Hutba: Poslanikova strategija uspjeha

ISSN-2233-0917 www.saff.ba
Broj 336 22. mart 2013. 10. dumade-l-ula 1434. cijena godinje pretplate 65KM

Borba za opstanak

Ministar etnike sigurnosti

Intervju: mr.sc. Hasib Muinbegovi

U srcu Bosne vie nee biti rata

Preselio hadi Devdet Vrebac, najstariji livanjski Bonjak i klanja

Kuran i emocije

Nije se plaio smrti ve umiranja

Zar ne vidi kako Allah primjer navodi: Lijepa Pouke i upozorenja muslimanima nakon ubistva rije drvetu lijepome slii dr. Ramadana el-Butija

Vrijeme smutnje u kojem se ne snalaze ni najvei islamski alimi

Putevima spoznaje

Dr. Selman ibn Fehd el-Avde, pomonik generalnog sekretara Svjetske unije islamskih uenjaka, poruio egipatskom narodu

Graevina ibadeta

Prolo je vrijeme kada je Egiptom vladala samo jedna stranka

Potovani itatelji!
Ovim putem vas obavjetavamo da je iz tampe izala knjiga Povratak u Dennet, autora Muhameda Nasirudina el-Uvejda, koju je na bosanski jezik preveo Abdusamed Nasuf Buatli. Knjiga Povratak u Dennet je tivo koje se ita u jednom dahu. Ona tretira osnovne ivotne teme i na jednostavan i dopadljiv nain objanjava smisao ivota na dunjaluku kroz prizmu islama i nudi smjernice i upute za smislen i sretan ivot na ovom i postizanje potpunog uspjeha i sree na buduem svijetu. Zato nikako ne propustite priliku da kupite knjigu Povratak u Dennet!

Informacije na tel: 061 515-515/ 061 736-651

SAFF broj 336

Sadraj
Hutbe iz tri sveta mesdida
El-Mesdidu-l-haram Vrijednosti sura El-Felek i En-Nas

Polumjesec
Ludi polumjesec Galijaevi dobio pojaanje: Mehmedalija i Amir nove nade velikosrpske propagande

10 27

Intervju
Mr. Nihad Salihovi Ocjenjivanje rak rana obrazovnog sistema

Islamske teme
Znakovi na putu: Ubistvo Husejna, radijallahu anhu, 14 stoljea poslije, historijske injenice i ideoloke zloupotrebe (VI) Potovaoci Poslanikove porodice ili potovaoci idolatrije?

34 42 48 52 62

Komentar polumjeseca
Martin u Zagreb, Martin iz Zagreba Ministrovanje naih ministara

Islamnet
Rusija Andrej Panin ubijen jer je Ruse pozvao da prime islam

Islambosna
Svijet Turska pred historijskim mirovnim sporazumom sa PKK

Kutak za islamsku omladinu

Biha Duma-namaz za uenike osnovnih i srednjih kola

Uvodnik

Ubijanje bonjakih dua

akon o grobljima i pogrebnoj djelatnosti u RS-u dosad je najotvorenija manifestacija genocidne politike prema Bonjacima, kojima se pored prava na ivot i jednakost ovim Zakonom oduzima i pravo na smrt u skladu sa propisima svoje vjere. Pravo na ivot na prostorima genocidnog entiteta Bonjacima je oduzimano od 9. januara 1992. pa naovamo, a pravo na jednakost je blokirano svih ovih dejtonskih godina u kojima je protjeranim Bonjacima prijeen povratak na svoje. Oni rijetki koji su se vratili u genocidni entitet uinili su to uprkos rizicima po linu i imovinsku sigurnost, pristajui na to da budu graani drugog reda. Ve smo na neki nain navikli da Bonjaci u Bijeljini, Viegradu ili Banjoj Luci ive bez graanskih prava, jer u ovim gradovima nema ni jednog Bonjaka na nekoj istaknutoj poziciji, nema ih ni zaposlenih u javnim ustanovama, tek poneko i ponegdje. Zato ba o ovome nikada OHR ili Amerika ambasada nisu kazali ni rije? Ako postoji adekvatno poreenje u europskom iskustvu, onda je to poreenje sa Jevrejima neposredno prije holokausta, kada su pripadnici ovog naroda u Hitlerovoj Njemakoj ostali bez svih prava, ili poreenje sa Palestincima koji ni nakon 60 godina od formiranja vjetake tvorevine, drave sluaj, na njihovoj zemlji, nisu sigurni za svoje kue i zemljita od raketnog i bagerskog preoravanja, civilne i vojne otimaine. Upravo tako, Bonjaci u RS-u nemaju nikakva prava, i to nikoga ne zabrinjava. Nijedan narod u Europi, ni muslimani po Europi, ni crnci u Francuskoj, ni Bonjaci u Hrvatskoj, ni Bonjaci u Srbiji... niko nigdje nije obespravljen kao Bonjaci u RS-u. Zato? Zato to genocid na kome je nastala RS nije svren in, ve je to otvoren proces koji e se zaokruiti onog asa kada i sa mezarja i spomenika bude izbrisana rije genocid, sintagma bonjaka rtva, kako bi se stvorili uvjeti da se zlo zaboravi a historija ispie po mjeri prisile i prevare. Krajnji domet srpske genocidne politike upravo je u ambiciji da se nekada preoru ili izmjeste mezarja, a to ovaj zloinaki Zakon predvia. Ta ambicija da se uklone rijetki i blijedi tragovi sjeanja na bonjaku rtvu oita je otprije, a nedavno se u svojoj bestidnosti ponovila sa nasrtajem opinske

Impressum
Izdava GID SAFF Velikog sudije Gra ee 25, 72000 Zenica Trg solidarnosti 13, 71000 Sarajevo mob: +387 61 255 322 distribucija: +387 62 287 412 irora uni kod Raiffeisen banke dd BiH, Filijala Bugojno part br: 6764162000885351; transakcijski: 1613000022234395 Glavni i odgovorni urednik Semir Imamovi Redakcija Abdusamed Nasuf Buatli, Nusret Hodi, Ezher Beganovi, Ramiz Hodi DTP Semir ii Lektor Abdulmedid Nezo Stalni saradnici: Subai H. Demal, Ismail Ibrahim, Meho Bai, Fatmir Alispahi, Safet Kadi, Anes Dunuzovi, Abdulvaris Ribo, Almir Mehoni, Amir Durmi, Saladin Kovaevi, Sejfudin Dizdarevi, Esad Mahovac, Erdem Dizdar, Fahrudin Sinanovi Ostali saradnici: emso Tucakovi, Ekrem Tucakovi, Nijaz Alispahi, Salko Opain, Nedim Harai, Adem Zalihi, Nedim Makarevi, Ale Kamber Direktor Semir Muji Direktor marketinga Semin Rizvi +387 62 343 635 Koordinator za dijasporu Ramadan Ruid +386 41 255 239 tampa EMANET d.o.o., Zenica asopis izlazi svakog drugog petka. Rukopisi, diskete i fotografije se ne vra aju. ISSN 1512-651X redakcija@saff.ba saffmagazin@yahoo.com www.saff.ba asopis je upisan u evidenciju javnih glasila u Federalnom ministarstvu obrazovanja, nauke, kulture i sporta pod brojem 622

administracije u Viegradu protiv rijei genocid na spomeniku viegradskim rtvama. Nema nikakve dileme da je i Zakon o grobljima, koji predvia da e lokalne vlasti odreivati ta smije pisati na nadgrobnim spomenicima, usmjeren da se intervenira upravo u pogledu bonjake memorije. Tako mogu biti ukidani ehidski niani, poto se moe ustanovit da nekoga vrijeaju. Odredba lana 21. da natpisi na grobovima i grobnicama ne smiju vrijeati niije nacionalne, vjerske ili moralne osjeaje taman se moe uklopiti u viegradsku logiku da je rije genocid uvredljiva za Srbe. U neko doba bi pravoslavne vlasti mogle i Memorijalni centar u Potoarima proitati kao uvredu na srpski moral, jer Srbi ne mogu otrpjeti da je u ime srpstva, i uz uee Srpske pravoslavne crkve, poinjen genocid nad Bonjacima. Oni bi sad da budu ista obraza, i to tako to e direktivom ribati mrlju koja se oribati ne moe. Najvea drskost je u namjeri da lokalne vlasti upravljaju imovinom Islamske zajednice, dakle mezarjima, i to tako to e muslimanima propisivati izgled nadgrobnih spomenika i upis podataka na njima. Moda smisle da vie nema niana?! I da nema denaza!? Pa nije tako davno bilo kada je Savez komunista, konkretno, funkcioner Nikola Stojanovi, traio da se zabrane denaze i da se muslimani ukopavaju kao krani. Kad zaemo u blisku povijest vidjet emo da RS realizira ono to su planirali realizirati srbokomunisti iz SKJ. Njihov zajedniki cilj je da nas ne bude ni u ivotu, ni u smrti, u onom smislu u kome mi jesmo Bonjaci i muslimani. Oni e biti zadovoljni s nama tek ako potpiemo svoj duhovni kraj. A to bi bilo samoponienje na koje mogu pristati ljudi koji ne dre do svoga dostojanstva. Prihvatiti da nam nai dojueranji delati ureuju kako emo se ponaati na denazama i kako emo ukopavati nae najmilije, bilo bi jednako stavljanju muhura na vlastiti nestanak sa ovih prostora, to i jeste bio cilj onih koji su kreirali i donijeli jedan ovakav zakon. Oni su to, zato ne rei, uradili izmeu ostalog i zbog toga da bi nam se osvetili za sve vojne neuspjehe u prethodnoj agresiji, ali i da bi nam dali do znanja da naa borba za Bosnu i Hercegovinu, bioloki i duhovni opstanak, nije zavrena.
22. mart - 10. dumade-l-ula

Hutba

Poslanikova strategija uspjeha

U potrazi za usjehom, tom vrijednou i idealom zbog kojeg ljudi ginu, ratuju, stvaraju saveze i neprijateljstva, jer ga ele samo za sebe i na sebi svojstven nain, zaboravljajui da je uspjeh kod Allaha Uzvienog, daje ga kome hoe, koliko hoe i kada hoe. Vjernici to znaju, u to vjeruju, a pitanje koje nam treba otvoriti horizonte uspjeha jeste: da li po tom znanju i vjerovanju uistinu postupamo?
Pie: Ismet Purdi ahvalu potpunu, rijeima najljepim, iskrenim srcem izriemo Onome koji nas u najljepem liku stvori, zatim osnai, uputu dade i poslanikom Milosti nas obdari, - Njemu neka je hvala i zahvala u stanju svakom, vremenu i mjestu. I salavat mili najboljen meu ljudima, prvaku poslanika, dobrom i milosrdnom vjerovjesniku EsSadiku-l-Eminu Istinoljubivom i Povjerljivom, koji nas vjeri ui i kroz ivot vodi do Vrata boanske milosti i zadovoljstva, - mir i spas na oba svijeta, puni i najljepi njemu, poslaniku Muhammedu aljemo. Cijenjena brao u vjeri, ozaranih i vedrih lica, razdragana srca imamo povod da stalno, bez prestanka, danju i nou, u svakom stanju viemo: el-hamdu lillahi, elhamdu lillahi (Hvala Allahu), ... jer nam je dao takvo bogatstvo, snagu i izvor dobra svakoga: inspiracije, ljepote, rjeenja, mudrosti, i svega za im ljudi ude i s mukom to trae i ispituju ispravnost pronaenoga, a nama je to ponueno u cijelosti, uspjehom umotano, s garancijom napretka i razvoja, podrano snagom Najsnanijeg, ... samo nam preostaje da to uzmemo kao svoje i po tim uputama postupamo. Nije li to Knjiga, Kuran iz Levhi-mahfuza preneen, jezikom povjerljivog Dibrila, na srce najboljem ovjeka, brinog i dobrog Muhammeda, vjerovjesnika islama. Horizonti uspjeha U potrazi za uspjehom, tom vrijednou i idealom zbog kojeg ljudi ginu, ratuju, stvaraju saveze i neprijateljstva, jer ga ele samo za sebe i na sebi svojstven nain, zaboravljajui da je uspjeh kod Allaha Uzvienog, daje ga kome hoe, koliko hoe i kada hoe. Vjernici to znaju, u to vjeruju, a pitanje koje nam treba otvoriti horizonte uspjeha jeste: da li po tom znanju i vjerovanju uistinu postupamo?

Allah Uzvieni jasno i nedvosmisleno i jednostavno je mogao da spusti objavu garantuje uspjeh na oba svijeta vjernicima: Kurana na zemlju u cijelosti i da islam prejernici e doista uspjeti! !, mada je u ajetu obrazi Arape u jednom danu i noi. Meuupotrijebljen oblik uspjeli su u prolom tim, mudrost Njegova odredila je drugaiglagolskom vremenu, - kao znak sigurnog je, da objava proe kroz cijeli ivotni ciklus uspjeha, ili u znaenju: vjernici koji doka- sazrijevanja ovjeka, porodice, drutva. Da u svoje vjerovanje uspjeli su; ili: vjernici muslimani kao pojedinci i zajednica odrakoji skonaju svoj ivot u vjeri uspjeli su stu, sazriju, doive zrelost i punoljetstvo, na oba svijeta. Ima li ita ljepe od ovo- da naue ivot iskustveno i sagrade ummet ga? Treba li nam bolja vijest koja dolazi od radom, odricanjem, rtvovanjem, mukom, Stvoritelja ivota, Onoga kojem se ivot i borbom, nadom i strahom, ... kako bi cijesve ivo vraa, Koji e uspjelima dodijeliti nili ono to imaju. Mudiza udo Boije sretnu vjenost, a gubitnicima, zbog njiho- je dolazila samo kao dokaz, kao znak Allavih loih djela, vjenost u Kui bola, patnje hove milosti, blizine i podrke, kao simbol snage kojoj se niko ne moe suprotstaviti, i ponienja. A ta poslije zahvale i spoznaje da ima- kao odgovor iskrenoj dovi obinih vjernika..., a ona nije bila instrument mo takvo bogatstvo? Bogatstvo davanja i darivanja vjere, ponokoje se ne moe otuiti? Allah sa, blagostanja vjernikoj skupiUzvieni trai od nas da to boni koja je bez truda i muke upigatstvo Kuran; uimo, itarala pogled ka nebu. mo, njime svoja srca punimo i u Zbog svega navedenog, vano grudima ga nosimo pamtimo nam je izuiti i sagledati strategiju i ponavljamo. Zato, ba, sve Allahovog Poslanika u ostvarenju to? Da bi ga razumjeli, o njemu ciljeva i postizanju uspjeha. razmiljali, s njim se druili, da U sunnetu Allahovog Pobi nam bio uvijek na dohvat slanika, s.a.v.s., uviamo pet misli i ruke, da se s Kuranom temelja strategije uspjeha kosavjetujemo i njegove poruke i Vjerovjesnik jom je Vjerovjesnik, s.a.v.s., smjernice u ivot i radnu prakvodio ummet; izgradnja poje konkretno su pretaemo. Da bi izgradili jedinca, izgradnja zajednice, opisao i osudio svijest o Kuranu kao najveem promocija i vezivanje pojedinadaru Boijem, najveoj vrijedovjeka koji ca i zajednice za oslonac spasa nosti, najboljoj uputi i savjetsije mete i i pomoi (tevekkul), jasnost viniku, da u svakom ivotnom pesimizam, zije i ciljeva, promocija dobra i asu, u snu i budnosti, ujemo rekavi: Ko nade, a zatvaranje vrata beznaeho kuranskih rijei: Vjernici kae da je a i konstatovanja loeg stanja. su dosita uspjeli.; Allah je zaista svijet propao, Allahov Poslanik, s.a.v.s., je uz strpljive; ... dobroinitelje; ... on je najvea istovremeno lijeio mahane, slabogobojazne; Ko se Allaha istinpropast samome bosti, rane i nedostake muslimaski boji, On e mu izlaz (iz svake na i zajednice, ukazujui na put sebi, ili: ... nedae. krize) dati.; Allah je zapopravka i saniranja tete, bez on je ljude i titnik vjernika. ... ... zadravanja na greci i grjeniku, Draga brao, vjerujem da upropastio. nudei nove vidike dobroinstva smo svjesni ovoga i da ne poi angaovanja pojedinca i zajedstoji potreba da to vie naglaanice, to naravno nije davalo privamo, ali se ukazuje potreba da liku nikome da jadikuje, optusagledamo strategiju Allahovog Poslanika na putu do uspjeha i ostvarenja postavlje- uje, huli, obezvrjeuje, vrijea i dokoliari. nih ciljeva u ivotu na oba svijeta. Svemi- On je, s.a.v.s., rjeavao problem dvosmjerno; losni nam jami uspjeh i ukazuje nam na preventivno i u samom korijenu, a u isti mah praksu poslaniku kao najkrai i najsigur- podstiui na eksploziju radne energije i niji put do uspjeha: Vi doista imate divan elana pokajnika u korisne svrhe, ba onako kako nam sam ejtan u nekim predanjima uzor u Allahovom Poslaniku. Allahov Poslanik, s.a.v.s., poduio nas kazuje: Kamo sree da ga (ovjeka) nisam je i ostavio jasan metod uspjeha, zato je vri- navratio na grijeh!, jer se on pokajao i deset jedno i potrebno da se upoznamo sa njego- dobrih djela uradio da bi mrlju grijeha izbivom poslanikm strategijom uspjeha. On jelio. je, s.a.v.s., bio poslanik, ali u isto vrijeme Izgradnja pojedinca prije izgradnje bio je obini ovjek: otac, mu, prijatelj, zajednice komija, uitelj, dravnik, vojskovoa, suA sada razmotrimo svaku strategiju dija, savjetnik, - i ba obini ovjek poduen mudrou nebeskom s ciljem da i nas pojedinano: Izgradnja pojedinca je temeljena na podui dobru koje nam Gospodar svjetova ostavlja i dariva da uredimo svijet i ivot iskrenom vjerovanju i podizanju stepena takvaluka bogobojaznosti, s idejom na zemlji, pa da svemu ivom bude bolje. Allah Uzvieni je moan uiniti sve, da sve to musliman radi, da to ini radi
22. mart - 10. dumade-l-ula

Allaha Uzvienog, jer ga to svrstava u red istinoljubivih i iskrenih, a s druge strane izgrauje kod njega mizan dobroinstva: ono to ne moemo poeti sa Bismillah, to i nije dobro djelo. Putem ove strategije svaki pojedinac u islamu je isti, formalno oitovanje ehadeta i izvravanje vjerskih dunosti uvodi ga u ummet, a takvaluk, koji je samo Allahu Uzvienom poznat, uvodi ga u sferu Allahovih dobrih robova kojima On daje podrku, zatitu i milost. Logino je da svi ljudi nisu isti, da nemaju iste sposobnosti i mogunosti, pa je njihovo vjersko sazrijevanje razliito, no Allahov Poslanik, s.a.v.s., je sve isto tretirao i zaduenja im davao spram spremnosti za rad, znanju i oitim ostvarenjima, to je opet bilo dovoljan motiv da svaki od njih poradi i uloi trud u svoju osobnu izgradnju imana i takvaluka. Tako izgraeni pojedinci bili su kadri promijeniti lice svijeta i ostvariti svaki dobroiniteljski cilj, jer oni su bili spremni i bogobojazni, a to su dva uvjeta za sputanje Allahove milosti na pokret i djelovanje ovjeka. Druga strategija: Izgradnja zajednice ummeta, koji je jedan i specfian, prepoznatljiv po svojoj uvezanosti, kohezivnosti, podignut na temelju isara davanja prednosti drugome nad svojim linim interesom i potrebama. Bratska veza koja je uvezala muslimane, a izbrisala sva druga plemenska, lokalna, socijalna i druga obiljeja, uinila je ummet snanim i jakim da prebrodi svaku krizu, savlada svakog neprijatelja i dosegne svaki murad cilj. O zajednici se govorilo s respektom, pripadnost ummetu je privilegija i ast, pa su mnoge pojedinane nedoline radnje i grijesi upravo za posljedicu imali kidanje veze sa zajednicom: Ko nas vara, nije od nas. Na temelju vrste zajednice koju je krasila pravednost, jednakost i nesaglediva snaga koja je bila na ustupu svakom pojedincu; ako mu zatreba cijela zajednica e ga braniti, tititi, pomagati, jer on je lan zajednice, davala je sigurnost svakom lanu ummeta da nije sam i da slobodno moe da ispovijeda vjeru, da je iri, p promovira, njome j se hvali i o njoj j j gog vori. ta vie, zajednica je bila vrijednost koja se nije smjela dovesti u pitanje, ak i da se neki pojedinac rtvuje za zajednicu u ime Boga, siguran je da e njegova porodica biti zbrinuta i bolje nego se on osobno o njoj brinuo. Trea strategija: Vezivanje pojedinca i zajednice za oslonac snage i moi koji nee izdati - za Gospodara svjetova koji sve moe, sve vidi i zna, koji moe da reaguje u treptaj oka i da otkloni prepreku, rijei problem, podigne iskuenje ... Ima li ita bolje i vee od ovoga! Izgraen pojedinac, u jakoj i uvezanoj zajednici, a povrh svega toga Bog Svemoni koji milost Svoju dijeli i prosipa po ummetu.

vati Arabijskim poluotokom, ne bojei se osim Allaha i vuka koji bi mogao nasrnuti U emu se ogleda ova snaga, koji je na njegovu (putnikovu) stoku. to oslonac koji im je dao Allahov PoslaPeti temelj strategije Poslanikovog nik, s.a.v.s., a kod ashaba je izazvao elju i uspjeha je davanje nade i suzbijanje i zasnagu da uz Allahovog Poslanika, s.a.v.s., tvaranja puteva beznaa, oaja i izgubljeprenose i pronose ljepotu vjere i istine, ne nosti. On, s.a.v.s., nije doputao da pesimarei za blagom, uicima i sopstvenim mizam ovlada ljudskom milju, a kamo ivotom, preko pustinje, gora i mora, go- li milju cijelog ummeta, jer bi to znailo voreu mu: O Allahov Poslanie, kada bi gubljenje nade u Allahovu milost, spas, nas pozvao da s tobom pregazimo puinu pomo i zatitu vjernika i ummeta vjermora, mi bismo to uinili. nikog. Kuran je jasno naznaio ovaj Bili su to stubovi snage koji su nudili princip: Allah ne voli da se o runome javno svjetlost moi i sigurnosti: dova, tevekkul, govori., a Vjerovjesnik, s.a.v.s., kae: Ako dobro djelo koje brie grijeh, teoba koja nastupi Sudnji dan a u ruci nekog od vas anulira sve pogreke, zikr velianje Alla- bude mladica palme, neka je zasadi, pa za ha koji zakirima daje ono najto e biti nagraen. mada bolje to mogu ili trebaju poona nee izrasti, niti e neko eljeti. Zanimljivo, ako ne zna doivjeti njen razvoj i izbijanje O zajednici kako postupiti, ta od Allaha plodova. No, nagrada je spram se govorilo s traiti u odreenoj tekoj situanijeta i namjere. Sparm elje da respektom, ciji, veliaj Ga, i On e ti dobro koristimo i sluimo drugima u dati i nedau otkloniti. pripadnost ime Allaha Uzvienog. etvrta Poslanikova straVjerovjesnik je konkretno ummetu je tegija uspjeha je jasnost vizije opisao i osudio ovjeka koji privilegija i ciljeva. Allahov Poslanik, sije mete i pesimizam, rekavi: i ast, pa s.a.v.s., znao je decidno ta Ko kae da je svijet propao, su mnoge hoe i ta eli, koji su njegoon je najvea propast samome pojedina ne vi ciljevi i kako da ih ostvari. sebi, ili: ... on je ljude i upronedoline Imao je jasnu sliku rezultata pastio. Iz tog razloga, misija radnje i grijesi kojeg oekuje kroz teklif temuslimana na zemlji je da ire upravo za bliga a obavezu dostavljanja dobro, podravaju ga i proposljedicu imali moviraju, a da suzbijaju svanebeske objave ljudima. On nije pourivao rezultat, nije ki oblik i metod p pesimizma i kidanje veze alio zbog toga to je on bio oaja. Nije li Kuran asni pun sa zajednicom: daleko, to je zahtijevao trud primjera uda gdje su pojedinci Ko nas vara, i zalaganje, nije oajavao, nije ili skupine, po mjerilima loginije od nas. jadikovao, nije prigovarao, ve ke, statistike i matematike, bili je predano i iskreno radio, bez oiti gubitnici i slabii pred posustajanja, kucajui na vrata silom drava, kraljeva i civilisvake mogunosti, pa ako bi zacija. No, ipak su pobijedili a ovi drugi su propadali i gubili, se zatvorila ili pokazala neprikladnim, odlazio je na druga vrata i iao jer nisu bili na Allahovoj strani, strani koja dalje, vedro, sa osmijehom, sa radou, ima snagu i koja pobjeuje. Otuda vas pozivam, brao moja u veselei se svakom narednom namazu u kojem se oputao padajui na seddu vjeri islamu, da nauimo i primijenimo Allahu Uzvienom, kojim je sabirao snagu strategiju Allahovog Poslanika, s.a.v.s., u i polet za nove pokrete, akcije i djelovanja. ostvarivanju ciljeva. Izgradimo se, pomoDruei se sa svojim ashabima, sladei se zimo drugima da se izgrade, udruimo njihovim uspjesima, imanom, ostvarenji- snage, znanja i vjetine, postavimo ciljema, a isto tako pomaui im da dosegnu ve, a naa vizija je i dunjaluka i ahiretvrhunac vjere i imana, govorei im esto, ska, oslonimo se na Allaha Uzvienog, kada bi mu spomenuli neki udan osje- iskoristimo snagu i mo koju nam daje, aj: Zar to osjeate?! To je znak iskrene i ako nita drugo, reimo sebi, prijatelju, vjere., a u drugom hadisu kada rekoe da komiji, roaku, muslimanu, cijelom svise osjeaju lijepo zbog nekog uinjenog jetu; mi moemo, i hoemo, mi dolazimo, dobra, pa se pobojae da to nije licemjer- da mijenjamo svijet, da pravdu Boiju postvo, a on ih utjei i obradova: To je prvi klonimo, ne da je mi mjerimo, jer je ona radosni znak od Allaha (da vam je djelo i nama odmjerena i ne moe se mijenjati. primljeno kod Njega). Kada bi neki as- Dolazimo da pomognemo potrebnima, habi u odreenom vremenskom periodu da zatitimo slabe, utjeimo ucviljene, da posustali ili izgubili sliku o cilju i viziju osmijeh i sreu poklonimo svijetu koji se koji treba da ostvare, on bi im utjeno go- gui u bolu, nesrei, nezadovoljstvu i nevorio o obeanjima koja dolaze od Allaha pravdi. Prvi korak je da prigrlimo islam, Uzvienog, ali ona naravno ekaju reakci- poboljamo svoj takvaluk i obznanimo ju djelovanja; Vi doista pourujete, doi drugima da smo mi muslimani Bogu e vrijeme kada e putnik sigurno puto- iskreno predani i pokorni.

Stubovi snage

22. mart - 10. dumade-l-ula

Hutbe iz tri sveta mesdida

Mekka: El-Mesdidu-l-haram (asni hram u Mekki)

Vrijednosti sura El-Felek i En-Nas

Hatib: dr. Salih Alu Talib Preveo i saeo: Amir Durmi ennet je bio prvo ovjekovo stanite, i bolje stanite od Denneta ni ne postoji. U njemu je isto dobro bez i najmanje primjese zla, ba kao to je Dehennem najgore i najgroznije boravite u kojem No je posebno ne postoji niti jedna trunica istaknuta dobra, a kada je rije o dukao pogodno svih zala kao i od svih znanih njaluku, na njemu egzistira vrijeme za i neznanih belaja potrae i dobro i zlo. Ljudi koji nisu mnogobrojna kod Gospodara svega stvorekroili stazom islama i iszla koja u nog. Uei istizu, tj. traei pravnog vjerovanja, nastojei njoj dolaze utoite kod Uzvienog Alda izbjegnu razliite vidove zla do izraaja, laha, vjernik priznaje i javno na koje svakodnevno nailaze poput zvijeri svjedoi da niko drugi osim u svojim ivotima, vrlo esto i otrovnica, Allaha ne moe od njega otlopova i pribjegavaju nedozvoljenim kloniti zlo niti mu priskrbiti razbojnika, metodama i zabranjenim vikakvo dobro: Reci: Utjeem demona i aveti, dovima djelovanja koje samo se Gospodaru svitanja, od ali no je i poveava zlo i nevolju u kojoj zla onoga to On stvara, i od idealno vrijeme se nalaze. Rekao je Uzvieni: zla mrkle noi kada razasza injenje I bilo je ljudi koji su pomo od tre tmine, i od zla smutljivca dina traili, pa su im tako zinaluka i svega kad smutnje sije, i od zla zato ga prati. obijest poveali. (El-Dinn, vidljivca kad zavist ne krije! 6.). Meutim, Uzvieni Al(El-Felek, 1.-5.). Uei ovu lah je iz Svoje neizmjerne dosuru vjernik kod Allaha trai brote i milosti Svojim roboutoite od zla kojeg je On vima propisao legitimne naine traenja stvorio, i od mrkle noi i svega onoga to utoita i zatite od svakog oblika zla, ona u sebi krije. No je posebno istakkako bi sauvali svoju vjeru i svoje nuta kao pogodno vrijeme za mnogofiziko zdravlje. Ukbe b. Amir, r.a., pri- brojna zla koja u njoj dolaze do izraaja, povijeda da je Poslanik, s.a.v.s., kazao: poput zvijeri i otrovnica, lopova i razboZar ne zna za ajete koji su objavljeni jnika, demona i aveti, ali no je i idealno u ovoj noi? Nita poput njih nikada vrijeme za injenje zinaluka i svega to nije vieno. To su ajeti: Kul ezu bi ga prati. Takoer, u ovoj suri Allah nam Rabbil-felek i Kul ezu bi Rabbin-ns. nareuje da od Njega traimo pomo od (Muslim). Ukoliko je Poslanik, s.a.v.s., onih koji siju smutnje i onih koji nam ovako ustvrdio za ove dvije sure, onda zavide, jer su smutnja i zavist izuzetno nema nikakve sumnje da one u sebi opasni po cjelokupnu ljudsku zajedkriju velianstveno znaenje, te da ih je nicu. I rekao je Uzvieni: Reci: Traim Uzvieni Allah uinio zatitom i orujem zatitu Gospodara ljudi, Vladara ljudi, vjernika kojim se on brani od svih vrsta Boga ljudi, od zla ejtana napasnika, koji ejtana koji ga napadaju, bili oni u zle misli unosi u srca ljudi - od dina i od dinskom ili ljudskom obliku, kao i od ljudi! (En-Nas 1.-6.). Allah je Gosposvih oblika ivotnih nevolja i potekoa dar svih ljudi openito, pa tako i onih na koja uvijek nailazi. Ove dvije sure na koji sebe na dunjaluku zovu vladarima vrlo jasan nain spominju bolest i lijek, i gospodarima, podsjeajui ih da nema te ih je Poslanik, s.a.v.s., vrlo esto uio istinskog Gospodara do Njega, Jedi posveivao im posebnu panju. Ebu nog i jedinog. Propisano nam je traiti Seid kae: Poslanik, s.a.v.s., se Allahu utoite kod Allaha od ejtana i njegovih utjecao j od zla dina i ljudskih j uroka sve vesvesa a doaptavanja, kojima mnoge dok mu nisu objavljene sure uvarice, ljude, pa ak i praktine vjernike, dovotj. Felek i Nas, nakon ega vie nije uio di u teko iskuenje. Allaha Uzvienog nita osim njih. (Tirmizi). U ovim molimo da nas zatiti od svih znanih i dvjema surama Uzvieni Allah nareuje neznanih nevolja i zala, i da nas stavi Svome Poslaniku, ali naravno i svim pod okrilje Svoje milosti i prui nam drugim ljudima, da zatitu i utoite od Svoje utoite.
22. mart - 10. dumade-l-ula

Medina: El-Mesdidu-n-nebevijj (Poslanikov mesdid u Medini)

Vrijednosti
nonog namaza
Hatib: dr. Abdulmuhsin el-Kasim Preveo i saeo: Amir Durmi zvieni Allah je stvorio Svoje robove, a On ni za njima ni za njihovim dobrim djelima nema nikakve potrebe. Meutim, znajui u kolikoj su oni potrebi za Njim, On im je propisao razliite vrste ibadeta kako bi Mu se pribliili i postali Mu pokorniji. Inae, prvi imperativ spomenut s poetka Kurana je Allahova naredba ljudima da Ga oboavaju: O ljudi, oboavajte Gospodara svoga, koji je stvorio vas i one prije vas, da biste se kazne sauvali. (El-Bekara, 22.). Istom obavezom bili su zadueni i Allahovi najbolji i Njemu najpokorniji robovi, tj. Njegovi poslanici kojima je naredio: O poslanici, dozvoljenim i lijepim jelima se hranite i dobra djela inite, jer Ja dobro znam to vi radite! (El-Muminun, 51.). Oboavanje Allaha je najasnije a ujedno i najkorisnije zanimanje kojim se moe baviti neki ovjek jer ono, Allahovom voljom i Njegovom milou, biva uzrokom ulaska u Dennet i vjenom uivanju u njegovim ljepotama. Svevinji Allah propisao je Svojim robovima razliite vidove ibadeta i to je velika milost prema njima. U najbolji i Allahu najdrai dobrovoljni namaz (nakon farz-namaza) ubraja se noni namaz, kako je to Poslanik, s.a.v.s., rekao u hadisu kojeg biljei Buhari i Muslim, a onaj ko iskreno klanja ovaj namaz, to ukazuje na njegovu bogobojaznost. Rekao je Uzvieni: Oni koji su se Allaha bojali - u dennetskim baama e, meu izvorima, boraviti,primat e ono to im Gospodar njihov bude darovao, jer, oni su prije toga dobra djela inili, nou su malo spavali i u praskazorje oprost od grijeha molili. (EZZarijat, 15.-18.). Ovaj namaz je iskup za poinjene grijehe i on brie loa djela. Poslanik, s.a.v.s., je Muazu, r.a., rekao: Hoe li da ti ukaem na raznovrsna vrata dobra? Post je tit (od Vatre), a sadaka uklanja grijehe ba kao to voda gasi vatru, a takav sluaj je i sa namazom kojeg ovjek obavi u mrkloj noi, odnosno, i noni namaz uklanja grijehe isto kao to voda gasi vatru. (Tirmizi). Ovaj namaz je povod da Uzvieni Allah spusti milost na Svoga roba. Vjerovjesn-

Kuds: El-Mesdidu-l-aksa

Iskrenost u djelima
Post je tit (od Vatre), a sadaka uklanja grijehe ba kao to voda gasi vatru, a takav sluaj je i sa namazom kojeg ovjek obavi u mrkloj noi, odnosno, i noni namaz uklanja grijehe isto kao to voda gasi vatru. ik, s.a.v.s., kazao je: Allah se smilovao ovjeku koji ustane i klanja noni namaz. (Ebu Davud). Klanjanjem ovog namaza ovjek Allahu iskazuje zahvalnost za blagodati koje mu prua. Vjerovjesnik, s.a.v.s., bi toliko dugo klanjao po noi da bi mu stopala popucala, a kada je upitan zbog ega to radi kada mu je Allah sve oprostio, on je odgovorio: A zar da ne budem rob (Allahu) zahvalni? (Buhari). Ovaj namaz je jedan od direktnih povoda ulaska u Dennet. Abdullah b. Selam, r.a., kazao je: Prve rijei koje sam uo od Poslanika, s.a.v.s., nakon to je doao u Medinu bile su: O ljudi, nazivajte selam, dijelite hranu (siromasima), posjeujte rodbinu i klanjajte nou dok drugi spavaju pa e te spokojno ui u Dennet. (Tirmizi). Nenadmane i nedostine uzore u svemu pa tako i po pitanju nonog namaza imamo u Vjerovjesniku, s.a.v.s., i njegovim plemenitim ashabima. Aia, r.a., kae: Kada god bi ko poelio, skoro uvijek bi Poslanika, s.a.v.s., mogao vidjeti kako klanja po noi. (Tirmizi). Ibn Omer, r.a., u kometaru ajeta: Da li je onaj koji u nonim satima u molitvi vrijeme provodi, padajui licem na tle i stojei, strahujui od onoga svijeta i nadajui se milosti Gospodara svoga...? (Ez-Zumer, 9.), kazao je da se te rijei odnose na Osmana b. Affana, radijallahu anhu. Ibn Kesir u kontekstu ove predaje kae: To je zbog toga to je vladar pravovjernih, Osman, r.a., mnogo klanjao i uio Kuran po noi, ak toliko da je moda i itav Kuran znao prouiti na jednom rekatu. Ovo je samo djeli predaja koje govore o vrijednostima i koristima klanjanja nonog namaza nakon kojih bi se kod svakog iskrenog vjernika trebala probuditi elja i vrsta odluka da ovaj izuzetno vrijedan ibadet pone redovno obavljati.

