz
stravina stradanja, Andri samo pie
u drugom poglavlju da je u zemlji besnela strana verska borba. Andri je
maestralan majstor jezika, ali je najjai
kad taj britki jezik treba zloupotrijebiti
i zamutiti istinu. Tako on istie zamrene i nezdrave versko-politike prilike
u Bosni u trenutku dolaska Turaka.
Ovim Andri imputira narodu Bosne,
pripadnicima tri vjere, da su se i prije
islama meusobno bjesomuno klali i
ubijali. On time amnestira strane nasrtljivce na posebnost i opstojnost Bosne,
strance koji su bezduno unitavali njeno cjelokupno stanovnitvo. Andri se
ne bavi fenomenom koji bi morao biti
najinteresantniji jednom knjievniku,
a to je da su pripadnici Crkve bosanske
bili banovi, kraljevi, vlastela i obian
narod. Andri takoer preuuje strane
papine instrukcije kriarima kako voditi kriarski rat u Bosni. Ili pokrstiti

Andri citira
i mrziteljske
izlive franjevca
Ivana Jukia
koji za
Bonjake pie:
Oni su postali
od zloestijeh
kristjanah,
koji svoje
gospodstvo
ne znajui
drugije
uzuvati,
poturie se.

ili iz Bosne iseliti, nareuje jedan papa, a drugi kae:

Neka ugarski kralj vojskom
napadne Bosnu, bogumilima oduzme sav posed i bana
protera zajedno sa njima.
Godine 1200. papa se obraa ugarskom kralju Emeriku
sa molbom da silom iskorijeni herezu u Bosni. Postoje
svjedoanstva da je jedan
katoliki nadbiskup hrabro
pripasao krstaki ma ....da
goni heretike u Bosni, Soli
i Usori. U kriarskom ratu
protiv Bosne 1235. g. angairani su razbojnici i palikue kojima
je obean oprost ako unite heretike i
omogue pripajanje Bosne Hrvatskoj.
Otpor ovom kriarskom pohodu prualo je cijelo stanovnitvo Bosne jer je
svima i prijetilo unitenje. Andri ne
spominje da je 1363. g. kralj Ludovik
lino vodio jedan kriarski rat na
Bosnu. Dotad neporaeni kralj doivio
je strahovit debakl u Bosni i kriarska
30. juli - 18. aban

25

je vojska u rasulu pobjegla iz

Bosne. Takav podvig bio je
mogu samo ako je cijeli narod Bosne branio svoju dravu i vjeru. I u kriarskom ratu
protiv Bosne koji je 1408. g.
vodio kralj Sigismund bestidno se priznaje da je po
obiaju maa, dao poubijati
buntovnike oba spola, ljude,
djecu i starce iz svih krajeva
Bosne. Umjesto da bilo ta
napie o strahotama nasrtaja
izvana na Bosnu u vidu kriarskih ratova i o fizikom
unitavanju zemlje i naroda,
Andri govori o podjarmljivanju sa
Zapada i o katolikoj propagandi.
Zatim izvodi smijean zakljuak da su
se ljudi Bosne meusobno ubijali zbog
vjerskih razlika te da je konano na
islam prelo plemstvo iz pekulantskih
razloga ouvanja vlastitih posjeda i privilegija, a ne masovno cijeli narod bjeei pred fatalnim fizikim istrebljenjem.
Zatim e, uprkos svim historijskim

dokazima i negirajui Truhelku bez

ijednog argumenta, ustvrditi da je prelazak na islam bio nasilan, a ne dobrovoljan. Andri e izbjei da objanjava,
zato takav nasilan prelazak na islam
nije bio u Srbiji. Upravo je narod Bosne
pokazao prosto samoubilaku privrenost Crkvi bosanskoj, dok na takvim
iskuenjima nisu bili ni Srbi ni Hrvati.
Andri izvodi sve ove historijske falsifikate kako ne bi doao do jedinog loginog zakljuka o nainu masovnog prelaska na islam u Bosni, a ne i u susjednim
zemljama. Ne objanjava da su istrajnost
i tvrdoglavost, kao i viestoljetni nasrtaji
izvana, logino rezultirali time da izmrcvareni narod Bosne dobrovoljno prie
Osmanlijama gdje nije bilo ni prisile ni
ubijanja. Andri sistematski izbjegava
da poreenjima sa Srbijom i Hrvatskom
izloi osobenost Bosne u gotovo svim
aspektima u odnosu na druge bratske
narode Junih Slovena. Bezono negativistiko prikazivanje Crkve bosanske
Andriu je omoguilo da se dodvori
i Austrijancima i Srbima koji su tada
upravo izali iz meusobnog rata. Bio
je to podvig ulizitva i karijerizma, ali
je to i najvee nasilje nad historijskom
istinom u naoj ionako nacionalistiki
obojenoj historiografiji.
Od ludo hrabrih heroja do ulizica
3. Mada je Andrieva disertacija
puna neistine i neloginih zakljuaka,
ona je dosljedna u jednoj autorovoj
nakani, a ta je da ponizi svoju zemlju
i njen narod poltroniui Austriji i
Srbiji. To nije bio nimalo lagan posao
s obzirom na dugorono loe odnose
ovih drava. Andri je to uinio na
jedini mogui nain trpajui bestidno
pod noge neprijateljima dostojanstvenu i stradalniku historiju Bosne. U
sklopu ove nemoralne nakane Andri
je preutio sistematski i brojne velike uspjehe bosanske vojske, njene
herojske podvige protiv mnogo jaih
neprijatelja, injenicu da je bosanska
vojska osvajala velike dijelove dananje Hrvatske i Srbije kao i to da su bosanski kraljevi u dva navrata vladali i
Srbijom. Mada na prvi pogled izgleda
nelogino, u istom cilju je i Andrievo
preuivanje herojskog otpora Bosne
Osmanlijama. Turcima je bilo potrebno skoro 200 godina, dakle tri
puta dui period, da potpuno pokore
Bosnu nego to im je trebalo za definitivno osvajanje Srbije. Herojska
historija Bosne do turskih osvajanja
je kolateralna teta u Andrievom renegatskom i karijeristikom putu ka
mranom cilju negiranja svega pozitivnog u njegovoj domovini. Konani

cilj ovih historijskih falsifikata je da

Bosance prikae kao ljigave i kukavike pekulante koji su odmah pojurili pod skute sultana. U istom cilju
Andri e preutjeti i herojsku borbu Bonjaka pod Husein kapetanom
Gradaeviem upravo protiv turske
vojske. On je izbjegao da napie da je
ta bosanska vojska porazila tursku regularnu vojsku na polju Kosovu, mjestu tragedije drave Srbije. Ne govori
da Bosanci nisu pripucavali kukaviki
iz busija nego su se herojski isprsili na
bojnom polju najveoj sili u regionu,
Turskoj. Kasnije e i srpski historiari
i propaganda uporno preuivati ovaj
podvig bosanske vojske na Kosovu, a
bilo je logino da to zduno prihvate
kao trijumf brae Slovena, Bosanaca,
upravo na polju najteeg poraza Srbije.
Ovim nizom preuivanja Andri
od svojih herojskih zemljaka, koji su
gotovo samoubilaki hrabri, pravi ljigavce i ulizice koji se kriju pod skute
prvog jaeg koji naie. A istina je da je
u paenikoj i krvavoj historiji Bosne
ovom zemljom haralo do danas osam
najveih armija u regionu i sve su barem jednom poraene i sve su otile.
4. U drugom poglavlju o islamizaciji Bosne Andri iznosi dvije kljune
tvrdnje, koje odgovaraju njegovoj nakani satanizacije Bonjaka, ali koje su
sasvim izvan logike i zdrave pameti.
30. juli - 18. aban

26

On s jedne strane tvrdi da je islamizacija bila prisilna, ali i govori o pokvarenom plemstvu, zemljoposjednicima,
buduim begovima, koji prihvataju
islam iz pekulantskih pobuda kako
bi sauvali posjed i privilegije. Andri
itavu stranicu troi optuujui jedino bosansku vlastelu za borbu za posjede. Kao da to nije bilo u srednjem
vijeku, pa i kasnije, u cijelom svijetu.
Andri naravno ne smatra da za bilo
koju svoju tvrdnju mora podastrijeti
historijske dokaze kao i da bi trebao
da uspostavi neku logiku unutar svojih apsurdnih tvrdnji. Andri prvo
tvrdi da su Turci htjeli da se prilagode autohtonim kulturnim prilikama,
s tim da asimilaciju prepuste vremenu, a onda izvan svake logike skae
u drugu suprotnost pa tvrdi da se to
ne sme pripisati nekom eventualno
unapred smiljenom planu, ili nekoj
trpeljivosti, na koju se kasnije nigde
ne nailazi. Da bi iznio ove kontradiktorne besmislice, Andri proputa da
kae neke injenice koje je morao znati. Naime, Turska je bila drava u usponu koja je striktno potovala pravila
koja namee vjera islam. Po toj vjeri
nasilno prevoenje u islam je grijeh
i strogo je zabranjeno. U Kuranu se
jasno kae: Kai nevjernicima: Vama
vaa vjera, a meni moja
moja. Nigdje Turci
nisu nasilu prevodili u islam, jer

za ovu istinu, navodi je usput, ali ne

ide ni pedlja dalje kako bi doao do
loginih zakljuaka da je upravo vjerska tolerancija Turaka pridobila nepojmljivo ilave i tvrdoglave Bosance
koji su odolijevali svim strahotama
krstakih ratova voenih protiv njih,
svim prijetnjama fizikog unitenja i
oduzimanja cijele imovine, ali su bez
prisile slobodno birali za njih povoljnije rjeenje.
Carstvo nebesko i zemaljsko
Umjesto da povee dvije logine stvari, uasna bogumilska stradanja od kranstva i tolerantnost
Osmanlija i izvede jedini logian
zakljuak o masovnom prelasku na
islam u Bosni, prgavi, mrzovoljni
i mrziteljski Andri pravi vratolomni preokret, lien svake historijske
istine i logike pa pie da se ovakvo
tolerantno ponaanje Osmanlija ne
sme pripisati nekakvoj trpeljivosti,
na koju se kasnije nigde ne nailazi.
Andri bezono gazi preko historije
i logike na svom mranom cilju satanizacije Bonjaka i ugroavanja njihovog opstanka
U zloupotrebi
do u daleku budunost.
narodne
Andrieva objanjavanja
pjesme Andri
da jesu, sigurno bi sada i
drutvenih pojava i kretabulazni o
Grka i Bugarska i Srbija i
nja najee su krajnje incarstvu
Crna Gora kao i Bosna bile
fantilna, ali uvijek sa zlim
nebeskom
islamske drave. A masovnamjerama. On oito zna
i carstvu
na islamizacija je upravo
da i oni koji e u buduzemaljskom
provedena u Bosni koja je
nosti uzeti njegove podvale
pa podmee
uprkos uasnim pritiscima
kao vlastiti bajrak i pokresvim
odolijevala i bila najtvrdota, da ni oni nee mariti
Bosancima da
kornija od svih u ouvanju
za istinu i logiku. Tako
su se listom
svoje posebnosti. Mora se
Andri itav problem preodluili za
rei, ako nam je imalo stalaska na islam svodi na pecarstvo
lo do istine, da su Turci bili
kulantski odnos bosanskog
zemaljsko,
manjinski narod u svojoj
plemstva kao posjednike
pekulantski
monoj imperiji na vrhunklase. On e detaljno opise brinui o
cu moi. Da su tako nasilsati sveopu srednjovjekovovozemaljskim
no prevodili u islam, takva
nu pomamu za zemljinim
dobrima
drava ne bi mogla dugo
posjedima, koja je vladala
opstati. ak i bosanski
u cijeloj Evropi, a onda je
kralj Stefan Tomaevi, ljujednostavno svaliti samo
ti neprijatelj i rtva Turaka,
na lea zemljoposjedniak i on objektivnije prikazuje tur- ka u Bosni. Presudit e prosto da su
sku vlast od samog Andria. Istina, i oni prelazili na islam da bi sauvaAndri citira pismo ovog bosanskog li i ubudue svoje posjede i privilekralja upueno papi Piju II u kojem gije. On i ne pokuava objasniti ta
pie: Turci su u mojoj kraljevini sa- je bilo sa ostalim dijelom stanovnizidali nekoliko tvrava i ljubezni se tva Bosne, takoer islamiziranim.
prema seljakom pokazuju, obeavaju Zemljoposjednici su predstavljali neda e svaki od njih biti slobodan koji znatan procenat stanovnitva. Osim
njima otpadne. Andri je znao i za toga, ni oni nisu mogli napredovati
slian odnos sultana prema Srbiji gdje u Osmanskom carstvu preko tih zeje uru Brankoviu ostavljao slo- mljinih posjeda nego svojim linim
bodu veroispovesti nasuprot stalnih sposobnostima i zaslugama, naroito
pokuaja prisilnog pokatoliavanja od u stalnim ratnim pohodima u kojistrane ugarskih kraljeva. Andri zna ma se ginulo. Ali, Andrieva mrnja
30. juli - 18. aban

27

prema begovima posebno je duboka

i slijepa. Andri uope i ne spominje teki kmetski poloaj seljatva u
srednjovjekovnoj Bosni kao i pobune
kmetova, naroito pod vladavinom
hercega Stefana Vukia, upravo
pred dolazak Turaka. Andri preuuje sve ovo, kao i injenicu da je
osmanski feudalizam donio socijalne
olakice seljacima, posebno u sluaju
konverzije u islam. Kako se Andri
sistematski kloni istine i injenica, to
je njegovo objanjenje svake historijske pojave u Bosni jedna orgija antilogike. U cilju potkrepljivanja svojih
neloginih i neodrivih teza, Andri
poziva u pomo narodne pjesme u
desetercu, Njegoa (pravoslavnog
vladiku) i Ivana Franju Jukia, fratra
franjevca. U zloupotrebi narodne pjesme Andri bulazni o carstvu nebeskom i carstvu zemaljskom pa podmee svim Bosancima da su se listom
odluili za carstvo zemaljsko, pekulantski se brinui o ovozemaljskim
dobrima. Andri ne daje usporedbu
i ne kae kako su se upravo mnogi u
Srbiji odluili za carstvo zemaljsko,
i to osmansko, i vjerno mu sluili. Za
sve su krivi samo Bonjaci. Andri
prvo do neba velia Njegoa kao pjesnika i kae da on slovi kao najverniji izraz naina miljenja i shvatanja u
narodu, Andri ne kae da je Njego
bio vjerski slubenik, pravoslavni vladika, ija je dunost bila iriti
ljubav meu narodima, a ne hukati
na genocid kroz istragu poturica.
Andri ne spominje vladiku Danila,
Njegoevog prethodnika, i njegovo
uee u genocidu nad muslimanima, Poturicama kako ih ovaj mrzitelj naziva, a zatim njegove svjetovne
poraze, pekulantsko skrivanje pod
skute katolika Mleana, odvratne
afere u vezi njegovog otkupa iz zarobljenitva i jo mnoge druge gadosti.
Andri citira i mrziteljske izlive franjevca Ivana Jukia koji za Bonjake
pie: Oni su postali od zloestijeh
kristjanah, koji svoje gospodstvo ne
znajui drugije uzuvati, poturie
se. I jo mnogo tih lai punih patoloke mrnje. A pri tome i Andri
i Juki zaboravljaju da su upravo
franjevci isposlovali Ahdnamu od
Mehmeda Fatiha koja im garantira
slobodu vjere i brigu o hrianima
unutar Osmanskog carstva. Umjesto
zahvalnosti za ovo dobro djelo, kakvo ne poznaje kranska Evropa,
Juki, iako fratar, ponaa se kao hajduk i kabadahija, buni narod i stvara
nered. Nikakvo udo to ga Andri
u svojoj raspravi esto i rado citira,
ne osvrui se na njegov moralni lik.

Drutvo
Socijalno-patoloki aspekti migracija stanovnitva izazvanih
agresijom na BiH (IX): Zakljuna razmatranja

Nedovreni mir
Po Dejtonu, svi moraju ivjeti
prema Karadievoj koncepciji
te drave, u kojoj su kulturne
razlike uzdignute na poloaj
razlika u vrsti i u kojoj se
od maaka i pasa, kako
kae Karadi, vie ne moe
oekivati da ive zajedno.
Imajui ovo na umu, moe
se postaviti pitanje, moe
li se Bosna i Hercegovina
odrati kao drava? Dejtonski
sporazum o miru nije potpuno
iskljuio nijednu od opcija
za Bosnu i Hercegovinu ni
reintegraciju, ni podjelu. On je
svim stranama ostavio dovoljno
prostora za kockanje, to se
oito vidi i u praksi

Pie: Doc. dr. crim. sc. Demal

Subai

rikupljanje materijala o vlastitoj stvarnosti uvijek je teak

posao, posebno ako je ta stvarnost ratna. Rat je uzdrmao mnoge temelje, pogasio mnoga svjetla, tvrdnje
pretvorio u pitanja. Naa haotina
zbilja mijenjala se, a i sad se mijenja
svakog trenutka i teko je, ako ne i
nemogue, pronai temelj i metodoloko uporite, s kojeg bi se, mirnog
uma, mogla razjasniti zbivanja oko
nas, a da pritom budemo sigurni da
smo nali pravi ugao i pravo mjesto
posmatranja. Osobni iskaz ljudi, koji
su mjesecima, godinama umjesto vlastitih ivota, ivjeli rat, ostaje u tom

smislu jedino pouzdano svjetlo. Zato njihovih granata i snajpera, bez obzije ovaj rad dio prie za ljudski do- ra na ivotnu opasnost vrili su svoju
kument, neposredno svjedoanstvo, dunost u najveem getu na svijetu,
jer ovim je ratom materijalgdje i humanitarna pomo
na kultura, a njome i vei
u ratnim godinama preddio linog identiteta ljudi
stavlja tek jednu petinu od
diljem Bosne i Hercegovionoga to se zove normalne, uglavnom posve uninim i ne samo to: Sve ono
tena. Prognanici su osim
to je dopremljeno mjereno
dragih im osoba izgubili
je na grame brojei nam
sve ili gotovo sve to su ikazalogaje, pojedene hrane
da posjedovali, jer okrutni
sumnjivog kvaliteta, koju je
krvoloci nisu ratovali samo
dopremao UNHCR zraprotiv nae vojske, oni su
nim i kopnenim putem
ratovali protiv itavog naupliui se u sarajevsku
eg naroda i to preteno
tragediju zajedno sa UNprotiv nenaoruanog naom,
UNPROFOR-om,
Dejtonska
roda, protiv civila, ena i
EVROPSKOM UNIJOM
formulacija o
djece. Oni nam nisu ruili
I NATOM. Redale su se
paralelnim
samo domove, hramove,
brojne rezolucije, vezani
odnosima, od
mostove, biblioteke, bolnisu vojnici UNPROFORsamog poetka
ce i druge objekte, potreba, a Sarajevo je postajalo
potkopava
ne za normalan ivot civistjecite neimara duha, a
dravu Bosnu
liziranog naroda, nego su
njegova okolina stjecite
i Hercegovinu,
nam onemoguavali dotok
neimara zloina. Agresijer ubrzava
vode i elektrine energije,
ja koja se desila, masakri
proces
dopremanje hrane, inili
i etniko ienje, koji su
povezivanja
sve da patnja naeg naroda
poinjeni nad narodom
Republike
poprimi razmjere nepodBosne i Hercegovine, nisu
Srpske sa
noljivog, ali to su ga vie
injeni samo nad ovim naSrbijom, to
pritiskali, narod u Sarajevu
rodom, ve nad svim prinu budunosti,
se hrabrije borio za ivot
cipima ovjeka i demokraako ne budu
dostojan ovjeka, bez obzitije. Oni u svijetu koji dre
zadovoljni
ra koliko su ubili onih koji
do tih principa, pouruju
Sarajevom
su donosili vodu sa rijetkih
osiromaenje Bosne, ramoe znaiti
izvorita, po vodu se ilo
znim pritiscima, uskraielju za
i dalje, jer narod je nauvanjima pomoi u razvoju
potpunom
io odravati higijenu i u
pokuavajui da u Bosnu i
nezavisnou
najteim uvjetima. Narod
Hercegovinu to vie vrate
Sarajeva, kao poslanik druneproduktivnih izbjeglica,
gog fronta, dao je doprinos
zadravajui pamet i koopstanku Sarajeva, a za prvi front lovane kadrove, to je ono to poraje iznjedrio u svojoj nevolji najbolju ava 20. vijek, a pogotovo kada se
vojsku na svijetu. Ljekari, elektria- zna da je Sarajevo bilo prijestolnica
ri, radnici vodovoda, radnici komu- boli i patnje i time je udo vee da
nalne higijene, pekari, vatrogasci i je to istovremeno prijestolnica evropmnogi drugi na raznim dunostima ske kulture, njenog duha i opstanka.
padali su, ponovo se pridizali, bili Evropa kao takva morala bi osigurati
stalno na meti okrutnih umljaka, nakon dvije godine dejtonskog mira
30. juli - 18. aban

28

novanu pomo, ne uvjetujui je

obavezama to su ih strane preuzele u
Dejtonu. Prema Dejtonskom mirovnom sporazumu, sve izbjeglice imaju
pravo na povratak na svoja predratna
prebivalita. Uprkos, tome, izbjeglicama nije mogue prei entitetsku
granicu Republike Srpske i neke dijelove na podruju Federacije BiH.
Ustvari, ini se da su nakon Dejtona ostvareni ratni ciljevi, gomilaju
se izbjeglice na podruju Federacije i
Kantona Sarajevo, ne mogu na svoja
prebivalita. Prema planu UNHCRa za 1997. godinu, u Bosni i Hercegovinu vratilo se 88.000 izbjeglica,
od toga polovina je ostala u Kantonu
Sarajevo, a na podruju Republike
Srpske, utoite u svojim predratnim
domovima nalo je tek 0,2% izbjeglica-repatriraca.
Make i psi
Poetna konstatacija UNHCR-a
u planu povratka izbjeglica u 1998.
godini poinje prema raspoloivim
podacima oko 1,2 miliona graana
Bosne i Hercegovine nalo je utoite
u treim zemljama. Od toga 399.572
migranata je nalo trajno rjeenje,
dobili su status u procesu stjecanja
novog dravljanstva, a preostalih

diplomatsko-konzularnih predstavnitava, brojnim meunarodnim organizacijama i institucijama, morat

e taj povoljni potencijal od prije,
sada koristiti na suenom prostoru u
odnosu na 1991. godinu 1277,3 m2,
iskoritavajui geoprometnu poziciju prema sjeveru sa rijekom Savom
i srednjom Evropom i na jugu sa
Jadranskim morem, za obnovu i razvoj. Postoje potencijali da Kanton
Sarajevo bude zdrav grad, ali je
potrebno eliminirati ogranienje obnove i razvoja, nedostatak sredstava
i nedostatak jasne vizije Kantona
Sarajevo. Osnovni potencijal je stanovnitvo, kulturno-povijesno i prirodno naslijee, te mogunost da se
meunarodnoj zajednici i njenim institucijama predstave projekti, ideje
i da se obezbijedi njihova podrka,
kao generator razvoja. U Kantonu
Sarajevo gomila se ogromna socijalna masa i ve ograniava kapacitete,
nedostatkom sredstava, s obzirom na
znaajno poveane potrebe stanovnika Kantona Sarajevo, broj radnih
mjesta treba poveavati, jer brojnost
stanovnitva Kantona Sarajevo poveavaju izbjeglice, ive
rtve ovoga rata, koje se
Da entiteti
vraaju, ak uz osiguranje
imaju srdane
minimalnih uvjeta za i815.000 jo uvijek se naodnose jedan
vot. U ovoj nejasnoj slici,
lazi u potrebi za trajnim prema drugome nekoliko je stavki ipak jarjeenjem. U skladu sa
ili da barem
sno: Prvo, mora biti zagaplanom UNHCR-a, a na
spremno
rantirano pravo na povrabazi projekcija od strane
meusobno
tak, a vratit e se oni koje
zemalja domaina, planisarauju
destimuliraju i protjeruju,
ran je u 1998. godini pojedan srpski,
ne dobrovoljno. Drugo, vevratak 200.000 migranata,
skoro stalno
liki broj strunih kadrova
sa pretpostavkom da e
vri blokadu
i inteligencije, koji bi bili
25% biti Srbi iz RS-a, koji
mogla bi se
znaajni za rekonstrukcie se vratiti u RS, a preo- izgraditi drava ju, nee biti mogue nastali su Bonjaci i bosanski
govoriti na povratak. ak
koja moe
Hrvati, koji se vraaju na
i u okviru najoptimistiopstati
prostore Federacije, oekunijih scenarija za povratak
je se da e najvei broj biti
izbjeglica, najvei dio njih
migranti Bonjaci, koji e
e ostati na Zapadu, a na
postati raseljenim licima, jer u planu to ukazuju, preporuke zemljama
nema govora o vraanju u mjesta pre- Evropske unije da budu tolerantnije
dratnog prebivalita, koja su sada u pri izdavanju stalnih viza izbjeglicasrpskom entitetu. Oekuje se priliv u ma i njihovim obiteljima. Konaan
Sarajevski kanton 43.000 repatrira- izazov sastoji se i u tome da se stvori
ca, od toga 80% spontano, to e rei okvir koji e svim stranama omoguprotjerano, s obzirom na konstataciju iti u ostvarivanju Dejtonskog sporada mnoge izbjeglice nee biti pot- zuma osjeaj da je rtvovanjem neto
pomognute raznim stimulativnim dobila. Bonjaci su se suprotstavipaketima, bit e im potrebna velika li agresiji, ali nisu pobjednici. Srbi
pomo. S obzirom na geopolitiki su sa 70% zauzete teritorije Bosne i
poloaj Kantona Sarajevo, on je tom Hercegovine dobili 49%, koliko im
povoljnom pozicijom stekao epitet je dodijelio Dejton, Sarajevo postaglavnog grada Bosne i Hercegovine je kanton, nepodijeljeno i u rukai Federacije Bosne i Hercegovine, ma Federacije Bosne i Hercegovine
odnosno funkcijama koje u tom i Bosne i Hercegovine, svi imaju
svojstvu obavlja, kao sjeditem pravo na njega, ali teritorij koji je
30. juli - 18. aban