Hatib: Ikrime Sabri Preveo i saeo: Esad Mahovac

d kljunih stvari u ovoj vjeri jeste svijest muslimana da dobra nada u budui svijet i susret s Gospodarom zahtjevaju djela koja su ista i ispravna u svakom pogledu. Dokaz za to jesu rijei Uzvienog gdje kae: Ko udi da od Gospodara svoga bude lijepo primljen, neka ini dobra djela i neka, klanjajui se Gospodaru svome, Njemu nikoga ne pridruuje! (El-Kehf, 110.). U islamu uvjet za primanje uinjenog, ili pak, kao posebna blagodat od Svevienjeg, neuinjenog djela jeste da bude iskreno, tj. uinjeno jedino radi Allaha kao to na to upuuje svima poznati hadis: Djela se vrednuju prema namjerama... Takoer, dobra namjera donijela je nagradu ashabima koji su izostali iz Bitke na Tebuku, kao i u svim drugim slinim situacijama, zato to ih je omela bolest ili neimatina. Dakle, dobra namjera pomae i u sluaju da izostane sam in izvrenja dotinog djela.
22. mart - 10. dumade-l-ula

U islamu uvjet za primanje uinjenog, ili pak, kao posebna blagodat od Svevienjeg, neuinjenog djela jeste da bude iskreno, tj. uinjeno jedino radi Allaha kao to na to upuuje svima poznati hadis: Djela se vrednuju prema namjerama...

Kada nestane iskrenosti u djelima onda stanje ovjeka, zajednice ili pak drave poinje da se naruava. Koliko je samo onih koji se ale na poslove mnogih zanatlija uprkos tome to Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, potencira na upotpunjavanju djela i da je to ono to Allah voli, pa kae: Doista Allah voli da kada neko od vas ini djelo da to djelo upotpuni. Takoer, od iskrenosti jeste izbjegavanje prevare i podvale, posebno ukoliko dolazi od strane onih koji nemaju potrebe za istim kao to je sluaj sa vladarima koji varaju i izrabljuju svoj narod, a nemalo je danas i onih koji ubijaju svoje sunarodnjake. Nekada su islamski vladari zabranjivali da se na pijaci nae mlijeko u koje je dosipana voda, a danas vladari svojim podanicima uskrauju i vodu a kamoli da im dopuste da uivaju u pomijeanom mlijeku. Ne mogu da zaobiem podsjetiti vjernike na zlodjela koje ine nai neprijatelji. Zakoni i rezolucije o kojim ujemo ovih dana, a i prije, nisu nita do nastavak terora nad muslimanima i muslimanskom imovinom.

Polumjesec
Nauka i Kuran Fatmir Alispahi

Nobelovci potvrdili Da li su pederi bolesnici je na FTV bila jedna emisija kuranski ajet da se Nedavno u kojoj se moglo uti miljenje jedne da pederi nisu bolesni... (Poslanik svemir neprestano iri sestre proziva homoseksualce kao krivce za neto
nemoralno; a da je homoseksualnost bolest, onda oni ne bi mogli biti nita krivi. Stoga homoseksualnost nije bolest.) Pismom nam se javio jedan na itatelj iz Hrvatske koji je ovako prokomentirao ovaj stav: ...Onda ni alkoholizam nije bolest, jer Poslanik osuuje pijanstvo. Poslanik osuuje kocku, pa onda ovisnost o kocki nije bolest. Valjda nije bolest ni pedofilija, ni zoofilija ... naime znamo da su to zloini, a psihiki bolesnici ne odgovaraju za zloine. Meutim u praksi svih pravnih tradicija svijeta se posve uredno kanjava primjerice sadiste (a to jest mentalna bolest) koji su zbog zadovoljavanja svoje bolesne seksualne poude nekoga tukli, zoofile koji su zbog toga upranjavali svoje bolesne porive, narkomane koje se uhvati sa drogom. Kolegica bi se, kao pravnica, morala prisjetiti da nije psihika bolest nekakva osobita isprika ni u krivinom pravu, ni u moralu: naime ovjek nije ubrojiv za svoja djela ako doista nikako ne moe vladati svojim postupcima - primjerice Ludi polumjesec ako ima psihotiki napad uslijed uznapredovale shizofrenije, ili ako je tako pijan/ nadrogiran da uope ne vlada svojim postupcima. stoji, izmeu ostalog u ovom pismu. Dostavljen j nam j je, kao ilustracija, j i stav doskoranjeg zagrebakog muftije evke Omerbaia: Neke civilne udruge nedavno su meu ostalima analizirali i nae vjeronaune udbenike i zahtijevaju izbacivanje udbenika islamskog vjeronauka za 8. razred koga sam pisao, a zbog konstatacije da je homoseksualizam bolest budui da je homoseksualizam protivan prirodi ovjeka. Te udruge vre snaan pritisak na vjerske zajednice da odustanu od nekih svojih uenja koja su utemeljena prije tisuu i vie godina, a meu njima je i naa vjera koja se protivi homoseksualizmu. Pozivam sve imame da ne podlegnu tim pritiscima jer u protivnom e uiniti veliku krivotvorinu nae uzviene vjere to bi imalo nevien presedan. Bit e i drugih pritisaka i napada na nau vjeru.

aul Perlmutter, Adam Riess, Brian Schmidt dobitnici su Nobelove nagrade za fiziku. Spomenuti dobitnici Nobelove nagrade ostat e upameni po tome jer su nauno dokazali odnosno potvrdili istinu koju je Allah objavio u Kuranu da se svemir neprestano iri. Kae Allah u Kuranu: Mi smo nebo moi Svojoj sazdali, i Mi ga, uistinu, irimo (Ez-Zarijat, 47.). Da li je svemir neogranien? Ili je u jednoj statinoj, konanoj strukturi omeen granicama? To je jedna od tema koja je kroz historiju izazivala najunije rasprave najveih umova ovjeanstva. Moe se rei da je u povijesti ovjeanstva veoma malo tema izazivalo toliko vatrenih rasprava i, unato svim naporima u ovoj oblasti, nije se uspjelo doi do kategorinog rjeenja. Sve do dananjih dana. Da se svemir iri prvi put je nauno egzaktno ustanovljeno u XX stoljeu. Prije tog perioda nije zabiljeen niti jedan izvor, koji iznosi ovu tvrdnju, izuzev Kurana. Znanstvenici jo od promatranja Edwina Hubblea 1929. godine znaju da se svemir iri nakon to je nastao u velikom prasku prije gotovo 14 milijardi godina. Meutim, fiziari Saul Perlmutter, Adam Riess, Brian Schmidt otkrili su da se irenje svemira ubrzava. Do ovog zakljuka doli su na temelju promatranja eksplozije zvijezda tzv. supernova. Znanstvenici danas smatraju da ovo ubrzavanje uzrokuje tamna energija. Ona bi mogla sainjavati oko tri etvrtine svemira, meutim njezina priroda jo uvijek predstavlja velik misterij. Zato oni ne razmisle o Kuranu? Jer, da je on od nekoga drugog, a ne od Allaha, oni bi u njemu nali mnoge proturjenosti. (En-Nisa, 82.).

Galijaevi dobio pojaanje: Mehmedalija i Amir nove nade velikosrpske propagande

ugo vremena srpski mediji koristili su samo Devada Galijaevia za svoje antiislamske i antibonjake dnevno-politike medijske potrebe. Odnedavno u medijski prostor ubaene su nove, mlade bonjake snage velikosrpske propagande. Nove nade velikosrpske p p propagande pg su Mehmedalija j Nuhi iz Tuzle i Amir amdi. Sudui po njihovim dosadanjim nastupima za njih je Devad Galijaevi pravi amater, odnosno pravo nevinace. Mehmedalija Nuhi je odkolovan na Pravnom fakultetu Univerziteta Slobomir. Amir amdi jedan je od glavnih komentatora Nove srpske politike misli. Za Mehmedaliju islam je najvee zlo dunjaluka a naroito za njegove poslodavce Srbe. Za Mehmedaliju vehabizacija BiH nije svojstvena dananjem vremenu, taj sistem je poeo jo od Kosovskog boja. Slijedi izjava koju je Mehmedalija dao za agenciju Srna (a koja bi druga agencija osim Srne pristala objaviti gluposti koje slijede u nastavku). On ( Srna misli na Mehmedaliju, op. a.) napominje
22. mart - 10. dumade-l-ula

da vehabije na teritoriji BiH nisu pojava, ve proces koji ima svoj istorijski dugogodinji karakter, te da proces vehabizacije BiH nije ekskluzivitet 20. vijeka. To je oblik istrajnosti na putu borbe za islam i u ime islama. On je sveprisutan od dolaska islama na prostor Balkana. Vjerski radikalizam od bitke na Marici do Kosovskog boja, juni Sloveni, odnosno srpski narod osjetili su na sopstvenoj koi, kako fiziki - istrebljenjem, tako i tradicionalno i duhovno - nasilnom islamizacijom narodnog bia u to doba, pa ponovo u devedesetim godinama 20. vijeka na osavremenjen nain u formi graanskog rata sa definisanim ciljevima dravnosti u kojoj bi islamizacija trebalo da doivi novu renesansu na prostoru jugoistonog Balkana, pojanjava

10

Nuhi. Nastup, odnosno komentari Amira amdia imaju slian sadraj. Neemo citirati sadraje Amirovih komentara, umjesto toga prenosimo komentare Srba koji itaju njegove tekstove. U tim komentarima je reeno sve o Amiru. Da je u Sarajevu i predratnoj BiH vladao duh Amira amdia, ja i ostalih bar 150.000 Sarajlija ne bismo bili eljko Komi

bivi, a grad Sarajevo bi bio Srpski u kome bi iveli Srbi islamske veroispovesti i Srbi pravoslavne veroispovesti. Neprijatelji Srba i Muslimana i njihov Alija Izetbegovi su eleli ono to je danas. Bravo za tekst, Amire, napisao je jedan od italaca Amirovih tekstova na portalu Nove srpske politike misli.

RS

Prvi mart, moj glas, moja zemlja

(Bonjaka) Demokratska fronta

eljko Komi je konano zvanino otkrio ime stranke koju osniva. Zvae se Demokratka fronta. Osnivaka Skuptina planirana je za 7. april u Sarajevu. Komi kae da u njegovoj stranci nije nuno da budu zvuna i poznata imena, nego asni i poteni ljudi, voljni da rade. Priliku e dati mladim, jer kako kae, vrijeme je da se sadanja garnitura politiara povue sa politike scene. Ko god poznaje politiku scenu u Bosni i Hercegovini p g zna da je eljko Komi u prolosti najveu p podrku dobivao meu Bonjacima. j Nai Bonjaci su masovno glasali za eljka Komia. Sada kada osniva svoju j polip tiku stranku eljko Komi e jo vie panje usmjeriti prema bonjakom glasakom tijelu. Komi je uvjeren da e svi oni Bonjaci koji su ranije glasali za njega j g i sada biti njegova jg p podrka. Kad se sve sabere novu eljkovu partiju mogli bi komotno nazvati Bonjaka demokratska fronta. Evo kako danas Komia vide neki njegovi bivi glasai. Akif Agi, poznati ratni reporter iz Gornjeg Vakufa na svom Facebook profilu zapisa ( Akif je 2010. godine g g glasao za Komia): ) Piu na stranici od eljka Komia kao da je Tito, kao

da se pojavio, piu i veliaju sve i svata, kao sutra e doi nova Jugoslavija, vratit e se mrtvi i bit e dobro. Piu i ne znaju da sve to je bilo nee biti nikad vie, ba tako. Gledam slike etnika po Viegradu, etnici sa odorama, sa vodicama od popova, koji ih junae, gledam to i jezim se. Gledam bagere i skupine ljudi koji jo iskopavaju moje Bonjake po brdima diljem Bosne. Jo se majke Srebrenice vezuju kanafama i spominju strano zlo koje je jo ivo. Gledam etnike hodaju po Bosni a uti p predsjednitvo, j uti Radmanovi, uti Bakir, al uti i eljko. Onako a pomislim to bi Tito da ih vidi. O kojoj mi to graanskoj hrabrosti, demokratiji i svijesti govorimo, o kojoj, g j j p pa ljudi j delati su j jo iznad tijela rtvi. Da li je eljko napustio Zlatka zbog tih problema ili je to bio obraun ko e ta dobiti i imati sutra, tu se eka odgovor, veliki odgovor. eljka potujem i glasao sam za njega 2010. i jo mnogima ukazivao da galasaju za njega. Nisi mi se opravdao ni sa im do sad. Bio sam ponosan kad si napustio zlog Zlatka, al sam esto bio razoaran. Usput reeno, etnici su u Viegradu a ti si predsjednik, da ti i ta dvojica, da etnici su u Viegradu.

oalicija Prvi mart okuplja organizacije civilnog drutva, udruenja rtava, udruenja boraca, organizacije povratnika, izbjeglih i raseljenih, asocijacije i pokrete koji djeluju na utvrivanju istine i borbi protiv genocida ali i zatiti ljudskih prava povratnika okupljenih oko zajednikih ciljeva. Ova koalicija je jedna od rijetkih pozitivnih snaga u moru negativnosti u kojima se gui Bosna i Hercegovina. Sa ovom koalicijom povratnici u Republici Srpskoj, naroito Bonjaci dobili su kvalitetnog zastupnika, sada se glas povratnika u RS-u bolje i dalje uje. Vlasti Republike Srpske su svjesni da e Koalicija 1. mart kvalitetno zamijeniti jalovu bonjaku politiku i da e djelovanjem ove koalicije na svjetlo dana izai svi oblici diskriminacije povratnike populacije u manjem bh. entitetu. Zato je Milorad Dodik izdao nareenje svim svojim snagama da krenu u ofanzivu na Prvi mart. Emir Suljagi i njegovi saradnici iz Koalicije Prvi mart veoma hrabro se dre i ne odstupaju ni milimetra pred pritiscima Dodikove kamarile.

22. mart - 10. dumade-l-ula

11

Novosarajevski knjievni susreti

Novi uspjeh naeg saradnika iz Kaira Jusufa Dafia

druenje za kulturu - Novo Sarajevo (KNS) jo od 2007. godine, na elu sa knjievnikom Ibrahimom Osmanbaiem, organizuje meunarodnu manifestaciju pod imenom Novosarajevski knjievni susreti na kojoj sa svojim radovima uestvuje preko 200 pisaca iz bive Jugoslavije i dijaspore. Tako je i ove godine raspisan javni poziv za prijavu radova i uee u programu priredbe 6. novosarajevski knjievnim susreti, koja e se odrati od 15. do 17. augusta 2013. godine. Javni poziv traje od 1. marta do 15. aprila 2013. godine. Autori mogu prijaviti maksimalno tri kratke prie i tri pjesme. Ako radovi budu zadovoljili ope i estetske-umjetnike norme, bit e uvrteni u program manifestacije i objavljeni na web stranici KNS-a, a od svakog uspjenog pisca, jedna pjesma/pria e biti uvrtena u tradicionalnu zajedniku zbirku/asopis radova. Na saradnika iz Kaira Jusuf Dafi, student na erijatskom-pravnom fakultetu na El-Azharu, je uestvovao na ovom konkursu i proao sa svoje tri pjesme: ivot, Srebrenika pria i Snatrim Nigdjezemsku. Ako Bog da, jedna od njih e se, zavisno od ocjene organizatora, nai u zajednikoj zbirci radova koja e biti predstavljena na samoj manifestaciji. Inae, ovo nije prvi put da Dafi uestvuje na Novosarajevskim knjievnim susretim. Participirao je i 2011. godine na 5. novosarajevskim knjievnim susretima kada je takoer uestovao sa tri pjesme: Diktator, Besjeda o Drini i Kairo i Azhar. Pjesma Kairo i Azhar se tako nala u zajednikoj zbirci/asopisu pod imenom Duhovna konekcija. Za detaljnije informacije oko KNS-a, njihovih projekata, posebno glede Novosarajevskih knjievnih susreta, za koje javni poziv za prijavu radova jo uvijek traje, moete posjetiti zvaninu web stranicu udruenja (www.kns.ba) ili se obratiti na e-mail udruenja (kns_sarajevo@yahoo.com).

Edin Garaplija

Srpski svjedok za mijenjanje karaktera rata u BiH

din Garaplija, svjedok Radovana Karadia u Hagu, bivi pripadnik AID-a gostovao je protekle sedmice u Banja Luci gdje je na RTRS-u dao veoma poguban intervju. Odavno RTRS nije imao boljeg sagovornika, Garaplija se ponaao kao da taj intervju odrauje po neijem zadatku. Pogledajmo kako je Garaplija p j odgovorio g na p pitanje j novinara ta su to eve? Pa, evo, manje-vie javnost zna da je to teroristika grupa za likvidaciju, koja je potpuno van organizacije, van sistema slube dravne bezbjednosti, jednostavno ubaena u sistem, znai, neko je paraobavjetajno ubacio u sistem, rekao je Garaplija a onda odmah ubrzo dodaje sljedee: Nakon ove vremenske distance, svima je jasno i ja ovdje to mogu jasno rei vama i vaim gledaocima, zadatak jedne takve jedinice je bio destrukcija odbrane i destrukcija institucija sistema, prije svega, DB-a i podmetanje i injenje zloina u interesu svae meu narodima na ovim prostorima, to je nekakav karakter rata dovelo do onog do ega je dovelo. Ovom izjavom Garaplija je ak uspio iznenaditi i voditelja Siniu koji ga je morao smiriviti i napominjati da e priati o tome. Doi emo do tih zloina, ali da se zadrimo malo na organizacionoj strukturi te jedinice, odgovara voditelj Sinia, koji je nakon dobivenih eljenih
22. mart - 10. dumade-l-ula

odgovora u sredini intervjua postavio sutinsko pitanje, pitanje zbog kojeg j g je j Garaplija p j doveden u studio RTRS-a. SINIA: Kada prosjeni gledalac, naroito iz Republike Srpske, slua ovo o emu Vi priate, a znamo da je Vojska Republike Srpske optuena za brojne stvari u ovom ratu, prvo e pomisliti na one snajperske hice koji su se dogodili pred poetak rata, ako se sjeate kod onih protesta kada je izazvan ovaj mete pred sam poetak rata, prvo e pomisliti na Markale. Ko e sada tvrditi da su to tada napravili Srbi poslije takvih iskaza? GAR APLIJA: Zloini su se deavali sa svih strana. I oni koji su radili zloine sa bonjake strane treba da odgovaraju i oni koji su to prikrivali... Edin Garaplija je pametan ovjek, on zna da davanjem ovakvih izjava moe pomoi samo onim snagama koje pokuavaju promijeniti istinu o agresiji na Bosnu i Hercegovinu. Zaista je neshvatljivo zato je Garaplija p j pristao p da izmilja j lai da su eve odgovorne za injenje zloina u interesu svae meu narodima na ovim prostorima, to je nekakav karakter rata dovelo do onog do ega je dovelo. Ovako govore samo oni koji su lojalni genocidnoj misiji Radovana Karadia i Ratka Mladia. Kakva li je muka natjerala Garapliju da upadne u mainu velikosrpske propagande?

12

Poruka muftije Seid ef. Smajkia koju mora uti svaki Bonjak

Livno

ive nas nee zakopati

ostarski muftija Seid ef. Smajki uputio je ovih dana preko lista Preporod d veoma zabrinjavajuu poruku o poloaju Bonjaka u Mostaru. Zbog njene vanosti moramo je prenijeti i onima koji ne itaju j Preporod p d. ao mi je da do sada nismo u veoj mjeri izgradili zatitni mehanizam naeg opstanka, ouvanja kulturno-historijskog nasljea, etnikog i duhovnog bia. Kao da je zaborav neminovnost Bonjaka, ne samo u Mostaru, pa sve to to su doivjeli brzo potisnu u zaborav. Pokuavali smo da izgradimo to jedinstvo, platformu koja bi bila prihvatljiva za sve, ali, moram rei, veina politikih predstavnika ne misli svojom glavom. Teko je prodrijeti u bie nekih osoba koje su proveli s nama to teko vrijeme borbe za slobodu i razumjeti kako se mogu neodgovorno ponaati spram opih bonjakih interesa u Mostaru. A oni se radi linih interesa ili partijskih, ponaaju mimo onog kako se od njih oekuje. Mostarci su ginuli i u Drugom svjetskom ratu, rtvovali svoje ivote da bi spaavali Srbe, Jevreje itd.. Ta ideja slobode bi trebala progovoriti i kod mladih ljudi, ta ideja koju mi nosimo je priguena makijavelistikim odnosima politiara i gledanjem ta e im njihovi efovi iz Sarajeva rei. Od tog gledanja vratovi su im se istegli. Traimo da se pitanje Mostara ovdje rijei i da naa pamet, spremnost, hrabrost i patriotizam o tome odlui, da se oni koji iskau iz tog plana vrate u krilo svoje zajednice.

Livanjski (neo)plan grada: Izbrisane dvije postojee damije urinica i Milonik

Sarajevo gleda sejra (deavanja op.a). Mi smo kolateralna teta. Neplanirano smo, zahvaljujui narodu, borcima koji su skoili da ouvaju ovu teritoriju, bonjaki ponos, uspjeli da se ouvamo na ovoj sceni. Na nekakav nain mi smo smatrani balastom ili remetilakim faktorom u stvaranju homogenih, nacionalnih cjelina. Mi smo uspjeli da tada opstanemo i duboko sam uvjeren da emo smoi snage, da na ovjek nee prihvatiti poniavajuu ulogu. Uvjeren sam da na ovjek nee pristati da ne utjee na kreiranje svoje sudbine. Optimizam emo pronai u vjeri, u samopouzdanju, u karakteru koji gradimo. Nama se religijom, Objavom nareuje da vjerujemo u Boga i Boije odreenje i da upotrijebimo intelektualni, organizacijski potencijal, polet i entuzijazam. Ako to uinimo, i kad ugradimo sebe u stvarnost, onda oekujemo pomo od Boga. Jednostavno postoji formula za to: Men jetekillahe e, onaj koji je mutekija, jedal lehu mahreda, Allah e mu izlaz nai. Bez angamana, punog i iskrenog naravno, bi nama prijetila opasnost izumiranja, nestanka, to prieljkuju nai sugraani koji ele da vladaju ovim prostorima. Naravno to bi bilo za nas suicidno.

Kakanj, selo Teevo: Kad Kakanjci krenu u lov na divlje svinje

Foto polumjeseca

situaciji totalnog prostorno-urbanistikog haosa u Livnjaskom kantonu ne udi najnovija, oigledna podvala u najnovijem Planu grada Livna, kojeg su prenijeli i neki lokalni portali. Na tom planu uredno se vide kartografskim znacima oznaene dvije postojee katolike i jedina pravoslavna crkva, vide se i drugi kulturno-historijski spomenici, zgrade, trgovi, ulice, stadion, poslovne zone, zaobilaznicavide se i kartografski oznaene etiri gradske damije (Begluka, Glavica, Balagua i Zavra) ali zato nisu oznaene jo dvije postojee damije, i to gornjegradska Milonik (jedina bez munare) koja je i u posljednjem ratu jedina bila aktivna a i danas je, te centralna gradska damija urinica, u Donjem gradu, koja je teko miniranjem i paljenjem oteena u posljednjem ratu i koja se posljednjih godina obnavlja u jo veim gabaritima nego je bila pa je udno da kao takva nije primijeena i oznaena u aktuelnom planu grada. A bile su ucrtane i u otomanskom i austro-ugarskom planu grada iz 1883. godine, i u kraljevinsko-banovinskom i u svrgnutom omraeno-komunistikom reimu. Samo ne u aktuelnom, demokratskom i proeuropskom reimu, u suverenoj i nezavisnoj trinaestodjelnoj dravi BiH. Slijepi kod oiju? Poznato je, planove grada i ostalih naselja prave nadlene opinske slube a usvaja OV. A predsjednik OV Livno je u prolom sazivu bio SDP-ovac dipl. jur. Nijaz Golub, a u ovome mandatu je to SDA-ovac dipl.ing. hadi Sead Hadijahi. (Pie: Ale Kamber)

22. mart - 10. dumade-l-ula

13

Aktuelno

Pouke i upozorenja muslimanima nakon ubistva dr. Butija

Vrijeme smutnj smutnje e u kojem

se ne snalaz snalaze e ni najve najvei islamski alimi alimi
dete nareivali zlo, a zabranjivali dobro. Tada se ni vai najueniji nee moi snai. pominjui vrijeme smutnje i Isitnu j je rekao Allahov Poslanik, salfitne koje e snai posljednje lallahu alejhi ve sellem! ivot savremenog generacije ovoga umovjeka i savremenog drutva je meta, Muhammed, sallalu znaku sveope smutnje i fitni lahu alejhi ve sellem, rekao Trebaju nam poput morskih valova, poput je: Kako ete se ponaati kad uenjaci mrklih noi, koje dolaze jedna vam se ene odaju bludu, a poput onih za drugom. Iznenada i strahoomladina ogrezne u psovci i koji su hrabro vito brzo. I taman kada insan kocki? Ashabi su, udei se, i odluno stali pomisli da je obala blizu, da e upitali: Allahov Poslanie, pred tatarske uskoro nogom stati na vrsto zar moe doi takvo vrijeme? i mongolske tlo i doi na sigurno, zapljusne Odgovorio je: Moe i gore! divlje horde, ga novi val fitne, vei od onog Upitali su: A zar moe biti nakon to su prethodnog, koji poveava gore? Odgovorio je: Moe, one sruile strah, mete i nered, i koji kad ne budete nareivali doislamski raspameuje ljude tako da se ni bro, a odvraali od zla. A zar hilafet, oni najueniji ne mogu snai. moe doi takvo vrijeme?, opustoile Potvrdio je to i posljednji upitali su. Odgovorio je: muslimanske tragini dogaaj u Siriju, tako Moe i gore. A zar moe zemlje i ubili da je kao grom iz vedra neba biti gore od toga?, ponovo su halifu. odjeknula vijest da je u navodupitali. Odgovorio je: Moe, nom bombakom napadu na kada dobro budete smatrali damiju El-Iman u sreditu zlim, a zlo dobrim. Upitali Damaska, smrtno stradalo su: Allahov Poslanie, zar dvadeset ljudi, meu kojima moe doi takvo vrijeme? Muhammed, je i ejh Muhamed Seid el-Buti, koji je u sallallahu alejhi ve sellem, odgovorio je: toj damiji redovno, utorkom i etvrtkom, Moe i gore. A zar moe biti gore?, drao predavanja. Neka se Allah smiupitae. Odgovorio je: Moe, kada bu- luje i grijehe oprosti dr. Butiju, iji ivot Pie: Abdusamed Nasuf Buatli

I taman kada insan pomisli da je obala blizu, da e uskoro nogom stati na vrsto tlo i doi na sigurno, zapljusne ga novi val fitne, vei od onog prethodnog, koji poveava strah, mete i nered, i koji raspameuje ljude tako da se ni oni najueniji ne mogu snai. Potvrdio je to i posljednji tragini dogaaj u Siriju, tako da je kao grom iz vedra neba odjeknula vijest da je u navodnom bombakom napadu na damiju El-Iman u sreditu Damaska, smrtno stradalo dvadeset ljudi, meu kojima je i ejh Muhamed Seid el-Buti, koji je u toj damiji redovno, utorkom i etvrtkom, drao predavanja

14

je zavrio u opasnom vrtlogu smutnje u kojem se ni on, bez obzira na ogromno znanje koje je posjedovao, nije mogao snai. I ne samo da se on nije mogao snai, ve je njegova smrt i pogibija, umjesto da izazove zabrinutost i podstakne na istinsko razmiljanje i propitivanje, jo vie rasplamsala vatru smutnje meu muslimanima, ne samo u Siriji, ve u cijelom islamskom svijetu. A razlog tome je njegov, vjernikim srcima, teko shvatljiv i jo tee prihvatljiv stav i odnos prema sirijskom reimu i sirijskoj revoluciji koja je zapoela 2011. godine. Naime, poznato je da je dr. Buti od samog poetka narodne revolucije u Siriji, vrsto stao uz diktatorski reim nusajrije i dokazanog zlikovca Baara Asada i da j je odbio da na bilo koji j nain p podri narodnu revoluciju. tavie, on je pozivao demonstrante da se suzdre od takve rabote i da se ne odazivaju na demonstracije. Izmeu ostaloga, on je za demonstrante, vrlo smjelo, govorio: Prouavao sam malo njihov sluaj i zakljuio sam da veina njih nema pojma o namazu i kod veine njih j elo nikada nije j palo p na seddu Allahu. ak je islamskim uenjacima, poput dr. Jusufa el-Kardavija, koji su podravali narodnu revoluciju u arapskom svijetu, pa i u Siriji, estoko odbrusio, rekavi za Kardavija da je: Izabrao put rulje, koji ne popravlja nered ve otvara vrata smutnje. Muslimane je dodatno iritiralo to to je dr. Buti, umjesto da kritizira sirijski reim, esto puta u superlativima govorio o Baaru Asadu i prije toga o njegovom ocu, nazivajui ga jedinstveni voa, genijalni voa (el-abkarijj), nepresuni izvor, nabujala rijeka (nehr dafik), te da su njegovi stavovi jednostavno plod Boanskog nadahnua. Ostale su upamene njegove rijei da oni koji ele sruiti reim i vlast Baara Asada, zapravo ele sruiti islam, zatim da je dozvoljeno uiniti seddu na slici Baara Asada ako su ljudi na to prisiljeni i da se u tom sluaju Baarova slika treba

tretirati kao sedada i nita vie. Govorio je takoer da je razlog prisiljavanja ljudi da govore da je Baar jedini bog, to to su ljudi izali na ulice i pozivali na ruenje reima i njegovu smjenu. Zbog ovih i slinih izjava, mnogi su ga optuili za munafikluk i krivovjerje. Tako je ejh Zahir Ihsan el-Baderani iz Damaska, za dr. Butija, rekao: Buti snosi odgovornost za prolivenu krv od strane Baarovog reima, od poetka revolucije do danas, a sve zbog podrke koju mu je dao. Dr. Buti je doivio potpuni moralni pad i sunovrat stajui uz Asada koji ubija njegov narod, tako da je na kraju i on sam sagorio u plamenu svog poniavajueg stava. Naalost, on je u Baarovom opstanku, vidio svoj vlastiti opstanak, a u njegovom kraju i svoj vlastiti kraj. Takav Butijev odnos prema sirijskom reimu i prema stanju muslimana pod tim reimom, natjerao je jo jednog velikog islamskog alima, ejha Albanija, da mu uputi ovu dovu: Molim Allaha da ti podari dug ivot i da iznese na vidjelo to to krije u prsima. Bilo kako bilo, valovi smutnje nisu zaobili ni ejha Muhameda Seida el-Butija. A to znai da je to jo jedan poziv na uzbunu, na oprez, da je ovo vrijeme kada vjernici moraju posebno paziti na svoje postupke, rijei i djela, da ih vatra smutnje ne bi sprila i da im trud ne bi bio uzalud. Ubistvo ejha Butija dokaz je da je uloga i odgovornost uleme velika i da njihovi stavovi esto puta odreuju, ne samo njihovu vlastitu sudbinu, ve i sudbinu ummeta. Ovo je takoer jasna poruka ulemi, da nipoto i nikada ne smije dozvoliti da bude iskoritena i zloupotrijebljena od strane vladara zulumara, a posebno kada se radi o vladaru koji je otvoreni neprijatelj islama i muslimana, kakav je Baar Asad,
22. mart - 10. dumade-l-ula

Muslimane je dodatno iritiralo to to je dr. Buti, umjesto da kritikuje sirijski reim, esto puta u superlativima govorio o Baaru Asadu i prije toga o njegovom ocu, nazivajui ga jedinstveni voa, genijalni voa (elabkarijj), nepresuni izvor, nabujala rijeka.

koji je na kraju, i to je vjerovatno najblie istini, i naredio izvrenje tog gnusnog zloina u damiji El-Iman. Mogue je da je krvnik osjetio da bi ipak mogao ostati i bez te verbalne podrke od strane dr. Butija, pa je naredio njegovo ubistvo, ili je pak shvatio da mu dr. Buti vie nije potreban, jer je izgubio utjecaj i autoritet, pa je njegovim ubistvom elio da barem rasplamsa vatru smutnje, prebacujui krivicu na Oslobodilaku armiju Sirije. U svakom sluaju, u kompletnoj ovoj prii, dr. Buti je za Baara samo kolateralna teta i nita vie, ali je za islamski ummet dodatno rasplamsavanje i irenje fitne. Iako je pogibija dr. Butija izazvala razliite reakcije kod muslimana, suvino je ovdje osvrtati se na rasprave koje su uzele maha po drutvenim mreama i blasfemine komentare onih koji bi voljeli vidjeti dr. Butija u Dehennemu, kao da su oni gospodari Dehennema i Denneta i sudije koje e nagraivati i kanjavati ljude na Sudnjem danu. Zato se uope uditi takvim komentarima na raun Butija, kad su neoharidije protekfirile i iz dina istjerale najvee uenjake i daije iji su stavovi naspram diktatorskih reima dijametralno suprotni u odnosu na Butijeve. Ono to treba naglasiti je injenica da rafidijsko muko ubistvo dr. Butija i haridijsko muko ubistvo ejha Abdulkadira Nura u Somaliji slie ko jaje jajetu i da su rafidije (iije) i haridije dva zla, dvije rak-rane na tijelu islamskog ummeta, nastale u istom trenutku i istim povodom, stim to su jedni otili u jedan, a drugi u drugi ekstrem. Takoer, ne treba istinu i injenice ni zatrpavati niti skrivati pod tepih, pa kojekakvim eufemizmima umanjivati greke pojedinih uenjaka koje imaju dalekosene posljedice. Valja samo

15

Bilo kako bilo, biti iskren, objektivan, pogledati valovi smutnje istini u oi i pouku uzeti. Jer, ovo nisu zaobili je veliko upozorenje, posebno se ni ejha ono odnosi na ulemu, na one Muhameda koji su na sebe javno i dobroSeida el-Butija. voljno preuzeli emanet vjere, da A to znai se moraju odgovorno ponaati i da je to jo da emanet ne smiju izdati. A to jedan poziv znai da dobro paze ta e govona uzbunu, na riti i da naue mudro i pobono oprez, da je ovo utiti, ako ve nisu u stanju iz vrijeme kada bilo kojih razloga govoriti istinu vjernici moraju posebno javno i otvoreno, jer postoji bojapaziti na svoje zan da budu pitani na Sudnjem danu za svaku kap krvi nevino postupke, rijei i djela, da ih ubijenog djeteta, mladia, starca, vatra smutnje ene, koji su svirepo i krvniki ne bi sprila. ubijeni samo zato to su traili slobudu i borili se za svoja prava. Islamski umet danas krvari, kao to je krvario i mnogo puta ranije. Sirija je najbolniji primjer tekog stanja u kojem ivimo. Meutim, islamska ulema jo uvijek ne nalazi pravi odgovor na silinu smutnje koja nas nadvladava, odnosno alimi esto pokazuju da nisu dorasli veliini odgovornosti i izazova koji je pred njima. Dr. Muhammed Seid el-Buti je najoitiji primjer pada na ispitu pod bremenom odgovornosti. A kada ulema padne na ispitu, onda ona snosi odgovornost za cijeli ummet. Jer, kada nestane uline rasvjete i nestane struje, pa ljudi tumaraju u mraku, ko je odgovoran za to? Zar nije odgovoran onaj ko proizvodi svjetlo i distribuira struju?! Zar znanje nije svjetlo, a neznanje tmina i smrt, pa ko je onda odgovoran i ko se brine o riznicima znanja i njihovom dijeljenju i distribuiranju meu ljudima, ako nije ulema? Oni koji su cijeli ivot potroili u traenju znanja. Nisu valjda sakupljali i stjecali znanje da bi ga pohranili u duboke riznice i zaboravili, dok narod skapava od gladi i ei za znanjem i gui se u tminama neznanja i nemorala? Zar Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, nije j rekao: Znanje j je j ivot islama i temelj j imana. (Ebu ejh od Ibn Abbasa). U drugoj predaji stoji: Uenjaci su na zemlji isto to i zvijezde na nebu, one ljudima osvjetljavaju puteve na kopnu i moru. Kada zvijezde zau bojati se je da e putnici zalutati. (Ibn Asakir).

Ummetu danas fale uenjaci koji su svjetiljke na zemlji, koji su zemlju ispunili svjetlom upute i bogobojaznosti, dobrotom i lijepim ahlakom. Trebaju nam alimi koji su od Nuha, a.s., naslijedili sabur u prenoenju istine, koji su od Ibrahima i Muhammeda, sallallahu alejhi ve sellem, naslijedili hrabrost i postojanost pred vladarima nevjernicima, i spremnost na rtvu i odricanje.

Trebaju nam uenjaci poput onih koji su hrabro i odluno stali pred tatarske i mongolske divlje horde, nakon to su one sruile islamski hilafet, opustoile muslimanske zemlje i ubili halifu, pa su poslije svega toga, pred snagom imana islamskih uenjaka, njihovim ahlakom i mudrou, bili poraeni i prihvatili su islam u skupinama. Bez takve uleme ummet lii na putnike na brodu bez kormilara, kojeg ogromni valovi smutnje i fitne nose kud hoe i kako hoe, dok ih na kraju sviju zajedno ne progutaju i bez traga i spomena ostave.

22. mart - 10. dumade-l-ula

16

Ko je dr. Buti?
rof.dr. Muhammed Seid Ramadan el-Buti roen je u selu Ajn Divar na sjeveru Sirije 1929. godine. Sa ocem Mula Ramadan el-Butijem koji je bio jedan od najveih uenjaka afijskog mezheba svoga vremena, preselio je u Damask 1933. Osnovno i srednje obrazovanje stekao je u Damasku da bi 1953. godine upisao Fakultet erijata na Al Azharu koji sa najboljom ocjenom zavrava ve 1955. godine da bi dvije godine kasnije, 1956. godine dobio i diplomu sa Fakulteta pedagogije na Univerzitetu Al Azhar. 1958. godine imenovan je za predavaa u srednjoj koli u Homsu da bi 1961. godine postao predava na Univerzitetu Damask, na Fakultetu erijata. 1965. vratio se na Al Azhar gdje je najviom ocjenom, sa puno pohvala, zavrio doktorat iz usuli fikha na temu Normativni kriterij dobrobiti u islamskom pravu. Iste godine imenovan je za gostujueg predavaa na Fakultetu erijata Univerziteta u Damasku, zatim za asistenta i na kraju za redovnog profesora na Univerzitetu. 1975. godine imenovan je za zamjenika dekana a 1977. godine i za dekana Fakulteta erijata. Pisac je preko 60 naunih djela iz raznih islamskih nauka. Njegova djela prevoena su na mnoge svjetske jezike poput engleskog, francuskog, njemakog, a djelo Potiranje mezheba najopasnija novotarija i djelo Razumijevanje Poslanikove sire prevedena su i na na bosanski jezik. Uestvovao je na mnogim svjetskim kongresima i naunim raspravama. Bio je lan je Kraljevske Akademije za izuavanje islamske civilizacije u Ammanu i Visokog vijea Oxfordske Akademije. Pored arapskog jezika kojeg je govorio retoriki neprevazienim stilom u naem vremenu, govorio je i turski, kurdski i engleski jezik.

Butijevi odgovori i fetve

a pitanje o prisiljavanju ljudi da uine seddu na Baarvoj fotografiji, dr. Buti je rekao: Neka zamisle da je ta slika sedada i neka uine seddu. Govorei o stanju u Siriji nakon revolucije, dr. Buti je rekao: Na gorui problem nije u neznanju i nedoumici koji stav da zauzmemo naspram oficijelnog reima, da li je on dobar pa da ga hvalimo i branimo ili je lo pa da ga kudimo i da se protiv njega borimo, ve je na glavni problem zauujue neznanje o tome da su Amerika i Europa napravile plan o unitenju Sirije i njeno cijepanje na male dravice meu kojima e se voditi ideoloki ratovi do istrjebljenja, bez ikakvih ogranienja. Neke, svima poznate, Zalivske zemlje ve su se obavezale da e slati naoruanje i novanu pomo za ostvarenje ovog plana, a neki ljudi su ve odreeni da preuzmu vlast nad Sirijom nakon sastanka sa izraelskim zvaninicima u Tel Avivu i drugim mjestima. To je problem na koji ja ukazujem, i ne pada mi na pamet da hvalim ili kudim sirijski reim pored ovog, mnogo opasnijeg, problema. Ja o toj sporednoj stvari nikada nisam govorio, ni afirmativno ni negativno, skreui panju ljudima sa mnogo veeg problema koji se nadvio nad Sirijom, a koji prijeti da narui postojei mir i izazove sukob u kojem e se braa muslimani meusobno klati i ubijati. (Fetva br. 31.368; 28.02.2012.god.) Ja nisam obavezan postojeim reimom ali sam duan da uvam obavezu pozivanja na dobro i odvraanja od zla. To je ono to nam nareuju Allah, d.., i Njegov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, i u emu ja ustrajavam koliko mogu. A da ja pozivam na njihovo ostajanje ili odlaenje, ja nisam obavezan time. Allah, d.., nije me obavezao pozivanjem na smjenu i odlazak reima, sve dok predsjednik ne iskae jasno nevjerstvo. Zamjena za proteste je pozivanje na dobro i odvraanje od zla, ali ne na ulicama, ve lino i direktno onima koji to zlo ine. Bespravno ubistvo spada u najvee grijehe na koje stalno treba upozoravati, ali se prvo mora znati ko su oni koji ubijaju bespravno, ko su oni koji ubijaju stotine policajaca i vojnika i ko su oni koji ubijaju stotine civila. Stvari se ne smiju gledati jednim okom ve sa oba oka i na22. mart - 10. dumade-l-ula

kon toga treba presuditi onome ko ubija bespravno, ma ko on bio i ma kojoj strani pripadao. Tada e se vidjeti da na obje strane ima onih koji prolijevaju ili dovode do prolijevanja krvi. Uistinu je fitna bila uspavana, a Allah je prokleo onoga ko je probudi. Da se ljudi dre Polanikove, a.s., naredbe o bjeanju od fitne i upozoravanja od borbe pod nepoznatom zastavom koja vodi u nepoznatom pravcu (Poslanik, a.s., rekao je: Ko se bude borio pod zastavom patriotizma, odnosno fantizma, radi zemlje, a ne radi vjere, i pogine, umrijet e dahilijetskom smru.), (Muslim, br. 1848.; En Nesai, br. 4114. Darul Beairil Islamijjeh, 1986.g.), ne bi se deavala ubistva i ne bi se obnavljali njegovi uzroci. (Fetva br. 25.178; 27.10.2011. god.) Dr. El Buti je bio upitan o osobi koja je prisiljena da puca na protestante pa je odgovorio: Islamski pravnici su rekli da osobi koja bude prisiljena da ubije bespravno nije dozvoljeno da udovolji onome ko je prisiljava pa makar i sama bila ubijena zato to su oba zloina na istom stepenu opasnosti pa onome ko je primoran nije dozvoljeno da ubije davajui prednost svom ivotu nad ivotom nevine osobe poput njega. (Fetva br. 13.060; 05.06.2011. god.) Na pitanje zato javno na televiziji ne zabrani ubijanje demonstranata, dr. Buti je odgovorio: Ja sam o tome ranije govorio, a spomenuo sam to i na televiziji u mom zadnjem obraanju. Ta zar niste uli kada sam o tome govorio potkrepljujui svoje stavove i tvrdnje rijeima Muhammeda, sallallahu alejhi ve sellem: Ko napusti pokornost, i odvoji se od demata, i u takvom stanju umre, umro je neznaboakom (dahilijjetskom) smru! Ko se bude borio pod zabludjelim bajrakom, srdei se radi svoje skupine/grupe, ili pozivajui svojoj skupini/grupi, ili pomaui samo svoju skupinu/grupu, i na tom putu bude ubijen, usmren je dahilijjetskom smru! Ko ustane protiv pripadnika mog ummeta, ubijajui i dobre i loe meu njima, ne obraajui panju na vjernika, i ne ispunjavajui ugovor s onima s kojim je ugovor sklopljen takav ne pripada meni, niti ja pripadam njemu! (Muslim, br. 1848.). Postoji li jaa i jasnija zabrana ubijanja od zabrane rijeima Boijeg Poslanika, a.s.?? (Fetva br. 14026.; 14.06.2011. god.).

17

Kolumna
Borba za opstanak

Ministar etnike ke sigurnost sigurnostii

Fahrudin Radoni je, kao ministar sigurnosti, savreni velikosrpski proizvod, jer s jedne strane, ne vidi etnitvo kojeg ima, a s druge strane, izmilja tzv. terorizam u Bonjaka, kojeg niti je bilo, niti ga ima
Pie: Fatmir Alispahi oetkom marta izvreno je postrojavanje paravojnih etnikih jedinica u selu Raljevo pored Brkog. Na smotru su doli i etnici iz Srbije. Razlog velikog etnikog okupljanja u Raljevu je navodna opasnost koja Srbima u Brkom prijeti od tzv. vehabija iz Gornje Maoe. Sjeamo se da je na tom obrascu navodne ugroenosti Srba od dihad-ratnika zapoela genocidna agresija na bonjaki narod. Kao i 1992., tako i 2013., pojavljuju se etnike jedinice da spaavaju Srbe ni od ega. Ali, te paralele nisu predmet naeg interesovanja... Nae pitanje je sljedee: Kako je mogue da se negdje u Bosni i Hercegovini okuplja jedna paravojna formacija, a da se vijest o tome po prvi put pojavljuje u ovome tekstu? U normalnoj bi dravi ministar sigurnosti bio smijenjen ili bi iz moralnih razloga podnio ostavku! Kako objasniti da svo Brko bruji o okupljanju etnika u Raljevu, a da se sigurnosne strukture prave da ne znaju za taj dogaaj? Dejtonski mediji sjete se istraivakog novinarstva samo kad treba izmiljati tzv. islamske teroriste. Samo jedan odgovor moe objasniti tu utnju policije i medija u vezi etnikog postrojavanja u Raljevu: etnitvo je pod zatitom dejtonske drave, odnosno, Ministarstva sigurnosti. A ako to nije tano, onda oekujemo od ministra sigurnosti Fahrudina Radonia da javnosti objasni da li je normalno da se postrojava jedna paravojna formacija a da sigurnosne agencije na to ne reagiraju? Ne znai li to da su Sipa, Osa i druge formacije koje, navodno, tite pravni poredak, u direktnoj slubi etnikih akcija? Ako to nije tano, onda treba oekivati smjene najodgovornijih ljudi, koji su dozvolili, i prikrili, djelova-

nje etnike paravojske. A na vrhu pira- vanje prema Bosni i Bonjacima. Od mide odgovornosti upravo je Fahrudin obojice izdajnika, meni je zanimljiviji Radoni, koji bi momentalno trebao fenomen Fahrudina Radonia. Kod napustiti fotelju ministra sigurnosti, jer Kusturice i kod Fikreta Abdia nema je ili nesposoban, ili korumpiran, pa mimikrije, oni ne kriju to to jesu. Rane umije ili ne smije djelovati kako bi doni se, pak, prikazuje kao neko ko sprijeio aktivnosti ove paravojne for- dri do bonjakih vrijednosti. ...On macije. To se nee dogoditi, donira novac za izgradnju jer je Radoni i prije imao zgrade Rijaseta, mada je to povoda da se oglasi u povodu bilo ibicarsko kupovanje djelovanja etnikih jedinica, bonjake naklonosti, jer da pa nije. Konkretno, nedavno se radilo o iskrenosti ne je u Dobrunskoj rijeci kod bi lijeva znala da je desna Viegrada, a prethodno je u dala. Njegova novina objavBosanskoj Gradici i Bosanljuje tekstove o bonjakim skom Novom bilo postrovelikanima, dogaajima, javanje etnika, ali ni jedna datumima, a istovremeno sigurnosna instanca u BiH Nema se tu ta ponavlja da je Pogorelica nije reagirala. Kao to vidivie hipotetiki bila teroristiki kamp, bez mo, etnici se u kratkom raznagaati. Je obzira na oslobaajuu i maku postrojvaju u nekoliko li Radoni konanu Presudu Vrhovnog krajeva Republike Srpske, uz iskljuivi suda, i istovremeno izmilja svoju himnu Spremte se, krivac za tzv. terorizam meu bosanspremte etnici!, kao da se viemjesenu skim braniteljima. Savez za uistinu spremaju za nova klakrizu vlasti u bolju budunost i njegov nja. Sudei po proraunatoj krajevima sa utemeljitelj predstavljali su utnji ministra sigurnosti Rabonjakom sebe kao alternativu svemu donia, mi bismo postrojaveinom? to su Bonjaci dosad birali. vanje etnike pravojske treA toj krizi, Mnogi Bonjaci, naroito bali prihvatiti kao normalnu tom ruenju izvan Sarajeva, gdje manje pojavu. Poto je genocid nad koalicije SDPznaju Radonievu genezu, Bonjacima, i u Srebrenici, SDA, slono skloni su bili povjerovati i drugdje, proiziao iz etsu aplaudirali kako je lider SBB-a velika nike ideologije, normalan Dodik, ovi, ansa za narod eljan poteovjek se ne moe miriti sa Lagumdija i nja i promjena. Da je sjedio, odomaivanjem etnitva u Radoni. i jordamio, da je utio, ili naoj dravi. Tim prije to bacao fraze, da nita nije rase Radonieva tolerancija dio, bolje bi proao. To to je etnitva odvija naporedo sa od sebe napravio Radoni, Radonievim izmiljanjem ravno je mogunosti da se tzv. terorizma pod komandom prvog sa gol-crte ne postigne gol. Zato je Rapredsjednika BiH Alije Izetbegovia. donieva politika propast apsolutni Upravo zato Fahrudin Radoni, kao li- fenomen. Ova pria ovako stoji ako je gledader SBB i ministar sigurnosti dejtonske drave, dobija konture savrenog veliko- mo zdravim oima. A ta ako Radonsrpskog proizvoda, jer s jedne strane ne ia uope ne zanima da ugodi Bonjavidi etnitvo, kojeg ima, a izmilja tzv. cima?! Moda ga usreuje da ugaa Srterorizam u Bonjaka, kojeg niti je bilo, bima?! Postoje ti Bonjaci koji nikako ne mogu prealiti to nisu roeni kao niti ga ima. Srbi. Radonieva jagma za fotelju ministra sigurnosti pomalo tukne na taj Otirai za etnike cipele feler, jer Srbi vole apke, pendreke, uniNedavno je Abdulah Sidran izjavio forme, vojne gae i arape. Da li bi se da bi volio napisati roman o Emiru uope moglo dogoditi da Alija IzetbeKusturici, valjda kako bi razgrtao tajnu govi poeli da bude glavni milicioner Emirove samomrnje. U tom pogledu u dravi!? A Radoni je, prigodom je zanimljiv i Fikret Abdi Babo, jer je svog ulaska u politiku, imao ambiciju njegov faraonski ego nadrastao poto- da bude novi Alija, ovjek od pera i
22. mart - 10. dumade-l-ula

18

pismenosti, koji treba da odozgo diriguje nacionalnim pitanjima. On je taj koji, preko Dnevnog avaza, ustoliava pametne i popularne, oko njega se vrte vani ljudi, od akademika do pjevaa, a on na elu tog kombajna dizajnira njive u bonjakim glavama. Mogao je Radoni, u tom asu, izburgijati da bude ef Bonjakog sabora, ili Svjetskog bonjakog kongresa, mogao se ustoliiti na ma kakvom bonjakom prijestolju, i iza sebe imati vjerodostojan akademski i estradni legitimitet u vidu podrke mnogih bonjakih uglednika, eljnih slikanja po Dnevnom avazu. Dodue, on je svoje pozicije gradio i preko mnogih koji su u njegovoj novini slikani u negativu, pa su se usljed straha od tog medijskog reketa sklanjali s puta ili doputali nedopustivo. Nikad niko u Bonjaka nije imao takvu medijsku mo, a time i sredstvo da iza sebe poreda vane autoritete u narodu. Namjesto da bude prvi, i glavni, on je odluio da postane milicioner. Nevjerovatno. Moda je status samozvanog eksperta za terorizam Devada Galijaevia Hokija najbolji urnek da razumijemo dokle je zglajzao Radoni. Galijaevieve ekspertize, kao i Radonieve izjave o mudahedinima, iranskim vezama i tzv. vehabijama prenose se na ekstremistikim proustakim i proetnikim web portalima. Drugim rijeima, Galijaevi i Radoni su postali otira za etnike i ustake kundure, kao to je to onomad bio Fikret Abdi Babo. Preko njihovih izmiljotina o tzv. islamskom terorizmu uzdie se, oslobaa se krivice, zanavlja se i legitimira onaj ideoloki model koji stoji iza genocida nad Bonjacima. Jer genocid e prestati biti zloin tek ako se ustanovi da su, kako po srpskim medijima trubi Radoni SDA i Izetbegovi 1993. pozvali mudahedine u BiH - a iz ega proizilazi pravo Srba i Hrvata da ne ive u mudahedinskom ambijentu. Upravo na istoj lai, koju ponavlja Radoni, Radovan Karadi je pripremao genocid nad Bonjacima, tvrdei da Srbi ne ele da ive u damahiriji koju e stvoriti Alija Izetbegovi. Od stotine dokaza koji svjedoe da Galijaevi i Radoni obnavljaju ideoloki profil Radovana Karadia, mogue je kao ilustraciju navesti i izjavu jo jednog ratnog zloinca, Momila Krajinika, koji u svojstvu predsjednika Skuptine i 19. SRBiH, za beogradske Novosti maja 1991. izjavljuje: Taj strah poiva na tome da je ideja o islamskoj dravi odavno poznata, da ima onih koji su je nekad zagovarali i onih koji je i dalje ele, da se stvara. Radonievu izmiljotinu da je SDA 1993. dovela

mudahedine, kao i prethodno navaljivanje njegovog glasila da dokae kako je Alija Izetbegovi zagovarao stvaranje muslimanske drave, mogue je tumaiti samo u kontekstu pranja Radovana Karadia i drugih zloinaca koji su genocidom stvorili Republiku Srpsku. U mnotvu naunih radova dokazano je kako je mobilizacija bosanskih Srba izvrena na izmiljotini o stvaranju muslimanske drave, pa su Srbi bili prisiljeni traiti autonomiju u vidu Republike Srpske, kako bi se zatitili od islamizacije. Dokazano je i da su borce iz islamskih zemalja doveli britanski obavjetajci, uz dozvolu Franje Tumana, kako bi se kompromitirao multietniki program Armije RBiH. Mnotvo injenica dokazuje odanost Alije Izetbegovia ideji cjelovite BiH, od odbijanja ideje o p podjeli j na tri etnonacionalna entiteta, i u Lisabonu 1992. i u enevi
22. mart - 10. dumade-l-ula

Mnogi ne razumiju opasnost podvale koja nam se servira preko Avazovih likova poput nekakvog Garaplije - jer ako se prihvati la da su nae snage u ratu ubijale nae ljude - to e se u nastavku ozvaniiti kao podvala da smo mi ispalili granatu na Markale, Ferhadiju i Kapiju.

1993., preko insistiranja na multietnikom sastavu ratnog rukovodstva, pa do zagovaranja bosanstva kao imenitelja za sve bh. narode i graane. Radonia, kao ni njegove sponzore i mentore, ne zanima istina, jer bi istina za sobom povukla ruenje velikosrpske dominacije u dejtonskoj dravi, po osnovu satisfakcije koju zasluuje bonjaka rtva. Nakon to se Radoni izopaio, ili razotkrio kao velikosrpski potrko, ojaana je ambicija da se zabetonira izmiljotina o krivici SDA i Alije Izetbegovia za rat, u kome su Srbi morali da se brane od islamista. Vidi se to po velikosrpskim medijima, koji nas s jedne strane obavjetavaju o pojavi teroristikog uputstva pod naslovom Deklaracija dihada (E, ba e se tako smijeno zvati!), a s druge, ovu izmiljotinu potkrepljuju optubama Radonia protiv ratnog rukovodstva nae zem-

19

lje. A krivica vlade u Sarajevu, koju je vodio Alija Izetbegovi, automatski iskljuuje krivicu separatista koje su vodili Karadi i Boban! Mnogi ne razumiju opasnost podvale koja nam se servira preko Avazovih h likova poput nekakvog Garaplije - jer ako se prihvati la da su nae snage u ratu ubijale nae ljude - to e se u nastavku ozvaniiti kao podvala da smo mi ispalili granatu na Markale, Ferhadiju j i Kapiju. pj etnika propaganda godinama lae da smo ubijali sami sebe, a sada se, preko Radonia i njegovog glasila, ova la uvodi na mala vrata. Cilj je da javnost prvo prihvati kako su pod komandom Alije Izetbegovia postojale jedinice za likvidaciju Bonjaka, a onda da se ta konstrukcija preseli na mjesta masovnih zloina, kako bi etnici bili osloboeni krivice. Otuda portali srpskih ekstremista maksimalnu panju daju Radonievim optubama protiv Bonjaka, koje potom garniraju sa izmiljotinama kao to je ova da se meu Bonjacima trenutno dijeli nekakvo teroristiko uputstvo. Koja glupost, jer nema tog terorizma koji e sebe nazvati terorizmom! Ali, za ministra sigurnosti nae drave, oito, nije problem da svojim izmiljotinama sponzorira ekstremiste ije ogledalo je genocid u Srebrenici. Velikosrpski telali Jo kad je Radoni podigao prvi neboder u Sarajevu, pojavile su se teorije zavjere, u stilu: on je mason, oni podiu nebodere. Ali, ko god u Bonjaka ita mrda, za njim ide neka pria. Kad je uao u politiku, pa zabacio udicu na fotelju ministra sigurnosti, ulo se kako je to jedini nain da prekine odmotavanje klupka, koje bi ga dovelo u vezu sa velikim balkanskim mafijaima, j Keljmendij jem i drugima. esto se pominjala shema o kriminalnom podzemlju koju je iscrtao Rafi Gregorijan. (S pozicije ministra sigurnosti Fahrudin Radoni bio bi u mogunosti stotine inspektora i policajaca, prislunih ureaja, milione maraka... da okrene u pravom smjeru - protiv svojih politikih neistomiljenika i poslovnih konkurenata! pisala je Sl.Bosna u tekstu Ministar (ne)sigurnosti, u junu prole godine.) U posljednje vrijeme za Radonia se uje kako ga beogradski obavjetajci imaju u mat-poziciji, pa mora voditi velikosrpsku politiku, konkretno: tolerirati mariranje etnike paravojske, a pristati na izmiljanje tzv. islamskih terorista. U nekoliko ostraenih Radonievih najava - da e hapsiti i da e neki biti u zatvoru - a misli

se na Bonjake, ima neke miloevievske manijakalnosti, jer kao to Slobodan Miloevi nije imao ovlasti da naredi hapenje Azema Vlasija (28.02.1989.), tako ni ministar sigurnosti BiH nema ovlasti da ikoga hapsi, jer je to nadlenost pravosua. Iz ovoga vidimo da Radoni uope ne raspoznaje kapacitete svoje funkcije, koju je oito doivio kao sadistiki ventil, izvan okvira legaliteta i procedura pravne drave. Pitanje je kada e OHR i pravosudne instance upozoriti Radonia na prekoraenje ovlatenja, jer to to on trenutno radi, vodei privatne hajke sa ministarske pozicije, to nema blage veze sa demokratijom i pravnim poretkom. Svi ovi argumenti dokazuju da je Fahrudin Radoni feler i tetoina, da e u demokratskoj memoriji imati znaenje Berije i Rankovia, a da e u memoriji bonjakog naroda biti u drutvu Kusturice, Galijaevia, Lagumdije, Lepe Brene i Fikreta Abdia Babe. Nema se tu ta vie hipotetiki nagaati. Je li Radoni iskljuivi krivac za viemjesenu krizu vlasti u krajevima sa bonjakom veinom? A toj krizi, tom ruenju j koalicije j SDP-SDA, slono su aplaudirali Dodik, ovi, Lagumdija i Radoni. Stabilnost krajeva sa srpskom i hrvatskom veinom, i nestabilnost ovog bonjakog frtalja, oni su proglasili reformom vlasti. Da, to je reforma ako je krajnji cilj da se pokae kako su Bonjaci nesposobni da vladaju sobom, pa im trebaju sh. tutori. A glavni izvoa ovog prljavog posla je Radoniev
22. mart - 10. dumade-l-ula

Ova pria ovako stoji ako je gledamo zdravim oima. A ta ako Radonia uope ne zanima da ugodi Bonjacima?! Moda ga usreuje da ugaa Srbima?! Postoje ti Bonjaci koji nikako ne mogu prealiti to nisu roeni kao Srbi.

SBB, koji je sa ideolokim pobratimom, Lagumdijinom SDP-om, za raun velikosrba i velikohrvata proizveo najdublju i nasloeniju krizu u Bonjaka. Ta kriza se mjeri u konkretnim efektima, u broju ojaenih pojedinaca i unesreenih porodica, svih onih koji bi od funkcionalne vlasti imali stabilnije ivote, namjesto dugorone, iscrpljujue neizvjesnosti. A sve u ime ulaska SBB-a u felerinu vlast i ustolienja Radonia za ministra sigurnosti. Zar bi neko ko dri do zemlje i naroda, do interesa koji su vii od gramzivosti, mogao posijati toliko zlo? Mogao je Radoni odvano saekati izbore 2014. godine, a dotad od sebe izgraditi respektabilnu alternativu, mogao je na tim izborima pokupiti kao Dodik u RS, ali, njemu se, ili, njima se urilo. Ta urba je najvea enigma ove krize koju je stvorio Radoni. Pogotovo to se ve sada moe znati da ni Radoni, ni njegov SBB, vie nikada nee vratiti pogubljene anse. Potroeni su. Kompromitirani su kao velikosrpski telali i izvoai prljavih poslova. Pitanje je samo kada e ovo shvatiti mnogi patriotski orijentirani lanovi SBB-a, i kada e poeti naputati ovu velikosrpsku stranku, kao to su onomad SDP napustili Nijaz Durakovi, Miro Lazovi i drugi starosjedioci. I pitanje je kada e od Dnevnog avaza odsijati neki ugledni autori koji svojim prisustvom legitimiraju blato kojim se ova biva novina baca na patriotski obraz Bosne i Bonjaka. Krajnji ishod je poznat. Kao i u sluaju Fikreta Abdia Babe.