29

dodijeljen Srbima je neprekinut, on

granii sa Srbijom i oien je od
Bonjaka i Hrvata u obliku slova
T. Po Dejtonu, svi moraju ivjeti
u Bosni i Hercegovini, moraju ivjeti prema Karadievoj koncepciji te
drave, u kojoj su kulturne razlike
uzdignute na poloaj razlika u vrsti
i u kojoj se od maaka i pasa, kako
kae Karadi, vie ne moe oekivati da ive zajedno. Imajui ovo na
umu, moe se postaviti pitanje, moe
li se Bosna i Hercegovina odrati kao
drava? Dejtonski sporazum o miru
nije potpuno iskljuio nijednu od
opcija za Bosnu i Hercegovinu ni
reintegraciju, ni podjelu. On je svim
stranama ostavio dovoljno prostora za kockanje, to se oito vidi i u
praksi. Dejtonski sporazum u teoriji
doista je na politikoj sceni Bosne i
Hercegovine omoguio nastup svim
politikim snagama, koje podravaju
njenu reintegraciju, to je dobro, ako
nije u pitanju ulazak u igru i etvrtog
kockara.
Dejtonski krov
U Dejtonskom rjeenju postoji
izvjestan nesklad i prikriveno proturjeje, koje s nekim izuzecima u
osnovi prihvaa etniku podjelu
Bosne i Hercegovine, koja je postignuta uz pomo vojne sile. Ali,
Dejton, takoer pokuava zatititi i
reintegrirati predratnu multietniku
Bosnu i Hercegovinu. O tom pitanju posebno govore mjere sadrane u sporazumu, koje imaju za cilj
ukloniti neke od etnikih podjela
prouzrokovanih ratom i genocidom.
Ali, Dejtonski sporazum o miru potvrdio je i rezultate postignute ratom. U teoriji, prema Dejtonskom
sporazumu o miru, novonastala drava Bosna i Hercegovina povezivat
e Federaciju Bosne i Hercegovine,
sa
konstitutivnim
narodima
Bonjacima, Hrvatima i ostalim i
Republiku Srpsku. Meutim, taj
novi krov Bosne i Hercegovine
ima dosta suenu zakonsku mogunost. Na nivou drave Bosne i
Hercegovine bit e predsjednitvo,
parlament, ustavni sud i centralna
banka. Predsjednitvo e se rotirati prema nacionalnom kljuu, a
dravni slubenici e se imenovati po istom kljuu. Sve u svemu,
to u izvjesnom smislu podsjea na
Jugoslaviju u vrijeme Tita. Vlast
drave Bosne i Hercegovine odgovarat e za voenje vanjske politike,
trgovine, monetarne politike, politike komunikacija sa meunarodnom

zajednicom i useljavanje. Sva druga

- s druge strane pokuava zatititi
ovlatenja, izmeu ostalog, preno- i obnoviti multietniki znaaj Bosne.
se se na dva Dejtonskim sporazu- Ovo drugo veoma je teko ostvariti,
mom o miru stvorena entiteta. ali ba na toj osnovi moraju se u potTeko je shvatiti kako e Bosna i punosti sprovoditi odredbe Dejtona
Hercegovina, moi postojati kao dr- na sljedeim naelima:
ava, sa toliko ovlatenja u rukama
a) garantiranje trajne sigurnosti
entiteta. Da entiteti imaju srda- garantiranje koje, prije svega, zahtijene odnose jedan prema drugome ili va meunarodnu dugotrajniju vojnu
da barem spremno meusobno sara- prisutnost,
uju, jedan srpski, skoro stalno vri
b) ouvanje i jaanje svih glavnih
blokadu, mogla bi se izgraditi dra- zajednikih institucija,
va, koja moe opstati. Meutim, to
c) nametanje obaveza potpisnicinije tako, jer srpski entitet granii ma u Dejtonu da se pridravaju obasa Srbijom, a Hrvatska zajednica veza koje su preuzeli,
Herceg-Bosna sa Hrvatskom, i
d) izgraivanje civilnog drutva
jedni i drugi ih smatraju svojim do- nacionalno mijeanih institucija
movinama. Bonjaci jedini, meu i drutvene infrastrukture razorene
tri konstitutivne nacije, imaju ivot- u ratu uz pomo zapadnih vlada,
ni interes da sauvaju dravu Bosnu fondacija i nevladinih organizacija,
i Hercegovinu, ali kako
e) davanje prednosti
kad Dejtonski sporazum o
ekonomskoj
integraciji
miru garantira bosanskim
Ali, Dejton,
Bosne,
Srbima i Hrvatima motakoer
f ) donoenje kljunih
pokuava
gunost gravitiranja prezakona, koji e instruzatititi i
ma njihovim domovinamentima ouvati civilne
reintegrirati
ma. Entiteti imaju pravo
komponente,
predratnu
graditi specijalne paralelh) ouvanje prava izbjemultietniku
ne odnose sa susjednim
glica na povratak, koje su
Bosnu i
dravama u skladu sa sunajvanije (ive rtve rata,
Hercegovinu.
verenitetom i teritorijalomoguavanjem i ohrabriO tom pitanju
nim integritetom Bosne i
vanjem njihovog povratka,
Hercegovine. Dejtonska posebno govore graditi pravedan mir),
formulacija o paralelnim mjere sadrane
i) obezbjeenje finanu sporazumu,
odnosima, od samog posijskih sredstava za zbrikoje imaju za
etka potkopava dravu
njavanje izbjeglica nacilj ukloniti
Bosnu i Hercegovinu, jer
kon povratka, od strane
neke od
ubrzava proces povezivalanica Evropske unije.
etnikih
nja Republike Srpske sa
Bosanskohercegovaki napodjela
Srbijom, to u budunosti,
rod zasluio je da svoju
ako ne budu zadovoljni prouzrokovanih traginu prolost ostavi iza
ratom i
Sarajevom, moe znaiti
sebe. Nacije koje su to ranigenocidom.
elju za potpunom nezaje uinile moraju, zbog svovisnou, Federacija Bosne
je ovjenosti, dostojanstva
i Hercegovine hrvatski
i mirne savjesti pomoi
korpus tei Hrvatskoj.
krhkim nacijama da na
Sve u svemu, u dravi Bosni i ovom podruju nadvladaju svoje poHercegovini Dejtonski sporazum tekoe i da teku prolost pretvore u
je donio NEDOVRENI MIR, jer, perspektivnu budunost. Da bi se nakako ree nekadanji potpredsjed- vedeno postiglo, neophodno bi bilo
nik Federacije Bosne i Hercegovine izraditi elaborat sa planom povratka
Ejup Gani, Tuman eli komad u fazama, poei se identifikacijom
Bosne, a i Miloevievi apetiti nisu podruja gdje se planira povratak
manji. Da bi suivot u miru triju ili pripreme za povratak. Povratak
zajednica unutar dvaju entiteta u prazne stambene prostore moe se
pod zajednikim krovom, koji bi odmah obaviti. Elaboraciju takvih
se sastojao od priznatog suvereniteta planova treba uraditi u saradnji sa
Bosne i Hercegovine, mogao obno- UNHCR-om i meunarodnim orgaviti multietninost Bosne, naelna nizacijama, te udruenjima izbjeglipolitika treba zahtijevati sljedee:
ca i raseljenih lica. Za meunarodnu
1. vrsto priklanjanje odred- zajednicu centralno pitanje implebama Dejtona, mada je on u sebi mentacije mirovnog sporazuma je
proturjean:
osiguravanje multietnikog Sarajeva,
- s jedne strane prihvaa status to podrazumijeva ohrabrivanje i
QUO, etnikih teritorijalnih podje- olakavanje sigurnog povratka bivih
la uz pomo sile,
stanovnika.
30. juli - 18. aban

30

U PRODAJI

INFORMACIJE NA TEL.:
061/515-515 i 061/736-651

Aktuelno

Loveparade, orgijan
seks i droge
Pie: Eva Herman*

oveparade u Duisburgu postala

je Sodoma i Gomora sa katastrofalnim posljedicama: dvadeset
mrtvih i preko 500 povrijeenih. U
masovnoj panici, omladina je zgnjeena, padali su sa visokih skela preko kojih su se htjeli spasiti. Padali su u nesvijest i stampedo podivljalih ljudi preao
je preko njih. S pravom se sada oplakuju mnogobrojne rtve; nesrea tih
razmjera do sada se nikada nije desila.
Novoizabrani njemaki predsjednik
Wulff je u nesporednoj reakciji sa aljenjem izjavio da se uasna katastrofa desila za vrijeme mirnog festivala
mladih ljudi iz cijelog svijeta. Mirni
festival vesele omladine? Oni koji poznaju Loveparade i koji su pratili medijsko izvjetavanje u subotu naveer
doi e do sasvim drugog zakljuka.
Ovaj mirni festival vesele omladine
ustvari je ogromno orgijanje uz droge,
alkohol i seks, koje su planirali, odobrili i djelimino finansirali grad i pokrajina Sjevernorajnska Vestfalija. Kao
da se radi o kulturnoj manifestaciji na
najveem nivou, politiari i mediji, a
prije svega javni TV servis WDR maksimalno je izvjetavao o Loveparade.
Najvea urka godine, Loveparade je
vrhunski dogaaj godine! Ponosno se
najavljivalo: Maksimalni uinak jaine zvuka je 750.000 vati. Radi se o jednom od najjaih zvunih sistema koji
su ikada upotrijebljeni u Evropi. Ali
o kakvom se kulturnom dogaaju
uistinu radi? Ko pogleda slike Loveparade prolih godina, ima osjeaj kao
da gleda ekranizaciju scena pred Sudnji
dan. Veina posjetilaca te manifestacije
daju sliku kao da se njima upravlja sa
daljine. Pijani ili drogirani, caklenih
oiju, oskudno odjeveni, ljuljaju se kao

Eva Herman je biva spikerica njemakog TV kanala

ZDF. Jedna je od rijetkih
koja u njemakom drutvu
danas zastupa konzervativne
stavove.

da su u transu. Zagluujui zvuci rave

ritmova, koji nemaju nita zajedniko
sa pojmom muzika, unitava im bubnjie i ivce. Ali to ne smeta 1,4 milionu posjetilaca Loveparade. Mnoge
djevojke imaju naga prsa, neke su ak
sasvim gole. Njiu se u ekstaznoj ushienosti u zagluujuoj buci; pojmovi
kao moral ili pristojnost istopili su
se usred jakih udara basa.
Dnevne novine BILD su na internetu ve odavno reklamirali najuzbudljiviji dernek na svijetu! Na internetu su osobe javnog ivota izvjetavale
sa manifestacije, intervjuirajui brau
Kliko ili glumce njemakih sapunica, elei ovoj Sodomi i Gomori dati
atmosferu normalne manifestacije.
Mnogi mediji ponavljaju moto ovogodinje Loveparade: The Art of Love.
Nakon to je dimenzija katastrofe bila
vidljiva, zaprepateno djelujui TVmoderatori neprestano ponavljaju da
se omladina okupila pod motom ljubavi. Ljubavi? Ili nagona? Ne morate
biti posebno konzervativni da se sa
zgraavanjem okrenete od ovakvih
scena. Tamni oblaci razuzdanosti nadvili su se nad festivalom. Omladina
djeluje kao da je izgubila svaku samokontrolu. Kao u ekstazi, stihijski
slijede mranog gospodara oigledne
zavodljivosti. Pored toga, brzo se vidi
da mirni festival radosne omladine u
stvarnosti batini veliki agresivni potencijal. Alkohol i droge djeluju brzo,
16. juli - 4. aban

32

mnogi posjetioci ve alkoholizirani i

drogirani dolaze na Loveparade. Na
instrukcije redara reagiraju nepredvidivo. Raveri nisu htjeli da sluaju bilo
ije instrukcije nego su brzo htjeli da
se ukljue u Loveparade zbog koje su
i doli da bi se proveli. Pod utjecajem
narkotika i alkohola psuju policajcima
i redarima koji rade svoj posao. Ovo je
druga strana medalje Loveparade, koja
je po novom njemakom predsjedniku Wulffu, bila mirni festival vesele
omladine. Postavlja se pitanje o kakvoj manifestaciji on pria? S obzirom
na 20 poginulih niko ne eli govoriti o
nuspojavama najuzbudljivije urke na
svijetu, koja je samo simbol duhovnog
i kulturolokog sunovrata cijelog drutva. Kritika ove manifestacije je i prolih godina uvijek bila nepoeljna.
Kao rijetko do sada, pojam ljubav nije se tako intenzivno zloupotrebljavao, kao to je to bio sluaj sa
Loveparade. Oajno se pitam kakvoj

nje uz

Evropa i islam

vedska: kola odbila

upisati uenicu zbog

arapskog imena
IslamBosna.ba

definiciji ljubavi se omladina danas

poduava? Negativne nuspojave dananjice su rezultat kulturne revolucije generacije 68. godina, koji su htjeli
osloboditi drutvo od svih prisila
i pravila koje samo sputavaju individuu. Ko u pijanom i drogiranom
stanju sa tijela skida odjeu i ko slavei rui i zadnje norme morala i kada
nosioci drutva takvo neto jo i podravaju, taj nije daleko od provalije.
Kulturna revolucija uradila je dobar
posao! Nesrea je mnoge otrijeznila i
probudila iz njihovog pogrenog svijeta snova. Omladina e se dobro zapitati da li e sljedei put prisustvovati
slinom masovnom derneku. Suut
upuujemo porodicama i prijateljima
mrtvih, njih tek ekaju teka vremena. Sa tragedijom u Duisburgu zapeaena je sudbina i najuzbudljivije
urke na svijetu. Tragedija je da je
prvo moralo doi do nesree ovakvih
razmjera.

rinaestogodinja uenica uloila je

pritubu Ombudsmenu za diskriminaciju u vedskoj, optuujui kolu da je
odbila da je upie zbog njenog arapskog
imena.
Na dan poetka kolskog raspusta, 10. juna, aplicirala sam na
Husbygrdsskolan u gradu Kista sjeverozapadno od Stockholma, upisujui se
na naredni semestar, napisala je ona u
obavijesti od 2. jula. Naredni dan, njena majka, dobila je obavijest od kolskog
sekretara u kojem stoji da su popunjena
mjesta u koli i da je zahtjev odbijen. Na
upit sekretara kole da li treba pocijepati aplikaciju, majka uenice, nesvjesna
posljedica, izjavila je da to moe uraditi.
Sumnjiava, sedmicu dana kasnije 18.
juna starija sestra djevojice nazvala je
direktora, predstavljajui se kao veanka
pod imenom Annelie, traei mjesto za
svog sina Johana, koji je iste dobi kao i
njena sestra.Direktor je postao potpuno
ljubazan i traio je da Annelie uspostavi
kontakt sa kolskim sekretarom kako bi
proces prijema bio to brzi, navedeno je
u pritubi djevojice. Direktor je rekao
da ima mjesta u koli i zavrio je razgovor rekavi: Vidimo se najesen. Ovaj put

IslamBosna.ba
Aktuelno iz BiH i svijeta
Srpski poslanici traili da Naa
Dizdarevi skine nikab
Nema preivjelih u padu
pakistanskog aviona
Tekstovi
Koristi od lijepog ahlaka
Zablude sufija (El-Gazali)
16. juli - 4. aban

33

sestra je nazvala ponovo i pretvarala se da

je Annelie, ali ovaj put sekretara, pozvavi
se na razgovor s direktorom. Sekretar je
takoer bio veoma sretan zbog Annelinog
i Johanovog interesovanja za upis u kolu
i uvjeravali su da ima mjesta prije jesenjeg
raspusta, jer su reorganizirali kolu kako
bi stvorili jedno veliko odjeljenje osmog
razreda od dva biva dva odjeljenja sedmog razreda. Prema podnijetoj pritubi
sekretar je ponudio da provede Annelie
kroz kolu i objekte. Dva minuta nakon
to je sestra djevojice obavila razgovor,
majka djevojice je nazvala kolskog sekretara upotrebljavajui svoje arapsko ime
u predstavljanju i pitajui da li ima neko
upranjeno mjesto od njenog posljednjeg
poziva. Sekretar je ljutito odgovorio da
nema mjesta, da je sve puno, i da postoji
nedostatak prostora. Majci je ponueno
da ponovo nazove u jesen, ako se situacijia promijeni, ali do tada je sve puno.Ja,
moja majka i sestra, kao i cijela porodica
duboko smo povrijeeni ovakvim tretmanom i elimo da Ombudsmen za diskriminaciju reagira brzo i brani naa prava i
pomogne nam da dobijemo obeteenje,
stoji u pritubi. Djevojka je uz optubu
priloila transkripte telefonskih poziva
dodajui da Ured za ravnopravnost ima
originalne audio datoteke.

Nauka i zanimljivo
Zato danas mnoge rue ne miriu?
Prijateljstvo titi od depresije
IB TV
Srebrenica
The Century of the Self Happiness
Machine
Ibnul-Hejsemova camera obscura
Destilacija i industrija parfema u
islamskoj civilizaciji

Fetve
Aktuelna pitanja i dileme

Muslimani u Evropi izmeu

asimilacije i izolacije
Saff redovno prenosi fetve
eminentnih islamskih
uenjaka iz razliitih pravnih
i drugih islamskih naunih
oblasti i cjelina

Odabrao, preveo i prilagodio:

Mr. Semir Imamovi
Razvod na eninu inicijativu
Kad ena moe jednostrano prekinuti branu vezu?
Evropsko vijee za fetve i
istraivanja
Jednostrani prekid brane veze je,
u osnovi, pravo koje je islam dao
muu. ena moe jednostrano prekinuti branu vezu ako je tu mogunost uvjetovala prilikom sklapanja
branog ugovora, ili ako joj je to
pravo mu povjerio nakon sklapanja
branog ugovora. ena ima mogunost raskinuti branu vezu putem
hula (sporazumnog raskida brane
veze), ako to eli, pred sudijom koji
mora uloiti maksimalan trud da
izgladi razmirice meu njima. Ako
u tome ne uspije, donijet e presudu o sporazumnom razvodu braka.
ena ima mogunost da sa muem
postigne sporazum o razvodu u
okviru bilo kojih zakonitih uvjeta
o kojima postignu sporazum. ena
ima mogunost zatraiti od sudije
raskid brane veze zbog erijatski
opravdane tete koju trpi u braku.
Sudija moe izrei presudu u tom
pravcu ukoliko supruga dokae svoju tvrdnju, a nakon ulaganja napora
u cilju izglaivanja razmirica, kao
to je Allah, d.., naredio, a posebno u pogledu odabira dvojice arbitara koji imaju zadau da pomognu u
njihovom mirenju.

Prisustvovanje vjenanju na kojem

se konzumira alkohol
Es-selamu alejkum! Pozvan sam da
budem kum na vjenanju jednom
prijatelju (i on je musliman). Znajui
da postoji mogunost da e biti alkohola, ja sam ga zamolio da toga ne
bude. Meutim, on mi je odgovorio
da nee biti toen za naim stolom,
ali da drugima ne moe zabraniti da
piju. Pa vas stoga pitam, je li meni
dozvoljeno da budem tamo?
Dr. Enes Ljevakovi, fetva-i-emin
Alejkemus-selam. Musliman ne bi
trebao prisustvovati svadbi na kojoj
se slui i konzumira alkohol. Ako ve
ne moe sprijeiti da se to desi, moe
da ne prisustvuje tome. Nije tano da
mladoenja ne moe sprijeiti druge
(prisutne) da konzumiraju alkohol. On
to moe, ako hoe, jer je to njegovo
pravo (i obaveza). Ako pretpostavljate
da e se tokom svadbe sluiti i konzumirati alkohol, moete se izviniti mladoenji i odbiti ponudu za kumstvo
uz obrazloenje odbijanja. On se zbog
toga ne bi trebao ljutiti. Tu je rije o
principu. Na svadbi, ili bilo kojoj drugoj sveanosti, treba se uvati bilo ega
to je u suprotnosti s islamskim propisima i moralom. To su, manje-vie,
poznate stvari. (Izvor: www.rijaset.ba,
Pitanja i odgovori)
Noenje hamajlija
Es-selamu alejkum! Imam jedno pitanje koje me ve neko vrijeme mui.
Naime, ja sam jednom prilikom stavila neku hamajliju koju sam kupila
u jednoj od onih prodavnica u kojoj
se prodaju vjerske stvari. Nisam imala
nikakvih problema, nego sam to stavila isto onako, smatrajui da je to
neki vid zatite. Nisam bila upuena,
ak sam mislila da je to od islama, nisam uope ni znala da je to haram i
30. juli - 18. aban

34

zabranjeno. Mene zanima, da li sam

ja samim stavljanjem te hamajlije poinila irk? Da vas Allah nagradi!
Dr. Enes Ljevakovi, fetva-i-emin
Alejkemus-selam. Musliman/ka treba
vjerovati da je Uzvieni Allah Onaj koji
titi, daje izljeenje i da se sve deava
po Njegovoj volji i odreenju, a ne bilo
ko i bilo ta drugo, ukljuujui i razne
hamajlije. Budui da vi niste imali namjeru da Bogu pripiete druga, ili da se
oslonite na neto drugo mimo Allaha,
samim noenjem hamajlije po nekoj
inerciji niste poinili irk, ali Vam savjetujemo da se klonite toga, posebno
ako u hamajliji ima nekih drugih sadraja mimo Kurana. A ako je rije samo
o kuranskim ajetima, kako s tim ii u
toalet, kupatilo itd. Kuran treba uiti,
ili sluati njegovo uenje i primjenjivati
njegove odredbe u ivotu. To je najbolja zatita od dinna i ejtana, bilo od
onih u ljudskom suretu ili u njihovom
izvornom liku. (Izvor: www.rijaset.ba,
Pitanja i odgovori)
Fetva Evropskog vijea za fetve
i istraivanja u vezi utvrivanja
poetka i kraja lunarnog mjeseca
Evropsko vijee za fetve i istraivanje
(ECFR) donijelo je odluku o usvajanju
astronomskih kalkulacija kao mjerodavnog naunog metoda za odreivanje poetka i kraja lunarnog mjeseca, naroito
mjeseca ramazana, potvrujui pri tome
podrku procesu integracije muslimana u evropska drutva. (Muslimani) u
evropskim zemljama moraju prihvatiti
ovaj metod u odreivanju poetka i kraja lunarnih mjeseci, a naroito ramazana
i evvala, stav je ECFR. Naglaeno je
da datumi ova dva mjeseca moraju biti
naznaeni ranije da bi se muslimanima
olakale pripreme svih vjerskih praznika u okviru sredina u kojima borave.
Najvii vjerski autoritet muslimana na
Zapadu apelirao je na imame i uenjake

drugi da ga potuju. To je u interesu svih

naroda i sljedbenika svih vjera. Grijeh
je koristiti tuu imovinu bez pravnog
osnova, odnosno bez saglasnosti vlasnika. Da li bi tim ljudima, koji postupaju
kako je navedeno, bilo drago da neko sijee njihovu ili umu drugih muslimana
u nekom drugom kraju bez njihove dozvole? Musliman treba postupati prema
drugome onako kako bi volio da drugi
postupa prema njemu. (Izvor: www.rijaset.ba, Pitanja i odgovori)
Vrijeanje Poslanikovih supruga

islamskih zajednica da potuju ovu odluku i ne prihvataju svjedoenja o vienju

mlaaka kada astroloke kalkulacije to
opovrgavaju. Vienje mlaaka oduvijek
je bilo predmet sporova muslimanskih
zemalja, ak su i uenjaci po tom pitanju podijeljeni. Dok je jedna grupa uenjaka na stanovitu da muslimani regije
jedne noi, odnosno dana istovremeno
otpoinju post na osnovu vienja mlaaka iz bilo koje zemlje, drugi smatraju
da je za sve muslimane mjerodavan jedino lunarni kalendar Saudijske Arabije.
Ova polemika unosi zabunu u islamske
zajednice, naroito na Zapadu, prilikom
oznaavanja poetka i kraja ramazanskog posta, odnosno Ramazanskog bajrama. ECFR je takoer donio odluku o
osnivanju komiteta za praenje esencijalnih pitanja integracije sainjenog od
strane muslimana Evrope i zvaninika
evropskih civilnih institucija. Zahtjevi
za ostvarivanjem integracije muslimana
u njihova evropska drutva u kojima
borave je zajednika odgovornost muslimana i Evropske zajednice, pojedinano
i institucionalno, reeno je na konferenciji za novinare. 18 dokumenata i
istraivakih radova iz oblasti islamskog
prava u tematskom okviru dravljanstva i integracije, evropska stvarnost
kao pozornica integracije i perspektive
naturalizacije kao predmet diskusija,
jednoglasno su sugerirali koegzistenciju muslimana Evrope, integraciju u
drutvo uz ouvanje identiteta. Vijee
je istaklo da muslimani trebaju zauzeti
srednji kurs djelovanja izmeu izolacije
na jednoj strani i asimilacije u drutvo i
gubitka vlastitog identiteta na drugoj. S
tim na umu, muslimani se podstiu na

Zanima me stav sunnijske uleme po

pitanju iija koji proklinju ashabe,
r.a., i Aiu, r.a.? Ja radim sa jednom
enom koja mi je vie puta rekla da
je, recimo, Aia, r.a., inila blud? Pa
kako to komentirati?
Dr.
Enes
Ljevakovi,
fetva-i-emin
18 dokumenata
Oni koji napadaju i vrijeai istraivakih
ju ashabe, posebno majku
radova
osnivanje davetskih, edukapravovjernih, Aiu, r.a., time
iz oblasti
cijskih i socijalnih ustanova
napadaju i vrijeaju islam,
islamskog
u svrhu realiziranja eljene
Poslanika, a.s., i sve muslimaprava
integracije.
ne, posebno sunnite, koji ine
jednoglasno
ogromnu veinu muslimana,
su sugerirali
Nelegalna sjea ume
a koji se time i sami osjeaju
koegzistenciju
krajnje uvrijeenim i povrijemuslimana
Es-selamu
alejkum!
enim. Naalost, takvih ima
Evrope,
Zovemo se Samir i Himzo,
i meu onima koji se svrstavaintegraciju
i zanima nas odgovor na
ju u muslimane i smatraju se
u drutvo
sljedee. Da li je grijeh (ako
pripadnicima ummeta. Lino
uz ouvanje
jest zato, a ako nije opet
smo proitali na jednom
identiteta.
zato) sjei umu (stabla
ovdanjem web sajtu (org.
radi zimnice, ali i radi proEhlul-bejt) neprimjeren govor
daje) u srpskim umama?
o hazreti Aii i hazreti Talhi,
Naime, u mom selu postor.a. Ne moe se ljubav prema
je odreeni ljudi koji nigdje ne rade ehlul-bejtu, koja je neupitna, graditi na
pa sijeku srpsku umu i prodaju ta sijanju mrnje i objeda prema ostalim
drva i na taj nain izdravaju poro- ashabima. Takvim se postupcima odrdicu. Da li se ta uma moe smatra- avaju i produbljuju podjele meu muti ratnim plijenom? To su uglavnom slimanima, spreava meusobno zbliademobilizirani borci koji sijeku tuu vanje i miniraju pokuaji uspostavljanja
umu (srpsku). Usput reeno ta uma meusobnog povjerenja. emu to stalno
se vodi pod miniranim podrujem. vraanje u daleku historiju, na same poVlasnici tih uma su se odselili i uop- etke islama, i graenje vlastite pozicije
e ne dolaze.
na napadanju, vrijeanju i objedama
Dr. Enes Ljevakovi, fetva-i-emin
drugih. Jasno je da takvi postupci unose
Alejkemus-selam. Nije dozvoljeno sjei jo vei razdor i jaz meu muslimanima,
i prodavati tuu umu, budui da je to umjesto da se grade mostovi saradnje i
jedna vrsta uzurpacije (ili se ak moe razumijevanja. Zato se svaka pria i pokvalificirati kao vrsta krae) privatne zivi na jedinstvo meu muslimanima,
imovine, to je erijatom zabranjeno, bez uz spomenute postupke, mogu doimati
obzira da li je vlasnik privatne imovine samo kao obina propaganda i licemjermusliman ili nemusliman. Ne mogu je. Pitanje je ko je i ta je zapravo stvarna,
pojedinci proglaavati, prema vlastitim pozadinska meta i cilj napada na ashainteresima, neku imovinu ratnim plije- be i Poslanikove, a.s., supruge, posebno
nom. Rat je davno zavren i prema mi- Aiu, r.a. Da li su to spomenute osobe
rovnom sporazumu, svako ima pravo na ili su one samo medij i sredstvo napada
povrat privatne imovine i pravo povratka na Poslanika, a.s., i islam? (www. http://
na svoje ognjite. Muslimani su duni da www.preporod.com/forum/viewtopic.
potuju ovaj princip kao to su duni i php?f=18&t=701).
30. juli - 18. aban

35

Razmiljanja
Savremene muslimanske dileme

Bonjaki odgoj na
Nae institucije, od
politikih, vjerskih i
kulturnih, veoma primitivno
i do kraja neorganizirano
pristupaju problemu
odgoja mladih ljudi.
Veinu aktivnosti za mlade
ljude organiziraju birtije,
klubovi, kafane, udruenja
i organizacije kojima je
interes iskljuivo novac,
zarada i zabava
Pie: Nazif Horozovi

dgoj ovjeka je najvea i najhumanija zadaa ovjeanstva.