20

Drutvo
Intervju: mr.sc. Hasib Muinbegovi

U srcu Bosne
Krajem prole godine u Zenici je sveano promovirana knjiga Na razmeu milenija. Sigurnosne determinante demografskih promjena na prostoru srednje Bosne u periodu od 1992. do 2005. godine autora mr.sc. Hasiba Muinbegovia. Razgovarali smo o poetku i toku sukoba u srednjoj Bosni, njihovim rezultatima, demografskim promjenama koje su oni izazvali a, takoer, i ekskluzivno najavljujemo vrlo skoro izdavanje monografije o svim ehidima i poginulim borcima Armije RBiH od istog autora Razgovarao: Saladin Kovaevi va knjiga je preureen i djelimino skraen magistarski rad mr.sc. Hasiba Muinbegovia. Ona je multidisciplinarnog karaktera u kojem se proimaju sigurnost, ratna vjetina, vojna historija i demografija. Vremenski period posmatran u ovom istraivanju odnosi se na 14 godina od 1992. do 2005., sa dva prepoznatljiva perioda: ratni i poslijeratni. Prostorni obuhvat odnosi se na dvadeset prijeratnih opina koje autor uvjetno definira kao srednja Bosna, a odnosi se na prostor prvobitne Bosne, odnosno opine p Ilija, j Vare, Breza, Kakanj, j Zenica, epe, Zavidovii, Maglaj te Fojnica, Kreevo, Kiseljak, Busovaa, Vitez, Novi Travnik, Travnik proiren na Gornje Povrbasje, odnosno opine Gornji Vakuf, Bugojno, Donji Vakuf i Jajce. O kakvom poslu je rije dovoljno je istai da je npr. Savezni sekretarijat za narodnu odbranu u bivoj Jugoslaviji imao itave timove strunjaka koji su radili sline studije o periodu Drugog svjetskog rata. Naalost, kod nas jo uvijek, zbog nepostojanja

vie n ne ee bit bitii rata

svijesti o njihovoj vanosti, ovakve poslove rade vrijedni pojedinci najee sa teritorijalnog namirenja na raun BiH. svojim skromnim sredstvima. Rat izmeu Srbije i Hrvatske bio je doU knjizi tvrdite da je rat bio nemi- govoren. Ali, poto rat u BiH nije zavren novan, da je raspad bive Jugoslavije jasnim porazom ili pobjedom neke od bio neminovan, da su uzrok rata as- strana onda su aspiracije ostale i dalje. piracije susjednih zemalja na prostore Tako su vani akteri velikosrpske politike BiH. Postoje li jo uvijek te iz SANU rekli eraemo se aspiracije? jo. Tako se neprekidno, sada Muinbegovi: DeveStanovnitvo u miru, stalno promovira polidesetih godina 20. stoljea srednje Bosne tika otcjepljenja entiteta RS. promjene u Evropi bile su neje pretrpjelo Dakle, zapostavlja se kontiminovne, posebno u istonoj i najvee nuitet cjelovitosti i dravnosti jugoistonoj Evropi. Te prompromjene na BiH, a stalno se potencira jene u tzv. socijalistikom lanacionalnoj odvajanje i ujedinjenje sa Srgeru bile su sazrele da nasosnovi. Oko bijom. Isto tako, odravanjem tanu. U bivoj Jugoslaviji one 104.000 Srba iz i jaanjem ostataka hercegsu bile uinjene davno prije. srednje Bosne bosne te uspostave treeg enMeutim, sve do tada u Evje u manjku titeta, tei se separaciji, secesiji ropi je bilo nezamislivo da se u odnosu na i prisajedinjenju Hrvatskoj, mijenjaju dotadanje granice, popis iz 1991. to je sutina HZ H-B. To a onda su se one poele migodine. postoji i to je stalna prijetjenjati, npr. naroito ujedinja BiH, njezinoj cjelovitosti njenjem dvije Njemake, pa i njezinom meunarodnom jo ostanak takve ujedinjene subjektivitetu. Njemake u NATO paktu. Kada dolazi do sukoba u Sve su to bile krupne promjene. Na pro- srednjoj Bosni? storu bive SFRJ u to vrijeme takoer Muinbegovi: Hegemonistike predolazi do promjena. Moda su one bile tenzije iz susjednih zemalja prema prosnune ali do njih nije moralo doi ratom, toru BiH izazvale su sukobe kako bi ostpa i ako je dolo on nije morao biti onako varili svoje ciljeve. One su oslonac nale u krvav kao to je bio. Tako se na prostoru takvim istim politikama koje su formirali bive Jugoslavije sve deavalo u njego- u Bosni i Hercegovini, kroz odgovarajua vom najekstremnijem obliku. Zato je politika tijela koja su formirali u BiH moralo doi do rata? Zato nije moglo kao to je HDZ i SDS. Ove politike doi do mirnog razdruivanja? Zato to partije u BiH su u svom okrilju formirale su postojale vjekovne pretenzije spram paravojne formacije koje su izvravale voBiH, naroito njezine teritorijalne cjelok- jne zadatke. Do sukoba je moralo doi upnosti. One su bile izraene od strane jer su oni bili rezultat dogovora njihovih velikosrpske ali i velikohrvatske politike lidera. Neovisno od toga to Bonjaci koje su polagale svoje aspiracije prema 1992. godine nisu eljeli sukob, nisu ga prostoru BiH. Neki u cjelini, sa granicom traili, morali su ga prihvatiti. do Karlobaga, koja je kasnije reducirana, Sukobi u srednjoj Bosni su se a drugi na proirenu Hrvatsku sa radi- odlagali koliko god su mogli dalje. kalne opcije Hrvatska do Drine. I jedni Meunarodnim priznanjem drave i drugi su devedesetih godina prolog BiH, vie nije trebalo ni oklijevati, jer stoljea pronali kompromis i ujedinili ono vie nije bilo ugroeno i nakon se protiv BiH dogovorom Miloevia meunarodnog priznanja poele su se i Tumana u Karaorevu gdje su se, donositi odluke o mobilizaciji tamo gdje ustvari, dogovorili oko podjele BiH i je to bilo neophodno. Ali do tada su ve
22. mart - 10. dumade-l-ula

21

hegemonistiki projekti bili zavrili svoje formiranje, nastala je tzv. Srpska republika BiH i Hrvatska zajednica Herceg Bosna. Sukobi u srednjoj Bosni su bili vrlo vani. Ostali dijelovi drave su do tada ve bili pali pod agresorsku vlast. U tih dvadesetak opina koje sam uzeo uvjetno kao srednju Bosnu, a uzeo sam gornjovrbasku regiju do Jajca i prostor od Ilijaa i Varea pa sve do Maglaja, rjeavala se sudbina cijele BiH, jer srednja Bosna to je srce Bosne. I ako tu agresor pobijedi onda vie nema Bosne. Godina 1992. bila je raiavanje sa snagama bive JNA, njihovo presretanje i razoruavanje; a bila je to i godina glavnih sukoba Teritorijalne odbrane sa srbocrnogorskim agresorom na prostoru Vlaia i Komara gdje su formirane paravojne formacije koje su se onda u maju ukljuile u jedinice agresorske srpske vojske. A JNA je imala 94.000 vojnika u maju 1992. u BiH. Kad se toboe povukla, a povuklo se samo 14.000, ostavila je 80.000 naoruanih vojnika sa punom opremom i naoruanjem koji su samo presvukli uniformu. Ovo je vrijeme kada su podijeljeni Zavidovii, okupiran gotovo cijeli Maglaj, skoro cijela ilijaka opina, vareka... slobodno je ostalo samo nekoliko opina koje su imale svoje odrijeene snage, a to je i vrijeme kada se Hrvatsko vijee obrane dobrano separiralo od svih sukoba sa SCA i samo ekalo svoju ansu. U 1992. godini bih posebno izdvojio pobjedu na Gostovikom bojitu kod Zavidovia gdje je osloboeno oko 100 km2 prije osnivanja 3. korpusa Armije RBiH. Ve u januaru 1993. godine poinju sukobi sa HVO-om u Gornjem Vakufu, Novom Travniku a kasnije u Travniku i Bugojnu. Prije toga (u aprilu) su bile razoruane dvije brigade HVO-a u Zenici. Zatim u aprilu dolazi do bitnih sukoba u Vitezu, Novom Travniku, dijelom u Kiseljaku. Taktika HVO-a je bila tamo gdje moe pobijediti idi na sukobe a tamo gdje ne moe pregovaraj. Zatim je dolo do sukoba u kakanjskoj opini, posebno na prostoru Kraljeve Sutjeske j g gdje j j je dolo do znaajne j p pobjede Armije RBiH, ali smo izgubili epe od udruenog agresora (i SCA i HVO) a i Maglaj je doveden u potpuno okruenje. Rahmetli general Mehmed Alagi mi je rekao da je od stratekog znaaja bilo oslobaanje Travnika od snaga HV i HVO-a. Njegovim oslobaanjem stvari su se pokrenule od centra prema periferiji. U julu mjesecu 1993., sjajnu pobjedu nad HVO-om su samostalno odnijele bugojanske jedinice. One su od 17. do 29. jula 1993. oslobodile teritoriju Bugojna od najjae brigade HVO-a to je bila 104. brigada Eugen Kvaternik. Moda se tada mogao osloboditi i cijeli Gornji Vakuf ali nije bilo spremnosti za eksploataciju uspjeha. Zadnja uspjena oper-

acija snaga Armije RBiH protiv HVO-a u ovoj godini bilo je osloboenje Varea. Praktino sa ovom pobjedom integriran je prostor i uspostavljene sigurne veze sa 2. korpusom Armije RBiH preko Varea, a sa druge strane sa Sarajevom i Fojnicom. Tako je gotovo cijela srednja Bosna bila osloboena i neprijateljske snage su bile svedene na dvije enklave u lavanskoj dolini. Prva je obuhvatala dio Novog Travnika, Vitez i Busovau, a druga Kiseljak i Kreevo, te jedan manji dio opine Fojnica. Na to je bila svedena dominacija j HVO-a u lavanskoj j i bosanskoj dolini, te izoliranu enklavu epe povezanu sa srpskim snagama sa prostora Teslia. U martu 1994. godine dolazi do potpisivanja esto me Vaingtonskog sporazuma pitaju, na i prekida sukoba sa HVOpromocijama om, dolazi do formiranja mojih knjiga, tobonje Vojske Federacije grafske promjene. Pratio sam posebno BiH i Zajednikog taba ih kroz vie podruja. Direktne kad odem u Armija RBiH i HVO-a. Ali promjene koje su nastale su voinostranstvo, nigdje od tada ne uestvuje jni i civilni gubici kao posljedice ho e li biti HVO u borbi p protiv direktnih vojnih sukoba. Poto ponovo rata u zajednikog agresora. ak je ovdje bio organiziran oruani Bosni? Ja im se devet mjeseci bojovnici otpor agresoru ovi gubici su kaem rata HVO-a relaksiraju; njihov tim znaajniji zato to su nastali ne e biti; u zapovjednik, general Milinajee kao rezultat direktnih srednjoj Bosni voj Petkovi, u razgovoru sa vojnih sukoba. Vie je kod nas ga sigurno vie generalom Mladiem izjavio stradalo stanovnitva na logornee biti! U je Metka nismo ispalili skim icama nego u direktnim srednjoj Bosni jedan na drugog. HVO borbama. Kamo sree da smo vie nee biti se ukljuuje u borbu protiv se mogli boriti, bilo bi mnogo sukoba jer ih SCA tek u oktobru i nomanje rtava. Bosanska krajina sada nema ko vembru 1994. godine, prije zavrila u logorima, istona zapoeti. likom oslobaanja Kupresa, Bosna je satjerana u enklave i kada ih je general Alagi pobijena bez mnogo ansi da se pozvao da osvjetlaju obraz bori, izuzev Gorada. U srednjoj hrvatskog naroda jer su upBosni je organiziran oruani ravo na tom prostoru 1992. godine hrvatske snage doivjele katastro- otpor i time su znaajniji gubici koji su falan poraz. Ve u februaru 1995. godine nastali. Brojno su vei gubici nastali na poduzeta je Vlaika operacija (bio je prostoru Pounja, Podrinja zato to tamo uspjean upad na Galicu); u ponovljen- nije bilo anse za borbu. Zato je u sredom pokuaju, u martu 1995. ostvarila njoj Bosni oko 12.000 ukupno stradalih je potpuni uspjeh. Armija RBiH u to pripadnika svih strana. Armija RBiH je vrijeme preuzima strategijsku inicijativu imala najvie stradalih zato to su njezini od agresora i od tog trenutka agresor pripadnici ratovali protiv dva agresora. stalno uzmie na bojitima i doivljava Demografske promjene moemo pratiti mnogobrojne poraze i trpi gubitke. Na kroz brojnost stanovnitva, njegovu kraju je, prilikom zavrnih operacija rasprostranjenost, migracije stanovnitva; 7. korpus iz srednje Bosne prebacio na zatim, kao posljedica sukoba je i nova prostor sjeverozapadne Bosne, na pros- administrativna podjela teritorije BiH, tor Bosanske krajine, oko 10.000 boraca promijenjene su i granice nekih opina i tako doprinio osloboenju znaajnih iz 1991. godine, uvode se kantoni, prostora u Krajini. U to vrijeme je rat formiraju dva entiteta. Dolazi do promu srednjoj Bosni ve bio jenjao nakon jene u strukturi stanovnitva jer je sada osloboenja Jajca. Time je znaajan pros- stanovnitvo sa sela stjerano u gradove. tor vraen pod kontrolu legalnih organa i Dolazi do promjena u obrazovnom sisteto je dalo osnovu za kreiranje Dejtonskog mu, nastaju dvije kole pod jednim krovom. Dolazi do nacionalnog razdvajanja mirovnog sporazuma. Kakvi su rezultati rata u srednjoj od obdanita do fakulteta i akademija. Tu su i one skrivene demografske promBosni? Muinbegovi: Precizne podatke sam jene u privredi. Bez obzira to fabrike naveo svojoj knjizi. U srednjoj Bosni u nisu sruene one su zatvorene a radnici ovom periodu su se desile krupne demo- mobilizirani i poslani na front, kasnije je
22. mart - 10. dumade-l-ula

22

drutvena imovina zakonom pretvorena u dravnu a ona je j onda privatizirana i prodata ili bolje j rei predata svojim j politikim kadrovima, koji, j nakon rata nemaju j interesa da se bave razvijanjem j j privrede nego g j je njima j samo vano da je to njihovo. j j Tako su fabrike stradale i radnici ostali bez posla i na onim prostorima g gdje j agresor g nikad nije j doao. Sve su to krupne posljedica j na drutvenom planu. Svi trae i oekuju j pomo, prestalo se razmiljati j o radu, o znaaju j poljoj privrede; sada se oekuje j drugi g nain ivota. Ali nema ni uslova za povratak jer j se sad entiteti ne mogu g dogovoriti g oko zdravstvene i socijalne pomoi kao i drugih pitanja. Kakva je demografska perspektiva srednje Bosne? Muinbegovi: Stanovnitvo srednje Bosne je pretrpjelo najvee promjene na nacionalnoj osnovi. Oko 104.000 Srba iz srednje Bosne je u manjku u odnosu na popis iz 1991. godine. Njihova udruenja navode da je taj broj mnogo vei nego to se moe pratiti prema izdatim linim kartama. Tako npr. od 10.000 Srba iz Visokog koji nisu pretrpjeli nikakva stradanja danas ih u Visokom ima 256. Negdje oko 50.000 Hrvata je manje i njihov broj stalno opada. Stalno su u dilemi otii ili ostati, hoe li biti drave hercegbosne ili je nee biti. A kako Hrvatska, kao njihova obeana zemlja, nudi bolje uslove Hrvati i dan-danas odlaze tamo. Bonjaka je 42.000 vie u odnosu na popis iz 1991. godine. Mnogi su tu osnovali novi dom ali je dosta i onih koji nemaju uslova za povratak. Naalost, sve je manje elje za povratak i on sve vie jenjava iz godine u godinu. Znai, povratak sve vie doima zavrenim; imovina je vraena ali stanovnitvo nije vraeno i moe se rei da je sada zacementirana ta novonastala situacija. Hrvati su najvei gubitnici jer su veina samo u Kiseljaku, Kreevu, Vitezu i epu. p esto me pitaju, na promocijama mojih knjiga, posebno kad odem u inostranstvo, hoe li biti ponovo rata u Bosni? Ja im kaem rata nee biti; u srednjoj Bosni ga sigurno vie nee biti! U srednjoj Bosni vie nee biti sukoba jer ih sada nema ko zapoeti. Nema ekstremne SDS stranke koja bi imala oslonac u srpskom stanovnitvu, nema ni HDZ vie toliki upliv kakav je imao ranije; ni 1992. godine nisu mogli sami bez srpskog agresora. Bonjaci, koji su sada u veini, nee otpoeti sukobe; ne mogu i ne smiju; a nisu ni 1992. godine Bonjaci rat zapoeli. Zato je srednja Bosna sigurna to se tie ratnih sukoba a, ne zaboravimo, ona je srce Bosne i iz tog srca se treba iriti takva tendencija i na sve ostale njezine dijelove. Zato smatram da je pobjeda legitimnih demokratskih snaga u srednjoj Bosni ansa za cijelu Bosnu i Hercegovinu.

Prilikom pripreme za ovaj intervju rekli ste da ve u pripremi imate drugu knjigu. O emu se radi? Muinbegovi: Kada smo, 1. decembra prole godine u Zenici, povodom dvadeset godina od osnivanja 3. korpusa Armije RBiH, imali promociju ove moje knjige (a 3. korpus je imao zonu odgovornosti u srednjoj Bosni koja se prostirala kroz gotovo sve ove opine koje sam posmatrao u svom radu), profesori koji su knjigu jg p promovirali, p prof. dr. Izet Beridan i prof. dr. amil Huseinbai, potencirali su da zadrim svoj pogled na srednjoj Bosni po svim ovim demografskim obiljejima koja sam analizirao i da pratim da li se ostvaruju demografske tendencije koje sam pretpostavio. To e biti jedna od oblasti koju u pratiti. Nastavio sam nakon zavretka ove knjige artikuliranje jednog projekta koji ve due vrijeme radim a to je prikupljanje podataka o poginulim pripadnicima Armije RBiH; elim objaviti monografiju. Taj posao sam, zajedno

I jedni i drugi su devedesetih godina prolog stoljea pronali kompromis i ujedinili se protiv BiH dogovorom Miloevia i Tumana u Karaorevu gdje su se, ustvari, dogovorili oko podjele BiH i teritorijalnog namirenja na raun BiH.

sa jo dvojicom koautora priveo kraju i knjiga se ve nala u tampariji. Naslov knjige je 33.055 za dravu Bosnu i Hercegovinu a u njoj su predstavljeni svi poginuli pripadnici Armije RBiH sa podacima kao to su prezime, ime oca, ime, matini broj, opina roenja, opina stanovanja, datum pogibije i odjel odbrane gdje se vodio u evidenciji, tako da e svako onaj ko to bude htio moi provjeriti te podatke. Ovaj broj 33.055 je broj koji sam utvrdio, zapravo tim borcima (osobama) je priznat status poginulog borca. To je svojevrsni spomenik tim borcima jer oni nisu poginuli zbog neke avanture, sigurno nisu poginuli uzalud. Trebamo biti ponosni na njih kao to su majke ehida ponosne na svoje sinove. One su ponosne jer njihovi sinovi nisu ili preko Drine ili preko Une porobljavati ili ubijati druge ljude nego su branili svoj ivot, svoj opstanak, svoj toprak, svoju dravu Republiku Bosnu i Hercegovinu. Branei to odbranili su i univerzalne ljudske vrijednosti.

Kratka biografija
asib Muinbegovi roen je 1. marta 1952. godine u Visokom gdje je zavrio osnovnu kolu i gimnaziju. Zavrio je Vojnu akademiju kopnene vojske i Visoku vojnu politiku kolu u Beogradu. Slubovao je nekoliko mjeseci u Zadru, a zatim sve ostalo vrijeme u Sarajevu. Za svoj rad u JNA odlikovan je sa vie ordena i medalja. JNA je napustio 15. aprila 1992. godine, u inu potpukovnika. U Odbrambeno-oslobodilakom ratu 1992.-1995. bio je na komandnim dunostima u vie garnizona i korpusa Armije R BiH. U mirnodopskom periodu obavljao je vie znaajnih dunosti u Zajednikoj komandi Vojske FBiH i Ministarstvu odbrane. Do sada je objavio knjige: Operacija Vlai, Monografija zlatni ljiljani i odlikovani pripadnici Armije RBiH 1992. - 1995. godine, Drugi korpus slobodi pjeva, Sloboda 7. korpusa, Armija ljiljana 2. korpusa, Bedr i u Bosni i Boj odbrana Bugojna 1993.
22. mart - 10. dumade-l-ula

23

Drutvo
Rahmetli Devdet na rukama Livnjaka

Preselio hadi Devdet Vrebac, najstariji livanjski Bonjak i klanja

Nije se p plaio laio smrti smrti ve umiranj umiranja a

A LE K AMBER ponedjeljak, 18.03.2013. godine, zatvorila se livanjska enciklopedija. Naime, na bolji svijet je u 91. godini preselio najstariji livanjski Bonjak i klanja, hadi Devdet (Saliha) Vrebac, ovjek enciklopedija, nakon ega je poznata stara bosanska kua, jo poznatije familije Vrebac, ostala prazna, jer je Devdetova supruga Sidika umrla davno, jo sedamdesetih godina prolog stoljea a nisu imali potomstvo. Zatvorila se livanjska enciklopedija Od nekadanje 13-oro djece Saliha i Zlate Vrebac, roene Kamber, etiri sina su umrla kao djeca od bolesti, pa je Devdet, kao preostali jedinac, itav ivot bio miljenik roditelja

i sestara od kojih su jo postelju i njegu tek nekoive osamdesetpetogodinja Gostinska liko komija, te od strane Nafija, nastanjena u Zenici soba na katu Indire Jajefendi koju je ani osamdesetgodinja Sadeje do danas gairao MIZ Livno da mu ta, koja je do rata ivjela u ostala uredno hizmeti do kraja ivota. Do Banja Luci, pa u Bosanskoj namjetena u posljednjeg trenutka pamKrupi i Sarajevu, dok je pet bosanskom stilu enje ga je izvrsno sluilo i godina starija Dehva, koja sa seijama jo je uvijek dobro govorio se nije udavala, umrla prije i podovima i njemaki jezik, a posljednekoliko godina, a tri goprekrivenim njih mjeseci posebno se vedine starija sestra Hanka runo tkanim selio sve rjeim posjetiociprije dva mjeseca. ilimima, a ma koji bi mu doli razbiti Devdet je bio veliki sauvani su i staraku osamu. Livnjaci vjernik i redovno je odlabrojni vezovi ga poznaju kao dugogozio na namaze i u bivim njegove dinjeg slubenika opine sistemima i sve do unazad rahmetli majke Livno koji je veoma zasludva-tri mjeseca mogao je, Zlate i sestara. an za ouvanje podataka istina uz pomo tapa, do o livanjskom vakufu. Bio damija koje su mu bile je izuzetno naitan, posebu blizini kue, da bi pono po pitanju bonjake i tom bio uglavnom vezan islamske kulture, vjere i hiza sobu u prizemlju, jer uz stepenice storije, zbog ega su ga zvali i livanjnije mogao. Na kraju je i prikovan za ska enciklopedija, koja je 18.03.2013.
22. mart - 10. dumade-l-ula

24

Devdetova bosanska soba, nekad Intihad godine definitivno zatvorena, ali ostale su ive brojne prie, novinarski i literarni zapisi o Devdet-enciklopediji kroz koje e i sam i dalje ivjeti. Da e biti tako posvjedoila je i denaza rahmetli Devdetu, dan nakon smrti, kad se od njega doao oprostiti veliki broj rodbine, prijatelja i poznanika, meu kojima je bilo i livanjskih Srba i Hrvata. Zapaen govor glavnog imama Devdet je bio veliki vjernik i redovno je odlazio na namaze i u bivim sistemima i sve do unazad dva-tri mjeseca mogao je, istina uz pomo tapa, do damija koje su mu bile u blizini kue, da bi potom bio uglavnom vezan za sobu u prizemlju, jer uz stepenice nije mogao.

Devdet Vrebac par dana prije smrti

Draga brao i potovane komije, ovoliki broj nas, okupljenih da se oprostimo od naeg Devdeta, svjedoi da je on bio veliki ovjek i istinski vjernik, koji se nije plaio ni za ranijih sistema redovno ii u damiju, ne plaei se ni za posao, jer mu je odazivanje Uzvienom Stvoritelju bilo vanije od svega. Pokuavao je na taj nain ohrabriti i druge, pokazujui im da je vanije pasti na seddu nego se dodvoravati vlastima. On je bio primjer istinskog vjernika i pravog dematlije koji je zasluan za ouvanje livanjskog vakufa, te bonjakog i muslimanskog identiteta na ovim prostorima. Livnjaci e ga, nadam se, dugo zadrati u sjeanju, a od Allaha zamolimo da ga nagradi lijepim Dennetom, rekao je, izmeu ostalog, u zapaenom govoru glavni livanjski imam Devad ef. Hadi koji je i predvodio denazu ispred damije Hadi Ahmeda Dukatara, te ukop na haremu Kraj. iv si da radi, roen da umre Rahmetli Devdet je bio izuzetno zanimljiv sagovornik i ugodan domaim svakome ko bi mu dobronamjerno otvorio starinska avlijska vrata u ulici Milonik 24 i

Devdet u avliji svoje sada prazne kue

Devdet Vrebac i sestra Hanka posljednji Bajram prije smrti

22. mart - 10. dumade-l-ula

25

Denaza-namaz Devdetu Vrebcu vrata na kui iz turskog vakta koju je njegov rahmetli otac Salih kupio od Tufekia i u kojoj su jedno vrijeme ivjeli i Doroii. Svak je poneto u njoj nadograivao i mijenjao tako da vie nije originalna u cjelosti, ali, ipak, glavnina arhitektonskih obiljeja iz turskog vakta je sauvana, poput prionice kahve u prizemlju, starih trabozana i izbuenog drvenog stropa u prostoriji na katu, koja je jedno vrijeme bila i itaonica Intihada i gdje se puno puilo, a kroz otvore je dim izlazio na tavan. Gostinska soba na katu je do danas ostala uredno namjetena u bosanskom stilu sa seijama i podovima prekrivenim runo tkanim ilimima, a sauvani su i brojni vezovi njegove rahmetli majke Zlate i sestara. Radi se o okruglom runo izraenom stolnjaku od mrelica razliitih dimenzija, pa i najsitnijih u raznim bojama i specijalnih niti kojeg su u prolom sistemu livanjski funkcioneri mislili poklonuti Titu kad je prvi put doao u Livno, ali je Devdet postavio ultimatum, da moe ako e on uruiti dar. Znajui da to njemu

kao redovnom klanjau u damijama komitetlije nee dati, tako je lukavi Devdet spasio dragocjeni stolnjak ali i obraz kod biveg reima. Volio je sjesti za taj sto i stolnjak j i muhabetiti: iv si da radi, roen da umre, esto je ponavljao, pa i posljednji put za naeg susreta, dva dana uoi smrti, koju je smireno ekao, rekavi: Ne plaim se smrti, bojim se umiranja, mislei pri tome da ne padne zdravstveno jo gore, da ne potraje ovodunjaluka patnja, pa ma kakav hizmet bio. Livanjski vez U kui rahmetli Devdeta je ostalo dosta starina koje svjedoe o vremenu, bonjakoj kulturi i vjeri kroz stoljea. Uz rune enske rukotvorine, tu je dosta starih uramljenih fotografija, meu kojima i Mekke, maketa i rukotvorina njegovog oca Saliha, koji je svojevremeno prvi potkovao jaje, a onda jo niz
22. mart - 10. dumade-l-ula

On je bio primjer istinskog vjernika i pravog dematlije koji je zasluan za ouvanje livanjskog vakufa, te bonjakog i muslimanskog identiteta na ovim prostorima.

njih, od kojih je jedno izloeno u muzeju u Beu, uz Salihovom rukom zlatom i srebrom ukraene primjerke oruja, lula, mutikli, tapova (poznati livanjski vez), jedno u muzeju u Sarajevu, a jedno odmah preko puta Devdetove kue, u privatnoj zbirci Izeta Alia Kelje, gdje su i Salihov kaluf za fes, Devdetova sofra, dosta starih primjeraka posua, sehara manjih i veihPrimjerci livanjskog veza, kojeg je Devdetov otac nauio od pristiglih Arnauta, nalaze se po muzejima i dvorima irom svijeta, te u muzeju na Gorici u Livnu i Sarajevskom muzeju. Devdet nije bio majstor poput oca, ali je zato bio majstor za sauvati dragocjenosti, ili pronai podatke o istima, o njima dugo i struno priati. Sve to su njegovi roditelji i sestre stvorili rukama on je pohranio u fotografije, zapise i prie brojnim reporterima, a najvie u vlastito sjeanje, u sebe kao ivu enciklopediju, ije su se korice rado otvarale svakom znatieljniku i napokon zatvorile ne doekavi ovogodinje proljee.

26

Intervju

Mr. Nihad Salihovi

Ocjenjivanje rak rana obrazovnog sistema

U eni ki odnos prema vjeronauci zavisi od razumijevanja njihovih potreba od strane vjerou itelja. Nastavnik koji koristi ciljno usmjereni pristup uzimaju i u obzir norme pri razumijevanju odgajanika kao i razumijevanje vrste inteligencije i preferiranih stilova u enja u enika, zasigurno e osjetiti povratnu pedagoku ljubav svojih odgajanika

da, a.s. Ve alejkumu selam! Hvala i vama. Prvenstveno elim rei da zasluge pripisujem Allahu, d.., koji mi je podario kvalitetnu volju i dovoljno radne energije da ustrajem u procesu izrade magistarskog rada. Svakako sam zahvalan svojim mentorima, doc. dr. Harizu Agiu g i prof. p dr. efiku Kurdiu koji su mi pruili nesebinu podrku i adekvatnu mentorsku uslugu prilikom izrade zavrnog rada. Iekivati titulu magistra se moe usporediti sa iekivanjem nekog poklona u smislu da je proces iekivanja ljepi i uzbudljiviji, nego kada poklon otvorimo, odnosno kada dobijemo zvanje magistra. Kada se zavri odreeni ciklus studija, odnosno cilj dostigne, tada se traga za novim ciljevima. Svakako da me prati lijep osjeaj pri saznanju da me Allah, d. ., poastio ovom titulom u 28. godini ivota. S obzirom da je put bio dug, namee se zakljuak da je i satisfakcija velika. Mislim da svaki prosjean student, kvalitetno predan studiranju, moe i magistrirati g ali i doktorirati. ivimo u vremenu kada zavren fakultet, uvjetno kazano, znai gotovo kao i zavrena srednja kola, u smislu zapoljavanja. Sve je vie mladih, obrazovanih ljudi prijavljenih kod Zavoda za zapoljavanje. Da li je to jedan od razloga zbog kojeg ste upisali i zavrili postdiplomski studij? Salihovi: Svakako da sam razmiljao i o mogunostima za zaposlenje prilikom odabira studija, to predstavlja dobar motivacioni faktor. U vremenu kojeg obiljeava neoliberalna ekonomija ki, dipl. urnalista U vremenu drava gotovo da ne nudi nabujale zaposlenje, ak su penzije vjee martovsko moralne i plae zaposlenih izloene vrijeme pruilo je krize kada je udaru. I Islamska zajednipravu priliku da se potrebno u to ca funkcionira na slinom obavi jedan krai razgovor sa veoj mjeri fonu. Mnogim svrenicima Nihadom Salihoviem, maintegrisati fakulteta preostaje samogistrom religijske edukacije. duhovne inicijativno osmiljavanje Zato upisati postdiplomski sadraje na prostora za rad. Kompestudij; koja je rak rana obsve nivoe tencije koje proizvodi marazovanja u BiH; vjeronauka obrazovanja, gistarski studij vjeronauke u koli i mektebu; su samo apsurdno su potrebne i Islamskoj ali neke od tema o kojima smo je govoriti i iroj drutvenoj zajednirazgovorali. o ukidanju ci. Trenutno imam posao, Profesore Salihoviu, islamske hvala Allahu, a pored toga prije svega es-selamu alejvjeronauke. mogunosti za istraivanja kum i hvala Vam to ste na polju religije, napoodvojili dio vremena za se islamske edukacije su ovaj intervju. Za poetak otvorene. Za sada dajem nam kaite kakav je osjesvoj doprinos kroz pisanje aj biti jedan od najmlaih magista- naunih radova za razliite asopise. ra u mjestu gdje ivite? Mislim da je potrebno uraditi to Salihovi: Neka je hvala i sla- vie akcijskih istraivanja u kolava Uzvienom Allahu, d.. Salavat ma prvenstveno na na polju islamske i selam na poslanika Muhamme- edukacije.

22. mart - 10. dumade-l-ula

27

Da li to znai da trenutni plan i program u koli, po Vaem miljenju, kada je u pitanju islamska vjeronaka nije najbolji? Salihovi: Nastavni plan i program koji je uradila Vjerskoprosvjetna sluba Rijaseta IZ-e u Bosni i Hercegovini je poprilino kvalitetan iako bi se moda mogle napraviti odreene reforme manjeg formata. Ono na emu bi moda vjerouitelji trebali jo vie poraditi jeste izrada operativnog plana rada. Recimo u segmentu ocjenjivanja uenika potrebno je vie doedukacije. Sa aspekta nastave, a u kontekstu ocjenjivanja, vjeronauka se ne bi trebala razlikovati od drugih kolskih predmeta. Iako je ocjenjivanje rak-rana naeg obrazovnog sistema, ipak bi trebalo vie doedukacije u tom kontekstu. S druge strane, nema ocjenjivanja bez samoocjenjivanja. Dakle, mogue je da nastavnik itav radni vijek grijei, a da pri tome ne percipira svoje propuste. Ukoliko u ovom sluaju vjerouitelj ne koristi ek-listu samoevaluacije, kako e korigovati svoju radnu praksu? Kakav je odnos uenika prema predmetu islamske vjeronauke? Iz Vaeg dosadanjeg, kratkog, iskustva, uporedite nam vjeronauka u koli dok ste bili uenik i sada kada ste profesor? Salihovi: Ueniki odnos prema vjeronauci zavisi od razumijevanja njihovih potreba od strane vjerouitelja. Nastavnik koji koristi ciljno usmjereni pristup uzimajui u obzir norme pri razumijevanju odgajanika kao i razumijevanje vrste inteligencije i preferiranih stilova uenja uenika, zasigurno e osjetiti povratnu pedagoku ljubav svojih odgajanika. A kada uenici zavole vjerouitelja, poinju mu vjerovati to e olakati proces usmjeravanja odgajanika u pozitivnom pravcu. S obzirom da u mom djetinjstvu nije bilo dovoljno strunog kadra na predmetu islamska vjeronauka, a danas je obrnuta situacija, namee se zakljuak da sada postoji velika kvalitativna razdaljina u odnosu na raniji period. Spomenuli ste da je ocjenjivanje rak-rana obrazovnog sistema u BiH. Kaite nam malo vie o tome. Zbog ega je to tako? ta je to, po Vama, to treba promijeniti? Salihovi: Prvenstveno elim rei da u kolama domaeg obrazovnog sistema vlada inf lacija visokih ocjena, koju je potrebno zaustaviti to prije, da se u kasnijem obrazovanju ne bi pojavljivali

problemi. Prije nekoliko godina samo u Medicinskoj koli u Tuzli na prijemnom ispitu se pojavilo vie super odlinih uenika nego to ova institucija prima. S druge strane po ocjenjivanju se najbolje vidi nain rada nastavnika. S obzirom da ocjena zadire u meuljudske odnose koji vrlo esto budu ugroeni, nastavnici ponekad iz straha od potencijalnog konf likta sa roditeljima pribjegavaju precjenjivanju uenika. Najtee je definirati kvalitetne kriterije za ocjenjivanje zbog ega veliki broj nastavnika luta. Iz navedenog razloga vrednovanje uenikih postignua je najtei dio posla nastavnika, iz ega proizilazi zakljuak o potrebi frekventnije doedukacije nastavnika u podruju dokimologije. Sloili biste se sa mnom da treba vratiti prijemne ispite prilikom upisa u srednju kolu, da oni budu kljuni uvjet prilikom upisa pa tek onda ocjene postignute tokom osnovnog kolovanja? Kakvi su uvjeti u kolama, kada je rije o
22. mart - 10. dumade-l-ula

Svakako da me prati lijep osjeaj pri saznanju da me Allah, d. ., poastio ovom titulom u 28. godini ivota. S obzirom da je put bio dug, namee se zakljuak da je i satisfakcija velika.

predmetu islamske vjeronake? Koliko kole uopte ulau u opremu kada je ovaj predmet u pitanju? Salihovi: Prijemne svakako treba vratiti, a to se tie ulaganja u novije vrijeme odreeni broj vjerouitelja samoinicijativno dograuje kabinete vjeronauke opremom. Naalost veliki broj kola u Bosni i Hercegovini nema kabineta koji je iskljuivo namijenjen za vjeronauku pa su nastavnici vjeronauke prinueni da odravaju svoje asove u uionicama koje su okiene sadrajima drugih kolskih predmeta. U ovakvim uvjetima uenici su suoeni sa ometaima panje koji oteavaju j rad nastavnicima vjeronauke. j to se tie iskustava u kolama u kojima sam radio, mogu rei da su uvjeti prosjeni. Sve krize su rezultat moralne krize S obzirom da u kolama nema mnogo predmeta koji posveuju posebnu panju moralu i etici, a naroito je to izraeno u sred-

28

njim kolama, da li je vjeronauka, ne samo islamska ve i katolika i pravoslavna, ona koja preuzima ovu odgovornost na sebe? Salihovi: Sa aspekta nastave bilo koji konfesionalni model vjeronauke ne bi trebao biti nita odgojniji od ostalih redovnih kolskih predmeta. Vjeronauka je jedini kolski predmet koji je kompletan u funkciji odgoja. Nadalje, na javnoj sceni je uveliko prisutna kriza morala, stoga je duhovni odgoj kojeg prua vjeronauka pravo rjeenje za mlade generacije. S obzirom na potrebni duhovni potencijal kojim vjerouitelji raspolau, namee se obaveza duhovnim edukatorima da svojim uenicima prue to kvalitetniji odgoj i obrazovanje.

Sve krize su rezultat moralne krize. Problem je u nedostatku univerzalnih etikih vrijednosti u drutvu. Postoji i veliki broj ljudi koji su proli sistem religijskog obrazovanja a nisu odgajani na onome to su studirali.

Islamsku vjeronaku u koli mnogi, na alost, jo uvijek poistovjeuju sa vjeronaukom u mektebu, to je aposlutno apsurdno. Kakve bi posljedice bile kada bi se vjeronauka ukinula u kolama, odnosno kada bi se izuavala iskljuivo u mektebima? Salihovi: U vremenu nabujale moralne krize kada je potrebno u to veoj mjeri integrisati duhovne sadraje na sve nivoe obrazovanja, apsurdno je govoriti o ukidanju islamske vjeronauke. Zbog nedostatka mehanizama da se to vei broj djece obavee na mektepsku nastavu, brojno stanje polaznika mektepske nastave je nezadovoljavajue. S druge strane, u kurikulumu medresa je zastupljeno svega 30% nastavnih predmeta koji su u punini posveeni duhovnom odgoju. Zbog
22. mart - 10. dumade-l-ula

nedovoljne zastupljenosti duhovnih sadraja na svim nivoima obrazovanja cijelo drutvo trpi. U sluaju odsustva islamske edukacije iz obrazovnog sistema Bosne i Hercegovine, negativne konsekvence bi bile jo katastrofalnije. Zbog ega je to tako, u emu je najvei problem pa imamo situaciju ovakvu kakvu ste naveli? Salihovi: Sve krize su rezultat moralne krize. Problem je u nedostatku univerzalnih etikih vrijednosti u drutvu. Postoji i veliki broj ljudi koji su proli sistem religijskog obrazovanja a nisu odgajani na onome to su studirali. S druge strane nae drutvo oskudijeva sa adekvatnim pristupom u kontinuiranom upuivanju na moralne vrijednosti, to proizvodi nepopularnost religije u drutvu. Drutvu nedostaje i harizmatinih voa osnaenih moralnim kredibilitetom sa temeljitim obrazovanjem o marketingu u slubi prezentiranja etikih vrijednosti.

29

Glas islamskih uenjaka

Dr. Selman ibn Fehd el-Avde, pomonik generalnog sekretara Svjetske unije islamskih uenjaka, poruio egipatskom narodu

Prolo je vrijeme
kada je Egiptom vladala
samo jedna stranka
Veoma je vano da drava sauva svoju stabilnost, kroz stabilnost ustavnih institucija, ispunjavanje preuzetih obaveza (sukladno kuranskom imperativu: O vjernici, ispunjavajte obaveze! ), uvaavanje graana, brigu o njihovim interesima i osiguranje jednakog prava za sve da biraju i budu birani, i da se u tim okvirima kreu ovlasti vladajue partije
Partijske drave

Pie: Dr. Selman ibn Fehd el-Avde lirski pjesnik Omer elEzrad, proveo je 22 godine u progonstvu, zbog pjesme Jedina partija, u kojoj je, krajnje dobronamjerno, posvjetovao vladajuu i jedinu stranku da se pluralizira, reformira ili e se, u suprotnom, diktatorizirati. Optuen je za izdaju revolucije, proglaen prijetnjom po nacionalnu sigurnost, i na kraju protjeran. Kralj Francuske Luj XV obratio se francuskom parlamentu rjeima: Kompletna vlast je u mojim rukama. Ja sam jedini zakonodavac. Narod je ja, a ja sam narod. U istonoj Europi decenijama je suvereno vladao jednopartijski sistem, sa svojim filozofsko-doktrinarnim naelima. Ruenjem Berlinskog zida, u Europi je definitivno okonana era partijske drave.

U arapskom svijetu prve partijske drave nastale su poslije Drugog svjetskog rata, odlaskom kolonizatora, i temeljile se se uglavnom na porodinim, linim ili parPrvo zajednica, pa onda tijskim interesima. Na elu pojedinac tih drava stajali su ljudi, koji su u sebi vidjeli jedine Arapsko proljee vratilo legitimne zatitnike arapje znaaj obinom ovjeku, skih revolucijskih interesa, koji se, iznenada, naao u batinike povijesti i nosioce centru interesiranja razliekonomskog, vojnog i kulZadatak itih politikih subjekata. turnog prosperiteta arapskih pobjednike Oni su se, bukvalno, poeli naroda. To je, naravno, bila partije, u otimati za njegov glas, to u samo njihova nedostina Egiptu i drugim odnosu na prethodni periiluzija, iza koje nisu stajala arapskim od, predstavlja ozbiljan zaokonkretna djela i dokazi, i dravama, je kret i najavu nove politike zato se i moglo desiti da tada omogui ere u islamskom svijetu. kvi vladaju i po nekoliko deslobodno i Neosporno je pravo pocenija, a da nita, apsolutno konstruktivno bjednike partije da upravnita, ne urade za svoj narod djelovanje lja i vlada dravom, ali niko i da nikome ne odgovaraopozicije, jer nema pravo uzurpirati naciju zbog toga. Naravno, oni samo drava onalne institucije i staviti ih sami to ne bi mogli ostvariti, u kojoj, pod svoju, partijsku, kontroda nije bilo jakog propaganjedna pored lu. Vojska, policija, sudstvo i dnog aparata i medija koji druge, mirno zakonodavstvo su institucije su godinama obmanjivali egzistiraju koje ne pripadaju samo jednarod i odravali ga u staizvrna i noj partiji, one su vlasnitvo nju apatije, ali i knjievnika, korektivna domovine, svih njenih grapjesnika, novinara, pjevaa, vlast (opzicija ana i naposljetku polititarikatskih ejhova, inteleki pozicija), kih partija. tualaca koji su njihovoj vlaima ansu za Zadatak pobjednike sti davali auru svetosti i neuspjeh. partije, u Egiptu i drugim dodirljivosti, a neki su otili arapskim dravama, je da i dalje pa kazali: Vjerujem u omogui slobodno i konBs partiju kao jedinog vrstruktivno djelovanje opozihovnog gospodara, a u arapcije, jer samo drava u kojoj, sku naciju kao jedinu ispravnu vjeru. U jedna pored druge, mirno egzistiraju tome im je, u znaajnoj mjeri, pomo- izvrna i korektivna vlast (opzicija i pogao i moan represivni aparat, kojim zicija), ima ansu za uspjeh.
22. mart - 10. dumade-l-ula

su guili svaku slobodnu misao i ideju, zaipali usta i lomili pera, kao to je to lijepo p opisao p Nezar: ta bi vam to mogao proitati i kazati, iz svoje bogate pjesnike i knjievnike sehare/ kada je konjica pogazila sve nae knjige i ubila sve nae nade/ opkolila nas je sa svih strana i veliku bol i tetu nanijela/ / ko se usudio rei istinu, ona ga je, ravno u smrt, odvela. No i pored ogromne finansijske i instrumentalizirane moi, partijska vlast je ostala usamljena i uskraena za osnovnu ljudsku i emocionalnu podrku. Narod je bio samo formalno uz nju, a duboko u svojim duama je osjeao prezir prema njoj i s nestrpljenjem ekao njen odlazak, a kako i ne bi kada ga je ona liila osnovnog prava na politiku participaciju, pod lanim izgovorom da se ne bi snaao u pluralnom sistemu i da bi ga pluralizam Pdveo putem haosa. Istina, u arapskom svijetu je djelovalo nekoliko opozicionih partija, ali njihova uloga je bila vie dramska (cirkuska), nego li stvarno politika: na kraju se sve odvijalo po unaprijed zacrtanom diktatorskom scenariju, kojeg je kreirala vladajua partija.

30

Veoma je vano da drava sauva svoju stabilnost, kroz stabilnost ustavnih institucija, ispunjavanje preuzetih obaveza (sukladno kuranskom imperativu: O vjernici, ispunjavajte obaveze! ), uvaavanje graana, brigu o njihovim interesima i osiguranje jednakog prava za sve da biraju i budu birani, i da se u tim okvirima kreu ovlasti vladajue partije. U sloenim politikim uvjetima nema mjesta iskljuivosti i dijeljenju na Boije i ejtanske partije. Vjerski termini se ne smiju koristiti u jeftine politike svrhe, kako bi se prisvojila istina. Najgora zloupotreba je ona koje se vri u ime vjere i koja se opravdava vjerom. Sinovi Kinane (poznatog arapskog plemena), pred vama je jedinstvena prilika da prvi u novijoj arapskoj povijesti uspostavite dravu koja e biti uzor drugima, u pravednosti, slobodi, potivanju ustava i ljudskih prava, pluralizmu i uspostavi vlasti mirnim putem, a to se sve vrijednosti koje potvruju i kojima pozivaju sve Boije objave i zakoni. Neka vam sljedei stihovi Serveta Suvejfija poslue kao inspiracija na tom putu: Prvo zajednica, pa onda pojedinac, to je naa parola/ meusobna ljubav i panja, to je naa vodilja/

samo, jedni uz druge, mi uspjeti moemo/ ako se, ruku pod ruku, vrstim uetom veemo.

U sloenim politikim uvjetima nema mjesta iskljuivosti i dijeljenju na Boije i ejtanske partije. Vjerski termini se ne smiju koristiti u jeftine politike svrhe, kako bi se prisvojila istina. Najgora zloupotreba je ona koje se vri u ime vjere i koja se opravdava vjerom.

Kada bi ove stihove uspjeli pretoiti u konkretna djela i sistem ivota, rijeili bi mnoge probleme i nesuglasice, koji nas koe na putu naeg zajednikog d progresa.

22. mart - 10. dumade-l-ula

31

Islamske teme

Kuran i emocije

Zar ne vidi kako Allah primjer navodi:

Lijepa rije drvetu lijepome slii
Najbolji nain da se dokue velike koliine emocionalnog ivota u Kuranu je da mu se ovjek posveti kroz uenje i razmiljanje o njegovom tekstu, i da se saivi sa emocijama koje se spominju u ajetima. Mnoge su prie o Boijim poslanicima u Kuranu prisutne. Cijela jedna sura predstavlja kazivanje o Allahovom poslaniku Jusufu, alejhis-selam, od njegove rane mladosti do zrelog doba. U toj suri su obuhvaene bitne faze Jusufovog, alejhis-selam, ivota, ispiti i izazovi na koje je u tim fazama nailazio, te su izneena emotivna stanja Jusufa i drugih linosti koje su bile vezane za njegov ivot Pie: Fatima Jaarevi uran je proet mnogobrojnim ajetima u kojima se spominju razliite emocije i emocionalna stanja ljudi. Nekada je upotrijebljena samo jedna rije da opie osjeaj, kao to je uzrujanost ili saaljenje. Ponekada se koristi vie rijei kako bi se dublje opisale ljudske emocije. Nekada se opisuju negativna osjeanja kao to su ljutnja i bijes, s ciljem da ih se ovjek kloni, ili pozitivna, kao to su spokoj i zadovoljstvo. Najbolji nain da se dokue velike koliine emocionalnog ivota u Kuranu je da mu se ovjek posveti kroz uenje i razmiljanje o njegovom tekstu, i da se saivi sa emocijama koje se spominju u ajetima. Mnoge su prie o Boijim poslanicima
22. mart - 10. dumade-l-ula

Allahov poslanik Muhammed, alejhis-selam, poduavao je ovjeanstvo emocionalnosti, pa je, izmeu ostalog, jednom prilikom rekao: Kada ovjek zavoli svoga brata neka ga obavijesti da ga voli.

u Kuranu prisutne. Cijela jedna sura predstavlja kazivanje o Allahovom poslaniku Jusufu, alejhis-selam, od njegove rane mladosti do zrelog doba. U toj suri su obuhvaene bitne faze Jusufovog, alejhis-selam, ivota, ispiti i izazovi na koje je u tim fazama nailazio, te su izneena emotivna stanja Jusufa i drugih linosti koje su bile vezane za njegov ivot. I kuranska kazivanja o drugim poslanicima su proeta emotivnim izraajima, takoer. Nekoliko je osnovnih oblasti psihikog i emocionalnog zdravlja u Kuranu, od koji su spoznaja vlastitih emocija i posjedovanje istinskih emocija kako bi se sa drugima suosjealo. Tako Uzvieni, istiui bitnost svijesti o sebi, u Kuranu kae:

32

Ne budite kao oni to su Allaha zaboravili, pa da i sami sebe zaborave On uini; upravo to su grjenici. (El-Har, 19.). Takoer uz ove navedene dvije oblasti su i sljedee tri: Uenje naina prilagoavanja vlastitim emocijama O ovome moemo nai u sljedeim ajetima: ... i to tako to on bijae jedan od dvojice u Peini, pa se svome drugu obrati: Allah je uz nas, ne brini! (Et-Tevba, 40.); Ne budi tuna, jer Gospodar tvoj dao je da ispod tebe potee voda. I zatresi stablo palmino pa e po tebi pasti svjeih datula Tako jedi i pij, i budi vesela. (Merjem, 24.-26.); To je stoga da ne biste za onim to vam je promaklo oajavali i da ne biste zbog onoga to vam je dao likovali; Allah ne voli nikakve razmetljivce i hvalisavce. (El-Hadid, 23.). Popravljanje bolesnih emocija i podnoenje odgovornosti Kuran naglaava linu odgovornost, kao i njeno znaenje: ... jer bijaste neprijatelji jedni drugima, pa On ujedini vaa srca. (Ali Imran, 103.); Dobro i zlo se ne izjednaavaju; na zlo uzvrati onim to bolje je, pa e neprijateljstvo izmeu tebe i njega preobratiti se tako da e imati prijatelja draga u njemu, a to mogu postii

samo oni koji strpljivi su, i to mogu postii samo oni to silnu sreu imaju. (Fussilat, 34.-35.). Emocionalna rjeitost

esto moemo primijetiti kako ne znamo korisiti do kraja mnoge izraze i rijei, jer nismo poueni nainu koritenja emocionalne rjeitosti. Kada damo ime odreenoj emociji u isto vrijeme dajemo dijelu mozga odgovornom za emocije dozvolu da osjea. Sposobnost imenovanja emocija olakava prilagoavanje mnogobrojnim ljudskim emocijama, te ivot s njima. Emocionalni izrazi ne samo da opisuju emociju, nego joj daju i odreeni nivo intenziteta, ime se postie uvid u to koliko su nae emocionalne potrebe zadovoljene ili ne. Za razvijanje emcionalne rjeitosti potrebno je: spoznati sutinu vlastitih emocija, suosjeati se sa drugima, spoznati kada izraavati osjeaje, tj. kada ih obuzdavati (srazmjerno tome koliko e korisiti/tete prouzrokovati na ljude oko nas), poznavati objanjenje i tumaenje uzroka osjeanja te napredak emocionalne spoznaje, imati razvijenu sposobnost itanja tuih emocija i adekvatnu emocionalnu reakciju. Bitnost usvajanja govorne vjetine okiene lijepim rijeima vidimo iz kuranskog ajeta:
22. mart - 10. dumade-l-ula

Nekoliko je osnovnih oblasti psihikog i emocionalnog zdravlja u Kuranu, od koji su spoznaja vlastitih emocija i posjedovanje istinskih emocija kako bi se sa drugima suosjealo.

Zar ne vidi kako Allah primjer navodi: Lijepa rije drvetu lijepome slii dok grane ka nebu izvija, korijen mu stameno stoji; ono donosi plodova u svako doba, s doputenjem Gospodara svoga Allah navodi primjere ljudima da bi doli do nauka. A runa rije drvetu runome slii: iupano je iz tla, tako da uope nema stamenosti. (Ibrahim, 24.26.). Kuran poziva muslimana na jasno izraavanje svojih osjeanja. Isto tako upuuje da se u izraavanju biraju lijepe rijei i prikladno iznose. Morit e me tuga to ga odvodite, otac ree, jer me strah da ga vuk ne pojede dok na njega ne pazite. (Jusuf, 13.); Zato nipoto ne ucvili siroe, i nipoto na prosjaka ne dii vike! ! (EdDuha, 9.-10.); Na svoj jad i tugu Allahu alim se, a ja od Allaha imam znanje o onome to vi ne znate. (J (Jusuf, 86.); ) Vi koji vjerujete, ne govorite: uj, ne uo se!, ve govorite: Nas pogledajde! (El-Bekara, 104.). Allahov poslanik Muhammed, alejhis-selam, poduavao je ovjeanstvo emocionalnosti, pa je, izmeu ostalog, jednom prilikom rekao: Kada ovjek zavoli svoga brata neka ga obavijesti da ga voli. (Rijadus-sSalihin, 388.).

33

Islamske teme

Znakovi na putu: Ubistvo Husejna, radijallahu anhu, 14 stoljea poslije, historijske injenice i ideoloke zloupotrebe (VI)

Potovaoci Poslanikove porodice

ili potovaoc potovaocii idolatrije?
Deavanja u spomenutom periodu posluila su odreenim ideolokim krugovima da, na temelju njih, razviju posebno uenje o Kerbeli kao svetom mjestu (boljem i vrjednijem ak i od Kabe), desetom muharremu (dan kada je ubijen Husejn) kao danu tuge, alosti i prisjeanja na Husejnovu smrt (kroz posebne rituale) i posebnoj vrjednosti posjete Husejnovog kabura. U sutini, svako od ovih uenja ini samo jedan dio ire doktrine o ehlul-bejtu (iz kojeg potie Husejn), kao Bogom odabranoj lozi, na koju su, nakon Poslanikove smrti, preli svi politiki i vjerski prerogativi
pitanje, i upozorili na prikrivene opasnosti pojedinih historijskih djela koja su, u znaajno mjeri, ideoloki obojena i koja su od Kerbele i ehlu-l-bejta a napravila zlatno tele, oko kojeg se vrti cijela vjePie: Semir Imamovi ra i bez kojeg je svaka pria o islamskoj doktrini besmislena. U tom smislu porugi primjer zloupotrebe sebno vrijedi istai historijska djela Ebudeavanja na Kerbeli (61. Mihnefa Luta ibn Jahje2, koja obiluju h.g), ogleda se u pretjeranoj izmiljenim i isfabriciranim predajama, glorifikaciji Husejnove persokako o detaljima Husejnove ne i asne porodice kojoj je smrti, tako i navodnim upripadao (ehlul-l-bejt t), a koja Da bi dodatno dima koja su se desila na dan se u nae vrijeme pretvorila u zatitili njegove pogibije. otvoreno velianje (svetkovadoktrinu nje), koje je znatno blie irku kuburijjeta Vrjednost ehlu-l-bejtu se ne (idolatriji) predislamskih Ara(uenje o dokazuje laima pa nego li vjerom utemeljnom svetosti potivanju islamskih autoriteHusejnovog i Meu najpoznatija djela ta1. U tu svrhu iskonstruisane kabura ostalih koja su se predmetnim pisu i posebne predaje (prie), imama) i tanjem bavila kritiki i kroz koje ne samo da ne zadovoljadali joj dublji prizmu autentinog islamvaju osnovne kriterije histovjerski smisao, skog uenja kojem je la, u rijske i naune utemeljenosti, imamijski bilo kojoj svojoj formi, stranego su u jasnoj koliziji sa teoretiari su, na i neprihvatljiva, svakako zdravim logikim promiljau tu svrhu, spada El-Bidaje ve-n-Nihanjem i elementarnim poimapropisali je, Imaduddina Ebul-Fida njem stvari. Naravno, to nije precizne Ismaila ibn Kesira (700.moglo tako lahko promai obrede za 774.). Naime, Ibn Kesir smaizotrenom osjeaju (oku sohodoasnike tra da su predaje o pomraekolovom) vrsnih muslimanHusejnovog nju sunca koje se navodno skih historiara i vrlih poznamauzoleja. desilo taj dan, krvavim sunvalca Poslanikove i tradicije evim zrakama, o nebesima njegovih ashaba, koji su, do u u obliku aleke (zakvaka), najsitnije detalje, razradili ovo o sudaranju zvijezda, o pada-

22. mart - 10. dumade-l-ula

34

nju krvave kie, o crvenilu koje se taj dan po prvi put pojavilo na nebu, o ikljanju krvi sa zidova Jezidove palae nakon to je u nju uneena Husejnova glava, o tami koja je tri dana vladala zemljom, o tome kako se ispod svakog kamena nalazila Husejnova krv, o gorkom i neukusnom mesu deva koje su Jezidovi vojnici zaplijenili u borbi, i sl., ista izmiljotina i produkt ljudske mate.3 Do kojih granica su pojedinci, kada je u pitanju propagiranje i odbrana vlastitih uvjerenja, bez obzira na njihovu (ne)ispravnost i (ne)utemeljenost, bili spremni ii u izvrtanju historijskih pa i naunih injenica, govori naredna predaja: Devama na kojima su, nakon bitke na Kerbeli, odvedene zarobljene ene iz ehlu-l-bejta, taj dan su izrasle po dvije grbe, jedna naprijed a jedna nazad, kako bi sakrile njihova naga tijela, i od tog vremena datiraju dvogrbe deve.4 Dakle, po toj logici, jedini nain da bi se ukazalo na vrjednost ena ehlu-l-bejta, je izvrtanje i mijenjanje naunih i historijskih injenica. Da li je to usitinu tako? Zar je ehlu-l-bejt spao na tako niske grane da ga se brani laima i neutemeljnim predajama? Nisu li u tom smislu dovoljne rijei Uzvienog: Allah eli da od vas, o porodico Poslanikova, grijehe odstrani, i da vas potpuno oisti. I pamtite Allahove ajete i mudrost, koja se kazuje u domovima vaim - Allah je, uistinu, dobar i sve zna.5 Uzvieni Allah je, kao to se to u ovom

ajetu jasno naglaava, potpuno oistio ehlu-l-bejt t, od njih odstranio grijehe, i zar im je potrebno vie od toga? A ko na kraju od toga ima koristi? Niko! Islam i muslimani, ponajmanje. Posmatrajmo sada ovu istu priu iz drugog ugla: kakav zakljuak o Poslaniku, ehlu-l-bejtu i muslimanima, moe donijeti jedan slaboobavijeteni, prosjeni italac (slualac) kada proita (uje) da su muslimanski vojnici zarobili enske lanove Poslanikove obitelji (ehlu-l-bejta a), maltretirali ih, vodili ih nage na devama, i da je Allah, kako bi pokrio njihova naga tijela, tim devama stvorio dvije grbe? Kakav god zakljuak donese, on sigurno nee biti pozitivan. U tminama guluvva

Zapravo, vjerovanje u svetost Kerbele ima svoj smisao samo u okviru doktrine o svetosti imama Husejna (i drugih imama), jer je proizila iz njegove svetosti.

Deavanja u spomenutom periodu posluila su odreenim ideolokim krugovima da, na temelju njih, razviju posebno uenje o Kerbeli kao svetom mjestu (boljem i vrjednijem ak i od Kabe), desetom muharremu (dan kada je ubijen Husejn) kao danu tuge, alosti i prisjeanja na Husejnovu smrt (kroz posebne rituale) i posebnoj vrijednosti posjete Husejnovog kabura. U sutini, svako od ovih uenja ini samo jedan dio ire doktrine o ehlu-l-bejtu (iz
22. mart - 10. dumade-l-ula

kojeg potie Husejn), kao Bogom odabranoj lozi, na koju su, nakon Poslanikove smrti preli svi politiki i vjerski prerogativi, i koja ima ekskluzivno pravo na tumaenje vjere, a posebno njenih ezoterinih (skrivenih) znaenja (unutarnja dimenzija vjere), koja nisu dostupna obinim smrtnicima i preko koje se, u formi imameta, nastavlja ciklus vostva i upravljanja svijetom6. Ova doktrina razraena je u vie od 60 knjiga, a u svakoj od njih nalazi se na desetine i stotine slabih i izmiljenih predaja koje u odreenom smislu veliaju ehlu-l-bejt t, pripisuju mu nadnaravne osobine i propisuju posebne obrede (rituale) u posjeivanju njihovih mezarova. U hadiskoj nauci postoji pravilo da svaki hadis ili predaja koji se svojim stilom i nainom kazivanja razlikuju od Poslanikovog stila, ili svojim znaenjem proturijee zdravom razumu u mjeri da ih je nemogue shvatiti ili protumaiti7, ili proturijee historijskim i naunim injenicama, ili bilo kojem islamskom principu, posebno onima iz domena islamskog vjerovanja, ili sadri potporu bilo kojem mezhebu ili frakciji, ili za mala i neznatna djela obeavaju ogromne nagrade, ima status mevdua - apokrifnog hadisa ili predaje8.