Svjedoci smo da nae drutvo,
pogotovo nae bonjako drutvo, prolazi kroz opasnu tranzicijsku krizu u
svim segmentima. Na politikom planu, vjerskom, ekonomskom, a posebno
na odgojnom planu. Mi smo na odgoj
sveli na ocjenu, ucjenu i preputanje
drugima da odgajaju ono za to smo mi
zadueni.
Teorija i praksa u odgoju moraju se
unaprijediti
Prva teza koju u pokuati razraditi
u ovom tekstu jeste komparacija izmeu dosadanjeg i sadanjeg odgoja, te na
kakvom odgoju trebamo raditi za budunost. Sve teorije o odgoju baziraju se
prije svega na vrijeme i mjesto u kojem
se implementiraju. Ako imalo znamo o
islamu, jasno nam je da je islam univerzalna vjera za svako vrijeme i mjesto, i
stoga je nedopustivo da se teorija o savremenom odgoju djeteta i mladog ovjeka
bazira na idtihadu (intelektualni doprinos u rjeavanju nekog pitanja) uleme

koja je ivjela prije hiljadu i vie godina. ponovna pria o prolosti. Naem mlaIslam ima svoje neiskrivljene i iste izvo- diu ne govore ta islam treba biti, nego
re: Kuran i sunnet, i to je neto to ne ta je nekada bio. On zna za Alhambru
moe biti promijenjeno, a sve
i davna osvajanja, za grad iz
ostalo se moe, a nekada i trehiljadu i jedne noi, biba mijenjati. Idtihad savreblioteke u Samarkandu i
mene uleme u pitanju odgoja
Kordobi. Njegov duh stalno
treba biti fokusiran na Kuran
se okree slavnoj prolosti i on
i sunnet, te na situaciju i vripoinje ivjeti od nje. Prolost
jeme u kojem ivimo i treba
je, naravno, vana. Ali danas
biti fokusiran na krucijalne
je korisnije popraviti dotrajali
potrebe drutva, a ne na ve
krov skromne damije u svoodavno rijeene stvari. Kada
joj mahali, nego znati nabrootvorimo biografiju jednog
jati sve veleljepne damije to
od najveih pravnika islamih sagradie nai davni preci.
skog zakonodavstva imama
ini se da bi trebalo spaliti
U velikoj
afije, r.a., primijetit emo
svu tu slavnu historiju, ako
zabludi je
da je njegovo preseljenje iz
ona postaje utoite za uzdisvako onaj
Iraka u Egipat imalo za resanje i ivot od uspomena.
ko misli da
zultat da je promijenio komBilo bi bolje poruiti sve te
savremeni
pletna pravna stajalita koja je
velebne spomenike, ako je
ovjek u sjaju
imao u Iraku osim nekoliko
to uslov da konano shvatimaterijalnih
pravnih pitanja. Ovaj nam
mo da se ne moe ivjeti od
dostignua
podatak govori da je neopprolosti i da je potrebno da
moe
hodan idtihad u odgoju i da
i sami neto uradimo. Ako
funkcionirati
je neophodno da se islamski
pogledamo izazove dananormalno bez
uenjaci i svi ostali pozabave
njeg mladog ovjeka, moraduhovnog,
ovim, jer za validan i uspjemo se sloiti da su ti izazovi
vjerskog i
an odgoj mora postojati ista
zaista ozbiljni i veliki, ali
takva teorija koja e mu pret- pravog ljudskog ujedno i negativni. Razliiti
odgoja
hoditi. Nemojte razumjeti da
partiji, zabave, ekskurzije,
na bilo koji nain diskreditidruenja... mladog ovjeka
ram ogroman trud i veliinu
jednostavno primoravaju da
uleme koji su ivjeli u vrese drui sa ljudima koji veomenima iza nas, ali bi bilo previe kada ma negativno i zlonamjerno koriste spobi istoj toj ulemi dali pravo da njihovo menute ceremonije i dogaaje. Dobro,
miljenje utemeljeno na idtihadu bude neko eli da profitira unitavajui ivot
validno do Sudnjeg dana. Povijest moe mladih ljudi: prodaju drogu da bi zarabiti od pomoi, ali se teorija islamskog dili, prave partije da bi prodali alkohol i
odgoja mora temeljiti na izvorima isla- zaradili, izrauju razliite modne kreama i na temelju potreba dananjih mu- cije neprimjerene odjee da bi zaradili...
slimana. U jednom izvanrednom tekstu i sve to je istina. Istina je isto tako da
rahmetli Alije Izetbegovia koji je objav- svjetska mafija i odreeni svjetski poljen u Preporodu 1971., a moete ga pro- kreti koji ne biraju sredstva da upravljaju
nai na web portalu www.IslamBosna. ljudima, pa tako od mladih ljudi prave
ba (http://www.islambosna.ba/index. ovisnike o razliitim glupostima kako
php/islam/uvod-u-islam/12653-odgaja- bi lahko i jednostavno upravljali njihomo-li-muslimane-ili-poltrone), on je na- vim ivotima i bili sigurni da im od njih
pisao: Psihologija, o kojoj je rije, ima ne prijeti nikakva konkurencija. Ali, sa
vie aspekata. Jedan od njih je uvijek druge strane, isto tako je tano da mi,
30. juli - 18. aban

36

na vagi
koji se s pravom smatramo da smo na
Pravom putu, nemamo adekvatne alternative za te mlade ljude. Nae institucije,
od politikih, vjerskih i kulturnih, veoma primitivno i do kraja neorganizirano pristupaju problemu odgoja mladih
ljudi. Veinu aktivnosti za mlade ljude
organiziraju birtije, klubovi, kafane,
udruenja i organizacije kojima je interes iskljuivo novac, zarada i zabava.
Islamski imperativ i potreba drutva
Islam je pokazao da je u mogunosti da ponudi rjeenja za sve probleme,
samo ga treba konsultirati i sluati.
Allah Uzvieni hvali najbolju generaciju
u povijesti ovjeanstva, ashabe Boijeg
Poslanika, kada ih zbog njihovog velianstvenog odgoja i prekrasnog pristupa
ivotu proglaava najboljom generacijom svih vremena: Vi ste najbolja generacija koja se ikada pojavila. Traite da se
ine dobra djela, a od nevaljalih odvraate, i u Allaha vjerujete. I da se razumijemo, to to su oni bili najbolja generacija
nama moe biti stimulans ili propast.
Stimulans da nas motivira da i mi postanemo uspjena generacija, ili propast
tako to emo se hvaliti da imamo takve
pretke, a da ni korak prema njima uinili nismo. Allah, d.., u Kuranu kae:
O vjernici, uvajte, zatitite i pazite sebe
i svoje porodice od Vatre ije e gorivo ljudi i kamenje biti. Kuranski imperativ
kojim Allah, d.., direktno nareuje
sljedbenicima vjere da odgajaju, a time
da uvaju sebe i svoje porodice od djela koja vode ka dehennemskoj vatri.
Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao je: Ko
odgoji dvije kerke i brine se o njima
sve dok se ne udaju, doi e na Sudnji
dan i bit e blizu mene (u Dennetu)
kao to su ova dva prsta (kaiprst i srednji prst), zatim ih je sastavio. (Muslim)
Naravno, kada bismo detaljno govorili
koliko je u izvorima islama direktno i
indirektno zastupljena ova tema, otili
bismo predaleko i za to postoje knjige i
djela koja o tome govore. Osnovni cilj

uveni
njemaki
pjesnik Goethe
rekao je:
Mogla bi
se roditi ve
odgojena djeca
ako bi roditelji
bili odgojeni.

islama je duhovni, vjerski i

ljudski odgoj. Allah, d.., u
Kuranu kae: Uspio je onaj
ko se oisti. U velikoj zabludi je svako onaj ko misli da
savremeni ovjek u sjaju materijalnih dostignua moe
funkcionirati normalno bez
duhovnog, vjerskog i pravog
ljudskog odgoja. ovjek je
napravio atomsku bombu u mirovne
svrhe pa je taj isti neodgojeni ovjek
iskoristio materijalni napredak atomske
bombe i poubijao pola miliona ljudi.
Iluzorno je oekivati bilo kakav ozbiljan
napredak bez odgojenog i moralnog politiara, ekonomiste, imama, profesora,
intelektualca itd. Jedini kolski predmet
koji se direktno bavi teorijom odgoja jeste vjeronauka. Jedan mali broj ljudi koji
se protivi postojanju vjeronauke u kolama nije ni svjestan koliko vjeronauka
doprinosi formiranju jedne moralne linosti. Ne ukradi, ne budi nepoten, ne
budi neiskren, interes zajednice je ispred
interesa pojedinca... sve to i mnogo drugih stvari, kroz razliite metode, nastavnici vjeronauke usauju vrijednosti od
opeg znaaja za pojedince i zajednicu.
Rjeenje je u odgoju
Bonjaci trebaju poraditi na tome da
reaktiviraju pitanje odgoja kroz sve svoje
institucije i kroz sve programe, da odgoj
bude na prvom mjestu, kroz raznolike
i uinkovite metode. U iduem periodu
neophodno je uraditi sljedee:
1. Raditi na osiguranju to boljeg
ambijenta za zdrav odgoj. Ne smijemo
dozvoliti da se moralni, sposobni i odgovorni ljudi povlae iz javnog ivota i iz
institucija koje odluuju o bitnim stvarima. Ako se to dogodi, desit e se da
nam nemoralni, nesposobni i neodgovorni ljudi kreiraju ambijent u kojem e
ivjeti na mladi ovjek. Tako da je danas sasvim normalno da neki od naih
poglavica u pijanom stanju pozove nau
omladinu da se opija, a nakon dva dana
30. juli - 18. aban

37

ode u damiju i daje neke

svoje priloge slikajui se i
prezentirajui sebe kao nekog
posebnog muslimana koji
brine o njihovim interesima.
2. Biti dosljedan u odgoju: Mnogi roditelji danas ne
mogu da se pomire sa injenicom da njihovo dijete konzumira alkohol, narkotike,
da se neprikladno oblai itd., a sa druge
strane isti taj konzumira i alkohol, narkotike i potpuno ravnoduno gleda na
neprikladno odijevanje. Allah Uzvieni
osuuje ovakav pristup rijeima: O
vjernici, nemojte govoriti ono to ne radite. Kako je Allahu mrsko kada govorite
rijei koje djela ne prate!
3. Pripremiti ozbiljne programe
radi to boljeg angairanja mladih ljudi. Nae obrazovne, kulturne, vjerske i
druge institucije moraju napraviti i realizirati takvo neto, umjesto da se vrlo
esto bave trivijalnim i nepotrebnim
sitnicama, da obrate panju na odgoj i
da mladom ovjeku ponude adekvatnu alternativu za zlo koje ga okruuje.
Organizacija ozbiljnih i perfektno osmiljenih sportskih, kulturnih, zabavnih i
naunih manifestacija, programa i kontinuiranih aktivnosti.
4. Raditi na unapreenju vlastitog
odgoja, jer odgoj je proces koji traje
od beike do motike (groba), kako na
narod kae. uveni njemaki pjesnik
Goethe rekao je: Mogla bi se roditi ve
odgojena djeca ako bi roditelji bili odgojeni, pa je stoga iluzorno oekivati odgojenu djecu od neodgojenih roditelja.
5. Moliti Uzvienog Allaha, d.., da
nam pomogne u vlastitom odgajanju i
odgajanju drugih. Dova je neprocjenjivo blago vjernika, koji to oruje iz svojih ruku ne bi trebao nikada isputati.
Molite me Ja u vam se odazvati
odazvati, poruka je Uzvienog Boga, pa kad molimo
za sitnice, to je potpuno opravdano,
molimo i za velike stvari, to je zasigurno i jedan imperativ. Jedna od tih velikih stvari je i odgoj.

Tefsir
Sura El-Asr

Smilujte se ovjeku
glavnica imetka topi
Pie:
Ahmed Muhammed e-erkavi
Preveo i prilagodio:
Abdusamed Nasuf Buatli

ako mi vremena, ovjek, doista,

gubi, samo ne oni koji vjeruju i
dobra djela ine, i koji jedni drugima istinu preporuuju i koji jedni drugima preporuuju strpljenje. (El-Asr)
Imam Taberani zabiljeio je predaju od Abdullaha ibn Abdullaha
ibn Husejna el-Ensarija, koji je rekao:
Praksa ashaba bila je da, prilikom susreta i rastanka, jedan drugom proue
suru El-Asr. A o vrijednosti ove sure,
imam afija je rekao: Kada bi ljudi
istinski razmiljali o ovoj suri bila bi im
dosta kao putokaz i uputa. Zapravo,
sura El-Asr potvruje gorku stvarnost
i zbilju ljudskog ivota koja se ne mijenja bez obzira na protok vremena,
smjene generacija i razliitost stanja u
kojima se ljudi nalaze. Potvrujui tu
stvarnost, Allah, d.., kune se vremenom i kae: ovjek, doista, gubi! No,
time se sura ne zavrava i Allah nas ne
ostavlja u oaju zbog te stvarnosti, ve
nas nakon toga poduava da postoji
samo jedan put i jedan nain da se spasimo tog kobnog i stranog gubitka, a
to je iskreno vjerovanje u Allaha, d..,
injenje dobrih djela i preporuivanje
Istine i strpljivosti. Komentirajui ovu
suru, Sejjid Kutb je rekao: Ova sura
ima samo tri ajeta, ali ona sadri kompletan program ljudskog ivota kojem
tei islam. Ona nudi islamski ustav
ija je sutina sadrana u nekoliko rijei i opisuje islamski ummet i njegovu
zemaljsku zadau samo u jednom ajetu, a to je njen trei ajet: Koji vjeruju
i dobra djela ine, i koji jedni drugima
istinu preporuuju i koji jedni drugima preporuuju strpljenje.Ona u

cijelosti svjedoi nadnaravnost koju ni

u kom sluaju ne moe ljudski genij
smisliti i izrei, ve je samo moe Bog
objaviti. Ta tri kratka ajeta su jasna
poruka ovjeanstvu da postoji samo
jedan put koji vodi uspjehu, srei i dobitku. Granice tog Puta spasa omeene su i naznaene u suri El-Asr
El-Asr, a sve
izvan tih granica je sigurna propast i
oiti gubitak.
Savrena povezanost kuranske
graevine
Smatramo da bismo napravili veliki propust ako u komentaru ove
kuranske sure ne bismo spomenuli
njenu povezanost sa surama koje joj
prethode kao i onima koje dolaze poslije nje. Ta veza takoer svjedoi nadnaravnost Kurana kao Allahove objave i savrenu povezanost velianstvene
kuranske graevine. Osim toga, spominjanjem te veze, bit e nam jo jasnija poruka i znaenje sure El-Asr.
El-Asr
Naime, nakon to je u suri Et-Tekasur,
Et-Tekasur
Allah, d.., zaprijetio nevjernicima
dehennemskom vatrom koju e vidjeti prije nego u nju uu: Zaokuplja vas
nastojanje da to imuniji budete, sve
dok grobove ne naselite. A ne valja tako,
saznat ete svakako! I jo jednom, ne valja tako! Saznat ete sigurno! Ne valja
tako, nek znate pouzdano! Dehennem
ete vidjeti jasno! I jo jednom, doista
ete ga vidjeti oigledno! Zatim ete toga
dana za sladak ivot biti pitani sigurno! Odmah nakon toga, u suri El-Asr
spomenuo je put spasa od te propasti
i od Dehennema koji eka nevjernike i ohole inadije. Nema sumnje da
je troenje vremena i ivota u zgrtanju
imetka, hvalisanju porijeklom i sinovima i potpuna predanost prolaznim
i kratkotrajnim uicima, a na raun
30. juli - 18. aban

38

sutine ivota i ahireta, najvei gubitak. I ako ovjekov kraj bude dehennemska vatra, onda je to najvea
propast, pa makar na dunjaluku bio
najbogatiji i najugledniji. ovjek e
sve dunjaluke uitke zaboraviti onda
kada ugleda kaznu koja mu je pripremljena i kada za svaki uitak bude polagao raun. Tada e shvatiti da je stradalnik, a stradalnik je onaj ija vaga
dobrih djela na Sudnjem danu bude
lahka, kako stoji u suri El-Karia, koja
takoer dolazi prije sure El-Asr
El-Asr. U toj
suri stoji: A onaj u koga njegova dobra
djela budu lahka, boravite e mu bezdan biti. A zna li ti ta e to biti? Vatra
uarena! Kako da ne propadne onaj
koji je vrijeme potroio daleko od vjerovanja i zahvalnosti Allahu, d.., na
blagodatima, onaj koji je okrenuo lea
dobrim djelima, a predao se grijehu i
razvratu, onaj koji je ivot proveo kao
klevetnik i podrugljivac, kako stoji u
suri El-Humeze, koja dolazi poslije ElAsr, i koji blago gomila i prebrojava ga,
Asr
i misli da e ga blago njegovo besmrtnim
uiniti! A ne valja tako! On e sigurno
biti baen u Dehennem! A zna li ti
ta je Dehennem? Vatra Allahova razbuktana (El-Humeze). Takve je ljude
obmanula lana nada, a davno je reeno da je lana nada saputnik svakom
bankrotu i stradalniku. U svojoj knjizi Tenasik ed-durer fi tenasib es-suver
es-suver,
govorei o povezanosti (el-munasebat)
spomenutih sura, imam Es-Sujuti, izmeu ostalog je rekao: Kao da je, nakon to je u suri El-Karia, reeno za
nevjernike da im je prebivalite dehennemski bezdan, postavljeno pitanje:
A zato? Onda je uslijedio odgovor u
suri Et-Tekasur: Jer ste nastojali da to
bogatiji budete i u tom nastojanju odali
ste se grijesima, zaboravljajui na ahiret u potpunosti. A onda je dola sura

ija se
El-Asr u kojoj je upozorenje da je svaki
ovjek koji tako bude radio na gubitku
i da e njegova i dunjaluka i ahiretska
trgovina propasti. Da bi nakon sure
El-Asr, uslijedila sura El-Humeze, koEl-Asr
jom se jo jedanput potvruje sigurna
propast onima koji su imetak gomilali
i mislili da e ih on ovjekovjeiti i spasiti kazne ahiretske.
ta je to asr?
Allah, d.., poinje ovu suru zakletvom: Tako mi vremena
vremena, a Allahova
zakletva u Kuranu koristi se radi upotpunjavanja dokaza i izbijanja aduta iz
ruku nevjernika kojima Kuran prilazi
na razne naine ne bi li ih ubijedio, sve
dotle dok im ne ostane nikakva prilika i mogunost za izgovor i ispriku na
Sudnjem danu. Islamski uenjaci su
se razili po pitanju znaenja rijei asr.
asr
Neki kau da se pod tom rijeju misli
na vrijeme openito (ed-dehr),
ed-dehr), dok drued-dehr
gi, kako emo u nastavku vidjeti, tvrde
da je asr samo dio vremena, odnosno
tano precizirani vremenski period.
A govorei o mudrosti u Allahovom
zaklinjanju vremenom, Ibnul-Kajjim
el-Devzijje, u svom djelu Et-Tibjan fi
aksami-l-Kuran, rekao je: Allah se zaklinje vremenom zbog vanosti, pouke
i mnotva znakova koji se kriju u vremenu. Protok vremena, smjena dana i
noi odvijaju se po odredbi Svemonog
i Uzvienog Allaha, i to je jedna u nizu
savrenih zakonitosti koje vladaju u
kosmosu. A u podjeli vremena na:
stoljea, godine, mjesece, sedmice,
dane, sate itd., jasni su ajeti i znakovi Allahove svemoi i mudrosti (str.
114). Takoer je reeno da Allahova
zakletva asrom znai ikindijsko vrijeme i ona je slina Allahovoj zakletvi
jutrom (ed-duha), veeri (el-lejl), zorom (el-fedr). To je zapravo vrijeme
kada se dan blii svome kraju, kada
ljudi zavravaju svoje dnevne poslove i
ono asocira na kraj ovjekovog ivota
na dunjaluku i zatvaranje knjige njegovih djela, te ekanje Dana obrauna
i muno iekivanje trenutka odluke

A koji je to
gubitak vei
od toga da
ovjek proda
svoj ahiret za
dunjaluk, da
proda vjenost
za prolaznost,
da proda rijetku
i neprolaznu
dragocjenost
za bezvrijednu
stvar.

o njegovom konanom i
vjenom boravitu, hoe
li to biti dennetske bae
ili dehennemski bezdan.
Komentirajui
Allahovu
zakletvu iz ove sure, Hasan
Basri je rekao: Allah se zaklinje asrom ikindijskim
vremenom, upozoravajui
da se u to vrijeme trnice i pijace zatvaraju i da vie nema
trgovine. ta je ko zaradio,
zaradio. Kada se ovjek vrati
sa trnice kui, njegova ena
i djeca ga odmah okrue i trae svoje
pravo. I ukoliko se vrati praznih ruku,
nema sumnje da e se osjeati jadno,
izgubljeno i upropateno. To takoer
asocira na prolazak dunjaluka i prestanak svake mogunosti zarade na
njemu, te dolazak Sudnjeg dana kada
e ovjek biti pitan za blagodati koje je
koristio i uivao i kada e svi oni kojima je na dunjaluku zulum uinio, traiti svoje pravo, pa e on zbog mnotva
zuluma koji je poinio, shvatiti da je
30. juli - 18. aban