35

ta to u praktinom smislu znai pokazat e nam predaje, na kojima zagovornici spomenute doktrine (o imametu, ehlu-l-bejtu), zasnivaju svoje uenje, a koje su sve, samo nisu autentine i vjerodostojne. Uostalom, vama potovani itaoci ostavljam da sami procijenite koliko takve predaje uope mogu biti utemeljene i koliko se mogu uklopiti u izvorno islamsko uenje, koje je isto od svakog oblika pretjerivanja i glorifikacije9. Prema jednoj od tih predaja: Allah je Kerbelu uinio sigurnim, svetim i blagoslovljenim mjestom, dvadeset i etiri hiljade godina prije nego je stvorio zemlju na kojoj se nalazi Kaba i uinio je svetom. Ona je bila sveta i blagoslovljena prije nego je Allah stvorio

Zar je ehlul-bejt spao na tako niske grane da ga se brani laima i neutemeljnim predajama? Nisu li u tom smislu dovoljne rijei Uzvienog: Allah eli da od vas, o porodico Poslanikova, grijehe odstrani, i da vas potpuno oisti.

stvorenja i ostat e sveta sve dok je Allah ne uini najboljom zemljom u Dennetu, najboljom kuom i stanitem u kojem e se nastaniti Allahovi prijatelji (evlije e).10 U predaji slinog sadraja, navodi se da je zemlja na kojoj se nalazi Kaba rekla: Ko se to jo moe porediti sa mnom: na mom tlu je podignuta Boija kua (bejtullah h), u posjetu mi dolaze ljudi i iz najudaljenijih predjela, Allah me je uinio svetom i zatienom zemljom. Allah je u povodu toga objavio: Suzdri se od takvih rijei i ostani mirna, jer je tvoja vrijednost u odnosu na Kerbelu kao vrijednost kapi mora u odnosu na more. Da nije Kerbele, ne bi te ni stvorio, niti bi ti dao bilo kakvu vrijednost, niti bi stvorio Hram kojim

se dii. Zato budi mirna i zadovoljna, i budi ponizni krajiak uz Kerbelu, koji se ne uzdie i ne oholi, jer e u suprotnom zavriti u Dehennemu.11 Teko je nai rijei kojima bi se mogli opisati ljudi, navodno potovaoci Poslanikove porodice, kojima je Boija kua Kaba, kibla muslimana, kua tevhida (monoteizma), u ijoj okolini jedan namaz vrijedi kao sto hiljada namaza na drugom mjestu, koju je svojim blagoslovljnim rukama lino podigao Allahov prijatelj i utemeljitelj monoteizma, Ibrahim, alejhis-selam, i zbog koje je poslanik, Muhammed, sallallahu alejhi ve sellem, 16 mjeseci, sa udnjom, bacao svoj pogled prema nebesima, ne bi li od Allaha izmolio okretanje u namazu u njenom pravcu, toliko vrijedna da je nazivaju poniznim krajikom, koji bi, ukoliko ne bude znao gdje mu je mjesto u odnosu na Kerbelu, i ukoliko se bude oholio, mogao zavriti u Dehennemu. U ovom kontekstu jedino to mi smisleno naumpada, jesu rijei Uzvienog: Hvaljen neka je On i vrlo visoko iznad onoga to oni govore!12 Zov Kerbele Jasno je da Kerbela ne bi imala ovoliki znaaj, kod onih koji vjeruju u njenu svetost i posebnost, niti bi se u njeno ime ispjevale posebne pjesme i napisale posebne knjige, da na njenom tlu, nije ubijen i ukopan Husejn, radijallahu anhu i njegove vjerne pristalice. Zapravo, vjerovanje u svetost Kerbele ima svoj smisao samo u okviru doktrine o svetosti imama Husejna (i drugih imama), jer je proizila iz njegove svetosti. Njegova svetost je uzrok, a njena svetost je posljedica. Proglaavanje Kerbele mjestom od posebnog vjerskog znaaja i njena sakralizacija, samo je nain da se ljudi veu za Husejnov grob i tako odri u ivotu vjerovanje u imamet kao najvaniju vjersku doktrinu, i u tom svjetlu treba posmatrati predaje koje za posjetu Husejnovog kabura obeavaju basnoslovne nagrade, kao to je predaja: Kada bi ljudi znali koliko je vrijedna posjeta Husejnovom kaburu, umrli bi od enje za njom i due bi im uvehnule od tuge i kajanja. Ko posjeti Husejnov kabur iz ljubavi i enje, Allah e mu, na ime toga, upisati hiljadu primljenih hadova i umri, hiljadu primljenih sadaka, hiljadu napisanih knjiga u Njegovo ime, i bit e

22. mart - 10. dumade-l-ula

36

zatien tokom cijele godine od svakog zla i od prokletog ejtana, i uvat e ga plemeniti meleci, sprijeda i straga, s desne i lijeve strane, odozgo i odozdo. Ako umre u toj godini, Milostivi e mu poslati meleke koji e ga okupati, zamotati u efine, moliti oprost za njega i sa istigfarima ga ispratiti na budui svijet, uinit e mu kabur prostranim, sauvat e ga od stiska u kaburu, potediti Munkirovog i Nekirovog ispitivanja, otvorit e mu vrata Denneta, dati mu knjigu djela u desnu ruku, dati mu na Sudnjem danu svjetlost koja e obasjati prostor izmeu istoka i zapada. Glasnici e dozivati: Ovaj ovjek je posjetio Husejnov kabur iz enje. Nakon toga nee ostati niko, a da nee poeljeti da bude na njegovom mjestu.13 Fejd el-Kaani (umro 1091. h.g.), poznati imamijski14 uenjak i teoretiar, smatra da predaje u kojima se imami tretiraju kao posebna Boija stvorenja, sa nadljudskim svojstvima, nisu u koliziji sa islamskim uenjem, jer im je, prema njegovom miljenju, tu poziciju dodjelio Uzvieni Allah. Oni su predvodnici svih vjernika, oni su Njegov put, putokaz, dokaz, vrata na koja se Njemu ulazi, veza izmeu Njega i njegovih robova, poslanika, vjerovjesnika, dobrih ljudi. Uz to, posjeta (hodoae) njihovim mauzolejima u sebi objedinjuje vie vrsta bogougodnih djela: troenje imetka na Allahovom putu, iskrena nadanja, predanost tijela, naputanje domova, podnoenje tekoa, obnavljanje ugovora, prisustvovanje ritualima i svetim mjestima.15 Da bi dodatno zatitili doktrinu kuburijjeta (uenje o svetosti Husejnovog i kabura ostalih imama) i dali joj dublji vjerski smisao, imamijski teoretiari su, u tu svrhu, propisali precizne obrede za hodoasnike Husejnovog mauzoleja, koji se, po svojoj unutranjoj strukturi, gotovo ne razlikuju od propisanih islamskih obreda. Evo kako bi otprilike, u praksi, trebao izgledati jedan takav obred: Ko se odlui posjetiti Husejnov mezar, neka prije toga posti tri dana: srijedu, etvrtak i petak. Kada doe dan odlaska, neka okupi svoju porodicu i zajedno s njom proui dovu za put. Prije nego krene na putovanje, obavi e gusul (obredno kupanje) i prouiti za to propisanu dovu. Prilikom izlaska iz kue, prouit e dovu za tu priliku. Nee se mirisati, niti stavljati surmu, sve dok ne doe do Eufrata. Vrijeme na putovanju e provesti u zikru, a izbjegavat e beskoristan govor i alu. Posebno e izbjegavati raspravu. Kada doe kod Eufrata, prouit e sljedeu dovu: (...), a kada pree Eufrat, rei e: (...). Prvo to e uraditi kada doe kod Husejnovog mezara, jeste da e se nasloniti svojim desnim obrazom na njega, i izgovoriti sljedeu dovu: (...).16

Biljeke 1 - Dovoljno je vrijednosti Husejnu, radijallahu anhu, to to je pripadao Poslanikovoj asnoj porodici, koju smo, prema slovu Kurana i Poslanikovom vasijjetu (opruci), duni voljeti i potovati, i nije nam, u tom smislu, potrebna nikakva ljudska intervencija, dodavanje i oduzimanje, jer se time samo skrnavi svetost autentinih kuranskih i hadiskih tekstova. 2 - Veina njegovih knjiga govori o dogaajima koji su se desili u vrijeme emevijskog (umejevikog) hilafeta. 3 - El-Bidaje ve-n-nihaje, 11/576. 4 - El-Bidaje ve-n-nihaje, 11/564., 565. Ibn Kesir naveo je ovu predaju kao klasini primjer iskrivljavanja historijskih injenica. 5 - Prijevod znaenja, ElAhzab, 33. 34. 6 - Njihova je teza da Allah nee ostaviti Zemlju bez voe. Ulogu voe su imali Allahovi Poslanici, a nakon to je sa ovog svijeta otiao i posljednji poslanik, Muhammed, sallallahu alejhi ve sellem, vostvo je prelo na imame, a prvi imam je bio Alija, radijallahu anhu. 7 - Ovo ne znai da se moe odbaciti svaki hadis kojeg ne razumijemo, naprotiv hadiski uenjaci su ti koji donose sud o svakom konkretnom hadisu. 8 - El-Menaru-l-munif, 43., 44., http://www.saaid.net/doat/ assuhaim/86.htm. 9 - U islamu ne samo da ne postoji kult svetih (nepogreivih) ljudi, nego je, i kada su u pitanju poslanici (najodabraniji ljudi), islam postavio jasnu granicu u odnosu prema njima, koju nije dozvoljeno prei. Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, u tom smislu, kae: Nemojte me uzdizati, kao to su krani uzdigli Isaa, sina Merjeminog. Ja sam samo Allahov rob, i zato recite: Allahov rob i poslanik. (Buharija, 3261.). Tj. nemojte mi pripisvati nadljudske osobine, ali isto tako potujte moju poslaniku linost. Ja nisam Boiji sin, kao to krani kau za Isaa, ali nisam ni obini ovjek, kojeg moete potovati ili ne potovati, nego ovjek koji je za jedan stepen iznad vas, i kojeg je Allah odabrao za Uzvi22. mart - 10. dumade-l-ula

enu i asnu misiju, dostavljanja Njegove poslanice ljudima i pozivanja na Pravi put. Islamsko uenje u tom smislu predstavlja srednji put, izmeu onih koji su poslanike uzdigli na stepen koji jedino prilii Uzvienom Bogu, i onih koji su oskrnavili njihovu linost i pripisali im svojstva koja im, kao Boijim odabranicima, ne pristaju. 10 - Biharu-l-envar, 101/107., Usulu mezhebi--ia , 2/464. Ovo je u direktnoj koliziji sa kuranskim ajetima, u kojima se karakter svetosti, nepovredivosti, sigurnosti, zatienosti i opskrbljenosti svim vrstama blagodati, pripisuje jedino Hramu u Mekki i nijednom drugom mjestu na zemaljskoj kugli. S druge strane, na osnovu vjerodostojnih hadisa znamo da i Medina (grad Allahovog Poslanika) i Mesdidu-laksa (damija u Kudsu), imaju odreenu svetost i nepovredivost, ali ona nije na stepenu Hrama u Mekki. Namaz kod Kabe vrijedi kao 100.000 namaza u nekom drugom mesdidu, dok je ta vrijednost kada je u pitanju Poslanikov mesdid umanjena za 100 puta (kao 1.000 namaza u drugoj damiji), a kada je u pitanju Mesdidu-l-aksa za 200 puta (kao 500 namaza u drugoj damiji). ( Es-Sunenu-s-sugra , Bejheki, br. 1821.; uabu-l-iman , Bejheki, 4140.; Et-Temhid , Ibn Abdulberr, 6/30. Vjerodostojnim ga je ocjenio El-Albani u Sahihul-damiu , br. 4211.). 11 - Biharu-l-envar, 101/109.; Kamilu-z-zijarat , str. 270.; Usulu mezhebi--ia , 2/464. 12 - Prijevod znaenja, ElIsra, 43. 13 - Vesailu--ia , 1/353; Usulu mezhebi--ia, 2/456. 14 - Imamije su frakcija koja vjeruje u vrhovni politiki i duhovni autoritet imama iz ehlu-lbejta. Oni su stvarni Boiji zastupnici na zemlji (halife), nasljednici Poslanika i posjeduju boansko znanje i autoritet ( isme). Njima pripada iskljuivo pravo na tumaenje i interpretaciju kuranskog teksta. (Pogledaj: Sociology of religions: perspectives of Ali Shariati , 2008., Mir Mohammed Ibrahim) 15 - El-Kaani , 2/254.; El-Kuburijje fi-l-jemen , 156. 16 - Biharu-l-envar, 98/173. 198.

37

Islamske teme

Putevima spoznaje

Ljudsko tijelo, i pojedini njegovi organi, mogu biti u funkciji dobra ili zla, mogu biti u pokornosti Uzvienom Allahu ili u pokornosti ejtanu, mogu biti ovjekovi zagovornici na Sudnjem danu a mogu i svjedoiti protiv njega. Danas emo im usta zapeatiti, njihove ruke e Nam govoriti, a noge njihove e o onome to su radili svjedoiti. (Prijevod znaenja, Ja-sin, 65.); I kad dou do nje, ui njihove, i oi njihove, i koe njihove svedoit e protiv njih o onome to su radili. Zato svjedoite protiv nas! - upitat e oni koe svoje. - Allah, koji je dao sposobnost govora svakome biu, obdario je darom govora i nas - odgovorit e. - On vas je prvi put stvorio i Njemu ste se, evo, vratili.

Graevina ibadeta
Pie: Mr. Semir Imamovi

djela; 13. Pohvalna tjelesna djela; 14. Pokuena tjelesna djela; 15. Dozvoljena tjelesna djela. Unutarnja (srna) srana dimenzija ibadeta (djela srca)

U obligatna (vadib) djela (postupke) srca spadaju: ihlas s (iskrenost), tevekkul raevina a ibadeta a (oboa- (oslonac na Allaha, delle anuhu), ele (ljubav prema Allahu i Poslanivanja Allaha, robovanja mehabbe ku, islamu i islamskim propisima), sabr Allahu) poiva na petnaest stubova (osnova), ko ih spozna i u cje- (strpljivost u izvravanju propisanih dunosti, ostavljanju zabranjenih losti primijeni, upotpunio stvari i nedaama), el-havfu je ibadet. Naime, ibadet (strah do Allaha), reda a (nada kao jedna cjelina (totalitet) Uzvieni Allah, u Allahovu milost, oprost i ravnomjerno je rasporeen nije ovjeka nagradu na buduem svijetu), izmeu srca, jezika i udova stvorio u tasdikn dazim m (vrsto ubjee(tijela), odnosno ima svoju savrenom i nje, vjerovanje i potvrivanje sranu (unutarnju), verballijepom obliku, istinitosti vjere i vjerskih istinu i praktinu dimenziju. da bi se oholio na), nijjet t (svjesno i inetenciU okviru svake od ovih dii uzdizao na onalno izvravanje ibadeta) i menzija moemo govoriti o zemlji, nego da sidk. Razlika izmeu ihlasa ai pet vrsta normi kojima podbi bio Njegov nijjeta a je u tome to ihlas s znalijeu ljudska djela: vadib vjerni i pokorni i izdvajanje Allaha kao jedi(obligatno), haram (zabrasluga, i da bi nog istinitog boanstva, dok njeno), mekruh h (pokueodgovorno je funkcija nijjeta a razdvajanje no), mustehabb b (pohvalno) izvrio misiju (razlikovanje) ibadeta od uoi mubah h (dozvoljeno). Kada Njegovog biajene prakse (adeta), i razbroj erijatskih normi (5) namjesnika na dvajanje jedne od druge vrste pomnoimo sa brojem diZemlji. ibadeta. Razlika izmeu ihlasa menzija ibadeta (3), dobije(iskrenosti) i sidka a (istinoljumo broj petnaest, odnosno bivosti), je u tome to ihlas broj stubova od kojih se sapredstavlja jedinstvo cilja, a stoji ibadet. Ti stubovi su: k jedinstvenost tenji (ambicija) koje 1. Obligatna djela srca; 2. Zabranjena sidk djela srca; 3. Pohvalna djela srca; 4. Po- vode tom cilju. Meu islamskim uenjakuena djela srca; 5. Dozvoljena djela cima postoji razilaenje oko obaveznosti srca; 6. Obligatna djela jezika; 7. Za- odreenih postupaka srca, kao to je rida branjena djela jezika; 8. Pohvalna dje- (zadovoljstvo Boijim kaderom). Prema la jezika; 9. Pokuena djela jezika; 10. miljenju veine islamskih uenjaka rida Dozvoljena djela jezika; 11. Obligatna ne spada u obavezne ibadete, jer ne potjelesna djela; 12. Zabranjena tjelesna stoji poseban zakonski tekst (iz Kurana

22. mart - 10. dumade-l-ula

38

i Tradicije), koji na to ukazuje, za razliku od iskrenosti, oslonca na Allaha, straha od Allaha i drugih sranih ibadeta, u vezi s kojima postoji eksplicitna naredba, to moemo vidjeti iz sljedeih kuranskih ajeta: I Musa ree: O narode moj, ako u Allaha vjerujete, u Njega se pouzdajte ako ste muslimani! (Prijevod znaenja, Junus, 84.); ...a nareeno im je da se samo Allahu klanjaju, da Mu iskreno, kao pravovjerni, vjeru ispovijedaju, i da molitvu obavljaju, i da milostinju udjeljuju; a to je - ispravna vjera. (Prijevod znaenja, Junus, 84.); To vas je samo ejtan plaio pristalicama svojim, i ne bojte ih se, a bojte se Mene, ako ste vjernici! (Prijevod znaenja, Ali Imran: 175.); O vjernici, bojte se Allaha i budite s onima koji su istonoljubivi! (Prijevod znaenja, Et-Tevbe, 119.). Sve su ovo jasne naredbe. Naravno, ovdje se iskljuivo misli na zadovoljstvo Boijim odreenjem, a ne zadovoljstvo j Allahom kao Gospodap rom i Bogom, i Njegovim erijatom kao vjerozakonom, jer je to stroga obaveza prema jednoglasnom miljenju uenjaka. Razliita su miljenja islamskih uenjaka (skruenoi u pogledu obaveznosti huua sti, prisutnosti, koncentracije) u namazu, i pravne valjanosti namaza koji je obavljen bez huua. Veina uenjaka stoji na stanovitu da je namaz obavljen bez huua, u formalno-pravnom smislu, ispravan i nije ga obaveza ponoviti, a svoj stav temelje na hadisu: Kada neko od vas stane na namaz, doe mu ejtan i podsjea ga na stvari koje je ranije bio zaboravio, govori mu: Sjeti se toga i toga, sjeti se toga i toga, sve dok njegove misli u potpunosti ne odlutaju i ne zaboravi koliko je rekata klanjao. (Buharija, 3/124.). Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, u ovom hadisu upravo govori o stanju potpunog ili djeliminog gubitka koncentracije (huua ) u namazu, usljed ega se javlja zaborav, a zaborav rezultira konkretnim pogrekama, kao to je nesigurnost po pitanju broja obavljenih rekata, a da se nijednom rijeju ne osvre na pravnu valjanost takvog namaza. Svi se slau da, od toga koliko je ovjek prisustan i skoncentriran u namazu, ovisi veliina njegove ahiretske nagrada za namaz - to je prisutnost vea, nagrada je vea, a to je prisutnost manja, i nagrada g j je manja, j kao to kae Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem: ovjek napusti namaz, i bude mu upisana samo jedna polovina namaza, treina, etvrtina, ..., destina. (Ebu-Davud, 3/3). U zabranjena djela (postupke) srca, spadaju: irk k (vjerovanje da postoje drugi bogovi pored Allaha i da je dozvoljeno posvetiti bilo koji ibadet t nekome ili neemu drugom mimo Allaha) sumnja, oholost (arognacija), pretvaranje, samodopadanje, zavist, nemar, licemjerstvo, hvalisanje, beznae (gubitak nade u Allahovu milost), oaj, sigurnost od Allahove kazne, radovanje tuoj nesrei i

prieljkivanje nesree drugim ljudima, elja za injenjem grijeha i sl. Neki od ovih postupaka izvode iz vjere, kao to su: sumnja, irk, licemjerstvo, a veina ovih postupaka je grijeh. Grijesi srca su opasniji i pogubniji za vjeru od vanjskih grijeha, zapravo ovjekovo srce i tijelo se ne mogu oistiti, dok god je srce zaprljano grijesima. Srce zapada u grijehe prije svega zbog slabog poznavanja unutarnje (sutinske) dimenzije ibadeta i njene slabe primjene. Princip ijjake nabudu u (Samo Tebe oboavamo) prvo se primjenjuje na srce, pa tek onda na tijelo. Srce koje ne zna za ovu vrstu ibadeta ili joj ne posveuje dovoljno panje, nuno e skrnuti sa Pravog puta i poprimiti negativna svojstva, koja su suta suprotnost ibadetu. Koliko grijeh srca moe biti opasan, govori injenica da e ovjek na Sudnjem odgovarati i za one grijehe koje je naumio uiniti, ali su ga u tome sprijeili subjektivni i objektivni razlozi; subjektivni kao to su strah, bolest, oklijevanje i objektivni kao to je smrt. O tome govori sljedei hadis: Kada dvojica muslimana suelje svoje sablje, i ubica i ubijeni e u Dehennem. Rekli su: Allahov Poslanie, jasno nam je zbog ega e ubica u Dehennem, ali nam nije jasno zbog ega e ubijeni? Ubijeni je, kao i ubica, nastojao ubiti svog suparnika. (Buharija, 31.). Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, je ubijenog tretirao kao i ubicu u pogledu onosovjetske odgovornosti, zbog njegove oigledne namjere da ubije svog protivnika, ime je jasno dao do znanja da je namjeravanje grijeha isto
22. mart - 10. dumade-l-ula

Jezik igra vanu ulogu u oblikovanju i izgradnji vlastite osobenosti. Nije nadabe reeno da dvije stvari ovjeka ine ovjekom: njegov jezik i srce. tavie, kako se navodi u jednom hadisu, jezik je predvodnik ostalim organima u dobru ili zlu.

to i njegovo injenje kada je rije o ahiretskoj kazni, iako, u smislu krivino-pravne odgovornosti, ova dva akta imaju p j potpuno p razliit tretman. udnja za grijehom je takoer grijeh, ija teina ovisi o teini grijeha za kojim se udi, pa je tako udnja za nevjerstvom, nevjerstvo, udnja za velikim grijehom (blud, konzumiranje alkohola, ubistvo, kraa) veliki grijeh, udnja za malim grijehom (gledanje u enu strankinju, neodgovaranje na selam, izlazak iz mesdida nakon ezana, bez opravdanog razloga, prosidba na prosidbu, razvod ene u toku mjesenog ciklusa) mali grijeh. U pokuena (mekruh) djela srca spada: prekomjerna vezanost za dunjaluk i njegove ukrase, pretjerana zaokupljenost dunaljulukim brigama i problemima. U pohvalna djela srca spada: zadovoljstvo Allahovom odredbom, skruenost u namazu, enja za Allahom i susretom s Njim, potpuno okretanje (usmjeravanje) ka Njemu i osjeaj zadovoljstva zbog toga. U dozvoljena djela srca spada: umjerena posveenost ovosvjetskim ukrasima i dobrima. Verbalna dimenzija ibadeta Jezik igra vanu ulogu u oblikovanju i izgradnji vlastite osobenosti. Nije nadabe reeno da dvije j stvari ovjeka j ine ovjekom: njegov jezik i srce. tavie, kako se navodi u jednom hadisu, jezik je predvodnik ostalim organima u dobru ili zlu. Poslanik, sallallahu alej-

39

hi ve sellem, u tom smislu kae: Na poetku svakog dana, ljudski organi se ponizno obrate jeziku: Boj se Allaha u pogledu naeg prava, na spas i propast iskljuivo ovise o tebi, ako ti bude postupao ispravno, i mi emo, a ako ti zastrani, i mi emo. (Ahmed, 3/95, Tirmizi, 2407., Ebu-Jala, 1185. Ovaj hadis je prema miljenju ejha El-Albanija dobar. Sahihu-t-tergib, 2871.). Tj. boj se Allaha i vodi brigu o naim pravima. Nemoj srljati u grijeh, pa da zajedno s tobom odemo u propast. Koliko nas ti bude usmjeravao i vodio toliko emo biti na pravom ili krivom putu. Tvoja ustrajnost na pravom putu je i naa ustrajnost, a tvoje skretanje je i nae skretanje. Rekao je Ibnu-l-Kajiim: Jezik je potonoa srca, njegov tuma i posrednik izmeu njega i ostalih organa ljudskog tijela, i otuda ovolika njihova predanost i poslunost. (El-Fevaid d, 55.). U obavezna djela jezika spadaju: izgovor dva ehadeta, uenje Kurana u namazu, uenje propisanih zikrova u namazu koji imaju status namaskih ruknova i vadiba, kao to je poetni tekbir, predaja selama na kraju namaza, slavljenje Allaha (tesbih) na rukuu i seddi, izgovaranje rijei semiallahulimen hamideh h nakon rukua, uenje prvog i drugog teehhuda, zatim, odgovor na selam, pozivanje na dobro i odvraanje od zla, poduavanje neznalica i upuivanje zalutalih, svjedoenje na sudu na zahtjev sudskih i istranih organa, istinoljubivost u govoru, tevba a (pokajanje) od grijeha. U pohvalna djela jezika spadaju: recitiranje (uenje) i itanje Kurana, stalno spominjanje Allaha, delle anuhu, me-

moriranje i ponavljanje korisnog znanja, dova, istigfar (traenje oprosta), jutarnji i veernji zikr, zikr poslije namaza. U zabranjena djela jezika spadaju: izgovor rijei koje izazivaju Allahovu srdbu, kao to su kleveta i potvora, vrijeanje i psovka, verbalno uznemiravanje, la, krivo svjedoenje, govor o Allahu bez znanja, koji je ujedno i jedan od najveih grijeha, propagiranje zabludjelih ideja, novotarija i razvrata, ogovaranje, prenoenje tuih rijei, omalovaavanje, oslovljavanje pogrdnim imenima. U pokuena djela jezika spada a svaka rije ili govor koji nisu na stepenu harama a (zabranjenog), ali ih je bolje ne izgovoriti, razgovor i pria poslije jacijanamaza, osim ako se radi o korisnom razgovoru i prii. U dozvoljena djela jezika spadaju u sva ostala djela koja nisu spomenuta u jednoj od prethodnih kategorija, koja nisu ni nareena, ni zabranjena, ni pokuena, i koja ne uzrokuju konkretnu tetu i korist, u ovosvjetskom i onosvjetskom smislu, mada neki uenjaci smatraju da takva situacija ne postoji, s obzirom da svaka rije, koju izgovorimo, ima pozitivne ili negativne efekte, ili je u nau korist ili na nau tetu. To potvruju hadisom: Sve to ovjek kae je protiv njega a ne u njegovu korist, osim pozivanja na dobro i odvraanja od zla i zikrullaha. (Tirmizi, 2412., Ibn Made, 3974. Tirmizi za ovaj hadis kae da je hasen garib). Takoer, ovjeku se u knjigu njegovih djela zapisuje
22. mart - 10. dumade-l-ula

Razlika izmeu ihlasa (iskrenosti) i sidka (istinoljubivosti), je u tome to ihlas predstavlja jedinstvo cilja, a sidk jedinstvenost tenji (ambicija) koje vode tom cilju.

svaka izgovorena rije, a ono to se zapisuje moe biti dobro ili zlo. Ibnu-l-Kajjim, Allah mu se smilovao, ima svoje tumaenje navedenog pitanja. Njegovo je miljenje da djelovanje jezika ne moe biti neutralano, bez negativnih i pozitivnih uinaka, ono moe biti radih (pretena korist) i merduh (pretena teta). Ako se njime ostvaruje Boije zadovoljstvo, onda je radih, u suprotnom je merduh. U tom smislu postoji razlika izmeu pokretanja (aktiviranja) jezika i pokretanja (aktiviranja) tijela, jer pokretanje tijela na dozvoljen nain, koji sam po sebi niti teti niti koristi, moe imati pozitivne uinke, kao to su oputanje, zadovoljstvo, odravanje fizikog i duhovnog zdravlja, dok upotreba jezika u neemu to ne koristi, moe imati samo negativne posljedice. (Bedaiu-t-tefsir, 1/216.). Praktina dimenzija ibadeta Pratkina dimenzija ibadeta obuhvata sva tjelesna djela, postupke i aktivnosti, koje su produkt slobodnog, svjesnog i namjernog (intencionalnog) ljudskog djelovanja. Ljudsko tijelo, i pojedini njegovi organi, mogu biti u funkciji dobra ili zla, mogu biti u pokornosti Uzvienom Allahu ili u pokornosti ejtanu, mogu biti ovjekovi zagovornici na Sudnjem danu a mogu i svjedoiti protiv njega. Danas emo im usta zapeatiti, njihove ruke e Nam govoriti, a noge njihove e o onome to su radili svjedoiti. (Prijevod znaenja, Ja-

40

sin, 65.). I kad dou do nje, ui njihove, i oi njihove, i koe njihove svedoit e protiv njih o onome to su radili. Zato svjedoite protiv nas! - upitat e oni koe svoje. - Allah, koji je dao sposobnost govora svakome biu, obdario je darom govora i nas - odgovorit e. - On vas je prvi put stvorio i Njemu ste se, evo, vratili. (Prijevod znaenja, Fussilet, 20., 21.). Uzvieni Allah nije ovjeka stvorio u savrenom i lijepom obliku da bi se oholio i uzdizao na zemlji, nego da bi bio Njegov vjerni i pokorni sluga, i da bi odgovorno izvrio misiju Njegovog namjesnika na Zemlji, a On mu je, zauzvrat, pripremio dennetske bae kroz koje e rijeke tei, u kojima e sve vrste, tjelesnog i duevnog, uitka imati, i u kojima e vjeno boraviti. ovjekova ula, takoer, mogu biti u slubi dobra ili zla, ona mogu biti njegov saveznik, ali i ljuti neprijatelj. Kuran govori o ljudima kojima je Allah dao vid, sluh, srce, ali oni i pored toga ne vide, ne uju i ne razumiju, gluhi, nijemi, slijepi, nikako da se osvjeste. (Prijevod znaenja, El-Bekara, 18.). Svako od pet ljudskih ula ima svoj vlastiti ubudijjet, nain robovanja i pokornosti Uzvienom Allahu, u okviru kojeg opravdava svrhu svoga postojanja, daje skromni doprinos kolektivnom kosmikom tesbihu (slavljenju Uzvienog Allaha) i ostvaruje svoje osnovne potrebe i tenje. U obavezna tjelesna djela spadaju: dobroinstvo prema roditeljima, pet dnevnih namaza, had, post, zekat, uzimanje abdesta i tejemmuma za namaz, obredno kupanje (gusul) poslije dunupluka, mjesenog i postporoajnog pranja, ienje tijela i odjee od neistoe, okretanje prema kibli u namazu,

sluanje Kurana kada se ui, odlazak u damiju radi obavljanja duma-namaza i namaza u dematu, obredni obilazak oko Kabe, obredni hod izmeu Safe i Merve i boravak na Arefatu i Muzdelifi, u sklopu hadskih i umranskih obreda, finansijsko izdravanje porodice i siromane rodbine, privreivanje za ivot, borba na Allahovom putu, ukazivanje fizike pomoi onome kome je ona potrebna, sluanje dumanske hutbe, konzumacija hrane, pia i lijekova potrebnih za normalno funkcioniranje ljudskog organizma, odravanje zdravlja i preivljavanje u vanrednim okolnostima, intimni odnos u zakonitom braku u mjeri koja je potrebna da bi se zadovoljio prirodni nagon, odravanje rodbinskih veza, i dr. U zabranjena tjelesna djela spadaju: bespravno ubistvo, kraa, pljaka i otimaina, bespravna uzurpacija tueg zemljita, nasilno ponaanje i provoenje sile, konzumacija opojnih i otrovnih pia i materija, igre na sreu, blud, nepravda u svim njenim oblicima, pisanje koje nanosi tetu muslimanskoj zajednici, bila ona vjerske ili materijalne naravi, pisanje kojim se propagira zabluda, nevjerstvo i novotarija, doticanje ene strankinje, namjerno gledanje u enu strankinju, osim u sluaju prosidbe, uzimanja izjave, lijeenja, svjedoenja, gledanje u stidno mjesto mukaraca i ene, sluanje rijei nevjerstva i zablude, osim ako za to postoji opravdan erijatski razlog kao to je voenje naune rasprave, prikupljanje dokaza protiv poinitelja blasfemije i svjedoenje na osnovu toga na sudu, poveanje ubjeenja u superiornost islama nad nevjerstvom i zabludom, prislukivanje ljudi s
22. mart - 10. dumade-l-ula

ciljem otkrivanja njihovih tajni i prenoenje njihovih rijei s namjerom sijanja razdora, namjerno mirisanje razliitih vrsta mirisa u toku obavljanja hadskih i umranskih obreda, degustacija i konzumacija otrovnih, tetnih i zabranjenih vrsta hrane i materija. U pohvalna tjelesna djela spadaju: sunnet-namaz prije i poslije farz-namaza, dobrovoljni namaz (nafila), noni namaz, tehijjetu-l-mesedid, duha-namaz, dobrovoljni had i umra, dobrovoljni post, dobrovoljna sadaka, dobrovoljni obredni obilazak Kabe (tavaf), obredno kupanje petkom i u povodu Bajrama, uenje Kurana, upotreba misvaka, upotreba mirisa, oblaenje bijele odjee, posjeivanje naunih kruoka, pomaganje drugima, pisanje korisnih knjiga i lanaka, konzumiranje hrane i pia u cilju jaanja tijela, pospjeivanja zdravlja i efikasnijeg angairanja na polju ibadeta, pravljenje drutva gostu za sofrom kako bi se ugodnije osjeao i sl. U pokuena tjelesna djela spadaju: puhanje u vrelu hranu, strasno doticanje suprunika za vrijeme posta, itikafa i hadskih obreda, izlazak iz mesdida nakon ezana, osim s opravdanim razlogom, jedenje u leeem poloaju, ienje desnom rukom poslije velike i male nude, doticanje spolnog organa desnom rukom bez potrebe, post u odreenim danima, kao to je petak, subota, i drugi dani u kojima poste pripadnici drugih vjera, post u danima Bajrama, obavljanje namaza u prisustvu hrane. U dozvoljena tjelesna djela spadaju sva ostala djela koja nisu spomenuta u jednoj od prethodnih kategorija, a koja ne uzrokuju tetu, na ovom i buduem svijetu.

41

Komentar polumjeseca
Martin u Zagreb, Martin iz Zagreba

Ministrovanje naih ministar ministara a

Nije li je vakuf gospodina Radonia i doprinos izgradnji zgrade Rijaseta na Kovaima uvjetovan utnjom reisa (starog i novog)? Zato ga od njih niko ne povue za rukav i kae mu da malo stane? utnja intelektualaca i prvaka veoma brzo postat e nemoralna! Ulazak bilo kojeg tajkuna u politiku uvijek je opravdavan njegovom sposobnou, njegovom voljom i snagom, te bespotrebnou da se obogauje u politici Autor: Harun Bii jeseca marta 2008. godine bio sam na jednosedminom radnom boravku u Londonu, na meunarodnoj konferenciji koju je organizirao Biritsh Council. Na ovom skupu su, izmeu ostalog, uestvovali i predstavnici Jugoistone Evrope. Pored NGO sektora, iz skoro svih drava uesnika konferencije bili su prisutni i dravni zvaninici. Ekipu iz BiH inilo je desetak osoba, izmeu kojih je u ime drave bio prisutan i Sadik Ahmetovi kao lan ili predsjednik neke parlamentarne komisije za ljudska prava, ijeg se tanog naziva ne sjeam. Sadik Ahmetovi bio je u pratnji izvjesnog Samira Buljine i predstavio ga je kao svog asistenta i suradnika. Tih nekoliko dana u Londonu sam, meu ostalima, proveo i s njima. Do tada o Sadiku Ahmetoviu nisam mnogo znao, osim da je iz Srebrenice, to ga je kod mene automatski stavljalo na posebno mjesto. Drugo po emu sam ga zapazio prije tog susreta u Londonu bili su njegovi nevjeti nastupi pred kamerama i za govornicom Parlamenta. Prilikom prvog susreta i upoznavanja, s iskrenim potovanjem prema njegovom backgroundu i prema dravnikoj poziciji u ime koje je i bio na konferenciji, pokuao sam razgovarati s njim i informirati se o odreenim politikim i drutvenim kretanjima u Bosni. Upravo tih dana poelo se pisati u bosanskim novinama o tome ko e biti budui predsjednik SDA. Tada se jo nisu znali kandidati za predsjednika drugim utjecajnim linostima. Sve sami probisvijeti oko njih i s njima. Samo na Sadik Ahmetovi miran kao indijska krava, svo vrijeme dubokoumno razgovara sa svojim asistenom Buljinom, bez ikakve elje i interesa za uspostavljanjem kontakata, razgovorima i lobiranjem. Poljednji razgovor sa Ahmetoviem, koji se odvijao u toku i poslije goodbye veere, kada je oigledno malo vie popio, na mene je ostavio jako negativan dojam. Razgovarali smo o izborima za predsjednika stranke i kandidatima, njihovim mogunostima, perspektivama. Veoma otvoreno Pijan govori to trijezan govorio je o tome kako je on misli za Sulju i kako je on Suljin ovjek. Iznenaujue negativno Prvo negativno iznenabio je nastrojen prema Bakiru. enje desilo se posljednjeg Isticao je da e, ako Suljo podana Konferencije, na kojem bijedi, on biti nagraen visoKritika su govor drali zvaninici i kom funkcijom. Spominjao je na kraju i predstavnici balkanskih drasvoje putovanje u Japan, hvadobronamjernim, va. Jedan po jedan su se redali, lio se utjecajem koji ima i istiosvijetenim govorili su o integracijama i cao svijetle dane koji mu tek i patriotizma pristupanju Evropskoj uniji, dolaze. S nevjericom sam sve neosakaenim NATO savezu, investicijama, to sluao. Ipak, vidjevi da Saliderima, koji historijskim i geostratekim dik (ar. iskreni) govori iskreno, podravaju prednostima njihovih zemaiako vjerovatno pijan, nastai svojim lja itd. Posebno dojmljivo i vio sam ga sluati i propitivati. utjecajem samouvjerno govorio je Igor Pijan govori to trijezan misli. pozicioniraju Luki, premijer Crne Gore. U nastavku sam ga pitao ta ljude poput Taj neproporcionalni eti, e se desiti ako Sulejman TiAhmetovia nezgrapan poput Radosava iz hi izgubi. Odgovorio je kako ili Radonia. ekne, sa smijenom frizumu je svakako dosta politike, Veliko zlo rom, svojim govorom dobio putovanja, medija i obaveza. je ovaka je panju auditorija u kojem Ipak, ima on alternativu. Zakadrovska su, izmeu ostalih, sjedili i vrava, veli, magistarski rad politika koja neki politiari i stari, jo iz i jo malo bit e diploma, iz je hronino vremena kolonizacije aktivni medicine, neto u vezi s defekprisutna u bh. i poput lisaca mudri lordovi. Paljivo su sluali gospodina drutvu, od dna tologijom, pa e ga jaran, koji je profesor, ubaciti na Fakultet do vrha. Lukia, na kraju izlaganja u Tuzli kao asistenta. Priao mu aplaudirali i estitali. I je mnogo toga, a ja sam ostao zaista je bio zanimljiv. Videzaprepaten p p njegovom jg iskreolinkom skupu se iz Sarajeva nou i naivnou. ovjek obratio dr. Mustafa Ceri. Diplomatski, u svom stilu i na visokom ni- kojeg su novinari pehlivani znali nazvati vou odrao govor kojim sam bio izuzetno i jastrebom Stranke demokratske akcije zadovoljan. Svih tih dana kod domaina bio je pile i politiko nedonoe, ovjek se osjeala doza pretjerane ljubaznosti. koji je poltronskom taktikom utoite Interesantan je bio i pristup susjeda iz re- traio pod skutima Sulejmana Tihia. gije, koji su u svim pauzama razmjenjivali Poslije e taj ovjek kome su, kako se privizitke, ljubazno razgovarali i dodvorava- alo i pisalo, veoma drage mlade djevojli se jedni drugima. Radilo se, naravno, ke, uistinu biti nagraen najjaom pozio korisnim kontaktima, zvaninicima cijom ministra sigurnosti! On, koji je organa britanske Vlade, ugladnim uni- tako lahko, nakon prvog susreta, strancu, verzitetskim profesorima, lordovima i priao o stranakim planovima i drav22. mart - 10. dumade-l-ula

stranke. Kandidati godinu dana poslije na Petom kongresu Stranke demokratske akcije za predsjednika bili su Bakir Izetbegovi, Sulejman Tihi i Adnan Terzi. Kroz razgovore koji su tih dana uslijedili sa Sadikom Ahmetoviem, vanjtinom pedantnim i ureenim, ali i ovjekom s nevinim licem isposnika, dobio sam poprilino jasnu sliku bijede i jada kako politike SDA, stranke koju sam do tada favorizirao, tako i svebonjake skorojevievske i fatalne politike, koja e u narednim godinama samo potvrditi moje sumnje i strahove.

42

nim tajnama! Taj budui nekvalificirani obavjetajac je tokom svog ministarskog mandata ostao neobavijeten i neosvijeten. Nita nije uinio da, naprimjer, zatiti imovinu Islamske zajednice, koju su za vrijeme njegova mandata napadali i unitavali irom RS-a. Nije uinio nita da pronae ubice rahmetli Melihe Duri, 17-godinje djevojke iz Vlasenice, koju je 2001. godine ubio srpski snajperist! Nije sprijeio niti je pokuao sprijeiti redovne faistike orgije i postrojavanja uniformiranih etnikih grupa irom RS-a! Nije svoj posao radio ni onomad kada su u Bosni bile poplave, niti kada su Hercegovinu unitavali poari. Kao ministar sigurnosti nije nikada pokuao da se razrauna sa kriminalcima koji svojim nasiljem irom Bosne i Hercegovine obinom, radnom i potenom narodu utjeruju strah u kosti. Crna hronika Bosne i Hercegovine je katastrofalna, a Sarajevo, glavni grad, u mandatu ministra sigurnosti doivljavalo je teror kako pasa lutalica tako i kriminalaca poput terora koji doivljavaju stanovnici meksikog San Huana ili Montereja... A sve su to bile njegove odgovornosti i njegove obaveze. Ukratko, sve je uradio da za svoj narod nita ne uradi. Kome aminuju nai politiari Ali jeste ministar poslao 700 specijalaca i policajaca u Gornju Maou da utjeruju strah u kosti vehabijama, njihovoj jadnoj djeci i enama i usput tako i svim Bonjacima. Pokazao je mije elina pesnica p onog g kraka nistar da j beogradske obavjetajne hobotnice. ak je i Duanka Majki poslije izjavljivala da je nesposoban, ali ipak i hvalila akcije ovog kukaviijeg jajeta zvanog ministar sigurnosti BiH! Nije htio da uje da se oslobodi Abu Hamza, ovjek koji nevin godinama lei u Imigracinom centru u Lukavici. SIPA i OSA su u njegovom mandatu utjerivale strah u kosti svakom demobilisanom oficiru i borcu ARBiH. Ukratko, ta je on uradio za Bonjake? Rei e da je za vrijeme njegova mandata zavrena vizna liberalizacija. A svi znamo da je vie posla u vezi liberalizacije zavrila europarlamentarka Tanja Fajon. Vie nego njegovo ministarstvo i administracija svih ministarstava u BiH. Da je njegovo ministrovanje barem bilo u stilu Martin u Zagreb, Martin iz Zagreba. Da je barem bio statian i neaktivan. Kroz primjer njegovog kadrovskog uspjeha vidi se i sva politika bijeda SDA. Veina tih koji danas tronuju na najviim funkcijama drave ili ono to se tako zove su supertrash i samo socijalno i moralno dno. Ahmetovi kojeg sam sreo u Londonu je primjer par excellence kadrovske politike najjae i najbitnije bonjake stranke.

Profesionalni usponi su vezani za slijepo obraunava sa svim neistomiljenicima. i bezuvjetno podilaenje i aminovanje Nije li je vakuf gospodina Radoniefovima stranaka. Naim aktuelnim a i doprinos izgradnji zgrade Rijaseta politiarima, koji su u slubi samima na Kovaima uvjetovan utnjom reisebi, ne narodu, ne dravi, treba godi- sa (starog i novog)? Zato ga niko od j ne p povue za rukav i kae mu da nje dodjeljivati orden sv. Save za ouva- njih nje i jaanje srpstva. Nedorasli zadatku malo stane? utnja intelektualaca i prtrebaju da se umaknu. Prostor i priliku vaka veoma brzo postat e nemoralna! treba dati intelektualnoj, profesionalnoj Ulazak bilo kojeg tajkuna u politiku uvii patriotskoj sceni. Danas u smislu pod- jek je opravdavan njegovom sposobnou, mlatka u strankama na politikoj sceni njegovom voljom i snagom, te bespotrebuope ne postoji alternativa, ne postoji nou da se obogauje u politici. Istina jenova vizija. Poraavajue je da sadanja ste da tajkuni u politiku ulaze da se zatite politika elita nema ili moda krije pa- od odgovornosti kako su sticali imetak i triotske osjeaje. Ne znam ta je munije da na taj nain pobjegnu od zatvora. i stranije: ne imati te osjeaje ili ih sakri- Kritika na kraju i dobronamjernim, osvivati. Ta socijalno neosjetljiva i pravde li- jetenim i patriotizma neosakaenim ena hunta apsolutno je udaljena od ide- liderima, koji podravaju i svojim utjecajem pozicioniraju ljude poput je Bosne i Hercegovine koju Ahmetovia ili Radonia. je imao rahmetli Alija IzetbeTreba li Bakiru Veliko zlo je ovaka kadrovska govi. Evo, upravo danas, aktuelno i sporno je imenova- Izetbegoviu da politika koja je hronino prinjegova ena sutna u bh. drutvu, od dna nje ene Bakira Izetbegovia radi? Treba do vrha. Prije svega savjet i na direktorsku poziciju Ope li da se do napomena novom reisu-l-ulebolnice u Sarajevu. Treba li pozicije dolazi mi Huseinu ef. Kavazoviu, Bakiru Izetbegoviu da njepreko leeva neka bezuvjetno i slijepo ne gova ena radi? Treba li da se i desetina podrava bilo koju stranku ili do pozicije dolazi preko leei moda individuu. On moe i trebao va i desetina i moda stotina stotina mladih bi biti neko ko e konstruktivmladih doktora koji nemaju doktora koji no i prije svega kritiki djelogdje ni specijalizaciju zavriti? nemaju gdje ni vati na pobjenjele i razuzdane Zato se kao i supruge veine specijalizaciju politike hunte kod Bonjaka. predsjednika drava gospoa Zavrit u odlomkom iz nezavriti? Sebija Izetbegovi ne bi baobino dobre knjige Crna Zato se kao i vila filantropijom i humanidua, autora Ahmeta M. Rahsupruge veine tarnim radom. Naravno vomanovia, gdje junak knjige, predsjednika lonterski... Kakav uzor daje Avdagin Hamza, vojni invalid drava Bakir podmlatku stranke i heroj u jednom bosanskom gospoa Sebija koju vodi i mladima uope. restoranu u Chicagu, netom Izetbegovi Sve je to tako jeftino i proposlije rata sugovorniku kae: ne bi bavila vidno. Koliko funkcija, imet...A zna li po emu e ostafilantropijom i ka, utjecaja i novca je dosta? ti nai poznati? Po tome to humanitarnim Da li uope moe biti dosta? nisu znali. Po tome to su od radom. Naglaavanja radi i opisa SDA, od njene istorijske ulojadnog stanja ministrovanja ge na ouvanju muslimanskog naih ministara, dotaknut naroda u Bosni, napravili emo se i sadanjeg ministra partiju p j za uhljebljavanje j j j desigurnosti BiH, Fahrudina Radonia Crvenog raka, koji jo vie setak familija i njihovih prijatelja. to kota i kotat e prije svih upravo Bo- su tu ideju prve muslimanske stranke njake. Svojim tabloidnim glasilom, zlim od Drugog svjetskog rata naovamo do te j isprofanisali p f da e izgubiti g sljede j e Dnevnim avazom, razraunava se sa svim mjere neistomiljenicima. Bonjacima izmilja izbore. to su, prvi put u pisanoj istoterorizam i vezuje ga za sami bonjaki riji svijeta, izbacili slogan: Ili poteni politiki vrh. Politika Dnevnog avaza nesposobnjakovii ili sposobni lopovi. I usmjerena je na konstantne napade na to su se opredijelili za, navodno, sposobdokazane prijateljske zemlje: Tursku, ne lopove... A to se tie predsjednika... Saudijsku Arabiju i Iran. Svi poslovni, - Misli da na Predsjednik krade? kulturni i politiki kontakti pojedina- - Ne mislim. Ja znam da on ne krade. ca i elita sa ovim zemljama redovno se Ali znam i da novine mjesecima piu o sataniziraju, osuuju, a njihova pomo kriminalu pojedinaca iz vlasti i to sa njiBosni i Hercegovini se minimizira. Za- hovim punim imenom i prezimenom. A malo pa da upravo te zemlje, po pisa- on? Nita. Nema nita! U zatvor mora nju Dnevnog avaza, nisu krive i za rat, ili novinar ako lae ili ministar ako kragenocid i Dejtonski sporazum. Zamalo! de. Evo vam Amerike. Sve moe dok ne Radoni sa svojim Dnevnim zlom doe u javnost. A onda si naj... bez obvodi politiku politikog i ideolokog zira da li si Predsjednik ili izbjeglica... konstrukta, putem kojeg se neselektivno (www.bosnjaci.net)
22. mart - 10. dumade-l-ula

43

Zelena transferzala
Gora

Sto muhadirskih godina

o propasti Otomanske imperije 1912. godine Gora je bila duhovna i geografska cjelina, a nakon toga se nala na mjestu gdje se uspostavljala granica izmeu Albanije i Srbije. Londonskim mirom kojim je izvrena podjela teritorija, potvrena Bukuretanskim dogovorom 1913. godine, devet goranskih sela pripalo je Albaniji. Konana podjela je uslijedila marta 1923. godine kada je definitivno uspostavljena granica izmeu Albanije i Kraljevine SHS. Ovom podjelom najvei dio Gore pripao je Kraljevini Jugoslaviji (21 selo), a manji dio Albaniji (9 sela). U vrijeme turske uprave bilo je pojedinanih sluajeva iseljavanja, ali broj stanovnika koji je Gora imala do 1912. godine pokazuje da je situacija bila dosta stabilna i da prelazak na islam nije mogao biti uzrokom masovnijeg iseljavanja, ve je, nasuprot, doprinosio stabilizaciji i odranju stanovnitva. Osim toga, poznato je da je u Gori, prije prelaska na islam, bio rairen jak bogumilski pokret. U periodu od 1912.-2012. godine Goru je zahvatilo vie talasa iseljavanja. Migracioni pravci se do 60-tih godina XX vijeka odvijaju iskljuivo prema Turskoj, dok su zadnjih decenija migracije usmjerene prema zemljama regiona i Zapadne Evrope. U jesen 1912. godine poinje Prvi balkanski rat kada Goru zaposjeda srpska vojska. Gora se nala na popritu oruanih sukoba koji su se vodili na liniji uspostavljanja granice izmeu Srbije i Albanije. U novembru 1912. godine srpska vojska je izvrila veliki pokolj nad albanskim stanovnitvom Kosova, pa i ire, o emu ima dosta podataka u raznim dokumentima i novinskim zapisima u evropskoj tampi. Procjenjuje se da je u kosovskom vilajetu ubijeno izmeu 12 i 25 hiljada Albanaca. U septembru 1913. godine izbila je albanska pobuna koja nije zaobila ni Goru. Tokom operacija za uspostavljanje granice prema Albaniji, srpska vojska je izvrila i nekoliko zloina i masakara nad nedunim i preplaenim stanovnitvom Gore. To je jo vie pojaalo nesigurnost i ubrzalo iseljavanje u Tursku koje e u narednim decenijama imati dimenzije egzodusa. Najvei masakr je izvren u Restelici gdje je ubijeno izmeu 10-13 mjetana. U Kruevu, na mjestu zvanom Mlake, ubijeno je 9 lanova porodice Gazi. U cjelokupnoj historiji Gore Prvi svjetski rat e ostati zapamen po najveim stradanjima i muhadirluku koji se dogodio tokom nekoliko ratnih godina. Gora se ponovo nala na udaru mnogih vojski i pljakaa (haHrvatska

ramija). Broj stanovnika je manji u svim selima Gore, ali najvee smanjenje bilo je u Brodu, Restelici, Zlipotoku, Kruevu i Rapi. U svim selima Gore je broj stanovnika 1921. godine bio manji u odnosu na onaj iz 1913. godine. U ovom periodu dogodio se prvi muhadirluk, a u kasnijim decenijama dogodie se jo tri, tako da se XX vijek u Gori moe nazvati vijekom muhadirluka. Tridesetih godina XX vijeka Goru je zahvatio jo jedan iseljeniki talas. Za vrijeme Drugog svjetskog rata Gora je prola relativno dobro i bez mnogo rtava. Istina bilo je siromatva i gladi, ali u poreenju sa Balkanskim ratovima i Prvim svjetskim ratom ovo je bilo neuporedivo bolje vrijeme. U ovom periodu su i u kosovskom dijelu Gore radile albanske kole jer je uspostavljena vlast Velike Albanije. Period poslije 1948. godine je bio veoma teak i u kosovskom dijelu Gore. Nastupa vrijeme otkupa i oduzimanja oruja od stanovnitva. Tih nekoliko godina ljudi su ponovo preivjeli glad. Na popisu koji je odran 1948. godine Gorski srez, koji obuhvata Goru i Opolje, p j ima ukupno p 20.140 stanovnika. Od tog broja su se 12.048 izjasnili kao iptari, 6.697 neopredijeljeni j muslimani, 1.393 kao Srbi i Crnogorci. g Interesantno j je da se u isto gorskim optinama kao iptari izjasnilo 21,5%, neopredijeljeni muslimani 61,7%, dok kao Srbi i Crnogorci 16,8 %. Period od 1956.-1966. zapamen je po surovoj vladavini Aleksandra Rankovia. Tada se dogodio jo jedan veliki iseljeniki talas prema Turskoj. I ovoga puta najvie iseljenih je bilo iz Broda (u kojem se na popisu stanovnitva 1953. godine 80% stanovnika deklarisalo kao Turci), zatim iz Kukaljana, Rape, Zlipotoka, Krueva, dok je iz ostalih sela bilo manje iseljenih. Iseljavanje stanovnika Gore nije prestalo do danas. Prema podacima Kancelarije lokalnih zajednica u 2008. godini na podruju Gore je ivjelo manje od 10 hiljada stanovnika.

Poetkom maja sveano otvaranje Islamskog centra u Rijeci

ijeka ljepotica e, uz Boiju pomo, biti sveano otvorena u subotu 04. maja 2013. godine. U srijedu, 13.03.2013. godine, u Islamskom centru Rijeka, nakon sastanka sa IOM Rijeka, odrana je konferencija za novinare na kojoj je govorio predsjednik Meihata IZ-e u Hrvatskoj, muftija dr. Aziz ef. Hasanovi. Muftija dr. Hasanovi je u svom izlaganju za medije naglasio da su ovo povijesni dani za Islamsku zajednicu u Hrvatskoj a posebno za Medlis IZ-e Rijeka kada se po prvi put javno obznanjuje datum sveanog otvorenja Islamskog centra zakazanog za 04. maja 2013. godine. Otvorenje Islamskog centra u Rijeci e biti najvei dogaaj za Islamsku zajednicu u Hrvatskoj pa i ire za 2013. Muftija je takoer naglasio da e sveanom otvorenju Islamskog centra prisustvovati veliki broj uglednika kako iz R Hrvatske tako i iz cijelog svijeta a kao specijalni gost i izaslanik emira Qatara e biti ministar vakufa drave Qatar, Gajs bin Mubarek Al Quwar koji e Islamski centar sveano i otvoriti. Muftija je pozvao sve da se odazovu sveanom otvorenja Islamskog centra i time budu dio cere-

monije koja e se pamtiti. Gospodin Irhad Mehelji je kazao nekoliko rijei o tehnikim stvarima objekata i trokovniku Centra. Glavni imam rijeki je ukazao na vanost Centra i jednog ovakvog objekta koji za sve muslimane Rijeke pa i ire e biti duhovna oaza u kojem e napajati svoje due ali Islamski centar e biti i mjesto za sve dobronamjerne ljude koji e rado doi i razgledati ljepote Centra. Predsjednik j IOM Rijeka, j Ekrem Budimli j je naznaio brojnost j muslimana u PG-i spomenuvi p da p po p posljednjem j j p popisu p stanovnitva iz 2011. godine u PGi ima 10.680 muslimana raznih nacionalnosti (Bonjaka, Roma, Albanaca, Turaka, Arapa, Hrvata, Goranaca i dr.), a u samom gradu Rijeci ih je negdje oko 6.000.

22. mart - 10. dumade-l-ula

44

Prizren

Uestali napadi na Bonjake

onjaci u Prizrenu su zabrinuti zbog posljednjih dogaaja u kojima su polomljena stakla na jednom lokalu i dvije bonjake kue i napadnut Bonjak V. Rahmani, kome su prijetili i vatrenim orujem u Novom naselju, gdje ivi veliki broj ove najbrojnije manjinske zajednice. Dezair Murati, predsjedavajui koalicije Vakat istie da je ovo jedna od tamnih stranica koje se deavaju u zadnjih nedjelju dana u regionu Prizrena i da oekuju reakciju regionalnog direktora policije kao i Ministarstva unutranjih poslova u Pritini da urgentno pronau poinioce. Nama je prevashodni zadatak da se panika koja se stvorila na neki nain svede na razumnu mjeru jer je u narodu stvoreno ogorenje i razoarenje sporim radom i samim tim sporim reagovanjem naih politikih predstavnika u konkretnim sluajevima, rekao je Murati. Predsjednik Demokratske stranke Bonjaka (DSB) Rasim Demiri eli da vjeruje da posljednji dogaaji nisu upereni protiv bonjake zajednice i da nisu etniki motivisani. Traili smo od direktora regionalne policije ee policijske patrole u naseljima gdje je bonjako stanovnitvo u veini i kako bi se ovo to se deavalo u zadnje vrijeme sprijeilo. Drago bi mi bilo saznanje da takve stvari nisu etniki motivisane i da to nije upereno protiv bonjake zajednice, jer ovakvih i slinih dogaaja imamo svuda u gradu, rekao Demiri. Crna Gora

Predsjednica Nove demokratske stranke (NDS) Emilija Redepi osuuje svaki vid nasilja koji ugroava sigurnost i bezbjednost svih graana a prije svega pripadnika bonjake nacionalne zajednice u regionu Prizrena. Ovo to se deavalo ovdanjim Bonjacima u posljednjih par nedjelja jeste za svaku osudu. Ja sam iste te veeri kada su polomljena stakla na lokalu jednog uglednog Bonjaka u naselju Nova kola gdje u veini ive Bonjaci, gdje i ja ivim, pozvala direktora Regionalne policije u Prizrenu kako bi se reagovalo na te dogaaje. Povodom ovih dogaaja reagovau i za skuptinskom govornicom u Parlamentu Kosova u vezi bezbjednosnog stanja bonjake zajednice, istakla je Emilija Redepi. (www.info-ks.net)

Njegoeva ideoloka uloga u genocidu nad Bonjacima

arednih dana Crna Gora obiljeava dva vijeka od roenja Njegoa. Petar II Petrovi Njego, roen na Njeguima, porijeklom iz Bosne i Hercegovine, iz okoline Travnika, bio je jedan od najpoznatijih pjesnika, ne samo u regionu ve i ire, vjerski i svjetovni poglavar naroda u Crnoj Gori. Najpoznatije Njegoevo djelo huka na genocid nad muslimanima, naroito nad Bonjacima. Njego je bio inspiracija mnogima i tokom protekle agresije na Bosnu i Hercegovinu kada su kretali u genocid nad Bonjacima. Meunarodni nauni skup na temu Idejna i politika osnova kontinuiranog genocida nad Bonjacima u BiH, Crnoj Gori, Srbiji i Kosovu sluaj Njego, bit e odran 14. i 15. juna ove godine u Sarajevu. Tim povodom, u nedjelju je u Sarajevu odrana konferencija za medije na kojoj su se novinarima obratili predsjednik Naunog savjeta simpozija, akademik Muhamed Filipovi i predsjednik Bonjakog pokreta za ravnopravnost naroda Sejfudin Toki, u svojstvu predsjednika Organizacionog odbora naunog simpozija. Od 1699. godine kada je poinjen prvi genocid nad Bonjacima, pa do posljednjeg genocida 1995. poinjeno je 10 genocida. Zajedniki je stav da je historija na ovim prostorima krivotvorena i stoga je cilj naunog skupa da se doe do historijske istine. Srbija

U Novom Pazaru Duka sa 70 godina prihvatila islam i postala Emina uanka Osmanovi (70), roena Stefanovi, sino, nakon akam-namaza D u Altun Alem damiji, pred imamom hafizom Irfan-ef. Maliem, prihvatila je islam svjedoenjem ehadeta i prihvatanjem islamskog imena Emina.
22. mart - 10. dumade-l-ula

45

Zloin
Svjedoenje Srba o ratnim zloinima nad Bonjacima - Transkripti sjednica Vrhovnog savjeta odbrane SRJ

U agresiji na Bosnu i Hercegovin Hercegovinu u uestvovalo je

2.664 profesionalnih profesionalnih podoficira podoficira i oficira Vojske Jugoslavije
Nastavljamo sa objavljivanjem svjedoenja Srba o ratnim zloinima nad Bonjacima tokom agresije na Bosnu i Hercegovinu. Svjedoenja koja emo objaviti u nastavku su transkripti sa sjednica Vrhovnog savjeta odbrane tadanje SRJ a koji su objavljeni u Hagu u procesu suenja Momilu Periiu
Pripremio: Ramiz Hodi rpsku stranu prie o ratnim zloinima nad Bonjacima nastavljamo objavljivanjem transkripta sa sjednica Vrhovnog savjeta odbrane tadanje SRJ a koji su objavljeni u Hagu u procesu suenja Momilu Periiu. Transkripte koje emo objavljivati u nastavku prenosimo sa stranice agencije Sense i E- novine. Sjednica Vrhovnog savjeta odrana 18.01.1995. Sjednica je poela s radom u 11,30 sati. Prisustvovali su: Zoran Lili, predsednik SR Jugoslavije predsjednik Vrhovnog savjeta odbrane; Slobodan Miloevi, predsjednik Republike Srbije i Momir Bulatovi, predsjednik Republike Crne Gore - lanovi Vrhovnog savjeta odbrane; dr Radoje Konti, predsjednik Savezne vlade; Pavle Bulatovi, savezni ministar odbrane; general-pukovnik Momilo Perii, naelnik Generaltaba Vojske j J Jugoslavije; g j i general-major Slavoljub ui, naelnik Vojnog kabineta predsjednika SR Jugoslavije. j MOMILO PERII: Mi imamo ukupno 615.000 vojnih obveznika s kojima moemo popunjavati jedinice Vojske Jugoslavije. U ratu je uestvovalo 244.000, zemljoradnici su uestvovali u broju od 82.000, studenti 29.000, tako da je taj prostor suen. Ja u kasnije, u finalnom prijedlogu, insistirati da se, ako je mogue, u narednom periodu oslobodimo od obaveze nepozivanja, nego da i te ljude pozivamo. SLOBODAN MILOEVI: Mi moramo da promijenimo i tu kvalifikaciju i rei: koji su uestvovali u borbenim dejstvima. Uee u ratu po tome znai - kogod se zatekao van granica sadanje Jugoslavije u vrijeme krize, on j je kvalifikovan kao uesnik rata!? MOMILO PERII: Jasno je, gospodine p p predsjednie! j SLOBODAN MILOEVI: To je 244.000 ljudi!? Da je ratovalo 244.000 ljudi, ne bi bilo rata; o tome se radi! SLOBODAN MILOEVI: Mi smo uradili sve to je bilo mogue da to pomognemo. Vojska Republike Srpske tu nije djelovala kao faktor koji bi u pravcu traenja mirovnog rjeenja izvrio bilo kakav unutranji pritisak. Naprotiv, ak mislim da se oni i sa vojnikog stanovita u ovom trenutku ponaaju krajnje neracionalno. Jer, meunarodna zajednica je ponudila rjeenje pola-pola, iskljuivo na bazi injenice da je postignuta vojna pobjeda u ratu! Da nije postignuta vojna pobjeda, nikada meunarodna zajednica ne bi izala sa prijedlogom da se podijeli teritorija Bosne i Hercegovine pola-pola, koja u istoriji nikada nije bila teritorija na kojoj je bilo srpske drave. Nerealne ambicije da se zahtijeva da dvije treine stanovnitva koji ine Muslimani i Hrvati u krajnjem sporazumu mirovnom dobiju manje od polovine, predstavija ogromnu opasnost za cio region; pogotovo, to mi ovdje koji sigurno ne navijamo ni za Turke, ni za ustae, ne moemo apsolutno ni mi sami, koliko god bili subjektivni, da ocijenimo da nama pripada vie od polovine teritorije Bosne i Hercegovine, gdje srpski narod predstavlja samo jednu treinu, a ponuena je polovina; s jednim dobrim izgledom, u fazi daljih pregovora, da se to neto ak i uvea, s obzirom na mogunosti nuenja nekih za Muslimane vitalnih taaka za neto vee teritorije upisane u njihovu kartu. Ukoliko se sve snage ne okrenu ka iskoriavanju ove velike prilike da se zakljui mir, bie ugroeni svi rezultati rata! I bie ugroena vojna pobjeda i rezultati vojne pobjede; i bie ugroena mogunost formiranja Republike Srpske! Za ovim stolom dobro znamo
22. mart - 10. dumade-l-ula

s ime oni tamo raspolau, s ime mi ovdje raspolaemo; djeli toga smo maloas ovdje vidjeli. Sve to zajedno, apsolutno, ne moe predstavljati osnovu za zakljuak da je dopustivo nastaviti rat, ak i u sasvim suenom razmatranju na vojni aspekt stvari, a potpuno suludo ga nastaviti ako se proiri razmatranje na politiki aspekt stvari, iz koga se vidi da ponueni mir predstavlja jedno ogromno dostignue koje ne bi smjelo da se prokocka. Prema tome, apsolutno, svaki na potez i svaka naa odluka i danas i dalje mora da bude prema tome usmjerena. Mislim da to treba da bude naa potpuno jasna orijentacija. Jer, ako nas oni gurnu u ova razmatranja na niem nivou, koja polaze od pogrenih pretpostavki da sada treba pripremiti neki novi rat i njegov nastavak, onda mi neemo daleko dogurati. Tim prije to taj novi rat nee biti nametnut voljom druge strane, nego potpunim sljepilom upravo ove nae strane. Zato, mislim da ovo treba na jedan mnogo drugaiji nain da se definie. Posebno to bi u tom sluaju bila radikalno smanjena i opasnost hrvatskog napada na Republiku Srpsku Krajinu. I, drugo, zbog ovog vrlo rizinog poteza koji je Tuman preuzeo da ne obnovi mandat UNPROFOR-a poslije 31. marta - to znai jo za tri mjeseca poslije toga, odnosno da kroz est mjeseci prestane mandat UNPROFOR on se istura kao odgovoran i Hrvatska za moguu ratnu eskalaciju. To znai da ne bi mogao da ima onaj stepen meunarodnog razumijevanja koji je do sada neopravdano veoma iroko iskoriavan. MOMIR BULATOVI: Slaem se sa ovim to su govorili predsjednici Miloevi i Konti. Meni stvarno nikad nije jasna ova raunica, iskreno da kaem. 1993. godina je bila najtea godina za Vojsku Jugoslavije, 1994. relativno uspjenija. Danas se, istovremeno, suoavamo sa problemom nedovoljnog broja vojnika - znai, nikad manji broj nee da bude loeg odaziva vojnika po ugovoru, nemogunosti pozivanja rezervista itd., u situaciji kada je budet objektivno vei. Mi dolazimo u situa-

46

ciju sada da su nae rezerve svedene na nulu!? Iskreno da vam kaem, znajui to malo iz ekonomije, to mi ne dri vodu! S druge strane, mislim da je loa logika koja nama kae: mi smo konstituisali nae potrebe na ovom nivou; vi ste nam dali toliko sredstava i mi emo to potroiti za tri ili etiri mjeseca i onda se suoimo sa injenicom koja ne ide nikom u prilog, a to je: nemamo goriva, nemamo hrane, nemamo odjee! Oficiri JA

MOMIR BULATOVI: ta predlae? PAVLE BULATOVI: Ako hoemo da ih drimo tamo, onda ih moramo plaati . MOMIR BULATOVI: Ako ih ne platimo, oni e nas tuiti sudu? PAVLE BULATOVI: I, dobie! MOMIR BULATOVI: Pa e dokazati da mi, u sutini, imamo tamo nae oficire!