39

gubitnik i stradalnik. Allah

se zaklinje vremenom jer je
vrijeme velianstvena stvar
i Allahov dar ovjeku koji
treba iskoristiti i provesti u
ibadetu i dobrim djelima, a
daleko od grijeha i nevjerstva. U predaji stoji: Ko se
lano zakune asrom, Allah
nee sa njim govoriti niti
e ga pogledati na Sudnjem
danu. I to je u skladu sa
hadisom koji biljei imam
Buharija: Allah, d.., trojicu ljudi na Sudnjem danu nee pogledati, niti e ih oistiti od grijeha i njih
eka bolna kazna: ovjeka koji je viak
vode uskraivao putnicima namjernicima, ovjeka koji je nekom vladaru
dao prisegu na vjernost samo radi ovosvjetske koristi, pa ako od njega dobije
tu korist zadovoljan je, a ako ne dobije,
nezadovoljan je, i ovjeka koji poslije
ikindija-namaza uzme svoju robu koju
do tada nije mogao prodati, i kae:
Tako mi Allaha, davali su mi za nju

toliko i toliko, ali je ja nisam

dao, pa mu ovjek povjeruje i kupi tu robu. Rekao je
imam Er-Razi: Kao da se
ovom zakletvom i ovom surom eli rei: ovjee, do
kraja dana ipak je ostalo jo
malo vremena, pa to vrijeme
iskoristi za pokajanje. Neki
nai dobri prethodnici su govorili: Nauio sam znaenje
ove sure od ovjeka koji je
prodavao snijeg. Svako jutro
je govorio: Ljudi, smilujte
se ovjeku ija se glavnica
imetka topi. To je znaenje
rijei: Zaista je svaki ovjek
na gubitku, jer, prodavcu
snijega je proao cijeli dan i
nastupilo je ikindijsko vrijeme kada se pijace zatvaraju,
a on nije snijeg prodao nego
se on istopio, i nije nita zaradio. Tako ovjeku proe
cijeli ivot i na kraju shvati
Granice Puta
da je gubitnik. (Fahrudin spasa omeene
Er-Razi, Mefatihul-gajbi).
su i naznaene
nakon tekog cjelodnevnog
Profesor Abdulkerim elu suri El-Asr,
rada. Neki su opet rekli
Hatib rekao je: Zakletva
a sve izvan
da je ikindija-namaz peat
vremenom asrom je upotih granica
dnevnih ibadeta i pokorzorenje svakom razumnom
je sigurna
nosti Allahu i ona je poput
ovjeku da na kraju dana
propast i oiti
tevbe (pokajanja) koja je
svia raun sam sa sobom i
gubitak.
peat ostalih ljudskih djela.
da vidi koliko je dobrih djeI kako god Kuran i sunnet
la, a koliko grijeha uradio.
oporuuju vjernicima tevbu,
To je vrijeme samoobrauna
tako isto su ostavili oporuku
i prilika da se pokuaju ispraviti greke i za ikindija-namaz, jer djela se cijene
i da se uzme pouka kako se te greke prema zavrecima.
sutra ne bi ponovile. Muhammed,
sallallahu alejhi ve sellem, takoer je Allah se zaklinje vremenom u kojem
u mnogim svojim hadisima naglasio je ivio Muhammed, a.s.
vrijednost ikindija-namaza. Tako u
hadisu koji biljei imam Muslim, stoji:
Neki komentatori Kurana smatraOvaj namaz (ikindija) bio je nareen ju da se navedena zakletva vremenom
onima prije vas, pa su ga zapostavi- odnosi na vrijeme u kojem je ivio i
li. Ko uva ovaj namaz, imat e dvi- djelovao Muhammed, sallallahu alejhi
je nagrade. Kao to je podstakao na ve sellem. Oni tvrde da se Allah, d..,
njegovo klanjanje i uvanje, tako je zaklinje vremenom u kojem je ivio
Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem,
upozorio na njegovo ostavljanje i za- kao to se zaklinje mjestom u kojem
nemarivanje. Prenosi se od Ibn Omera je ivio: Tako mi smokve i masline, i
da je Muhammed, sallallahu alejhi Sinajske gore, i grada (Mekke) ovog beve sellem, rekao: Koga proe ikindi- zbjednog (Et-Tin, 1-3), i njegovim
ja-namaz, kao da je izgubio i imetak ivotom: A ivota mi tvoga, oni su u
i porodicu. (Tirmizi) A za onoga ko pijanstvu svome lutali (El-Hidr, 72).
namjerno izostavi ikindija-namaz, Imam Er-Razi je rekao: Allah se zarekao je: Ko ostavi ikindija-namaz, klinje vremenom u kojem je ivio
propao mu je posao. (Buharija) Zbog Poslanik, a.s., kao i mjestom njegovog
toga su neki komentatori Kurana ivota, ali i njegovim ivotom, pa kao
skloni kazati da se pod rijeju asr mi- da kae: Tako mi vremena u kojem ti
sli upravo na ikindija-namaz, kojim ivi, tako mi tvoga grada i tvoga ivose Allah, d.., zaklinje zbog veliine ta. I kao da Allah, d.., kae: Ti si,
i znaaja tog namaza, podstiui mu- Muhammede, bio prisutan meu njislimane da ga klanjaju i upozoravajui ma, i ti si ih pozivao, a oni su se okretaone koji ga ostavljaju zbog zauzetosti li od tebe i nisu te prihvatili. I oni koji
dunjalukim poslovima ili odmorom su ti okrenuli lea i nisu prihvatili tvoj
30. juli - 18. aban

40

poziv, pa ima li vee propasti i nesree

od njihove. (Mefatihul-gajb, 32/86)
Ebu Suud je kazao: Allah se zaklinje
vremenom poslanstva Muhammeda,
sallallahu alejhi ve sellem, zbog njegove oite vrijednosti nad drugim
vremenima. A imam Alusi je rekao:
Reeno je da se time misli na vrijeme
poslanstva Muhammeda, sallallahu
alejhi ve sellem, jer je to najvrednije
vrijeme uope, zbog vrijednosti i veliine Muhammeda, sallallahu alejhi ve
sellem. Takoer je reeno da se to vrijeme rauna od njegovog poslanstva do
Sudnjeg dana, a u odnosu na vrijeme
koje je prolo, taj period iznosi koliko
od ikindije do zalaska sunca. U tom
smislu su i rijei Poslanika, sallallahu
alejhi ve sellem, upuene njegovim
ashabima: Od dunjaluka je ostalo u
odnosu na ono to ga je prolo, koliko
je ostalo od ikindije do zalaska sunca
(Buharija). (Ruhul-meani, XVI/410)
Dakle, Allah se, u suri El-Asr
El-Asr, zaklinje vremenom ili dijelom vremena zbog toga to je vrijeme glavnica
ljudskog imetka i kada ovjek potroi
glavnicu ili je uloi u ono to mu nee
donijeti korist, sam sebe je osudio na
propast i gubitak. A koji je to gubitak
vei od toga da ovjek proda svoj ahiret za dunjaluk, da proda vjenost za
prolaznost, da proda rijetku i neprolaznu dragocjenost za bezvrijednu stvar.
No, ako ovjek uloi glavnicu imetka
u ono to e mu donijeti sigurnu dobit, a to je troenje vremena u dobrim
djelima koja su plod imana i vjere u
Allaha, d.., onda je on sretni dobitnik na oba svijeta.

Povratak prognanih Bonjaka u okolinu Pljevalja

Crnogorski etnici opustoili su

Bukovicu
U Bukovici je ubijeno
osam Bonjaka, izvrene
su dvije otmice u kojima
je u prvoj oteto 5, a u
drugoj 7 Bonjaka, koji
su kasnije razmijenjeni,
pretueno je 76 graana
bonjake nacionalnosti od
kojih je 31 zadobio teke
tjelesne povrede sa trajnim
posljedicama, spaljeno je
5 kua, osnovna kola u
selu Krevine, damija u
selu Planjsko, a oteena
je damija u selu Rosulje.
Vrena su mnogobrojna
zlostavljanja na javnom
mjestu, kao i pretresi koji su
praeni pljakom imovine.
Pripremio: Ramiz Hodi

a sjeverozapad Crne Gore, u mjesto Bukovica kod Pljevalja, vratili

su se prvi prognanici, iseljeni sa tog
podruja 1992. i 1993. godine, saopilo je
crnogorsko Ministarstvo socijalnog staranja. U saopenju se navodi da se u avgustu
oekuje povratak jo 11 porodica. Gradnju
i obnovu kua finansirala je Vlada Crne
Gore i za taj projekat izdvojila 4,5 miliona
eura. Iz vlade je najavljeno da e do kraja
godine biti izgraeno jo 30 kua za prognane Bonjake iz Bukovice. Crnogorsko
dravno tuilatvo je u aprilu ove godine
optuilo sedmoricu bivih pripadnika Vojske Jugoslavije i Centra bezbjednosti Pljevlja, za zloin protiv ovjenosti, zlostavljanje
i nehumano postupanje prema civilima sa
podruja Bukovice. U Bukovici je tokom
1992. i 1993. godine ubijeno osam osoba,

protjerano je nekoliko stotina stanovnika pripadnici Vojske Jugoslavije i Centra bebonjake nacionalnosti i spaljeno stotinu zbjednosti Pljevlja Radmilo i Radia
kua.
ukovi, Slobodan Cvetkovi, orije
U periodu juni 1992.
Gogi, Milorad Brkovi,
juni 1993. godine sprovoen je
Slavia Svrkota i Radoman
otvoren teror, vreno nevieno
Boris Raoni
ubari. Optunica malo kanasilje, primjenjivana brutalna
rekao je da e
sni, ali bolje ikad nego nikad,
sila i koritena sva sredstva za
odgovarati oni
rekao je Jakub Durgut, predunitavanje ljudi, kua, sto- koji su najnieg sjednik Udruenja prognanih
ke, imanja i drugih dobara
hijerarhijskog
iz Bukovice. On je ocijenio da
Bonjaka u Sandaku, i to u
nivoa, iako se
je za torture nad stanovnitvom
kompletnoj oblasti i srbijanskog
veoma lako
Bukovice u vrijeme rata kriv
i crnogorskog dijela Sandaka.
moe utvrditi
vei broj osoba. Boris Raoni,
Navedeni progon sprovodile
ko je izdavao
programski direktor Inicijative
su regularne oruane formacije
naredbe, ko je
mladih za ljudska prava, nevla(vojne i policijske) Srbije, Crne
inspirisao ove
dine organizacije koja se kontiGore i Jugoslavije. U opini
zloine.
nuirano bavi sluajem zloina u
Pljevlja, na njenom zapadnom
Bukovici, rekao je da e odgodijelu, nalazi se prostrano sevarati oni koji su najnieg hijeosko podruje Bukovica, koje
rarhijskog nivoa, iako se veoma
sainjava 39 sela, u kojima je uglavnom lako moe utvrditi ko je izdavao naredbe,
ivjelo bonjako stanovnitvo. Prostor ko je inspirisao ove zloine
zloine.
Bukovice sa tri strane granii se sa BiH, a
Jakub Durgut 44), iz sela erjenci, bigranica se prostire u duini od 140 kilo- ljeio je dogaaje u Bukovici koji su doveli
metara. Iako su Pljevlja opinski centar, do iseljavanja Muslimana. Jakub se sjea
sela Bukovice su od Pljevalja udaljena 70 da je policija u Pljevljima 19. maja 1992.
85 kilometara, a od bosanskih gradova godine uhapsila Muju Kororu iz sela Kava
ajnia 5 kilometara, Foe 15 20 kilo- i predala ga Vojsci Republike Srpske u
metara, a vrlo blizu je i Gorade. U periodu ajniu, gdje je Mujo imao kuu. Znam
juni 1992. juni 1993. u Bukovici je ubije- da je kasnije Mujo ubijen. Dalje, u junu
no osam Bonjaka, izvrene su dvije otmice iste godine, a dana se ne sjea, policija iz
u kojima je u prvoj oteto pet, a u drugoj Pljevalja je prilikom pretresa kue pretukla
sedam Bonjaka, koji su kasnije razmije- Ibru Moevia iz sela Moevii, starog oko
njeni, pretueno je 76 graana bonjake 45 godina, a potom ga odvela u Pljevlja,
nacionalnosti od kojih je 31 zadobio teke gdje su ga i dalje maltretirali i tukli. Pustili
tjelesne povrede sa trajnim posljedicama, su ga narednog dana i poslije toga se Ibro
spaljeno je pet kua, osnovna kola u selu iselio u inostranstvo. Istog dana, isti policajKrevine, damija u selu Planjsko, a ote- ci tukli su i njegovog roaka Nazifa, starog
ena je damija u selu Rosulje. Vrena su oko 75 godina. O sudbini starca Osmana
mnogobrojna zlostavljanja na javnom mje- Bungura (70) Fond za humanitarno pravo
stu, kao i pretresi koji su praeni pljakom vie je saznao od Jakuba Durguta: starca
imovine. Kao posljedica svega navedenog su pretukli rezervisti VJ Stevo Danilovi,
dolo je do iseljavanja graana bonjake Mirko Srndi i Simo Barac iz sela Meljena.
nacionalnosti, tako da je Bukovica prak- Od zadobijenih batina Osman je ogluhio.
tino etniki oiena. Nakon iseljavanja Kasnije, 16. februara 1993. godine, Osman
Bonjaka njihove kue su opljakane i de- Bungur bio je meu kidnapovanim lanomolirane, sa kua su poskidani krovovi, vima svoje porodice, kada je sa suprugom
vrata i prozori, patos i ostalo pokustvo je Almasom i jo devet lanova porodice odopljakano.
veden u ajnie. Osman i Almasa Bungur
Kao to smo rekli, crnogorsko dravno kasnije su vraeni, neko vrijeme bili su
tuilatvo je u aprilu ove godine optu- u Pljevljima, a onda ih je neka meuilo sedmoricu bivih pripadnika Vojske narodna humanitarna organizacija prebaJugoslavije i Centra bezbjednosti Pljevlja, cila u Olovo, u BiH, gdje su u kratkom
za zloin protiv ovjenosti, zlostavljanje vremenskom razmaku umrli. Ovo je samo
i nehumano postupanje prema civilima dio onoga to su Bonjaci iz Bukovice
sa podruja Bukovice. Optueni su bivi preivjeli.
30. juli - 18. aban

41

Zelena transferzala
Hafiz Irfan ef. Mali, direktor kole Kurana asnog u Novom Pazaru

kolu Kurana ak
pohaa 270 pola
Meihat Islamske zajednice u Srbiji posljednjih
je godina uinio mnogo na poboljanju ivota
muslimana u Srbiji. Jedna od aktivnosti Meihat
koja ovaj put zasluuje nau panju jeste
institucionaliziranje uenja Kurana asnog.
Otvaranje kole Kurana asnog u Novom Pazaru
pravi je potez. O vanosti i dosadanjem uspjehu
kole Kurana asnog govori njen direktor hafiz
Irfan ef. Mali. Najvanije dijelove intervjua
preuzeli smo od Glasa islama
Razgovarao: Nermin Gici
Dugo se govorilo o otvaranju kole Kurana, to se
napokon i desilo. Moete li nam rei od kada datira
ta inicijativa i kako je dolo do samog otvaranja?
Mali: Inicijativa za otvaranje kole ovakvog tipa
potjee jo od nastanka prvih obrazovnih ustanova Meihata Islamske zajednice. Nekoliko puta su
muderisi i profesori kroz vannastavne aktivnosti
i kruoke pokuavali oivjeti instituciju hifza
koja je bila zamrla u zadnjih nekoliko decenija. Konano, ozbiljniji razgovori i aktivnosti
o koli Kurana poeli su 2007. godine kada
je Meihat posjetio predstavnik Rabitine organizacije za uspostavljanje kola Kurana u
svijetu. Meutim, dalju saradnju sa organizacijom i konano realizaciju dugogodinjeg sna svih muslimana da se otvori kola
Kurana prekidaju inscenirani problemi
i atak na Islamsku zajednicu. Konano,
2009. godine, ponovo je pokrenuta
30. juli - 18. aban

42

ktivno
aznika
inicijativa o otvaranju kole Kurana.
Turska fondacija Ilmi yayma cemiyeti, posredstvom velikog sandakog
dobrotvora Ridvana Sandaklija, daje
odreena sredstva kojima je renoviran
dobar dio zgrade. Poetkom 2010.
godine, Meihat Islamske zajednice
osniva Savjet za davu na ijem elu
postavlja Nedada ef. Hasanovia,
koji koristi bliske veze sa turskim
fondacijama, tako da je zgrada predviena za kolu Kurana za veoma
kratak vremenski period osposobljena
za normalno funkcioniranje i izvoenje nastave. Meihat je osnovao i
koordinaciono tijelo za uspostavljanje
kole Kurana koje su, osim Nedada
ef. Hasanovia inili hafizi dr. Almir
Pramenkovi, Abdurrahman Kujevi
i Irfan Mali. Kada je zgrada u potpunosti uraena, izabran je nastavno-nauni kolektiv od petnaestak
visokostrunih profesora, profesorica
i predavaa. Sveano otvorenje kole
uprilieno je u petak, 9. 4. 2010. godine, nakon duma-namaza. Sveanosti
je prisustvovao veliki broj vjernika,
kao i slubenika Islamske zajednice,
a kolu je, nakon obraanja, sveano
otvorio predsjednik Meihata i glavni
muftija Muamer ef. Zukorli, simbolinim skidanjem prekrivaa sa natpisa kole Kurana asnog.
Institucija hifza, uenja Kurana
napamet u Sandaku u jednom periodu bila je u zastoju. ta e ova
kola Kurana donijeti vjernicima
Sandaka?

Za dvadesetak
dana, koliko
je trajao upis,
upisano je
preko tri stotine
kandidata.
To nas ini
ponosnima
jer govori da
ljudi imaju
povjerenja
u odgojnoobrazovne
ustanove
Islamske
zajednice.

Mali: Ranije je Sandak

brojao nekoliko desetina
hafiza, uvara Allahove
Knjige. Kasnije, pod utjecajem komunizma, taj se
broj smanjivao sve dok nije
potpuno iezao. Uenje
Kurana napamet bila je
tradicija muslimana u
Sandaku koju oni nisu izgubili zato to nisu imali
afiniteta i talenta u tom pogledu. Naprotiv, institucija
hifza bila u zastoju jer su
drugi tako htjeli, odvraajui muslimane od njihove
vjere i tradicije. Allahovom,
d.., voljom tradicija se polahko poela vraati, institucija hifza poela se
oivljavati i svijest o uenju Kurana
napamet poela je rasti, pa smo u
zadnjih nekoliko godina ponovo poaeni uvarima Allahove Knjige.
Sad imamo ljude koji su probili led
i spremni su i drugima prenijeti svoje znanje i iskustva. Zadatak kole
Kurana je, izmeu ostalog, iznjedriti
plejadu tih posebnih Alahovih robova i time, u ovim tekim vremenima,
ovom kraju obezbijediti Allahovu pomo, milost i beriet. elimo skrenuti
traak te svjetlosti i na nas, jer nam je
mrak gust i jo puno nam svjetla treba. Mi smo objavili Kuran i Mi emo
ga uvati. Nadati se da e Uzvieni
Allah uvati ono mjesto u kojem ljudi uvaju i potuju Kuran. Poslanik,
a.s., rekao je: Nee se ljudi sakupiti u
30. juli - 18. aban

43

jednom mjestu radi uenja i

izuavanja Kurana a da im
Allah nee spustiti mir, sigurnost i zadovoljstvo, da ih
Allahova milost nee prekriti. kola e osposobiti vei
broj ljudi za pravilno uenje
Kurana. elja nam je da ne
ostane muslimanska kua u
kojoj se ne ui barem neto
iz Kurana. Intencija kole
je podii kod naroda svijest
i izgraditi potivanje prema
Allahovoj Rijei, privoljeti i omiliti ljudima Kuran,
kako sa aspekta uenja
(itanja) i razmiljanja o
kuranskim porukama i poukama,
tako i sa aspekta prakticiranja njegovih
velianstvenih propisa.
Kakvi su uvjeti za rad i jeste li uspjeli nabaviti svu opremu koja Vam je
potrebna da bi polaznici kole postizali dobre rezultate?
Mali: Uspjeli smo, hvala Allahu, pribaviti skoro sve to je potrebno koli za
uspjean rad i nesmetano funkcioniranje. Trenutno imamo etiri uionice.
Tri su klasine sa klupama i tablom,
opremljene savremenom opremom,
kompjuterima, video-bimovima i
ozvuenjem. etvrta je tzv. hafizhana,
predviena za polaznike etvrte kategorije, za uenje Kurana napamet. U
njoj su iltat i petahte za mushafe, zastrta je tepisima i podsjea na mesdid.
Koliko je polaznika do sada upisano
u kolu?

Mali: Za dvadesetak dana, koliko je

trajao upis, upisano je preko tri stotine
kandidata. To nas ini ponosnima jer govori da ljudi imaju povjerenja u odgojnoobrazovne ustanove Islamske zajednice.
Jedan broj upisanih je odustao zbog privatnih obaveza, tako da u ovom prvom
mjesecu rada kole Kurana nastavu aktivno prati 270 polaznika rasporeenih u
svim nivoima.
Kakav je program rada i nivoi znanja
koje e polaznici stei?
Mali: Nastava se izvodi u etiri nivoa.
Prvi nivo podrazumijeva uenje arapskog alfabeta i itanje rijei. Kandidat u
ovom stupnju ovladava vjetinama pravilnog izgovora svakog harfa. Drugi nivo
je uenje Kurana uz primjenu osnovnih
tedvidskih pravila. Kandidat se osposobljava da sam ui Kuran pravilno i razgovijetno. Mislim da su ova prva dva nivoa
duni pohaati svi muslimani, vjernici,
jer je pravilno uenje Kurana obligatna
dunost. Uzvieni Allah u imperativnoj
formi kae: Ui Kuran polahko, pravilno i razgovijetno. Trei stupanj je uenje
Amme-duza napamet, a to je dvadeset
zadnjih stranica u Mushafu u kojima su
uglavnom sabrane krae sure. etvrti
nivo je uenje napamet cijelog Kurana.
Plan i program kole predvia da kandidat u roku od dvije, najvie tri godine
naui Kuran. Do sada imamo nekoliko
kandidata sa po nekoliko nauenih duzeva napamet.
Imate li za sve nivoe kole odgovarajui nastavni kadar i ko su predavai
u koli?

Mali: Sva etiri nivoa nastave pokrivena su visokostrunim kadrom. Nai

profesori su se ve ranije dokazali znanjem, iskustvom i uspjenim radom
kao predavai u Medresi, imami ili
muallimi. Meu njima imamo jednog
doktora nauka i tri hafiza. Ovakav
tim moe da podmiri potrebe kole.
Prolo je vie od mjesec dana rada
kole. Moe li se ve govoriti o postignutim rezultatima?
Mali: Najvei uspjeh je to to kola,
uz Allahovu pomo, uspjeno funkcionira. S obzirom da je uenje Kurana
proces koji zahtijeva brinu panju i
dui vremenski period, pravi rezultati
e se, ako Bog da, vidjeti tek poslije
zavretka ovog tromjeseja. Naravno
da i sada moemo spomenuti da su
uenici preli dobar dio nastavnog
gradiva. Meu mladim hafizima imamo onih koji ve znaju napamet 5,
10, pa i do 20 duzeva napamet. Prve
vee rezultate ovakvog tipa oekujemo, inallah, ve u narednoj kolskoj
godini.
Kakva je povratna informacija koju
dobijate od polaznika kole? Kako
su oni zadovoljni dosadanjim
radom?
Mali: Naravno da su zadovoljni.
Sama injenica da ve mjesec dana
redovno prate nastavu upuuje na to.
Mi emo se, ako Bog da, i dalje truditi da stalno unapreujemo i poboljavamo kvalitet znanja koje im se nudi.
Kakvi su planovi za budunost i
Vai lini vezano za kolu Kurana?

Mali: S obzirom da ima dosta zainteresovanih roditelja da svoju djecu, koja su

mlaa od 7 godina, alju u kolu Kurana,
osniva je zamislio da se u perspektivi na
treem spratu kole, koji je bio pripremljen
za internat, jedna prostorija opremi kao
igraonica gdje bi djeca jedan dio vremena
provodila uei Kuran, tj. pamtei ponavljanjem za svojim muhafizom, a drugi dio
vremena igrajui se u savremenoj igraonici. U perspektivi je takoer zamiljeno
da se u koli Kurana ubace i pratei sadraji, kao izuavanje arapskog i engleskog jezika, tefsira, informatike i drugih
predmeta koji su aktuelni i zanimljivi za
kandidate, a koji su neophodniji za jednog muslimana u 21. stoljeu. Budui da
dobar dio kandidata ivi na periferiji grada i da to predstavlja objektivan problem
dolaska i prisustvovanja nastavi, naroito
u hladnim i kinim danima, neophodno
je nabaviti najmanje dva kombija kako bi
se taj problem prevaziao. Obezbjeivanje
nagrada za marljive kandidate u vidu novanih sredstava, knjiga, pohvala, levhi i dr.
smatramo jako bitnim projektom za iju
realizaciju su potrebna dodatna novana
sredstva. Planirano je organiziranje izleta
i ekskurzija. Zamisao je da se svaki kandidat koji zavri hifz nagradi umrom ili
hadom, u zavisnosti od finansijskih mogunosti. U toku godine potrebno je organizirati najmanje tri vee ekskurzije izvan
zemlje, kada bi se namjenski posjetile
kole Kurana s ciljem razmjene iskustava
i ideja. Takoer je u planu organiziranje
strunih seminara za profesore i predavae
kole Kurana.

Darul-Kuran Ismail
Filibali

sim kole Kurana pod

okriljem Meihata Islamske zajednice u Srbiji, u Novom
Pazaru takoer postoji kola
Kurana iji je pokrovitelj Liga
islamskog svijeta RABITA i
Svjetska organizacija za uenje
Kurana napamet sa sjeditem
u Diddi u Saudijskoj Arabiji.
Ova kola zove se Darul-Kuran
Ismail Filibali. Osnovni cilj
kole je, svakako, to vei broj
onih koji uvaju Allahovu Knjigu u svojim prsima. Naravno,
pored ovog primarnog cilja, tu
je i islamski odgoj hafiza, jer
potpuno ostvarenje cilja jeste
da svaki uenik koji iz ove kole izae kao hafiz Kurana bude
primjer i ponos svih muslimana.

30. juli - 18. aban

44

Razgovor sa Tadiem
Sandaki putokazi

Pie: Almir Mehoni

edavno sam bio u prilici da

u Ambasadi Srbije u Briselu
razgovaram sa predsjednikom
Srbije Borisom Tadiem. Utivo pozdravim Borisa i kaem da se nadam
da e Srbija rijeiti probleme u Sandaku. Uz gr na licu, Tadi veli da u
Sandaku ima velikih problema koji
su vjetaki izazvani. Gospodine Tadiu, dodajem, mislim da su probleme napravile dravne institucije, prije
svega Ministarstvo za ljudska i manjinska prava i da je problem ustvari
lahko rjeiv.
- Kako je rjeiv?, pita me pomalo
iznenaen predsjednik Srbije.
Kaem, vrlo lahko, drava treba
da prizna volju sandakih Bonjaka.
- E, ali postoji drugi problem, ne
moe vjerski starjeina da rukovodi
Nacionalnim vijeem, imamo prigovore i iz EU zbog toga, a i to je protivno naem Ustavu, Tadi isuka srpski
kljuni argument.
A, zbog ega ste dozvolili da se taj
vjerski starjeina kandidira na izborima ako je to protustavno, gospodine
Tadiu?
Nekoliko sekundi utnje i reenica to nam je nametnuto, bilo
je dovoljno da potvrdi onu tezu da
Beograd zapravo hoe one
predstavnike Bonjaka koje
Pitam ga kako
moe da kontrolira. Sve
misli rijeiti
ostalo to je Tadi pokuao
situaciju u
objasniti, bilo je nevjeto i
da gospodin predsjedSandaku? Ne
kontradiktorno.
nik mora porazgovarati
znam, bio je
Nastavljam sa pitanjisa jo zvanica. Ovako bi
jednostavan i
ma. Gospodine Tadiu,
se ukratko mogao premislim iskren
znate li da je i na drugim lipriati dvadesetominutodgovor.
stama bilo vjerskih slubeni razgovor sa Tadiem
Oito je da se
nika? Naprimjer na listama
o krizi u Sandaku. Sve
Beograd upleo
maarske zajednice bilo je
ovo ne bih ni pisao da
u sandaku
katolikih sveenika.
je Boris Tadi dao neku
kuinu kao
- Pa i to je problem, i to
izjavu ili objanjenje popile.
ne moe, kae Tadi.
vodom krenja izborne
Moe, jer je tamo forvolje Bonjaka Sandaka.
miran savjet, a jedino kod
Poslije razgovora sam jo
Bonjaka nije, kaem.
ubjeeniji nego prije njeU razgovor se uplie ambasa- ga, da je cijela situacija kreirana od
dor koji je sve vrijeme sluao raz- najvieg dravnog vrha, ukljuujui
govor, kako bi nas utivo upozorio blagoslov Tadia, idejnu podlogu
30. juli - 18. aban

45

Ljajia, izvrnu ulogu iplia i navijanje Ugljanina. Meutim, druga

stvar me se posebno dojmila iz ovog
razgovora sa predsjednikom Srbije.
Pitam ga kako misli da rijei situaciju u Sandaku?
- Ne znam, bio je jednostavan i
mislim iskren odgovor.
Oito je da se Beograd upleo u
sandaku kuinu kao pile. Ne zna
ni gdje mu je poetak ni kraj. Na
sandakim Bonjacima je da ustraju na putu pravde i istine, da ne pokleknu i ne povuku se. Vidio sam
da je pobjeda blizu i rekoh: Dola
je istina, a nestalo je lai. La zaista
nestaje.

Zloin
Logorai imami i uenici Gazi Husrev-begove medrese sa podruja
Bosanske krajine (III dio)

Zatoeni imami i uenici

Medrese u koncentracionim
logorima
Nastavljamo sa obraivanjem
ratnih zloina nad imamima
i uenicima Gazi Husrevbegove medrese sa podruja
Bosanske krajine. Ovu temu
obraujemo na osnovu
iscrpnog materijala koji nam
je ustupio uvaeni Muharem
ef. Omerdi, autor knjige
Imami ehidi i najbolji
poznavalac ove teme u BiH
Pripremio: Ramiz Hodi

vo je stranica teke sudbine muslimana, islama i Bonjaka u

Bosanskoj krajini. Govor je o
ljudima, imamima, koji su slika i prilika svoga naroda od kojeg su potekli, sa
kojim su radili, o ljudima koji su uili
vjeri i dobroti. Sam tekst je vie utnja
ili mukli jek i uzdah muenih, ranjenih,
ponienih i na grozan nain ubijenih
pravednika. Nije bilo odlunog osuivanja zloinaca koji su nad njima poinili najgore stvari, svjesno i bez povoda.
Imami i medreslije u
koncentracionim logorima
Alagi Mehmed, imam u
Bosanskom Novom, zatoenik srpskih
zloinaca u koncentracionom logoru
na gradskom stadionu u Bosanskom
Novom.

Alemi Vahdet, imam iz Banje Luke,

zatoenik srpskog koncentracionog logora u Banjoj Luci. Zbog zauzimanja za
Vahdeta efendiju, Srbi su priveli i maltretirali i banjalukog muftiju Ibrahima
Halilovia.
Alibegovi Seid, uenik Gazi
Husrev-begove medrese u Sarajevu, zatoenik srpskog koncentracionog logora
u Trnopolju kod Prijedora.
Aljovi Ramiz, imam iz Bosanske
Kostajnice, zatoenik srpskih koncentracionih logora u Omarskoj i na Manjai
(zbog teke torture i muenja ostao je
trajni invalid).
U knjizi Rezaka Hukanovia Deseta
vrata pakla koja govori o pola godine
provedene u logorima smrti Omarska
i Manjaa, o Ramizu ef. Aljoviu pie:
Demi je, dok se oporavljao od udaraca, mnogo pomogao neki hoda iz
Bosanske Kostajnice, koji je spavao blizu
njega. Ponudio mu je svoju deku, a sam
je leao na nekoj otrcanoj konoj jakni.
Hoda je i sam bio bolestan. Imao je saobraajnu nesreu prije nekoliko mjeseci i
polomio je nekoliko rebara i desnu nogu
na nekoliko mjesta. Lijeio se u prijedorskoj bolnici. Kad je otputen, pokupili
su ga na ulici, u raciji, i doveli u logor
Omarska. U polomljenoj nozi nosio je
eljeznu ipku i teko se oslanjao na tu
nogu. Kada su bili kini dani, efendija
Ramiz je govorio: - Ovo je od Boga. Kia
mora sprati svu ljudsku krv sa zemlje. I
ne prestati dok se ne pokopaju svi mrtvi.
(...)
Tijelo mu je slomljeno, ali dua i
glava nisu. Ostala su mu i sjeanja, govorio je jedan logora svome prijatelju o
Ramizu efendiji.
Avdi Faruk, imam u Trnopolju kod
Prijedora, zatoenik srpskih koncentracionih logora u Trnopolju, Omarskoj,
Keratermu i, na kraju, na Manjai (kod
Banje Luke). Iz logora je osloboen u oktobru 1992.
30. juli - 18. aban

46

Began Sakib, imam kod Bosanskog

Novog, logora sa mnogim Bonjacima
na fudbalskom stadionu u B. Novom.
Izjava Sakiba ef. Begana. Kao imam
na podruju Bosanskog Novog radio
sam nepunu godinu dana i od toga 40
dana proveo sam u logoru na tamonjem Stadionu. Inae, porodian sam
ovjek, sa enom i troje djece. U dolini rijeke Japre est je demata. Najprije
su njih poeli granatirati iz okolnih
srpskih sela i to dojueranje nae komije. Naoruanje srpskih sela poelo
je intenzivno jo godinu dana ranije,
kao i njihove pripreme za protjerivanje
muslimana. Tako je npr. 24. maja 1992.
dola policija u dolinu rijeke Japre, tanije u nae demate, i saopila nam da
su se neke njihove ekstremne grupe otrgle kontroli, te da mi u cilju nae sigurnosti polahko naputamo ovaj teritorij
a oni e, toboe, osigurati bezbjednost
izlaska.
Svim muslimanima koji su imali
bilo kakvo oruje, oduzeli su ga, mada
je jako mali broj ljudi neto posjedovao, a onda su im glavna meta postale
nae damije. Prva meu njima bila je
u Agiima koju su tukli danima i tom
prilikom je ranjen Sulejman ef. Herak.
Potom su tukli jedan po jedan demat, a ljude u jednoj koloni stjerali do
eljeznike pruge i naredili da ulaze u
eljeznike vagone odakle e biti otpremljeni u Zenicu. S obzirom da na to
nismo pristali, smjestili su nas u demat
u Blagaju i rasporedili po kuama, gdje
ostajemo 18 dana. Osamnaesti dan boravka dolazi predjednik CK iz B. Novog
i donosi papir u kome pie da muslimani treba da idu u Banju Luku, jer im se
ne garantira sigurnost u Blagaju. S obzirom na ponovno odbijanje od strane
naroda, ve sutradan dolazi vojska, opkoljava Blagaj, izvodi goloruki narod na
ulicu, ubija, kolje, pljaka, uzima novac,
nakit i sl. Taj dan ubijeno je dvadesetak

mukaraca, a dvojica su ranjena. Uoi

Kurban-bajrama, potrpali su nas u vagone, odvojivi pritom ene s djecom i
mukarce od 16 do 60 godina i odvezli
prema Doboju. Na stanici prije Doboja
iskrcavaju ene s djecom (sve su prele u Hrvatsku), a mukarce vraaju na
stadion u B. Novom, pri tome psujui
nam balijsku majku, prijetei da e nam
sjei ui, spolne organe i sl. To nam je
bio najtei dan, kada smo u povratku
iz Doboja doekali prvi dan Kurbanbajrama na stanici u hajvan vagonima
u B. Luci. Na stadionu u logoru ostajemo sve do dobijanja famoznog rjeenja
o dobrovoljnom odlasku. Na meti su
bili elnici SDA, imami, nai intelektualci i bogati muslimani. Sa obezglavljenim narodom bilo im je lahko: logor,
silovanje i klanje. Poslije svakog maltretiranja i fizikog zlostavljanja, smogli
su snage etnici da se dodvoravaju logoraima traei od njih da im prepiu
traktor ili neku drugu skupu alatku pod
obeanjem da e oni to njima sauvati
dok se ne vrate.
Boti Muharem, glavni imam u
Sanskome Mostu, zatoenik u konclogoru u Sanskom Mostu i Manjai.
Iz logora je osloboen u oktobru 1992.
Izjava Muharema ef. Botia: Etniki
ist muslimanski dio Sanskog Mosta,
Mahala, bez ikakvog razloga Srbi poinju bombardovati 26. maja 1992., uveer. Za vrijeme bombardovanja preko
Radija Sanski Most emituju se pjesme
u kojima se izriito favorizuje srpska
nacija, a za vrijeme pauze muslimani se
pozivaju na predaju oruja dok se istovremeno dovoze vee koliine naoruanja i dijele Srbima. Ujutro je emitovan
proglas da se na damiju i svaku kuu
stavi bijela zastava. Muslimani koji su
lojalni pozivaju se da izau na poligon
za auto-obuku. Dio izlazi, a dio ne izlazi. Vojska ulazi u Mahalu i bez ikakvog
povoda, kako smo kasnije saznali, ubija
70 osoba, mukarci se odvajaju i pritvaraju, a ene i djeca kao izbjeglice alju
u druge dijelove grada. Dio mukaraca
(600) je pritvoren u sportskoj dvorani u S. Mostu, a dio, manji broj, gdje
sam i ja bio, poto za vrijeme napada
nisam izaao iz sklonita na poligon, u
Betonirku.
U to vrijeme na Radiju se emituje
iskaz biveg predsjednika SDA koji je
natjeran da kae da je on ustaa, da je
radio na formiranju NDH i NDBiH,
da su zajedno sa njim na tom polju radili
ti i ti ljudi, i druge banalnosti. Damija
je bombardovana, a poslije minirana i
sruena poto su na munaru stavili ameriku zastavu, izmislili da je gore snajperista i da se u damiji nalazi vie stotina
kilograma eksploziva i dr. Na TV B.

Luka, predsjednik Skuptine Nedeljko srpskog naroda u BiH i zahtijeva da potRaula kazuje da su u Mahali pronae- piem lojalnost takvoj tvorevini. Ne
ne mudahedinske sprave za muenje i dvoumim se nego to na sljedeem razgomasakriranje Srba, a predsjednik SDS-a voru potpisujem prethodno pripremljen,
Vlado Vrke upuuje poruku Srbima da formulisan i otkucan tekst takvog tipa.
ne dozvole Muslimanima i Hrvatima Za vrijeme treeg razgovora video-kada na njihovim (srpskim) grobljima mera je ukljuena i snima izjavu koja kagrade svoje bogomolje, da je na tapetu zuje da nisam tuen i maltretiran zbog
dihad, borba za opstanak srpstva i dr.
toga to sam vjerski slubenik...
U prvom pritvoru proveo sam dva
Ubrzo, na Manjau dolazi MKCK,
dana. Naime, bio sam meu prvima a svjetske novinske kue snimaju situapriveden u Betonirku u S. Mostu (tri ciju (...) Preko prevoditeljke iz MKCK
garae u koje je stalo oko 120 ljudi). obavijestili smo muftiju hadi Ibrahima
Uasno mjesto. Bivam puten nakon ef. Halilovia o imamima u logoru, a on
dva dana bez maltretiranja, mada su poduzima gotovo sve da nas izbavi (...).
uslovi gotovo nemogui, a svakim daDa bi se situacija i stanje moglo potnom sve vie se pogoravaju, tako da punije sagledati treba da se zna ovo:
Betonirka postaje zloglasno mjesto. Naime, ljudi su pod prisilom bili priVojni inspektor obot, grubo
morani da se krste, da pjevai neumjesno optuuje IZ da
ju etnike pjesme, da daju
Poslije svakog
radi pod direktivom SDA,
neistinite iskaze, a najprimaltretiranja
dok je drugi, civilni inspekmjereniji prikaz pune presije
i fizikog
tor, Mima, imao korektniji
i terora jeste injenica da su
zlostavljanja,
odnos. Ope stanje ljudi, i
sve damije, na podruju
etnici
zatvorenih i onih u drugim
Odbora Islamske zajednice
su smogli
dijelovima grada na sloboS. Most jedna za drugom
snage da se
di, jeste do kraja haotino i
poruene, namaz na Kurbandodvoravaju
gotovo neopisivo. Drugi put
bajram nije klanjan iako se
logoraima
bivam pritvoren jednu no
tog dana nije pucalo, nego je
traei od njih
u Dvoranu, nakon ega
ak provedena i velika racija i
da im prepiu
sam opet puten i po trei
zatvaranje, a denaze ubijenitraktor ili neku
put zarobljen u masovnoj
ma nisu klanjane ve su oni
drugu skupu
raciji, kada su sve mukarce
zajedno sa ivotinjama mualatku pod
iz Mahale koji nisu bili zaslimane bacali u rupe za tu
obeanjem da
robljeni, zatvorili sa druginamjenu iskopane.
e oni to njima
ma u Dvoranu, a njihove
eho
(Ibrahima)
porodice prisilno odveli za sauvati dok se Atif
Atif, imam u Gornjim
ne vrate
Cazinsku krajinu, gdje je
Jakupoviima kod Kozarca,
bila i moja ena. Mukarce
zatoenik srpskih konc-logora
nakon mjesec i po prebacuju
Omarska i Trnopolje.
na Manjau iz Dvorane,
eman
Sabahudin,
a za vrijeme transporta umire 20 ljudi imam u Gornjoj Puharskoj kod Prijedora,
od guenja zbog neuslovnosti transpor- zatoenik srpskih koncentracionih logota, posljedica tue i jake dehidracije i dr. ra Omarska i na Manjai; ostao invalid
To se desilo 7. jula 1992. Taj momenat zbog posljedica torture. Osloboen je iz
donekle moete shvatiti ako znate da su logora u oktobru 1992.
pojedini ak i mokrau pili... Po dolaDedi Jusuf
Jusuf, roen 28. oktobra 1938.
sku na Manjau ljudi su pili mjeavi- u Skugriima, Vlasenica; bio je imam
nu kinice i ostatka ivotinjskog izmeta, u Aliima Softiima kod Kozarca,
jer je organizam jako dehidrirao, a nije Prijedor, krajem maja 1992. kada je debilo vode. Glavno pravilo za logorae portovan u konc-logor Trnopolje, a poje glava dole, ruke na lea. Ubrzo za tom na Manjau gdje je proveo tri mjenama dolaze inspektori iz S. Mosta i za seca. Po izlasku iz konc-logora, ostao je
vrijeme isljeivanja zarobljenike tuku u Banjoj Luci stavivi se na raspolaganje
vojni policajci koji biraju vitalne organe, muftiji banjalukom. Iako sa vidnim
a po licu nikoga ne udaraju tako da se posljedicama po zdravlje od logorskog
nita ne primijeti, a ljudi imaju ogromne ivota, do kraja ivota bio je aktivan na
posljedice. Na takav nain, iz grupe sa imamsko-hatibskim i muallimskim pokojom sam i ja doao na Manjau, slovima u Banjoj Luci i ire. Umro je 7.
biva ubijen Emir Mulali, rezervni mi- jula 1999. Godine, a pokopan je u harelicioner, a doktor koji je isto tako zaro- mu u ejrecima kod Kozarca.
bljenik pod prisilom daje dijagnozu da
Dervievi Dervi, imam u
Emir umire od infarkta.
Sanskome Mostu, zatoenik srpskog
Tada me po prvi put inspektor na koncentracionog logora na Manjai kod
Manjai poziva na razgovor i veoma Banje Luke.
grubo dri predavanje o pravnoj dravi
(Nastavit e se)
30. juli - 18. aban

47

Islamnet
Holandija

Da bi dobili useljeniku
dozvolu, imigranti
moraju gledati kako se
ljube pederi

ojedine zemlje Evropske unije

posljednjih godina donijele su
brojne zakonske mjere o useljavanju i zapoljavanju imigranata, odnosno o poznavanju i prihvaanju
liberalnih vrijednosti za imigrante. Meutim, pojedini doneseni
zakoni o imigrantima izlaze iz
okvira normalnog poimanja drutvenih odnosa u jednoj zajednici.
Tako se, naprimjer, u Danskoj organiziraju kursevi vonje bicikla
za muslimanke te se uz pomo drave osnivaju asocijacije liberalnih
muslimana. Pa ipak, Holanani su
svojim nenormalnim normama i
prijemnim testovima otili najdalje. Prema usvojenim zakonskim
mjerama iz 2006. godine, imigrantima se, prije nego to dobiju
odobrenje za useljenje u tu zemlju,
prikazuju videosnimci pederskih
parova koji se ljube, nudistike
plae i slino, pa ko izdri i odgleda sve prikazivane snimke, poloio
je prijemni.

Afganistan

Dokumentirani zloin nad afganistanskim muslimanima

a koji mjesec navrit

e se punih devet godina amerikog ratovanja
u Afganistanu. Ovaj dugi
rat poharao je Afganistan.
Najvee rtve ovog nesretnog rata su afganistanski
civili. Prema do sada objavljenim informacijama, svakog mjeseca u Afganistanu
ginu desetine civila. Meutim, nakon to je internetska stranica WikiLeaks ovih
dana objavila 90 hiljada
stranica tajnih amerikih
vojnih dokumenata o ratu
u Afganistanu, odnosno o
pogibijama afganistanskih
civila u vojnim akcijama
amerike vojske i NATO-a
za koje javnost uope nije
znala, istina o zloinima
afganistanskih agresora nad civilima
postaje potpunija. Izvjetaji amerike
vojske o ubijanju afganistanskih civila su zapanjujui. U dokumentima
koje je objavila internetska stranica
WikiLeaks, objavljeni su detalji 144
incidenta u kojima su meunarodne
snage ubile ili ranile civile. Godine
2008. francuski vojnici su otvorili
vatru na autobus pun djece. U slinom incidentu ameriki vojnici su
ubili ili ranili 15 putnika. Poljski
su vojnici 2007. iz osvete granatirali selo u kojem se odravalo vjenanje, meu mrtvima je bila i jedna
trudnica. U objavljenim dokumentima otkriveni su jo mnogi sluajevi slinih stravinih zloina nad
afganistanskim civilima. Amerika

vlada otro je upozorila urednitvo

internetske stranice WikiLeaks da bi
objavljene informacije mogle ugroziti
nacionalnu sigurnost SAD-a. Naalost, amerika vlada nije progovorila
nijedne rijei o lairanju informacija o ratu u Afganistanu, odnosno o
sakrivanju informacija o kontinuiranom injenju zloina nad civilima.
Iako je u objavljenim dokumentima
tretirano samo 144 zloina nad afganistanskim civilima, ovi dokumenti
nam otkrivaju pravu istinu ili prirodu amerike okupacije Afganistana.
Nema sumnje da su Pentagonove
arhive pune raznih izvjetaja o zvjerstvima amerikih, odnosno NATO
snaga nad afganistanskim muslimanima.

vedska

Katoliki upnik Samuelson: Isus nije razapet na krstu!

atoliki upnik Gunar Samuelson iz vedske uzburkao je kransku javnost svojim stavom da ne
postoji dokaz da Isus umro razapet
na krstu. Naunik tvrdi da se legenda o Isusovom raspeu temelji na
hrianskoj tradiciji i umjetnikim
djelima, a ne na antikim tekstovima. Samuelson kae da se Biblija
pogreno tumai i da se nigdje jasno
ne spominje koritenje klinova i raspee. U Bibliji se samo navodi da je
Isus nosio staurus, to se moe prevesti i kao stub, a ne krst.

30. juli - 18. aban

48

SAD

Ameriki pop planira meunarodni dan spaljivanja

Kurana

Malezija

Fudbalski dres Srbije

nepoeljan u Maleziji

merika kranska zajednica

Dove World Outreach Center u
amerikoj saveznoj dravi Floridi planira meunarodni dan spaljivanja
Kurana kako bi obiljeili 11. septembar. Pop Terry Jones o islamu govori
najgore rijei. Prije godinu dana on je
na svojoj crkvi postavio znak Islam je
za vraga, koji se podudara s naslovom
njegove knjige, u kojemu se navodi deset praktinih razloga zato je u redu
paliti Kuran. Ovakvi ljudi kao to je
pop Terry Jones takmie se u originalnosti vrijeanja islama i muslimana.
Kada bi neko mogao skupiti veinu
ovakvih sluajeva, tek tada bi uvidjeli
koliko je islamofobija danas zahvatila
itav svijet.

Velika Britanija

Govorili smo Blairu da Irak nema oruje, ali nije htio sluati

red komisijom britanskog parlamenta, koja istrauje rat u Iraku,

proteklih dana svjedoila je biva
efica britanske obavjetajne slube
MI5 barunica Eliza Manningham
Buller, koja je MI5 vodila od 2002.
do 2007. Barunica Buller rekla je da
se njen MI5 nije slagao s tadanjim
britanskim premijerom Blairom koji
je kao opravdanje za rat navodio da
Irak posjeduje oruje za masovno
unitenje: Govorili smo Blairu da
Irak nema oruje, ali nije htio slua-

ti. O obavjetajnom izvjetaju u ijem je predgovoru

premijer Blair napisao da
Irak moe napasti u roku
od 45 minuta, barunica
Buller kae: Od nas se trailo da u izvjetaj stavimo
neke loe obavjetajne podatke. Takoer, barunica
Buller istakla je da nije bilo
nikakvih dokaza o povezanosti Sadama Huseina
i Al-Kaide, niti o tome da
je iraki reim imao veze s
teroristikim napadima na
SAD 11. septembra 2001.
Nije bilo vjerodostojnih
obavjetajnih podataka koji
bi ukazivali na tu povezanost, a to je bio zakljuak,
mogu rei, i CIA-e. Ali to
nije bio zakljuak koji se
sviao nekim dijelovima amerike
maine. Stoga su pojedinci u SAD-u
poeli insistirati da takve veze postoje, iako za to nisu postojali pouzdani obavjetajni podaci. Biva efica
MI5 posebno je izdvojila tadanjeg
ministra obrane SAD-a Donalda
Rumsfelda, za kojeg je rekla da je
pokrenuo alternativnu obavjetajnu
jedinicu u Pentagonu kako bi dobio
alternativnu procjene, procjene koje
idu u prilog zagovaranja napada na
Irak.
30. juli - 18. aban

49

isoki zvaninik Islamske vjerske zajednice u Maleziji muftija

Nooh Gadot poruio je muslimanima u Maleziji da ne nose dresove na
kojima su simboli drugih religija ili
avolji simboli. Muftija Nooh Gadot u svom obraanju malezijskoj
javnosti navodi kako je primjetno da
se malezijska omladina u posljednje
vrijeme sve vie okree fudbalu i najpopularnijim fudbalskim klubovima
u svijetu. Trenutno, najpopularniji
klub u Maleziji je Manchester United.
Mladi Malezijci svoju ljubav prema
fudbalu najee iskazuju kroz noenje dresova svojih omiljenih klubova.
U tom smislu muftija Nooh Gadot
savjetuje omladinu da ne nose dresove fudbalskih klubova iji amblemi
imaju krst ili neki drugi simbol koji
je suprotan islamskim vrijednostima.
Muftiji Gadot posebno je problematian grb u Maleziji sve popularnijeg
engleskog fudbalskog premijerligaa
Manchester United, koji sadri sliku
avola sa trozupcem u ruci. Meu
simbolima na koje upozorava muftija
Gadot je i grb Fudbalskog saveza Srbije, na kojem se nalazi krst, sa etiri
S. Slini krstovi nalaze se na amblemima nacionalnih saveza Brazila,
Portugala, Norveke.

SAD

Milion obavjetajaca
prati teroriste

Katar

Izraelski jevreji od Al-Dezire trae 1,2 milijarde dolara

odtete

gledni ameriki list Washington

Post objavio je rezultate dvogodinjeg istraivanja o nivou rasta obavjetajnog aparata u SAD-u nakon
11. septembra 2001. godine. Nakon
objavljivanja rezultata istraivanja
Washington Posta, u Americi se digla
velika praina. O odbrani SAD-a od
terorizma iz ostatka svijeta danas se
brine 1.271 vladina te jo 1.931 privatna organizacija s brojem slubenika koji Washington Post procjenjuje
na ak 854.000. Godinji trokovi
ovolikog obavjetajnog aparata dostiu vrtoglavih 75 milijardi dolara.
Finansijske tokove teroristikih organizacija prati 51 obavjetajna agencija
u 15 gradova. Nakon napada 2001.,
samo u Washingtonu sagraena su
33 bloka zgrada za obavjetajne agencije, a Kongres je odobravao desetine
milijardi dolara izvan budeta, to
obavjetajci nisu stizali potroiti. Toliki broj obavjetajnih agencija dnevno prikupi 1,7 milijardi e-mailova i
telefonskih razgovora koji nije mogue obraditi. Washington Post navodi
anegdotu ministra odbrane Roberta
Gatesa koji je svojedobno kao supervizor odveden u malu prostoriju gdje
su mu predoavani jedan za drugim
brojni programi koji se ne bi dali pregledati tokom jednog ivota, dok nije
zavikao: Prestanite! Borba protiv
terorizma postaje veoma profitabilan
biznis.

atarska televizija Al-Dezira je jedan od najutjecajnijih medija u

svijetu. Svojim izvjetavanjem ova televizija je umnogome promijenila, odnosno uravnoteila svjetsku medijsku
scenu. To je tako, naroito ako uzmemo u obzir izvjetavanje Al-Dezire sa
kriznih ratita. Zahvaljujui Al-Deziri
otkriveni su brojni zloini amerikih,
izraelskih, britanskih i drugih
vojnika koji svih ovih godina
ubijaju muslimane od Afganistana, Pakistana do Palestine. Utjecaj koji je ostvarila
Al-Dezira smeta svim onim
zemljama koje na bilo koji
nain uestvuju u ratovima
u muslimanskim zemljama.
Ovo se posebno tie cionistiki nastrojenih jevreja. Cionisti
su ovih dana krenuli u otvorenu
kampanju protiv Al-Dezire. Naime, grupa od 91 Izraelca pokrenula
je parnicu u SAD-u protiv Al-Dezire
tvrdei da je ova televizija tokom rata u
Libanu 2006. izmeu izraelske vojske
i Hezbollaha pomagala Hezbollahu.
Civili i njihovi roaci iz Izraela, koji su
navodno ranjeni raketama Hezbollaha,
tvrde da bez izvjetavanja Al-Dezire
uivo, Hezbollah ne bi bio tako taan
u napadima te trae 1,2 milijarde dola-

ra odtete. Za glavni argument uzeli su

to to je tokom 34-dnevnog rata Izrael
provodio zakone o cenzuri. Ako je suditi po nekim najavama da bi se uskoro
moglo ponovo zaratiti izmeu Hezbollaha i Izraela, ova tuba grupe Izraelaca
veoma je znakovita.

Holandija

Wilders osniva meunarodnu alijansu za borbu protiv islama

sokoljen uspjehom u Holandiji,

Geert Wilders je odluio pokuati postii meunarodni uspjeh. Naime, Geert Wilders je odluio osnovati
meunarodnu alijansu za borbu protiv
islama. U intervjuu za Associated Press,
Wilders je najavio da e svoju antiislamsku alijansu za poetak osnovati u
SAD-u, Kanadi, Britaniji, Francuskoj
i Njemakoj. Poruka stop islamu,
odbrana slobode, je poruka koja nije
vana samo za Holandiju nego za cijeli zapadni svijet, kae Wilders. Naalost, iako e mnogi rei da su osobe
kao Geert Wilders nebitne, stvarno
stanje na terenu daje nam sasvim drugu sliku. Ne treba smetnuti s uma da
je Geert Wilders na tek zavrenim parlamentarnim izborima u Holandiji za
svoje antiislamske ideje dobio podrku
od skoro milion i po Holanana.

30. juli - 18. aban

50

Malezija

Hrvatska

Udala se u 108. godini

Jadranska ruta nadmenih

arapskih eika

uk Kundor iz Malezije, koja je proslavila

108. roendan, udala se
za 70 godina mlaeg Muhameda Nur Musu, koji
je ubrzo poslije vjenanja
otiao u bolnicu zbog problema sa drogom. Mislila
je da joj se mu nee vratiti nakon to se izlijei,
pa je ve pronala novog
kandidata za mladoenju,
ali je otkazala sve planove
za novo venanje kada je
Musa po zavrenom lijeenju stigao kui. Mislila
sam da u morati i 23. put
da se udajem, ali na sreu
Musa se vratio. Srena sam
zbog toga, jer ga mnogo
volim i bila sam pomalo
nesigurna dok je bio na lijeenju,
rekla je Vuk. Nadam se da e mi
Musa biti posljednji suprug. Nema

razloga da me ostavlja, jer sve brane

dunosti obavljam kao svaka druga
ena, rekla je Vuk.

Foto islamneta
Iraki Kurdi krijumare naftu u Iran: Na fotografiji se vidi kolona od
nekoliko stotina cisterni punih nafte kako se kree preko planine Haj
Omran na granici izmeu Iraka i Irana. Uprkos sankcijama SAD, iraki
Kurdi skoro svakodnevno na ovaj nain krijumare, odnosno prodaju
naftu Iranu.

30. juli - 18. aban

51

jeto je godinje doba kada bogati arapski eici i njihovi potomci pohode svjetske turistike
destinacije gdje nemilice troe desetine miliona amerikih dolara.
Tako su arapski bogati eici i ove
godine sa svojim super luksuznim
jahtama uplovili u Jadransko more
gdje pokuavaju potroiti svoje
milione. Prema izvjetajima hrvatskih medija, u Hvaru se ovih dana
usidrio sin eika Abdullaha Saleha
Kamela, predsjednika Islamske
privredne i industrijske komore i
generalnog savjeta islamskih banaka. Ono to privlai panju u
ponaanju bogatog saudijskog eika Kamela svakako je oholost i
razbacivanje. Svugdje gdje doemo potroimo najmanje dva, tri
miliona dolara. Ako nemamo gdje
potroiti makar milion, ni ne silazimo s broda, objasnio je bogati i
nadmeni Saudijac. eik Abdullah
Saleh Kamel zauzima visoko 12.
mjesto na listi najbogatijih Arapa.
Vrijednost mu se procjenjuje na
5,3 milijardi dolara.

Svijet medija
Vladajua imperijalna doktrina

Iranska opasnost

(The Iranian Threat)

Iran, znai, ne predstavlja
vojnu opasnost. Ali to ne
znai da ga Washington
moe tolerirati. Sa svojim
zastraujuim potencijalom
Iran predstavlja nelegalnu
suverenost, koja smeta
globalnim ciljevima
SAD-a. Prije svega smeta
nastojanjima Amerike
da kontrolira energetske
resurse Bliskog istoka,
neto emu ameriki
planeri od zavretka
Drugog svjetskog rata
pridavaju posebnu panju
jer se na ovaj nain
garantira supstancijalna
kontrola svijeta, kako
je to jednom izjavio
A. A. Berle, jedan od
najutjecajnijih ljudi
amerike doktrine
Pie: Noam Chomsky*
Prijevod: Sejfudin Dizdarevi

kutna opasnost od Irana je

najtea vanjskopolitika kriza
Obamine administracije. Od
ovog polaze utjecajni politiki krugovi. Nedavno je ameriki Kongres
pootrio sankcije protiv Irana. Na

afrikom ostrvu Diego Garcia SAD Obama je samo ubrzao ovaj proces.
pojaavaju svoje ofanzivne kapacitete. Arapska tampa izvjetava da je amerika
Stanovnitvo je protjerano da bi SAD flota (zajedno sa jednim izraelskim bromogle da izgrade ogromnu
dom) prola kroz Suecki kavojnu bazu i tako bili u stanal i da je na putu u Perzijski
nju izvriti vojne operacije na
zaljev. Njihov zadatak je da
Bliskom istoku i centralnoj
nadgledaju sankcije protiv
Aziji. Kako izvjetava ameIrana i da kontroliraju brodorika mornarica, ka Diego
ve koji ulaze i izlaze iz Irana.
Garciji poslan je pratei brod
Britanski i izraelski mediji
podmornica koje se kreu na
izvjetavaju da je Saudijska
nuklearni pogon i koje konArabija otvorila zrani protroliraju dalekosene projekstor za bombardere (to Rijad
tile. kotske novine Sunday
demantira). Predsjednik ameHerald posjeduju izvjetaj u
rikog generaltaba admiral
kojemu stoji da u najvanije
Michael Mullen je na putu
Teroristike
oruje koje je Obama tamo
iz Afganistana posjetio Izrael
aktivnosti
poslao spadaju tzv. probijai
gdje se susreo sa glavnokoza koje se
bunkera (bunker busters)
mandujuim izraelske vojske
koji se upotrebljavaju da optuuje Hamas Gabi Ashkenazijem kao i
ili Hezbollah
unite podzemne graevine.
izraelskom tajnom slubom.
su nita u
Izuzimajui atomsko naoruKako izvjetavaju izraelske
poreenju sa
anje, one su najjae oruje
novine Haaretz, u centru
amerikou arsenalu. Planovi za marazgovora bile su pripreme
izraelskim
sivne i efektivne penetracije
koje moraju biti uraene kako
terorom u
pokrenuti su jo za vrijeme
od strane Izraela tako i od
regionu.
Bushove administracije. Ali
SAD-a u pogledu Irana koji
stvar se oduljila. Tek to je
vjerovatno posjeduje nuklearObama postao predsjednik,
ne kapacitete. Mullen je tom
ubrzao je njezinu implemenprilikom podvukao: Uvijek
taciju. Ovo oruje je nekoliko godina pokuavam da izazove gledam sa izraelranije nego to je planirano stacionira- skog aspekta. Rastue prijetnje vojnom
no i upereno posebno protiv Irana.
intervencijom protiv Irana predstavljaju krenje UN arte. Posebno se kose
Izraelski aspekt gledanja na dogaaje
sa UN-ovom Rezolucijom 1887 izglasanom u septembru 2009. godine. Ona
Dan Plesch, direktor Center for apelira na sve zemlje lanice da se nesuInternational Studies and Diplomacy glasice oko nuklearnog programa rijee
pri Univerzitetu u Londonu, kae: diplomatski shodno arti Ujedinjenih
Naoruanje je maksimalno ubrzano da nacija koja zabranjuje upotrebu sile, ali i
bi se unitio Iran. Ve sada su ameriki PRIJETNJU silom. Nekoliko uglednih
bombarderi i dalekosene rakete u stanju analitiara navodnu iransku prijetnju
da u roku od nekoliko sati unite 10.000 opisuju skoro apokaliptinim rjenikom.
ciljeva u Iranu. Od 2003. godine ame- Amitai Etzioni upozorava: SAD se
riki arsenal oruja se uetverostruio. moraju suoiti sa Iranom ili odustati od
30. juli - 18. aban

52

Bliskog istoka. Etzioni podvlai da e se

zemlje regiona okrenuti Iranu kao velesili ako iranski nuklearni program bude
uspjean, meu njima Turska i Saudijska
Arabija. Neto racionalnije ova bi se izjava mogla ovako protumaiti: moda bi se
mogao formirati regionalni savez koji bi
bio neovisan od SAD-a. U amerikom
vojnom urnalu Military Review Etzioni
pouruje SAD na napad na Iran ne
samo na iranske nuklearke nego i na vojne kao i na infrastrukturne (znai civilne)
ciljeve. Vojni udar ove vrste bio bi isto
kao i sankcije. On bi prouzrokovao bol
sa ciljem promjene ponaanja, ali sa veoma monijim sredstvima, pie Etzioni.
Strategija vojna ravnotea
Ostavimo okrutni vokabular po strani i upitajmo se: U emu se uope sastoji iranska prijetnja? Odgovor na ovo
daje nam studija International Institute
of Strategic Studies objavljena u aprilu 2010. godine pod nazivom Military
Balance 2010. Bez sumnje, okrutni klerikalni reim Irana predstavlja opasnost
za svoje graane. Ali, po ovom pitanju
ne rangiraju vie u odnosu na druge reime u regionu koji su ameriki saveznici.
Meutim, to spomenuti institut ne interesuje. Njihove brige su da li bi Iran mogao
biti opasnost po regiju i po svijet. Studija
dolazi do zakljuka da Iran ne predstavlja vojnu opasnost. Vojni izdaci Irana su
relativno niski u poreenju sa onima
u regiji i iznose samo 2% onoga ta
Amerika u ovom pogledu troi. Iranska
vojna doktrina je krajnje defenzivna
i ima cilj da sprijei invaziju i da diplomatskim putem rijei neprijateljstva.
Iran je tek ogranieno u mogunosti da
van svojih granica primijeni silu. to se
tie nuklearnih mogunosti spomenuta
studija kae: Iranski nuklearni program
i volja (Irana) da dri otvorenom opciju
za proizvodnju nuklearnog oruja su sastavni dio iranske strategije zastraivanja.
Iran, znai, ne predstavlja vojnu opasnost.
Ali to ne znai da ga Washington moe
tolerirati. Sa svojim zastraujuim potencijalom, Iran predstavlja nelegalnu suverenost, koja smeta globalnim ciljevima
SAD-a. Prije svega smeta nastojanjima
Amerike da kontrolira energetske resurse Bliskog istoka, neto emu ameriki
planeri od zavretka Drugog svjetskog
rata pridaju posebnu panju jer se na ovaj
nain garantira supstancijalna kontrola
svijeta, kako je to jednom izjavio A. A.
Berle, jedan od najutjecajnijih ljudi amerike doktrine. Ali iranska prijetnja nije
samo u njegovom zastraujuem potencijalu. Iran pokuava da proiri svoj utjecaj.
U spomenutoj studiji to je ovako formulirano: Iran destabilizira region. Kada

SAD okupiraju iranske susjedne zemlje,

tako neto se zove Stabilizacija. Kada
Iran pokuava da proiri svoj utjecaj na
susjedne zemlje, onda je to destabilizacija i jednostavno ilegalno. Da se na ovom
mjestu prisjetimo da je odabir pojmova
ve postao rutina. Poznati vanjskopolitiki analitiar James Chace, nekadanji novinar najvanijeg glasila Establishmenta
Foreign Affairs, koristi ovaj termin u
smislu US doktrine kada je objasnio da
se Chile mora destabilizirati (ruenjem
demokratski izabrane vlade Allendea i
instaliranjem diktature Pinoea), da bi
se zemlja onda stabilizirala. Po pitanju
iranske krivice studija navodi da Iran
podrava terorizam kada najvanijim
politikim snagama u Libanu i Palestini,
Hezbollahu i Hamasu, uva lea.
Prilikom zadnjih izbora u Libanu (2009.
godine) koalicija sa Hezbollahom je pobijedila. Hamas je 2006. godine pobijedio
na izborima u Palestini. Kao odgovor na
to, Amerika i Izrael odluili su hermetiki zatvoriti Gazu da bi kaznili kretene
koji su na slobodnim izborima pogreno
birali. Radilo se o jedinim relativno slobodnim izborima u arapskom svijetu.
Ovo otkriva cijelo licemjerstvo Amerike
koja izdano podrava diktatore u regionu kao i Obamin hvalospjev za okrutnog
egipatskog diktatora Mubaraka, za vrijeme svoga poznatog govora islamskom
svijetu u Kairu. Teroristike aktivnosti za
koje se optuuje Hamas ili Hezbollah su
nita u poreenju sa ameriko-izraelskim
terorom u regionu. Ipak se isplati baciti
pogled na njih. 25. maja Liban slavi svoj
nacionalni praznik dan osloboenja.
Dan je znak sjeanja izraelskog povlaenja iz junog Libana koji je uslijedio nakon 22 godine okupacije. Ovo povlaenje
bila je posljedica Hezbollahovog otpora.
U ovom kontekstu, izraelski zvaninici,
kao to je Ephraim Sneh, govore o iranskoj agresiji protiv Izraela u Libanu
kojeg je okupirao Izrael. I ovo odgovara
normalnom hegemonijskom vokabularu.
Predsjednik John F. Kennedy osudio je
unutarnji napad, kojim manipulira sjever. Mislio je na napad junovijetnamskog otpora na Kennedyjeve bombardere,
protiv hemijskog oruja, protiv protjerivanja vijetnamskih seljaka u logoru, koji
su de facto bili konc-logori, kao i druge
dobronamjerne mjere ovakve vrste. ak
i Kennedyjev tadanji UN ambasador
Adlai Stevenson, junak liberalaca, kritizirao jeunutarnju agresiju. Znai, kada
su Sjeverovijetnamci pomagali svojim
sugraanima na jugu protiv okupacije
njihove zemlje od strane SAD-a, to je bila
agresija i kao takva se nije mogla tolerirati jer je predstavljala mijeanje u pravednu misiju Washingtona. I Kennedyjevi
savjetnici, Arthur Schlesinger i Theodore
30. juli - 18. aban

53

Noam Chomsky je profesor

na lingvistike na Massachusetts Institute of Technologie (MIT) i 1960-ih godina
svojim je tezama revolucionirao teorije o jeziku i miljenju.
Istovremeno je jedan od najpoznatijih i najotrijih kritiara trenutnog svjetskog poretka
amerikog imperijalizma.

Sorenson koji su slovili za umjerene, hvalili su intervenciju Washingtona kojom

je trebalo stati ukraj agresiji u Junom
Vijetnamu. Ovu tzv. agresiju vodio je
domai pokret otpora (to bi ova dvojica
savjetnika trebali znati, jer su znali za izvjetaje amerike tajne slube). Ameriki
generaltab je 1955. izdao nekoliko definicija agresije, meu kojima i za agresiju bez oruja, kao to je politiko voenje
rata ili subverzija. Kada u jednoj zemlji
doe do pobune protiv SAD-u podobne
policijske drave, onda je to agresija - ili
gore spomenuti izbori sa pogrenim ishodom. I u akademskim krugovima i u
politikim komentarima ovakav je vokabular normalan. Po njima je ovo sasvim
normalno jer ti ljudi polaze od toga da
cijeli svijet pripada nama. Hamas prua
otpor izraelskoj vojnoj okupaciji kao i
okrutnim i ilegalnim akcijama Izraelaca
u okupiranim teritorijama. Hamas se
optuuje da ne priznaje Izrael. Ali kako
SAD tako i Izrael ne samo da ne priznaju Palestinu nego se decenijama brinu da
palestinska drava ne poprimi oblik i da
nikako ne moe ni opstati; partijski program vladajue izraelske stranke iz 1999.
godine iskljuuje mogunost postojanja
palestinske drave.
Politika izlivenog olova
Hamas se optuuje da granatira
izraelska pogranina naselja. To su bez
sumnje kriminalni akti. Ali, oni su samo
djeli sile koju Izrael primjenjuje naspram
Palestine. Ovdje je vano imati na umu
da SAD i Izrael veoma dobro znaju kako
se moe zaustaviti teror nad kojim se neprestano zgraavaju. Tako je Izrael priznao da Hamas 2008. godine nije ispalio nijednu granatu prema Izraelu, dokle
god je Izrael potovao, barem djelimino,
sporazum o prekidu vatre. Izrael je odbio
produiti ovaj sporazum i izabrali su sprovesti ubilaku akciju izliveno olovo protiv Gaze. To je bilo u decembru 2008. godine. Amerika je bez pogovora stajala iza
ove zloinake agresije za koju nije postojalo ni najmanje pravno niti moralno
opravdanje. Uprkos ozbiljnim deficitima,
Turska u islamskom svijetu predstavlja

model demokratskog ureenja

drutva. Izbori u Turskoj su
slobodni. Ali SAD masivno
kritizira Tursku. Najoitije je
to bilo u sluaju kada Turska
nije htjela da uestvuje u invaziji na Irak emu se protivilo
95% turskih graana. Zbog
ovoga su uslijedile britke kritike iz Washingtona: Turska
nije shvatila kako treba da se
ponaa jedna demokratska
zemlja. Mi pod demokratijom
podrazumijevamo da SAD
odluuje ta treba da bude uraeno, a ne ta narod skoro jednoglasno eli. Turska je opet
navukla gnjev Amerike, ovaj
put pod Obaminom administracijom, kada je zajedno sa
Brazilom isposlovala dogovor s
ciljem ograniavanja obogaivanja iranskog urana. Obama
je u jednom pismu upuenom
brazilskom predsjedniku Lula
da Silvi pozdravio ovu inicijativu vjerovatno mislei da je osuena na
propast i da e se to moi iskoristiti kao
propagandno oruje proiv Irana. Kada se
inicijativa pokazala uspjenom, SAD su
bile van sebe od gnjeva i pourili su da
potkopaju inicijativu izglasavajui pred
UN-om rezoluciju u kojoj su bile nove
sankcije protiv Irana. Po ko zna koji put
Washington je reagirao ofanzivno da
osigura da se niko ne smije mijeati u
ameriku kontrolu u regionu. Nije bilo
iznenaujue da su Turska i Brazil glasali
protiv amerikih sankcija. Liban, zemlja
iz regiona sa sjeditem u Vijeu sigurnosti,
ostala je suzdrana. Ove akcije su dodatno iritirale Washington. Philip Gordon,
jedan od vrhovnih diplomata Obamine
vlade za odnose sa Evropom, upozorio je
Tursku da za njezino ponaanje nee biti
razumijevanja u SAD-u. Kako ga citira
AP, on je izjavio da Turska mora pokazaAP
ti da je u partnerstvu sa Zapadom. Ovo
je bio jedan od rijetkih ukora na raun
NATO partnera, prenosi AP.
AP
I politika nomenklatura se jasno
pozicionirala. Za Stevena A. Cooka,
akademiara Council on Foreign
Relations, pitanje glasi: Kako moemo
drati Tursku na uzdama? Da bi ona
kao i sve dobre demokrate slijedila nae
direktive. Naslov u New York Timesu
pokazao je rasprostranjeno raspoloenje:
Iran Deal Seen As Spot on Brazilian
Leaders Legacy (Sporazum sa Iranom
je mrlja na brazilskom predsjednikom
mandatu). Drugim rijeima: Ili e raditi kako ti mi kaemo, ili Niko ne eli
da Iran ima nuklearno naoruanje niti
bilo koja druga zemlja. Jedan od moguih puteva smanjivanja ili odstranjivanja

Amerika moe blokirati do u

beskrajnost i to je uspjeno i
radila u zadnjih 35 godina (sa
manjim, vremenski ogranienim izuzecima). Po izvetaju
AP-a, Yukiya Amano, direkAP
tor Meunarodne agencije
za atomsku energiju (IAEA),
pozvao je ministre vanjskih
poslova 151 zemlje lanice da
daju prijedloge na koji nain
bi se mogla realizirati rezolucija koja bi natjerala Izrael da
pristupi ugovoru o zabrani
upotrebe nuklearnog oruja i da otvori svoje postrojbe
za IAEA. Malo se izvjetava
o tome da su SAD i Velika
Britanija ve potvrdile svoju
volju da se stvori NWFZ. To
je bilo prije okupacije Iraka u
2003. godini. Da bi invaziji
dali bilo kakav pravni okvir,
pozvali su se na rezoluciju
Kada u jednoj
687 Vijea sigurnosti iz 1991.
zemlji doe do
godine kojom je Irak popobune protiv
ove opasnosti je stvaranje
zvan da prekine sa razvojem
SAD-u podobne
zone bezatomskog naoruaoruja za masovno unitenje.
policijske
nja (Nuclear Weapons Free
Kasnije e obje zemlje tvrditi
drave, onda je
Zone (NWFZ)) na Srednjem
da to nisu uradile. Ali, ne dajto agresija. I
i Bliskom istoku. Na konmo se omesti njihovim ispriu akademskim
ferenciji o zabrani upotrekama. Ta rezolucija na koju
krugovima i
be nuklearnog oruja, koja
su se 2003. godine pozivali,
u politikim
je odrana poetkom maja
obavezuje sve zemlje potpikomentarima
2010. godine, ovo je ponovo
snice da se zauzmu za stvaovakav je
bilo tematizirano. Egipat treranje NWFZ-a na Srednjem
vokabular
nutno predsjedava 118 nesvri Bliskom istoku. Da spomenormalan, jer ti
stanih zemalja i u toj funkciji
nem i to da Amerika stacioljudi polaze od
su predloili da konferencija
niranjem nuklearnog oruja
toga da cijeli
podri plan o uspostavljana ostrvu Diego Garcia sasvijet pripada
nju pregovora o NWFZ na
botira NWFZ. SAD takonama.
Srednjem i Bliskom istoku.
er blokiraju uspostavljanje
Zapad je ukljuujui i SAD
NWFZ-a u Pacifiku jer ne
ve 1995. godine dao svodozvoljava svojim depenju saglasnost o jednoj takvoj
dance ostrvima da budu lazoni. Washington se formalno dri svoje nice. Obamino retoriko obavezivanje
saglasnosti, ali trae da se Izrael izuzme nuklearnog razoruanja bilo je pohvaiz ugovora. Na konferenciji o zabrani ljeno ak je dobio i Nobelovu nagraupotrebe nuklearnog oruja ministrica du za mir zbog toga. Praktini korak u
vanjskih poslova Hillary Clinton izjavila ovom pravcu bilo bi uspostavljanje zona
je da vrijeme jo nije zrelo za jednu takvu bezatomskog oruja. Jedna od opcija
zonu. Istovremeno je Washington insi- bila bi i ukidanje podrke za nuklearne
stirao da se nijedan zahtjev koji trai da se programe zemljama koje nisu potpisale
Izrael stavi pod kontrolu Meunarodne ugovor (Izrael, Indija i Pakistan). Ali kao
agencije za atomsku energiju ne moe i mnogo puta do sada retorika je jedprihvatiti. Kao to nije prihvatljivo da no, konkretna djela su drugo. Umjesto
se na zemlje lanice potpisnice apeli- da praktinim koracima smanje realnu
ra da otkriju informacije o izraelskim i veliku opasnost (razvoj nuklearnog nanuklearkama, nuklearnim aktivnosti- oruanja), SAD poduzima velike korake
ma ukljuujui informacije o isporu- da kontrolira regije Bliskog istoka koje
kama nuklearnog materijala Izraelu. posjeduju zalihe nafte. I ako nijedno
Obamina taktika izbjegavanja ovakvih drugo sredstvo ne pomae, to e uraditi
stvari je da preuzme poziciju Izraela. A silom. Oni to moraju uraditi. To je raona izgleda ovako: svi ovi prijedlozi za- zumljivo pa ak i ima smisla pod uvjevise od toga da li e doi do odluuju- tom da vjerujete u vladajuu imperijalnu
eg mirovnog sporazuma neega to doktrinu.
30. juli - 18. aban

54

Srpska diplomatija

Dupla falinka

S majine strane Vuk Jeremi potjee iz poznate komunistike porodice

Pozderac. Iako je vrijeme komunizma
prolo, klan je i dalje utjecajan te je
u Bihau na vlasti jedan od njihovih
potomaka Hamdija Lipovaa. Njihov
zajedniki predak pradjed Hakija
Pozderac, u ratu se prikljuio partizanima te je Tito nakon rata njegov klan
unaprijedio u jedan od najutjecajnijih u
Jugoslaviji.
(Na ovom mjestu mala opaska;
FAZ ni u ovakvom tekstu ne zaboravlja spomenuti spregu muslimana i nacista u Drugom svjetskom
ratu, iz kojeg se crpi dananji
S majine
mit o islamofaizmu koji
strane Vuk
maksimalno generiraju ratJeremi potjee nohukaki krugovi SAD-a
iz poznate
i Izraela, izmeu ostalih i
komunistike
Stephen Schwarz, autor knjiporodice
ge Dva lica islama, prevePozderac.
dene na bosanski (pogledati
Iako je vrijeme
vie na Wikipediji pod pojkomunizma
mom Islamofascism) te
prolo, klan je i
Hamdijino
prikljuivanje
dalje utjecajan
partizanima naziva rijette je u Bihau
kost implicirajui time da
na vlasti jedan
su se svi drugi borili na straod njihovih
ni Hitlera.)
potomaka
Hakija Pozderac bio je
Hamdija
ministar za ekonomiju, njeLipovaa
gov brat Hamdija bio je lan
jugoslavenskog predsjednitva. FAZ je 1986. izvjetavao
da u Sarajevu postoje dva
prokomunistika muslimanska klana
koji meusobno dijele utjecaj: Pozderci
FAZ zavrava lanak da zbog ove duple falinke muslimanskog
i Dizdarevii.
FAZ zavrava lanak da zbog ove
i komunistikog porijekla Vuk Jeremi je, da bi sprijeio bilo
duple falinke muslimanskog i kokakvu sumnju u svoje srpstvo, primoran da bude vei Srbin od
munistikog porijekla Vuk Jeremi je,
da bi sprijeio bilo kakvu sumnju u svosamog patrijarha. Ovaj mehanizam je vidljiv i kod kritiara
je srpstvo, primoran da bude vei Srbin
muslimana koji su i sami muslimanskog porijekla
od samog patrijarha. Ovaj mehanizam
je vidljiv i kod kritiara muslimana koji
su i sami muslimanskog porijekla; stvaPripremio: Sejfudin Dizdarevi
lizi FAZ
FAZ-a je njegova reakcija na odluku ri koje zastupaju osobe kao to su Ayan
Meunarodnog suda pravde (MSP) do- Hirsi Ali, Mina Ahadi, Irshad Manji,
od ovim motom dao bi se saeti nesenoj 22. 7. 2010. u kojoj se kae da se Necla Kelek po pitanju radikalnog
lanak iz njemakih dnevnih novi- proglaenje nezavisnosti Kosova ne kosi sa rjeenja pitanja islamizma odavno su
na Frankfurter Allgemeine Zeitung postojeim meunarodnim pravom. Jere- izale iz legalnih okvira zemalja u koji(FAZ) od 27. 7. 2010. koji se osvre na za- mi u odluci MSP-a vidi puko tehniko ma borave kao i prijedloga koje obini
grienost ministra vanjskih poslova Srbije miljenje i da mu je drae Kosovo od islamofobi zastupaju. Oni, slino kao i
Vuka Jeremia po pitanju Kosova. lanak lanstva Srbije u EU. Kao jedno od obja- Jeremi, na ovaj nain ele da odagnaju
s naslovom Besonders scharf (Posebno njenja za njegov tvrdolinijaki stav, lanak svaku sumnju zbog porijekla koje im
otro) polazi od konstatacije da se nijedan navodi njegovu porodinu pozadinu koja je u kolijevku stavljeno roenjem u
srpski politiar takvim intenzitetom ne ga mnogima u Srbiji ini sumnjivim i da njihovu posveenost ideji koju zastubori za povratak Kosova pod okrilje Beo- zbog nje mora da bude vei Srbin od pa- paju. Ili to bi na narod rekao: nema
grada kao to to radi Jeremi. Povod ana- trijarha, kako pie FAZ.
etnika dok ga muslimanka ne rodi.

Jeremia Vuka

30. juli - 18. aban

55

Kutak za mlade

Moralne i duhovne vrline prvih generacija muslimana (I): Iskrenost u zn

strah od licemjerstva i pretvaranja!

Iskren je onaj koji j

skriva svoja dobra i lo

Tevhid je ono to zdrav

razum potvruje i prihvata.
To je isti monoteizam, i
vjerovanje u jednoga Boga!
Ako je Allah, d.., taj koji je
stvorio nebesa i Zemlju, ako je
Allah, d.., taj koji daje kiu i
plodove, ako je Allah, d.., taj
koji nam je dao rijeke i mora,
Sunce i Mjesec, ako je Allah,
d.., taj koji nam je dao no i
dan, ako je Allah, d.., taj koji
nam je dao brda i bae lijepe,
ako je Allah, d.., taj koji se
nevoljniku na molbu odaziva
pa kako da oboavamo nekog
drugog mimo Njega!?
Pripremio: Sead ef. Jasavi

llah, d.., kae: Iskreno ispovijedanje vjere dug je prema Allahu! (Ez-Zumer, 3)
Svako djelo koje ovjek ini, bilo
ono vadib/obavezno ili mustehabb/
pohvalno, poput vjerovanja u Allaha, d.., i u Njegova Poslanika,
sallallahu alejhi ve sellem, i ibadeta,
kako onih tjelesnih tako i imovinskih, ljubavi prema Allahu i Njegovom Poslaniku, sallallahu alejhi ve
sellem, i raznih oblika dobroinstva

prema Allahovim stvorenjima

mora biti iskreno i samo u ime Allaha, delle anuhu, Gospodara svih
svjetova, a nikako radi ljudi i njihove pohvale, niti bilo ega drugog,
izuzev njihove dove. Za takve stvari
se ne trai nita od ljudi! (Pogledaj:
Medmuul-Fetava, 1/190)
Pokazatelj licemjerstva
Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, kae: Allah nee primiti/ukabuliti nijedno uinjeno djelo osim
onoga koje je, iskreno, radi Njega
uinjeno i kojim se eli Njegovo lice
(gledanje u Njegovo lice na Sudnjem
danu). (Biljei ga imam Nesai,
6/25, u poglavlju El-Dihad. Hafiz
el-Iraki, u valorizaciji djela Ihjau
ulumi-din, kae: Lanac ove predaje
je hasen. Imam El-Munziri u djelu Et-Tergib ve-t-terhib
ve-t-terhib, 1/24, kae:
Lanac ove predaje je dobar. ejh
Albani u djelu Es-Sahiha, br. 52,
kae: Lanac ove predaje je hasen.
U Sahihu-n-Nesai
Sahihu-n-Nesai, br. 2943, kae:
Lanac ove predaje je hasen sahih. U komentaru ovog hadisa stoji: Ovaj hadis, kao i njemu slini,
ukazuje nam na to da djelo koje nije
uinjeno radi Allaha, nee biti primljeno. U tom smislu su Allahove,
delle anuhu, rijei: Ko udi da od
Gospodara svoga bude lijepo primljen,
neka ini dobra djela i neka, klanjajui se Gospodaru svome, ne smatra
Mu ravnim nikoga! (El-Kehf, 110) Iz
ovog razloga dobra djela nevjernicima nee biti od pomoi na Sudnjem
danu. Allah, d.., kae: I Mi emo
30. juli - 18. aban

56

pristupiti djelima njihovim koja su

inili, i u prah i pepeo ih pretvoriti!
(El-Furkan, 23). Ibrahim et-Tejmi, Allah mu se smilovao, rekao je:
Iskrena je ona osoba koja svoja dobra djela krije kao to krije svoja loa
djela! aabi, Allah mu se smilovao,
rekao je: Praksa istinskih uenjaka
je da postupaju u skladu sa onim to
znaju, a kada tako uine, udalje se
od obinog svijeta. Kada oni to primijete, ponu ih traiti, a ulema jo
vie od njih pone bjeati, bojei se
da ne zapadnu u iskuenje u vjeri!
Fudajl b. Ijad, Allah mu se smilovao, znao je rei: Ako primijetite da
je nekom uenjaku ili pobonjaku
bilo drago da, kod vladara ili zaljubljenika u ovaj svijet, bude spomenut po dobru, znajte da je ta osoba
licemjer! Sve navedeno je zbog toga
to iskrenost oslikava ovjekovu elju da, svojim znanjem i djelom, stekne ono to je kod Allaha, delle anuhu. U sluaju da ga neko vidi dok
ini dobro djelo i bude mu drago
zbog toga, on pri sebi ima skrivenog
licemjerja, a skriveno licemjerje je, u
oima prvih generacija muslimana,
bio jedan od najveih grijeha, zbog
toga to ono spada u mali irk
(koji je na stepenu najveeg velikog
grijeha), a svi znamo da je irk, u
svim oblicima, najtei grijeh prema
Allahu, delle anuhu! Stoga, dragi
brate, dobro preispitaj svoje znanje
i djelo, i slobodno zaplai ako u njima otkrije i trunku licemjerja, jer
znaj da e se prema onome, ko se
inei dobra djela, pretvara i ko je
licemjeran, Allah isto tako postaviti,

nanju i djelima, i veliki

jednako
oa djela
a ko bude elio da se za njegovo djelo uje, Allah e uiniti da za njegov jad svi uju. Traimo od Allaha
spasa na dunjaluku i ahiretu! Allah,
d.., kae: O ljudi, klanjajte se
Gospodaru svome, koji je stvorio vas
i one prije vas, da biste bogobojazni
bili; koji vam je Zemlju uinio posteljom, a nebo zdanjem; koji s neba sputa kiu i ini da s njom rastu plodovi,
hrana za vas. Zato ne inite svjesno
druge Allahu ravnim! (El-Bekare,
21-22.) Ovo su ajeti koji na najbolji mogui nain pojanjavaju sve
osnove i principe vjere, od potvrde
postojanja Vrhovnog Stvoritelja i
Njegovih savrenih svojstava: moi,
znanja, volje, ivota, mudrosti, i
svih ostalih djela i postupka. Oni
su potvrda da je ovaj svijet nastao
i da je stvoren, i da ga nekada nije
bilo. Oni su potvrda dviju vrsta tevhida (Boije jednoe): Tevhidur-rrububijjeh vjerovanje da je Allah,
delle anuhu, Vrhovni Gospodar
svega, Stvoritelj i Vlasnik, i tevhidul-uluhijjeh vjerovanje da je
samo Allah, d.., istinski Bog, koji
ima pravo da se oboava, i da, u to
ime, bude voljen, samo se Njemu
ini ibadet, upuuje dova, pred
Njim pada na seddu, samo Njemu
se izraava pokornost i poniznost,
iskazuje ljubav. Allah, d.., kae:
O ljudi ovim se obraa cijelom
ovjeanstvu, svoj djeci Ademovoj/
Adamovoj svi ste vi Moja stvorenja, pa vam se zato i obraam!
Klanjajte se Gospodaru svome
ovim rijeima Allah, d.., nareuje
cijelom ovjeanstvu, svim ljudima,

Ako je samo
Allah, delle
anuhu, taj
koji stvara,
onda je On taj
koji se smije
oboavati! Po
kojem osnovu,
onda, ovjek
sebi opravdava
upuivanje
dove/molitve
ili poklanjanje
nekome/
neemu to
apsolutno
ne zasluuje
da bude
oboavano!?

da samo Njega oboavaju, i da mimo Njega svoja

srca ne poklanjaju nikome!
Rijei Gospodaru svome
rabbekum eksplicite
nam ukazuju na to da je
svakome ovjeku obaveza
robovati Stvoritelju i oboavati Ga, jer ako je On
taj koji nas je stvorio, i
obasipa nas raznim blagodatima, ako su u Njegovoj
ruci nae due i naa tijela,
i svaka elija naeg organizma potpuno Njegova
i samo Njemu pokorna
onda je naa obaveza da
Mu budemo zahvalni na
svemu tome, i da Mu budemo iskreno odani, samo
Njegovi robovi, pa nam zbog toga
i poruuje: Klanjajte se Gospodaru
svome a nije rekao: Klanjajte
se Bogu svome jer je Rabb
Vrhovni Vladar, Stvoritelj svega,
Onoga koji blagodati daje, koji se
brine... Zdrav razum i neiskvarena
dua odvest e nas do zakljuka da
samo takvo Bie zasluuje da Mu se
robuje, i polae pravo na oboavanje, i niko drugi mimo Njega! Koji
je stvorio vas ovim nas podsjea
na to zbog ega trai od nas da Mu
robujemo i da Mu ibadetimo, samo
Njemu Jedinom zbog toga to nas
je izveo iz nepostojanja, i to nas je iz
niega stvorio! Ljudi, sami po sebi,
veinom ovo i potvruju, jer nas o
tome obavjetava i sljedei kuranski
ajet, koji glasi: A ako ih zapita ko
ih je stvorio, sigurno e rei: Allah!,
30. juli - 18. aban

57

pa kuda se onda odmeu?

(Zuhruf, 87) Stoga, ako je
samo Allah, delle anuhu,
taj koji stvara, onda je On
taj koji se smije oboavati!
Otuda se namee pitanje:
Po kojem osnovu onda ovjek sebi opravdava upuivanje dove/molitve ili poklanjanje nekome/neemu
to apsolutno ne zasluuje
da bude oboavano!?
Mudrosti stvaranja

Ako smo svjesni toga

da samo Allah, delle anuhu, stvara, i da niko
drugi mimo Njega nema
mo stvaranja; ako smo
svjesni injenice da je na Stvoritelj
Allah, kako da moje i tvoje srce bude
rob nekome drugom, mimo Njega!?
Ovo je kuranska metoda dokazivanja: isticanje u prvi plan Boijeg
rububijjeta stvaranja, upravljanja i
vladanja ljude bi trebalo navesti
na ispravan zakljuak, ko je taj ko
je dostojan oboavanja i za koga je
dozvoljeno vezati svoje srce! I one
prije vas Allah, d.., naglaava i
to da je osim tebe stvorio i one prije tebe: tvoje roditelje i sve prijanje
ljude! Niko nije uestvovao s Njime
u njihovom niti u tvom stvaranju.
On je Jedinstven u stvaranju, pa
prema tome treba biti Jedinstven i
u oboavanju! Da biste bogobojazni/
muttekije bili ovo je svrha ljudskog postojanja i stvaranja! Da biste
bili muttekije, vjernici, kako biste

Mu se pokoravali i kako biste Mu

bili posluni, kako biste Ga se sjeali
i spominjali, a ne zaboravljali, kako
biste Mu zahvaljivali, a ne nezahvalni bili! U ovome je pohranjena sva
sutina takvaluka! Allah, d.., kae:
Dinne i ljude stvorio sam samo zato
da bi Mi se klanjali! (Ez-Zarijat,
56) Koji vam je Zemlju uinio posteljom, a nebo zdanjem, koji s neba
sputa kiu, i ini da s njom rastu plodovi, hrana za vas. Allah, delle
anuhu, spominje jo jedan dokaz
mudrosti Svoga stvaranja. Prvi je
sadran u osnovi stvaranja i naziva
se dokazom inovacije i stvaranja,
dok drugi sadri mudrosti (svrsishodnosti) svega stvorenog to se naziva dokazom panje i mudrosti.
Ova dva dokaza esto se spominju u
Kurani-kerimu, kao npr.: Allah je
Stvoritelj nebesa i Zemlje, On sputa
s neba kiu i ini da pomou nje raaju plodovi kojima se hranite, i daje
vam da se koristite laama koje plove
morem voljom Njegovom, i daje vam
da se rijekama koristite, i daje vam
da se koristite Suncem i Mjesecom,
koji se stalno kreu, i daje vam da se
koristite noi i danom. (Ibrahim,
32-33) Allah, delle anuhu, prvo
spominje stvaranje nebesa i Zemlje,
a potom spominje i mudrost njihova
stvaranja i koristi koje u sebi nose.
U istom svjetlu moemo posmatrati

i sljedei ajet: Onaj koji je nebesa kae: Stvaranje nebesa i Zemlje,

i Zemlju stvorio i koji vam sputa s smjena noi i dana, laa koja morem
neba kiu pomou koje Mi dajemo da plovi s korisnim tovarom za ljude,
ozelene bae prekrasne nemogue kia koju Allah puta s neba pa tako
je da vi uinite da izraste drvee nji- u ivot vraa zemlju nakon mrtvila
hovo. Zar pored Allaha postoji drugi njezina po kojoj je rasijao svakojaka
bog? Ne postoji, ali su oni narod koji iva bia, promjena vjetrova, oblaci
druge s Njim izjednauje; Onaj koji koji izmeu neba i Zemlje lebde doje Zemlju prebivalitem uinio i kroz ista su dokazi za one koji imaju panju rijeke proveo i na njoj brda nepo- meti. (El-Bekare, 164)
mina postavio i dva mora pregradio.
Zar pored Allaha postoji drugi bog? Logian zakljuak
Ne postoji, nego veina njih u neznanju ivi; Onaj koji se nevoljniku,
Allah, delle anuhu, stvorio je
kad mu se obrati, odaziva, i koji zlo vrsto tlo pod nogama ljudima i
otklanja i koji vas na Zemlji namje- ostalim biima Zemlju, koju je
snicima postavlja. Zar pored Allaha natkrio visokim krovom nebesipostoji drugi bog? Kako nikako pouku ma; osnovu nastanka i razvoja ovi da primite! Onaj koji vam u tmi- vjeanstva i ostalih bia spustio je
nama, na kopnu i na moru, put poka- sa nebesa vodu. Zemlju je uinio
zuje i koji vjetrove kao radosnu vijest prikladnom za ivot, kretanje po
ispred milosti Svoje alje. Zar pored njoj i privreivanje. Nebo je uinio
Allaha postoji drugi bog?
omotaem i zatitnikom
Kako je Allah visoko iznad
stvorenjima na zemlji od
onih koji druge Njemu ravNiko nije
raznoraznih spoljanjih
nim smatraju! Onaj koji
uestvovao
utjecaja i u svemu tome
sve iz niega stvara, koji e
s Njime u
nikakve mahane ne mozatim to ponovo uiniti, i
njihovom
emo nai! Allah, delle
koji vam opskrbu s neba i
niti u tvom
anuhu, kae: Uzvien
iz zemlje daje. - Zar pored
stvaranju. On
je Onaj u ijoj je ruci sva
Allaha postoji drugi bog?
je Jedinstven
vlast On sve moe! Onaj
Reci: Dokaite, ako istiu stvaranju,
koji je dao smrt i ivot
nu govorite! (En-Neml,
pa prema
da bi iskuao koji od vas
60-64) Na drugom mjetome treba biti
e bolje postupati; On je
stu Allah, delle anuhu,
Jedinstven i u
Silni, Onaj koji prata.
oboavanju!
Onaj koji je sedam nebesa
jedna iznad drugih stvorio
ti u onome to Milostivi
stvara ne vidi nikakva nesklada, pa ponovo pogledaj vidi
li ikakav nedostatak, zatim ponovo
vie puta pogledaj, pogled e ti se
vratiti klonuo i umoran (od traenja mahane). (Mulk, 1-4) Zato ne
inite svjesno druge Allahu ravnim!
razmisli samo o ovom zakljuku
koji je proizaao iz onakvih uvodnih pojanjenja. Razuman i logian zakljuak! Tevhid je ono to
zdrav razum potvruje i prihvata.
To je isti monoteizam, i vjerovanje
u jednog Boga! Ako je Allah, d..,
taj koji je stvorio nebesa i Zemlju,
ako je Allah, d.., taj koji daje kiu
i plodove, ako je Allah, d.., taj
koji nam je dao rijeke i mora, Sunce
i Mjesec, ako je Allah, d.., taj koji
nam je dao no i dan, ako je Allah,
d.., taj koji nam je dao brda i bae
lijepe, ako je Allah, d.., taj koji se
nevoljniku na molbu odaziva pa
kako da oboavamo nekog drugog
mimo Njega!? Kako da pripisujemo
Boanske osobine onima koji ih ne
zasluuju? Kako da stvorenja izdiemo na stepen Stvoritelja!?
30. juli - 18. aban

58

Za sve informacije obratiti se na sljedee kontakte:

Za BiH: Tel./fax: 00 387 33 538 456
Za vicarsku, Njemaku i Austriju:
GSM: 00 387 62 157 180
00 41 792 753 835
00 387 61 765 765
el_batar@hotmail.com
ilum.d.o.o@gmail.com
www.islamski-ducan.ch
www.islamskaknjizara.com

Uivaj u ivotu

Autor:
Dr. Muhammed ibn
Abdurrahman el-Arifi
Uvez: tvrdi
Broj stranica: 331
Cijena: 30 KM

ivot je jedna od najveih blagodati koje je Uzvieni Allah podario ovjeku i stoga ovjek mora voditi rauna
kako e se prema njoj odnositi, kako e proivjeti ivot.
Istaknuti uenjak dr. Muhammed b. Abdurrahman elArifi u svom best-selleru "Uivaj u ivotu" nudi nam niz
savjeta koji e nam pomoi da ostvarimo istinski uspjeh u
ivotu na ovome svijetu, kao i uspjeh na ahiretu. Proeta
nizom primjera iz ivota, ova knjiga e posluiti kao
praktian vodi roditeljima u odgoju djece, uiteljima
u poduavanju uenika, imamima u odnosu prema
dematlijama, kao i svakom muslimanu i muslimanki
koji ele svoj ivot proivjeti na najljepi mogui nain.

USKORO
Odgoj djece

POSJETITE SAJAM ISLAMSKE KNJIGE

Mjesto: KURUMLIJA MEDRESA (preko puta Begove damije), Sarajevo

Vrijeme: 15.12.2009. 15.01.2010. godine

POPUST
OD 20 DO 50%

Iz arhiva

Velika vijest
Dio iz knjige Snagom vjere do savrenstva due: Allahovo svjetlo

Doseg pobjede, u borbi za

savrenstvo due, ovisi o
snazi ovjekovih htijenja
i nastojanja. Treba samo
snano htjeti, jer Islam lahko
nalazi put do ljudske due.
Islam dobro poznaje njene
sposobnosti i narav. Prilazi
joj onako kako Allah, d..,
odreuje. A to je pravi put
Allahov put

Pie: Munir Gavrankapetanovi

ragi mladiu, djevojko, ovjee, ti koji vjeruje, tebi govorim... Nalazi se u svijetu
koji te okruuje u svoj svojoj udesnoj raznolikosti. Na svakom koraku
susree ivot koji nastaje, traje i gasi
se. Smrt, nijemi svjedok uda, svakodnevno, u svim moguim oblicima prolazi, blie ili dalje, pored tebe.
Kao da te eli upozoriti na ozbiljnost
svih dogaaja koji se zbivaju. Zastaje
ti dah pred sitnim biima, koja otkriva mikroskopom, divi se letu ptice, neumornom i plodonosnom radu
pele. Nema dovoljno rijei kojima
iskazuje svoje uenje pred sloenou mozga ili neshvatljivom graom ljudskog oka. Razmilja u noi
o beskrajnim nebeskim prostorima,
kad se pred tobom na vedrom nebu
ukae bezbroj zvijezda. Razmilja o
ogromnim nebeskim tijelima, koja
nepogreivo i tano plove kroz svemir
u zauujuoj tajnovitoj harmoniji.
Vjerovatno, bar milju, pokuava da
se upusti u prostore vremena, svemira i svega onog to se nalazi iza toga.

Posigurno se pita: ta je to vrijeme? robovlasnici, oholi i nadmeni silnici.

Otkada i dokada je sve ovo, sav ovaj ivjeli su u raskoi i obilju, a veiivot koji nas okruuje? Pita se ot- na naroda tavorila je u neimatini.
kuda dolazi i kuda ide.
Nemoral, orgije i ludako
Pokuava prodrijeti u bit
pijanenje, bijae osnov njii smisao beskonanog. Ali
hovog ivljenja. Sluili su ih
zastaje, zastaje, kao to
robovi i ropkinje, svedeni
su bezbrojni mnogi prije
na poloaj poslunih ivotebe zastajali umom i mitinja. Novac je gospodario
lju svojom. Zastaje, kao
duama i tijelima. Zlato je
to e ubudue bezbrojni
postalo predmet oboavazastajati. Um ovjeiji zanja i jedina vrijednost. Lai,
stao pred zastorom koji se
prevare, kraa, ogovaranja,
ne moe proi. Iza njega je
potvaranja, razvrat catajna, vjeni nijemi zid, nerevali su u tom bolesnom
prekidna utnja. Osjea,
drutvu. Bijeda, glad i zaAllah, d..,
sigurno, usamljenost, naraze unitavali su siromani
hoe da se
putenost, moda izgubljesvijet. Zakopavana su tek
ljudi uzdignu
nost u bespuu neznanja i
roena iva enska djeca.
do maksimalno
nerazjanjivih tajni. Moda
Sve ovjeno, sve plemenito
mogueg
te hvata strah pred neizvjeto krasi ovjeka kao bie
savrenstva,
snou ivota, pred udom
osobitog poloaja na Zesvojom
smrti i nezaobilaznim gromlji, bijae gotovo potpuno
borbom, svojim
bom koji sve ljude, pa i tebe
prekriveno velom zaborava.
radom, svojom
oekuje... Meutim, znaj,
Stanovnici Arabije pali su
strpljivou,
sigurno znaj: niko nije nana najnie stepenice ljudsvojom
puten, niko nije sm, niko
skog dostojanstva. Kameni
sposobnou u
nije izgubljen... Davno, vrlo
kumiri vladali su duama
otklanjanju zla
davno, od prvog ovjeka
idolopoklonika.
Tmasti
Adema, a.s., pa kroz itavu iz svog tijela, iz tmurni oblaci nadvili su se
svoje due, iz
povijest Zemlje, Milostivi
nad horizontima ljudskih
svog ivota.
Allah, d.., Tvorac svega,
dobrih nastojanja, vrlina i
u neizmjernoj Svojoj dobroplemenitih pobuda. I u tati darivao je ljudskom rodu
kvom crnom i tekom dobu
Svoju Veliku Poruku, Velirodio se u Mekki Muhamku Nauku, u kojoj obznanjuje tajnu i med, sin Abdullahov, od roda Haisvrhu ivota, put vjene sree i spasa. mova iz plemena Kurej. U moru zla
Objava nauke je dolazila preko niza i poroka, kao rijetka lua svjetla, raasnih i odabranih ljudi, Boijih po- stao je i razvijao se. Nasuprot silnoj
slanika, sve do posljednjeg poslanika premoi snaga mraka, ivjee MuMuhammeda, a.s. On prenese Kuran, hammed, plemenit, skroman, dobar,
koji e kao svjetlo Allahovo do konca hrabar, krepostan i blag. Prozvae ga
svijeta obasjavati ljudski rod. Ta Ve- Emin, to jest Vjerni, Pouzdani, Polika Vijest bi objavljena u Mekki, u teni, zbog odlika njegovog karakteArabiji, pustinjskoj i tajnovitoj zemlji, ra. Oeni se, isto tako, dobrom i pleu VII stoljeu po Isau, a.s. Tada Ara- menitom enom, asnom i potenom
bijom vladahu bezobzirni bogatai, Hatidom. Kad se Muhammed, a.s.,
30. juli - 18. aban

60

pribliio etrdesetim godinama ivota, poe se osamljivati u peini na

brdu Hira, u blizini Mekke. Muhammeda, a.s., muilo je zlo koje je vladalo Mekkom i itavom Arabijom. Boljele su ga opaine i zloa koji vladahu
svud. On je na brdu Hira, u tiini peine, u punoj osami nalazio svoj mir.
Satima je gledao daleke horizonte,
plavetnilo neba danju i sjaj zvijezda u
nonim tminama. Ponirao je u duu
prirode kroz travu i cvijet, kroz hod
mrava, kroz pauka i njegovu mreu,
kroz pticu u letu. Muhammed, a.s.,
postepeno je poeo da se blii istini,
koju jo nije mogao shvatiti. Njegova dua, plemenita i velika, spremala
se da primi Veliku Spoznaju, Sigurno Znanje, Otkrov zastora sa Velike
Tajne. To bijae volja Allahova, d..
I jedne noi, pred Muhammedom,
a.s., zamiljenim i utonulim u duboke
misli, odjednom bljesnu Svjetlo, zasja
peina... Muhammed, a.s., uzdrhta,
podie ruku, da zakloni oi. Svjetlost
se pretvarae u lik. Muhammed, a.s.,
zau jasno rijei: O Muhammede,
sine Abdullahov! Ja, melek Dibril
donosim ti od Allaha, Gospodara
svjetova, Radosnu Vijest. Odabran
si za Allahovog poslanika. Potom ga
pozva da ui, a kad Muhammed, a.s.,
odgovori da ne zna uiti, Dibril poziv ponovi, a Muhammed odgovarae
da ne zna. To se ponovi tri puta. Zatim Dibril poe govoriti:
U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog!
Ui, u ime Gospodara tvoga koji
stvara,
Stvara ovjeka od zakvaka!
Ui, plemenit je Gospodar tvoj,
Koji pouava peru,
Koji pouava ovjeka onom to ne zna.
(Kuran, 96: 1-5)
Svjetlo Dibrilovo poe polahko da gasne, a lik tiho nestajae.
Muhammed, a.s., sav u drhtanju, u

udnoj groznici, iz peine pouri kui

da sa Hatidom, vjernom enom,
podijeli uzbudljivu Veliku Vijest.
Hatida se u prvi mah uplai vidjevi
uzbuenog i zadihanog supruga. Ali,
kad joj Muhammed, a.s., ispria to je
vidio i uo, Hatida se obradova, radosna zbog velike milosti koja obasja
plemenitog i dobrog Muhammeda,
a.s. Ni trena ne posumnja u istinitost Velike Vijesti. Znala je Hatida
dobro kako divno i veliko srce ima
Muhammed, a.s., i kakve ga sjajne vrline krase. Muhammed, a.s., imao je
zaista sva svojstva da bude nagraen
poslanstvom. I zato Hatida obradova
Muhammeda, a.s., svojim iskrenim
vjerovanjem: Tako mi Onoga u ijoj
je ruci moja dua, ja sam potpuno sigurna da si ti, uistinu, dobio Objavu
i da si postao Boiji poslanik. I tako
Muhammed, a.s., u Hatidi dobi prvog odanog pristau, prvu muslimanku novog doba. Dogaaj u peini Hira
potpuno obuze Muhammeda, a.s. Sav
je bio u plamenu uznositom. Ui, u
ime Allaha... Ui u ime Allaha...,
zvonilo je u Muhammedovim, a.s.,
uima. Allahova Rije obuzela je cijelo njegovo bie. Muhammed, a.s.,
predavao je svoj ivot velikoj misiji.
Veliku Vijest, Radosnu Vijest, primio
je u svoje vjerniko srce s plemenitim
ciljem da je objavi ljudskom rodu.
Allahova rije i poruka poe se prenositi iz srca Muhammedova, a.s., u
srca dobrih ljudi: estitog Alije, dobrog Ebu Bekra, plemenitog Bilala...
Vjera u Allaha kao divno svjetlo poe
otklanjati tminu idolopoklonstva.
Islam se poe iriti, ali tajno, skriveno, gotovo apatom. Narednih dana i
noi, narednih sedmica i mjeseci prenesena je Velika Poruka po izbama,
po trgovima, po pustinjama i oazama.
O Zejde, sine Harisov, o Osmane, o
Zubejre, o Hamza, uli su se povici...
30. juli - 18. aban

61

Dola je Velika Vijest, radost za svakog

ovjeka. Muhammed, sin Abdullahov
(neka je Allahova milost na njemu),
obdaren je Allahovim poslanstvom,
sa svetom misijom da islam objavi
ljudskom rodu. A apat, tihe rijei su ile, pitale: A to propovijeda
Muhammed, sin Abdullahov, kakvu
poruku nam on donosi od Tvorca svega ivog i neivog? Iz srca u srce, kao
bistri potok proticahu Velike Rijei.
Muhammed, a.s., propovijeda istu
vjeru u Jednog Boga. Poruuje da
nema drugog boanstva osim Allaha,
d.., poruuje ljudima da budu braa, da budu dobri prema roditeljima,
blinjima, da budu kreposni, estiti,
plemeniti, skromni, hrabri i ponosni.
Muhammed, a.s., poruuje ljudima
da viak imetka dijele siromanim,
poziva na pravedan postupak, preporuuje oslobaanje robova, poziva da
se cijeni ovjek i ljudsko dostojanstvo,
da se porue kumiri, da Kaba postane
ista, da se uspostave Allahovi zakoni
meu ljudima. Muhammed poziva na
preporod ljudskog roda, na veliki pohod ka Miru, Ljubavi i Spasu na oba
svijeta. On otkriva tajne ivota, objanjava sve to je bilo neznano, pokazuje to je smisao ivljenja. Muhammed
resulullah poruuje da je Allah povjerio ovjeku veliku misiju na zemlji:
da ovjek postane ovjek, da ovjek
dosegne najvee duhovne visine, da
ovjek postigne najveu moguu sreu. I zato Muhammed resulullah poziva na put ka svjetlu i savrenstvu
due, da ovjek jednog dana, kada
smrtni as doe, smireno moe stati
pred Stvoritelja i rei mu: Boe moj
dragi, sve to jesam jedino Tebi zahvaljuljem. Boe Veliki, Tebi i samo
Tebi se sav potpuno predajem. Dajem
Ti svoju duu, svoje misli, svoje srce.
Nastojim da sav moj ivot, sva moja
snaga, sve moje rijei i djela, budu na
Tvome putu. Podari mi Svoju Milost
na Danu konanog suda. A Allah,
potpuno predanim, pred smrtni as
govori:
A ti, o duo smirena, vrati se
Gospodaru svome zadovoljna,
a i On s tobom zadovoljan, pa ui
meu robove Moje,
i ui u Dennet Moj!
(Kuran, 89: 27-30)
I tako se ovjeku rasvijetli zora
Allahove Nauke, Sigurne Spoznaje.
Istina Allahovih rijei dopre do ljudskih srca. Allahovo svjetlo osvijetli
ljudske due. Kroz Kuran, Allah govori, poziva ljude na Spas. Da li ljudi uju glas Sigurne Istine? Islamska
Nauka pita, meleki pitaju, pa i sva
priroda pita: Hoe li, ovjee, pruiti

svoje ruke ka Miru, Srei i Spasu?

Hoe li pokuati da bude potpuni,
pravi ovjek? Hoe li ispuniti svoj
ivot smislom i svrhom, koje prelaze
granice smrti i seu u vjenost? Hoe
li da dosee najvee stepene duhovnog savrenstva? O ovjee, ti kojeg
je Allah, d.., stvorio u najljepem
obliku, kojem je podvrgao sve to je
na nebesima i Zemlji, kojem je udahnuo od Svog Duha, kojem je poklonio
veliko povjerenje, odgovori: Hoe li
se pozivu Boijem odazvati? O ovjee, Allahovo Svjetlo ti otkriva smisao
postojanja, upuuje te na Sigurno
Saznanje, rasvjetljava Veliku Tajnu,
ui te da bude vjeno sretan! A da bi
bio vjeno sretan, da bi postigao apsolutni mir, mora se truditi da usavri
svoju duu, da je uzdigne na najvee
duhovne stepene.
Kako dostii te vrijednosti, ui nas
Islam:
Tako mi due i Onoga koji ju je upotpunio, pa je
osposobio za njeno grijeenje i njezinu
bogobojaznost
onaj e nai spas koji duu oisti, a
tetie onaj koji
duu pokvari i zavede.
(Kuran, 91: 7-10)
Resulullah Muhammed, a.s., rekao
je: Poslat sam da usavrim plemenite
udi.
Preko trnja ka svjetlu due
Ja znam da je nemogue da svi
ljudi budu veliki lijenici, vrsne zanatlije, odlini ininjeri. I svaki ovjek
to zna. Ali, postoji istina, a ta je: svi
ljudi, zaista svi, ukoliko ele, mogu
postii najvei ivotni cilj savrenstvo due. Svima je pruena prilika
da uistinu postanu savreni ljudi.
Postepeno hrabro i uporno osvajati
carstvo svoje due, za velika plemenita naela, istinski je smisao ivota. Svijetla dua vodi spasu i srei na
obadva svijeta. Boriti se za njenu svjetlost, od toga ljepeg, svrsishodnijeg i
plemenitijeg cilja nema. ivot onog,
koji od najranijih dana svoga postojanja svjetlom istine osvaja prostranstva
due, prepun je istinske sree, jer savrenu duu eka Allahova nagrada.
Ebu Hamid Muhammed el-Gazali
rekao je: Mladiu, nastoj da ti dua
bude velika i plemenita. Ne daj da
ti strast ostvari pobjedu, nego neka
ona uvijek bude pobijeena, a tijelo
nastoj uiniti mrtvim. Tvoj dom je
tvoj grob. Tamo te svakog asa oekuju. uvaj se da tamo ne bi doao
bez opskrbe. Nita se veliko u ivotu
nije postiglo na lahak nain. Pobjeda

koja dolazi iza napornog rada, sto- Allah, d.., je na tom putu najavio
struko je draa i slaa od one, koja kunju, ispit vjere. Misle li ljudi da
bi, eventualno, dola bez napora. Mi e biti ostavljeni na miru ako kau:
vidimo svaki dan ljude kako se bore - Mi vjerujemo! i da u iskuenje nee
za novac. Naporno i predano rade od biti dovedeni? A Mi smo u iskuenje
jutra do veeri, ne samo za osnovne dovodili i one prije njih da bi Allah,
potrebe svoga ivota, nego esto i za sigurno, ukazao na one koji govore istiluksuz. Odriu se toliko lijepog u i- nu i na one koji lau (Kuran, 29:2votu. Zato? Za zlato, srebro, novac 3). Allahov put, Allahov nauk, nee
vrijednosti kratkotrajne i prolazne, se ostvariti u ovjeku i oko ovjeka
potpuno ovozemaljske. A kakav bi tek samo Objavom. Nee se ostvariti ni
trebao da bude rad za vjene vrijed- samim tim ako se proita ili naui taj
nosti kao to je oplemenjena, ista, nauk. Allah, d.., takoer nee htjeti
svijetla dua? Takav rad ne bi trebao Svojom Moi da promijeni unutarnje
da zna za umor, za zastoj, prekide i ljudsko bie ako sam ovjek ne tei
granice. esto, u novinama, ita- ostvarenju Allahova nauka i njegomo o sportaima kako se pripremaju voj pobjedi. Toj tenji vjernik treba
za razna takmienja. To su naporni da se preda svim svojim biem, svom
treninzi koji zahtijevaju
svojom snagom, voljom i
maksimum volje. Mladii
znanjem. ovjek osigurava
i djevojke ne ale snage i
Svijetla dua
pobjedu Islama u sebi bortruda da postignu uspjeh
vodi spasu i
bom protiv svojih negativi da ukrase svoje grudi srei na obadva nih strasti i zala koja su u
bronanom, srebrenom, ili
svijeta. Boriti
suprotnosti sa Allahovom
se za njenu
zlatnom medaljom. To su
naukom. Doseg pobjede,
svjetlost, od
plemeniti i asni napori.
u borbi za savrenstvom
toga ljepeg,
Pitamo se: Zato ne uloiti
due, ovisi o snazi ovjesvrsishodnijeg
mnogostruko vee napore
kovih htijenja i nastojanja.
i plemenitijeg
i biti spreman na najvee
Treba samo snano htjecilja nema.
kunje, za najvei podvig
ti, jer Islam lahko nalazi
ivota oplemenjenje vlaput do ljudske due. Islam
stite due? Nagradu za taj
dobro poznaje njene spopodvig daje Velianstveni
sobnosti i narav. Prilazi joj
Stvaralac, Dragi Allah, d.., a nagra- onako kako Allah, d.., odreuje. A
da je vjeni mir i srea. Nepobitna, to je pravi put Allahov put. Put ka
ista i jasna istina je da Allah, d.., savrenstvu due je irok, osvijetljen,
moe ljudske due uiniti onakvim ali i posut trnjem i zakren preprekakakvim On eli. Ali, Allahovom vo- ma. ovjeka na njemu ekaju teki
ljom, ovjek je stvoren upravo ova- unutarnji sukobi, sukobi dobra i zla.
kvim. Allah, d.., ukazao je vjerni- Tu treba mnogo snage i strpljenja.
cima pravi put, a za hod na tom putu Ta borba za pobjedu dobra u dui,
On daje kao nagradu Svoju pomo. U za snanu stazu ivota, uz Allahovu
Kuranu je reeno: One koji se budu pomo, urodie divnim plodovima:
zbog Nas borili, Mi emo, sigurno, jaanjem duhovne snage, upornosti i
putevima koji Nama vode, uputiti; a nepokolebljivosti. Put ka savrenstvu
Allah je zaista na strani onih koji do- due kroz stalan plemeniti napor,
bra djela ine! (Kuran, 29:69)
otvara iroke vidike vjere, kakve oAllah trai od vjernika njegov vjek ni slutiti ne moe. Ti horizonti
trud, njegovo nastojanje za doseg vjere, prave spoznaje i sigurnog saznanajviih ciljeva. On trai od ovjeka nja, dati iskrenim i upornim vjerniciostvarenje Allahove moi i volje u o- ma, nikada nee biti ukazani onima
vjekovom srcu. Allah eli da ivotni koji u mrtvilu svoje volje sjede nepoput vjernika bude ispunjen ljubavlju mino i ne iskazuju nastojanja za borprema Islamu i prema svemu to je bu u svojoj dui. Spoznaja jasne iste
dobro i plemenito. Trudom, napo- vjere, ostavlja smisao ivota, ozaruje
rom i nastojanjem na Allahovom ljudsku duu, do najviih svjetlosnih
putu, osigurava se ispravno vjero- granica. Divno je i asno kroz ivot
vanje. Istina je pouna i nepobitna: ii velikom cilju. Kao to stablo, puno
Allah nee izmijeniti jedan narod behara, iri svoj miris, tako islamski
dok on sam sebe ne izmijeni. (Kuran, nain ivota iri miris svoje ljepote u
13:11). Allah, d.., hoe da se ljudi ljudskim duama. Islamski ivot je
uzdignu do maksimalno mogueg u znaku Allahove Ljubavi i Milosti.
savrenstva, svojom borbom, svojim Stari Rimljani su govorili: Preko trradom, svojom strpljivou, svojom nja ka zvijezdama, a mumini e rei:
sposobnou u otklanjanju zla iz svog Preko trnja ka svjetlu due, ka njetijela, iz svoje due, iz svog ivota. nom savrenstvu!
30. juli - 18. aban

62

No comment
Prelazni rok: Vehabije prelaze u
Ravnogorski etniki pokret!?

Fazli: Iscijepamo 10 metara drva za

dnevnicu od 25 maraka

Naslov
na
internet
portalu
www.24sata.info, 21.juli 2010.

Ibraga Peanin i Rasim Fazli iz

Bihaa ne znaju za drugi posao osim
za fiziki, najtei.
San, 23.juli 2010.

Poziv Srbima: Hrvatska - Letujte tamo

gde su vam roditelji ratovali
Vijesti.ba, 21.juli 2010.

U UKC-u Tuzla se godinje porodi 100

maloljetnica!
Rtvtk, 23.juli 2010.

U Beu roen super Srbin

XXL beba Marko Nikoli rodio se
u Beu 30. lipnja dugaak neverovatnih 60 centimetara, zbog ega je
postao medijska zvijezda Austrije!
Dnevnik.ba, 21.juli 2010.

Srebrenica:Psi raznose kosti iz

partizanske spomen-kosturnice
Srajevo-x.com, 25.juli 2010.

Partizani umiru u bijedi

Tridesetak partizana iz Drugog
svjetskog rata koji ive u Kneevu
vie su gladni nego siti i sve vie
umiru u tekoj bijedi.
San, 22.juli 2010.

Mogu je rat u BiH

Rajko Vasi, portparol Saveza nezavisnih socijaldemokrata: Mogu je
rat i u BiH. Izgledniji nego na nekim drugim okolnim bujaditima.
Lijek protiv toga je da se podijeli sve
to se moe podijeliti.
Depo.ba, 23.juli 2010.

Sluga, seljak i gatara iz dlana na spisku

zanimanja u BiH
U naoj zemlji u pripremi je nova
klasifikacija zanimanja koja bi sljedee godine trebala zamijeniti onu iz
1988. koja je jo na snazi.
Dnevni avaz, 23.juli 2010.

Partizani umiru u bijedi

uti, balijo, imam pravo est sati te na
granici drati bez ikakvog razloga
Crnogorski carinici se iivljavali
nad Semirom Demiroviem, tridesetogodinjim Trebinjcem. Carinik
koji se nalazio desetak metara naprijed, zaustavlja me, trai da parkiram automobil ustranu i pokaem
putne isprave. Nakon to se malo
udaljio od auta, ujem kako razgovara s nekim na telefon i govori: Evo, doao je ovaj tvoj. U autu
sjedim dvadesetak minuta, nakon
ega izlazim i pitam: to se ovdje
dogaa? Odgovor koji sam dobio
sledio mi je krv u ilama, jer carinik je povikao: uti, balijo, imam
pravo est sati te na granici drati
bez ikakvog razloga.
Dnevni avaz, 27.juli 2010.
30. juli - 18. aban

64

Tridesetak partizana iz Drugog

svjetskog rata koji ive u Kneevu
vie su gladni nego siti i sve vie
umiru u tekoj bijedi.
San, 22.juli 2010.

Dodik: Borac nee igrati u Sarajevu jer je to

inostranstvo
Da nismo izvrili rekonstrukciju
Gradskog stadiona, to bi znailo
da Borac mora igrati ili u irokom
Brijegu ili u Sarajevu to bi bilo veliko ponienje i srpskog sporta i naeg
kluba. Da smo morali da idemo u
Sarajevo, tamo bi nas doekala inostrana publika, pa bi bilo svejedno
da li igramo tamo ili negdje vani.
San, 21.juli 2010.

Nauka

Pripremio: Saladin Kovaevi

Plombama i zubarskoj builici odzvonilo?

rancuski naunici napravili su gel

koji podstie elije oboljelog zuba
da se ponu umnoavati. Laboratorijski testovi pokazuju da oteenja od
karijesa relativno brzo zamjenjuje zdravo zubno tkivo, to plombe i zubarske
builice moe uiniti dijelom prolosti.
Gel podstie elije zuba da se ponu
umnoavati. Zatim se formira novo,
zdravo zubno tkivo koje postepeno zamjenjuje dio zuba koji je oteen karijesom. Francuski istraivai navode da
su laboratorijski testovi potvrdili da su
neophodne samo etiri sedmice za potpunu ponovnu izgradnju oteenog
dijela zuba.

Brojni blagotvorni efekti lubenice po organizam

ijedno drugo voe ne asocira na

ljeto kao lubenica. Utoli e za
tren oka, osvjei i, prema rijeima
nutricionista i ljekara, ima brojne
blagotvorne efekte po organizam.
Krvni sudovi, bubrezi, vid, koa, aktivirat e se, a prvi efekti vidjet e se
ve poslije nekoliko dana intenzivnijeg zaslaivanja lubenicom. Prepuna
vitamina i nekih od najvanijih antioksidantnih materija, lubenica je
odlian izvor vitamina C i A, a sadri i znatne koliine betakarotena.
Crveno meso lubenice prosto vrvi
od monog antioksidansa likopena.
Na listi namirnica prema sadraju vitamina B6 lubenica je pozicionirana
veoma visoko, a odlian je izvor i vitamina B1, magnezija i kalija.

Fizikim vjebanjem se,

pored tijela, jaa i mozak

ustra fizika aktivnost podie

nivo proteina nazvanog noggin, koji poboljava funkcije mozga, ustanovili su britanski naunici.
Zanimljivo je da u engleskom slengu
rije noggin znai glavurda. Istraivai su ustanovili da ustro vjebanje podstie proizvodnju tog proteina
koji pomae dijeljenje matinih elija
mozga i stvaranje baby neurona.
Rezultati ovog istraivanja potvrdili
su teoriju da fizika aktivnost moe
zatititi od oboljenja nerava koje su u
vezi sa starenjem, kao to je Alzheimerova bolest. Vjebanje ne proizvodi
nikakve negativne efekte u tom pogledu, odnosno, noggin stvoren tokom pojaane fizike aktivnosti ima
iskljuivo pozitivno dejstvo na modane funkcije.

Od poloaja pupka zavisi

uspjeh takmiara?
Otkriven centar za
kontrolu straha

rouavajui reakciju mozga na

uzrok fobije ispitanika, tim izraelskih strunjaka utvrdio je koji centar
u mozgu kontrolira osjeanja straha.
To otkrie moglo bi omoguiti razvoj
lijekova protiv fobija, ali naunici
strahuju od eventualne zloupotrebe. Istraivai su prouavali reakciju
mozga na ofidiofobiju, odnosno strah
od zmija. Ustanovili su da je dio mozga, odnosno cingularni korteks koji
kontrolira emocije, postajao svjetliji
na skeneru kada su volonteri koji pate
od ofidiofobije bili dovoljno hrabri da
zmiju priblie sebi.
30. juli - 18. aban

65

ajnovija istraivanja pokazala su

da od poloaja pupka zavisi u
kojem e sportu takmiar imati vie
uspjeha. Ameriki istraivai izazvali su polemike tvrdei da su upravo
zbog razlike u poloaju pupka bijelci
uspjeniji u plivanju, a crnci u atletici. U studiji se objanjava da komparativno, crnci i bijelci fizioloki imaju
veu sposobnost za atletiku, odnosno
plivanje, ne zbog svoje visine, ve
zbog poloaja pupka. U fiziologiji trkaa zapadnoafrikog porijekla
teite tijela nalazi na vioj poziciji
nego kod onog evropskog porijekla,
to predstavlja veliku prednost u takmienjima. Kada je rije o plivanju,
dui torzo bijelaca i nie smjeten pupak omoguava sportistima da lake
plivaju kroz vodu.

Propolis

Kantarion

Neven
Kopriva / Metvica

Lavanda

ve oi
Ol1i00% l

nd made

Natural ha

100% virgin

soap

olive oil

Natural

e?

lite seb

Da li vo

ve oi
Ol1i00% l

ade Soap

Handm

e?

lite seb

Da li vo

ve oi
Ol1i00% l

ve oi
Ol1i00% l

Natural

ade Soap

Handm

be?

lite se
Da li vo

nd made

Natural ha

100% virgin

soap

olive oil

be?

lite se
Da li vo