ZORAN LILI: Dobro, predlaem da preemo na treu taku: informacija oko oficira u 30. i 40. Kadrovskom centru. General Perii je zatraio da to stavimo na dnevni red, obzirom da ima mnogo rodbine koji svakodnevno interveniu u Generaltabu i kod njega dolaze, obzirom na na stav da im se isplauje po jedan prosean lini dohodak. Ovdje je dato nekoliko prijedloga. Izvoli, Momo! MOMILO PERII: Rjeenje je donijeto kakvo je donijeto. Sada oni vre pritisak na Generaltab da se taj status rijei drugaije. Ja sam ovo stavio na dnevni red, jer je u vaoj nadlenosti da odluite ta da radimo. Napomenuo bih: u ovakvom tekom stanju budeta, sa ovim ljudima je stanje jo tee. Meutim, s obzirom da su oni poslati tamo - to iz SFRJ, to iz SRJ - imaju i odreene zakonske osnove da trae da im mi rijeimo status; ak se neki pripremaju i

da tue SRJ zato im ne daje to i to! Sutina problema zato sam ovdje stavio na dnevni red - to predsjednik Miloevi vie zna - jeste da su ti ljudi nama jo uvijek neka vrsta uzdanice i brane da se Vojska Republike Srpske ne prevede u vojsku SDS-a ili etniku vojsku. Jer, gro tih ljudi je vezan za SRJ i na opciji je dravne politike SRJ; i nikako se ne miri sa onom tamo p politikom. ZORAN LILI: Obzirom na injenicu da veina njih ovdje ima porodicu radi se o 2.664 profesionalnih podoficira i oficira, od 4.346 koji su bili na platnom spisku u 30. Kadrovskom centru, ostalo su civilna lica - mislim da bismo mogli da podrimo ovaj prijedlog da se isplati, ali do nivoa plate koji imaju nai oficiri ovde i da se isplauje iskljuivo porodicama u Beogradu. To automatski eliminie one koji su odluili da tamo ostanu i da budu na platnom spisku nekog drugog, a ima i toga! To je razlika od 28 miliona i 300 hiljada, minus onih 12 miliona? PAVLE BULATOVI: Meni se, prvo, postavlja pitanje da li smo sa ovom odlukom postigli cilj koji smo htjeli mislim na postojeu odluku. Mislim da nismo postigli cilj. Ako sada hoemo da postignemo puni cilj, znai, ako hoemo da ti oficiri odnosno profesionalni vojnici koji su tamo budu jezgro neke nae vojske u Vojsci Republike Srpske, onda ih moramo tretirati na isti nain kao vojnike ovdje.
22. mart - 10. dumade-l-ula

MOMIR BULATOVI: ta predlae? PAVLE BULATOVI: Ako hoemo da ih drimo tamo, onda ih moramo p plaati. MOMIR BULATOVI: Ako ih ne platimo, oni e nas tuiti sudu? PAVLE BULATOVI: I, dobie! MOMIR BULATOVI: Pa e dokazati da mi, u sutini, imamo tamo nae oficire! Ako mi sada dopustimo da se sudi dravi Jugoslaviji zbog toga to nije isplaivala plate svojim oficirima koji ratuju u Republici Srpskoj, taj in moe da ima katastrofalne p posledice! SLOBODAN MILOEVI: Kao to si rekao, to je jako sloeno pitanje. Jer, lako bi ga bilo rijeiti ako bismo mi ili u okvirima ove argumentacije koju iznosi Momilo i koja je sasvim u redu sa stanovita pozicije tih ljudi tamo - ako se zanemare svi ovi drugi politiki aspekti. Meni je jasno da su Mladi i njegovi saradnici u tekoj situaciji i da budu manipulisani od strane rukovodstva na Palama; i dolazi u jednu poniavajuu situaciju da ne moe tamo nita da uradi sa ovakvim materijalnim stanjem. Sa tog stanovita, postoje svi razlozi da im se pomogne. S druge strane, potpuno stoje ove tvoje primedbe (obraa se predsjedniku Bulatoviu) u pogledu statusa, s obzirom na injenicu da ne moemo da tretiramo da je to dio nae Vojske, ako on ni u kom sluaju funkcionalno nije vezan za ovu Vrhovnu komandu, nego vezan za realizaciju jedne politike koju mi cijenimo kao pogibeljnu za itav narod tamo. Onda dolazimo u potpuno kontradiktornu situaciju - da pomaemo ostvarivanje pogrene politike!

47

Islamnet
Deseta godinjica od ejh Selman el Auda: Reforme poetka amerike agresije drutva ili nasilna revolucija oznati saudijski islamski alim ejh Selna Irak Pman b. Fahd el Auda putem drutvene
Irak Saudijska Arabija

vog mjeseca navrava se deset godina od invazije SAD na Irak. ta je donijela ta odluka u protekloj deceniji? Jo vanije, ta je ta odluka, zapravo, proizvela? Rijetki su oni u svijetu koji vide bilo kakvu korist od ameriko-saveznike agresije na Irak. Meutim, kada su posljedice u pitanju one su suvie strane za Iraane. Prema procjenama, Amerika i njeni saveznici ubili su oko 150.000 Iraana. Naalost, veliki broj Iraana i danas trpi posljedice rata. Osim Iraana direktne posljedice ovog bespotrebnog rata osjetili su i Amerikanci. Prema zvaninim informacija, u Iraku je poginulo 4.488 amerikih vojnika, dok je 32.000 amerikih vojnika tee i lake ranjeno. Sjedinjene Amerike Drave potroile su 1.700 milijardi dolara na direktne trokove rata u Iraku, kao i jo dodatnih 490 milijardi dolara na odtete ratnim veteranima. Amerika je ratovala na kredit, pa bi ukupni trokovi u naredne etiri decenije mogli da porastu na preko est biliona dolara. SAD skoro nita nisu dobile ratom, dok je iraki narod potpuno traumatiziran zbog invazije i njenih posljedica. U meuvremenu, u rekonstrukciju Iraka je uloeno 212 milijardi dolara, ali taj novac je najveim dijelom otiao na bezbjednosne strukture, a veliki dio je nestao u malverzacijama i pljaki. Irak je danas jedna od najnesigurnijih zemalja. Budunost Iraka je neizvjesna, narod je svakodnevno izloen brojnim iskuenjima.

mree Twitter uputio je ovih dana otvoreno p pismo saudijskom j narodu, odnosno saudijskim vlastima. ejh Selman upozorava da bi se Saudijska Arabija mogla suoiti sa nasilnom revolucijom ukoliko se uskoro ne sprovedu potrebne drutvene reforme. U nastavku prenosimo sadraj otvorenog pisma ejha Selmana. Prijatelj vam je onaj ko vam se obraa iskreno. Racionalni ljudi cijene istinu bez obzira ko je govori. Govorimo o naciji koju volimo i za iju budunost smo podjednako zabrinuti. Moramo zatititi sva dobra koja smo postigli, u suprotnom alternativa je haos, dezintegracija i razdor. Nai sugraani su isti kao i ostali ljudi u svijetu; oni imaju svoje ambicije, zahtjeve i svoja prava. Oni nee utjeti zauvijek ako im se stalno negiraju potrebe i prava. Tokom proteklog vremena nakupilo se dosta negativnih osjeanja. Ovdje prenosim ono to su mi mnogi ljudi rekli iz razliitih sektora i regiona naeg drutva. Kada se ljudi prestanu bojati onda moete od njih oekivati da urade bilo ta, a ako njihova ljutnja dostigne kritinu taku tada ih nita nee moi smiriti. Kada je temperament visoko izraen tada vjerski, politiki i kulturni simboli gube svoju vrijednost. Masa na ulici preuzima kontrolu. U nastavku otvorenog pisma ejh Selman navodi neke od slabosti saudijskog drutva, naroito slabosti i nepravde p koje j implementira saudijska vlast. ejh se posebno osvrnuo na stanje u saudijskim zatvorima. Napominjemo da je ejh Selman na vlastitoj koi osjetio kako je biti u saudijskim zatvorima. Poznato je da je ejh Selman odleao pet godina zatvora, od 1994. do 1999., a zbog pozivanja na politike reforme. Ko god je bio sumnjiv strpan je u zatvor. Iako je trebalo iskoristiti priliku i osloboditi osumnjiene koji su nevini, naalost to se nije dogodilo. Zatvorski sistem nije pokazao nikakvu strategiju u radu sa zatvorenicima. Konsenkvence takvog stanja je rairena mrnja, osvetoljubljivost i militantnost meu zatvorenicima. Ja podravam zatvorenike iako su mnogi od njih razoarani sa mnom. Neki koji su osloboeni estoko i buno su reagirali napadajui na mene. Bez obzira na to, moja obaveza je da stanem u njihovu zatitu. Ljudska prava nisu predviena samo za one koji se slau sa nama. Mnogi lanovi kraljevske porodice razoarani su kako se upravlja naim zatvorima. Ne postoje jasni propisi i institucije za normalizaciju postupaka prema zatvorenicima. Sve se rjeava od sluaja do
22. mart - 10. dumade-l-ula

sluaja. Obavijeten sam o okolnostima u kojima su zatvorenici ozbiljno fiziki ozlijeeni, neki su i umrli, neki su doivjeli teka psihika zlostavljanja, vrene su opstrukcije i sprjeavanje sprovedbe sudskih presuda o putanju na slobodu zatvorenika. O ovim sluajevima jo nismo dobili jasna pojanjenja. Opasno je dovoditi ljude u stanje u kojem oni zakljue da nemaju ta izgubiti. Na kraju ovog dijela pisma ejh Selman se kritiki osvre na policiju i sudstvo. Biro za istrage u potpunosti kontrolira sistem prislukivanja, hapenja, sudskih procedura i kaznenih presuda. Ovo ima za posljedicu negiranje mnogih ljudskih prava osumnjienih lica. Kada policijski slubenik kri prava zatvorenika on se kocka sa budunou cijele nacije. Ne smije se dozvoliti da neko ode u zatvor bez jasnih dokaza protiv njega. Ovo se mora rijeiti odmah. U nastavku ejh Selman prelazi na ulogu medija. Sigurnosne brigade na Twitteru i kvazi vladini mediji svakog onoga ko ih iskreno savjetuje oznaavaju kao provokatora i svaki poziv na reforme predstavljaju kao lini interes. Uprkos tome, naa javnost postaje sve svjesnija. Kada ljudi izgube vjeru u svoje sigurnosne agencije nemogue je te agencije j g j p predstaviti kao p pouzdan izvor informiranja. ejh posebno kritizira sraman odnos prema onima koji su poginuli u dihadu. Na horizontu su dim i praina. Opravdano smo zabrinuti ta se krije iza. Ako sigurnosne agencije pootre svoju politiku to e samo pogorati stanje i iskljuiti svaku nadu za reforme drutva. Nakon to smo toliko dugo ekali, recite nam ta je garant da poinje novo doba. Umirite na cinizam iznenaujui nas pozitivnim i neoekivanim vijestima. Kada su vrata zakljuana oni koji su oajni prestaju razmiljati o pozitivnim i negativnim stranama svojih djela. Na kraju pisma ejh Selman zakljuuje. Mnogi graani se boje anarhije i bezakonja. Da bi se njihov strah umirio potrebne su realne reforme, i to reforme u kojima e uestvovati i graani. Normalni ljudi ne ele da nasilje postane njihov model izraavanja. Kada se revolucija gui oruani konflikt se sam javlja. Jedina solucija je poduzimanje mudrih i pravovremenih odluka prije nego nasilje postane prihvatljivo. Treba iskoristiti priliku za pravovaljane akcije dok ne bude kasno. Vrijeme je ma sa dvije otrice ono moe biti na vaoj strani ali i protiv vas.

48

Holandija

Premijer Erdogan trai od Holandije da vrati djeaka Junusa Andrej Panin ubijen jer urski premijer Recep Tayyip Erdo- jene djece ivi sa kranskim identitetima T gan naloio je svojoj vladi da pokre- ili su dati na usvajanje i hraniteljsku bri- je Ruse pozvao da prime ne kampanju vraanja turske djece koja gu homoseksualnim partnerima. Ankasu usvojena u europskim zemljama. Na- ra zahtijeva da se djeca turskog porijekla islam ime, nedavno je jedna porodica turskih daju na usvajanje samo muslimanskim
imigranata u Holandiji zatraila pomo od premijera Erdogana a nakon to su saznali da je njihov devetogodinji sin Junus dat na usvajanje Holanankama koje su u lezbijskom braku. Prema pisanju lista Die Welt t, holandska socijalna sluba je spomenutoj turskoj porodici oduzela sina Junusa kada je on imao est mjeseci. Navodno, razlog oduzimanja Junusa bilo je zlostavljanje njegovih roditelja. Prema podacima Komisije za ljudska prava Parlamenta Turske najmanje pet hiljada djece turskog porijekla ivi sa hraniteljskim porodicima ili je usvojeno. Mnoga od usvoporodicama. Premijer Erdogan narednih dana posjetit e Holandiju. Premijer Erdogan je obeao da e o sluaju usvajanja Junusa razgovarati sa holandskim premijerom Markom Rutteom.

Rusija

Saudijska Arabija

Na prekrivau Kabe ima 150 kilograma zlata i srebra

vake godine saudijsko ministarstvo za had prekrije Kabu sa novim prekrivaem. Ovaj proces ima nekoliko veoma zanimljiv dijelova. Prvo prekrivanje Kabe izvreno je u predislamsko doba. Muhammed, a.s., i muslimani u Mekki nisu sudjelovali u pokrivanju Kabe sve do osvajanja grada 630. godine po miladu (7. po Hidri), jer im vladajue pleme, Kurej, nije dozvoljavalo da to uine. Kada su muslimani zauzeli Mekku odluili su da ostave Kisvu i ta Kisva je prekrivala Kabu sve do momenta kada je jedna ena svjetiljkom sluajno zapalila. Nakon ovog dogaaja Muhammed, a.s., je dao da se Kaba prekrije bijelim jemenskim brokatom. Sve do 1340. godine Kisve su bile izraene samo od platna. Od te godine zapoinje tradicija veza kuranskih ajeta. Kralj Abdul Aziz bin Saud je naredio 1926. da se izgradi tvornica za proizvodnju Kisve i prvi pokriva Kabe je proizveden te iste godine. Trebalo je vie od 100 tkalja da tokom cijele godine tkaju tkaninu na drevnim stanovima kako bi izvezli velianstvenu kaligrafiju. Godine 1937. tvornica je zatvorena zbog koritenja zastarjele tehnologije. Nakon duge pauze 1962. godine, u predgrau Mekke je ponovno otvorena. U tvornici radi 240 zaposlenika. Za izradu Kisve uvoze se najbolje svile iz Italije i Njemake. Uz pomo specijalnih deterdenata i sapuna od posebnog maslinovog ulja svila se pere i uklanja zatitni vosak. Svila se nakon toga izlae na visoku temperaturu od 90C i pere nekoliko puta da bi dobila

svoju prirodnu boju. Najbolji rezultati se postiu kada se svila boji preko svoje prirodne boje. Dizajniranje i vezenje kuranskih ajeta je kompjuterizirano. Jedinstvena veza postie se u nekoliko faza. Prvo se pamuni konac za ivanje, sa kuranskim natpisima i ukrasima utiskuje na platno. Tada se po njemu nanosi vez od utog pamuka. A potom se veze sa srebrnim i zlatnim nitima. Ovaj vez ima debljinu oko 2 cm. Kisva se obino predaje na prvi dan mjeseca zu-l-hiddeta, kako bi Kaba biti spremna za deveti dan zu-l-hiddeta, u Danu kada milioni hadija budu stajali na Arafatu tako da se osigura da Kaba izgleda elegantno sljedeeg dana, na prvi dan Kurban-bajrama. Dan ranije (8. zu-l-hiddeta), kada hodoasnici krenu na Minu, stara tkanina se tradicionalno skida sa Kabe. Dananja Kisva je napravljena od 670 kg iste svile, 150 kg zlata i srebra koji se koriste za graviranje kuranskih ajeta na platno. Povrina platna je 658 kvadratnih metara, a sastoji se od 47 komada, svaki duine 14 metara i irine 95 cm. Cijena izrade iznosi oko 4,5 miliona dolara.

redinom ovog mjeseca u Moskvi je ubijen popularni ruski filmski glumac Andrej Panin. Kako izvjetavaju pojedini ruski mediji Andrej Panin je ubijen hladnim orujem, odnosno noem. Ubice su Panina izboli noem ak oko sto puta. Moskovska policija ubistvo Andreja Panina ne tretira kao ubistvo, za njih je Andrej Panin se sam smrtno povrijedio prilikom pada u svom stanu. Meutim, pojedini ruski mediji proteklih dana objavili su zanimljive informacije koje otkrivaju da je Panin ubijen a da je motiv ubistva njegov poziv Rusima da svi prihvate islam. Ovu preporuku ili poziv u islam svojim zemljacima Rusima Andrej Panin uputio je neposredno prije ubistva u intervjuu za moskovski sedmini list Argumenti sedmice. Naime, Andrej Panin je u spomenutom intervjuu kritizirao Rusku pravoslavnu crkvu i rusko drutvo nakon ega je rekao: Ja mislim da svi mi trebamo prihavtiti islam. Prema jednom broju ruskih medija ova izjava je mogui razlog to je Panin izboden na smrt. Pravoslavni ekstremisti u Rusiji poznati su po ovakvoj vrsti zloina. Sumnja se da pravoslavni ruski ekstremisti stoje iza nedavnih ubistava uglednih muslimana u Moskvi. Oni se sumnjie da su prole godine zaklali jednom mladog imama islamskog daiju.

22. mart - 10. dumade-l-ula

49

SAD

Turska

Fernando Jara, pijun CIA Turska poljoprivreda najrazvijenija u Europi: Za podsticaje meu talibanima i Al Kaidom u 2013. izdvojeno 5,5 milijardi eura

meriki list Los Angeles Times objavio je proteklih dana tekst o Fernandu Jari, bivem agentu amerike CIA, pijunu koji je oko pet godina bio uspjeno infiltriran u redove Al Kaide i talibana u Jemenu i Afganistanu. Fernando Jara je proao slian put kao i danski pijun Morten Storm, koji je nedavno javno obzananio svoju ulogu u ubistvu amerikog voe Al Kaide u Jemenu Anwara al Awlakia. Dakle, Fernando Jara je za Los Angeles Times ispriao da etiri godine prije 11. septembra 2001. godine primio islam. Neposredno pred 11. septembar Jara se vratio svom neislamskom identitetu. Nakon 11. septembra Jara se aktivira u CIA, odlazi na obuku gdje ui arapski jezik i druge potrebne vjetine. Nakon obuke Jara se infiltrirao meu muslimane u Kaliforniji kako bi preko njih pokuao domoi se ratnih arita u inostranstvu. esto se druio i uio o islamu sa ejhom Salimom Morganom i imamom Maderom. Naravno Jara je otvoreno i veoma napadno kritizirao politiku SAD i tako sticao povjerenje. Nakon uspjeno obavljene misije u Americi Fernando e se infiltrirati meu Al Kaidovce u Jemenu i Afganistanu. Uspio se ak uvui pod kou i poznatom ejhu Abdul Majeed Zindaniju. Zahvaljujui steenom povjerenju u Al Kaidi Jara se ubacio u Afganistan gdje je utvrdio velik broj bitnih informacija, naroito informacije kako dolaze strani dobrovoljci u Afganistan, pogotovo dobrovoljci iz zapadnih zemalja. Ja sam lovio Zapadnjake, kae Fernando Jara. Na kraju navodimo njegovu pokajniku izjavu o prljavom poslu kojeg je obavljao u Jemenu i Afganistanu. Stidim se nekih stvari koje su se dogodile tamo, zakljuio je Jara svoj razgovor za Los Angeles Times. Sutina Jarinog izraavanja srama za uinjeno odnosi se na njegovu ulogu u navoenju amerikih raketnih napada u kojima su stradali brojni civili. Morten Storm i Fernando Jara su otkrili svoju pijunsku priu. Njihov metod je jasan biti to ekstremniji da bi dobio povjerenje Al Kaide, a onda pijunski posao ide lahko.

urski ministar financija Mehmet Simsek izjavio je da je, u pogledu poljoprivrede, Turska najrazvijenija zemlja u Evropi, a da, po razvijenosti, u svijetu zauzima sedmo mjesto. On je istakao da je budet izdvojen za podrku poljoprivredi ove godine povean za 17,8 posto u odnosu na budet 2012. godine, odnosno, da je sa 4,7 milijardi eura povean na 5,5 milijardu eura. U 2002. godini, budet izdvojen za poljoprivredu bio je samo tri milijarde turskih lira. Sada smo,

u ovom pogledu, najrazvijenija drava u Europi, a u svijetu smo sedma zemlja, kazao je Simsek. Naglasivi da Ministarstvo financija ulae napore kako bi smanjilo porezne trokove za graane, Simsek je rekao da ipak uzimaju u obzir i negativne posljedice smanjenja poreza u odnosu na ostale porezne prakse. U okviru toga, postoji projekat koji vodimo kako bi poljoprivrednicima osigurali gorivo i kako bi ih oslobodili plaanja poreza, kazao je Simsek.

Europa

Belgijancu 4 mjeseca zatvora zbog skrnavljenja Kurana, Francuzu 5 mjeseci zatvora zbog trganja nikaba

proteklom periodu u nekoliko europskih zemalja izreeno je vie presuda za napad na islam i muslimane. Ovom prilikom izdvajamo nekoliko zanimljivih presuda. Sud u Belgiji osudio je jednog Belgijanca na etiri mjeseca zatvora i 600 eura novane kazne jer je pocijepao Kuran. U Francuskoj je jedan mukarac osuen na pet mjeseci zatvora i na nadoknadu tete muslimanki kojoj je na ulici skinuo nikab sa lica. Francuz se brani izjavama da je bio nasilan prema oteenoj mu22. mart - 10. dumade-l-ula

slimanki jer je na taj nain htio sprovesti zakon o zabrani noenja nikaba na javnim mjestima. Istovremeno sa navedenim presudama panski Vrhovni sud je ponitio odluku grada Lleida kojom je nametnuta zabrana noenja nikaba na javnim mjestima. U obrazloenju presude navodi se da je grad Lleida nametanjem zabrane noenja nikaba na javnim mjestima otvorio mogunost poveanja diskrminacije, jer su ene u nikabima primorane da ostaju u kuama kako se ne bi suoile sa kaznom.

50

Libija

Pedeset Libijaca umrlo od alkohola

Egipat

Libiji se u petak 08. marta dogodila strana nesrea, od posljedica trovanja alkoholom umrle su 51 osoba a 378 njih je na lijeenju u bolnicama i veina njih je ostala bez vida. Libijske zdravstvene vlasti vjeruju kako ovo nije kraj ovoj tragediji jer se svakodnevno javljaju novi sluajevi trovanja. Ova tragedija dogodila se u glavnom gradu Tripoliju. Libijska policija kae da su otrovani Libijci na divlje pripremali alkohol u kome je bilo dosta metanola koji je glavni uzrok trovanja, gubitka vida, unitenja bubrega i u velikom procentu izaziva smrt. U okolici glavnog libijskog grada poslije revolucije nikle su brojne

destilacije alkohola koji se proizvodi od narani, mandarina i hurmi. Svi umrli i otrovani nabavili su alkohol na jednom mjestu a starost im se kree od 19 do 50 godina. Nakon revolucije u Libiji se masovno proizvodi i prodaje alkohol. On je punih 42 godine bio zabranjen, pa je njegova zabrana nastavljena i za vrijeme novog reima. Policijski izvori tvrde da u okolici Tripolija ima mnogo peenjara u kojima se destilira alkohol, a zatim prodaje na divlje i bez ikakve kontrole. Oni koji pamte Libiju za vrijeme reima kralja Idrisa Prvog, kada je alkohol bio legalan, g znaju j da su Libijci ljubitelji alkohola. ( .O.)

Za vrijeme revolucije iz zatvora je pobjeglo 24 hiljade osuenika, meu kojima su bili najgori kriminalci

Vojnici Siera Leonea u Somaliji sa biblijama u rukama!

Foto islamneta

razgovoru sa novinarom najpoznatijeg dnevnog lista ElAhram u broju od 15.03. ove godine pomonik ministra unutranjih poslova Egipta zaduen za resor zatvora brigadir Muhammed Na di izjavio je da je tokom Revolucije od 25. sijenja iz zatvora pobjeglo 24.000 osuenika meu kojima je bilo nekoliko hiljada baltadija, kako se u egipatskom slubenom argonu kae za najtee kriminalce meu kojima su ubojice, razbojnici, seksualni manijaci i drugi. Meu njima je bilo nekoliko stotina osuenika na smrt. Odbjegli osuenici predstavljali su najveu opasnost po sigurnost graana, i oni su po rijeima pomonika ministra poinili najtee zloine kao to su ubojstva, provala u Egipatski muzej i kraa eksponata, silovanja, pljake, pale i drugo. Tako na primjer baltadije su uestvovali u svim neredima kao to su na primjer pale egipatske Akademije znanosti i umjetnosti. Pomonik ministra kae da je do sada uhvaeno i vraeno u zatvore 21.000 odbjeglih i da se intenzivno traga za 2.800 koji su jo uvijek u bijegu. Za neke se zna da su pobjegli u inozemstvo i spadaju meu najgore kriminalce. Pomonik ministra unutranjih poslova Muhammed Nadi obeava da e egipatski zatvori u novoj vlasti biti prepoznatljivi po ljudskosti. (www. islamska-zajednica.hr)

22. mart - 10. dumade-l-ula

51

Politika

Vjerujem, cijenjeni sude, da dobro poznaje ljude

itao sam o montiranim procesima i susretao ljude kojima su bile namjetene presude. Meutim, dok se sam nisam uvjerio ta znai montirani proces, nisam mogao da vjerujem da se to na tako morbidan nain radi. Tog ponedjeljka sam se naao u sudnici opinskog suda u Bihau, gdje sam elio prisustvovati (oslobaajuoj) presudi jednog od simbola imamskog poziva Krajine, Nihadu ef. Imiroviu, koji je na pravdi Boga optuen da je nenamjenski troio novac dok je obnaao funkciju predsjednika Medlisa IZ-e Biha. Ali, zajedno s nekolicinom prijatelja sam bio okiran kada je sutkinja izrekla jednu veliku neistinu kriv je. Sluao sam pomno obrazloenje presude i pokuao iskljuiti emocije i bio na kraju okiran. Osjeao sam se kao oni iz 1984. koji su doli podrati rahmetli Aliju Izetbegovia i njegove prijatelje kada im se je sudilo u poznatom montiranom procesu. Zato je simbol? Nihad ef. Imirovi je u trenutku poetka agresije na Bosnu i Hercegovinu bio u Mostaru, na ramazanskoj praksi, pa je doao do Karlovca odakle je sa 620 ljudi, najboljim sinovima ove zemlje, preao preko okupirane teritorije, nosei glavu u torbi elei da da svoj doprinos u odbrani jedine domovine. Vie od 40 njegovih prijatelja su na tom putu postali ehidi. Mnogi su Boga molili da izau i da se skrase tamo odakle je Nihad ef. i

doao, ali je on osjeao potrebu i obavezu da brani svoj narod i da bude na elu sa ahmedijom kao najboljim orjentirom bonjakog naroda. On je najbolji muallim po postignutim rezultatima u vjerskoj pouci za djecu i odrasle u 1430. hidretskoj godini. On je meu prvim imamima koji su zavrili Islamsku pedagoku akademiju, a kasnije i Islamski pedagoki fakultet, osjeajui potrebu da i na takav nain bude primjer ostalima koliko je znaajno biti obrazovan i kolovan imam. Kao predsjednik Medlisa IZ-e u mandatnom periodu 2002.-2006. potpisao je odluku o kupovini zemljita za glavnu gradsku damiju u centru grada Bihaa. On je porodian ovjek, oenjen estitom hanumom i otac troje djece od kojih j je j nastarija j Amina drugi g razred medrese Demaluddin ef. auevi. Zbog svih ovih stvari moe s pravom ponijeti epitet simbol imamskog rada i zalaganja. ta je zgrijeio? U prethodnom podnaslovu sam spomenuo njegove zasluge koje su ga najvie kotale da se protiv njega pokrene sudski proces. Optuen je da je pronevjerio sredstva Gradske damije u Bihau i za taj novac kupio Passata za potrebe Medlisa IZ-e Biha i uplatio imamima penzijsko i zdravstveno osiguranje.
22. mart - 10. dumade-l-ula

Za ovo je optuen i osuen, a on je jedan od prvih predsjednika medlisa Islamske zajednice u BiH koji je politici rekao NE, koji nije dozvolio da mu se mijeaju u posao upravo oni koji su od Gradske damije naknadno napravili ruglo i sramotu, a ona e, ako Bog da, ponovo biti ponos svih muslimana ovog podneblja. Poetak gradnje Gradske damije je bio otean zbog imovinsko-pravnih odnosa, nije se nazirao skori poetak, a prilozi za gradsku damiju su pristizali. Izvrni odbor Medlisa IZ-e je naloio Nihad ef. da podigne kredit i kupi auto za potrebe Medlisa IZ-e. S obzirom da je digao novac sa transakcijskog, a ne namjenskog rauna (kako je utvrdila Finansijska policija), nikakav prekraj prema zakonu nije napravljen. Istu ideju u vidu prijedloga je nedavno iznio zamjenik predsjedavajueg Skuptine USK-a Ivan Pra, koji je predloio da, neke kantonalne institucije koje su u suficitu, posude novac Kantonalnoj bolnici da bi se izbjegle kamate i niko takav prijedlog nije osudio, iako nije ni podran jer nijedna institucija ne da svoje pare. Velika finansijska kriza koja je pogodila Medlis nakon brojnih izdataka je znatno uticala i na imamske plate, pa su njegove kolege redovno bile bez plata i uplata za penzijsko i zdravstveno osiguranje. Takoer, digao je novac sa transakcijskog rauna i uplatio penziono i zdravstveno osiguranje, to je apsolutno u skladu sa zakonom. Ono to je jo skandaloznije da je Nihad ef. osuen na osnovu Krivinog zakona F BiH, lan 242. u kojem se kae sljedee: Odgovorna osoba u pravnoj osobi koja krenjem zakona ili drugog propisa u Federaciji oito nesavjesno posluje pa time prouzrokuje znatnu imovinsku tetu toj pravnoj osobi, kaznit e se novanom kaznom ili kaznom zatvora do tri godine. Revizijski izvjetaj, predsjednik Medlisa, muftija, predsjednik Inicijativnog odbora za gradnju damije su posvjedoili na tom istom Sudu da ni sa jednom konvertibilnom markom nije oteen Medlis IZ-e Biha, Gradska damija niti bilo koje drugo pravno ili fiziko lice. Prema tome, prema lanu Krivinog zakona na osnovu kojeg je osuen Nihad ef. nije ga bilo mogue osuditi, jer on nije nita otuio, niti napravio bilo kakvu tetu, niti je prekrio zakon! Ovo su nali za zlo i to, bez imalo stida i srama, prezentirali javnosti. Meutim, oito je bilo da se mora kazniti onaj ko je doao da brani ovu zemlju iako je bio van nje na samom poetku agresije. On je kriv zato to e u samom centru Avnojevskog grada, pored zgrada gdje su obitavali linosti sa najveim vojnim ordenima JNA, sada stajati jedna grandi-

52

ozna graevina sa dvije munare, budua Gradska damija u Bihau. Vjerovatno je Nihad ef. kriv i zbog toga to nije 92. otiao za Njemaku i to se vratio u svoju zemlju i svoj rodni Biha da ga brani. Vjerovatno je kriv to ima uzornu porodicu, adekvatno obrazovanje i to se nesebino zalae da svojoj profesiji postavlja visoke standarde. A ponajvie je kriv zbog toga to odreeni monici nisu mogli preko njegovih lea pokazati i to nisu mogli manipulisati Islamskom zajednicom. (Ne)asna uloga medija Veoma neasnu ulogu u ovom procesu su odigrali mediji na elu sa Federalnom TV, Dnevnim avazom, Osloboenjem, US novinama Krajina i drugima. Pisali su da je Nihad ef. osuen na dvije godine, a u presudi stoji osam mjeseci. Nisu objavili slubeni demant Medlisa IZ-e Biha u kojem se, izmeu ostalog, kae: Revizorskim izvjetajem kojeg je ustanovila revizorska kua, utvreno je da nijedna marka koja je uplaena u korist Gradske damije nije potroena u bilo koje druge svrhe osim za izgradnju damije. Imali smo priliku itati razne intervjue koji govore o malverzacijama i navodnoj ugroenosti nekih imama, koji optuuju sve samo sebe ne i koji se javnosti u BiH predstavljaju kao istaknuti imami, a u svome narodu su prezreni i odbaeni, pa onda i u matinoj instituciji Islamskoj zajednici. Njihov nerad najbolje govori o njima samima! Sramna je manipulacija informacijama da je damija oteena sa ezdeset hiljada KM, to apsolutno nije tano. Interesantno je bilo da su svi prenosili njegovu sliku s ahmedijom, jer je ona ta na koju se ustvari udara i na koju se eli ljaga baciti, a lice imama je bilo u drugom planu. Da Nihad ef. i njegova porodica ni jedno iskuenje nisu doivjeli dovoljno bi im bilo da su preivjeli i podnijeli neutemeljeno i lano pisanje i govor pomenutih medija. Sud je uvijek u pravu?! Momilo Perii je osloboen. Ima li ijedan Bonjak i Hrvat koji smatraju da je to PRAVDA? Naprotiv, svakome je jasno i o tome svi govore da je to uinjeno kao protuvrijednost oslobaanja generala Gotovine. Osloboen je da se ne bi stavljalo na teret Srbiji da je bila agresor u BiH, a bila je. Meutim, ako slijepo vjerujemo sudu trebamo znati da Srbija nije bila agresor na BiH. Predlaem onim medijima koji kau: Sud je rekao svoje! da u iduem broju Krajine e napiu: Niko neka ne pria nita protiv Srbije, jer Sud i to Haki je utvrdio da Periieva vojska nije izvrila agresiju na BiH. Ako Sud u Tuzli osudi silovatelja maloljetne retardirane djevojice na minimalnu kaznu, zar ja kao graanin nemam obavezu da dignem svoj glas protiv nepravednog suenja. Desilo se da je Sud u Bihau napravio presedan u sudskoj praksi, da se kazni onaj koji nije kriv ni za kakve malverzacije, niti je bilo ime otetio bilo ta. Naa moralna i ljudska obaveza je da se suprotstavimo i na legalan nain prozovemo odgovorne institucije, ako ne rade svoj posao. Rije dajemo sudskoj vlasti i Islamskoj zajednici Ako Sudska vlast u USK-u eli biti profesionalna kao to nam je dokazala bezbroj puta, neka bude i u ovom sluaju i neka javnosti bez imalo pritiska obrazloi u drugostepenom postupku zato je to kriv Nihad ef. Imirovi kada je u pitanju ovaj sluaj o kojem piem? Pravnom fakultetu u Bihau i drugim institucijama koje se bave istraivanjem montiranih procesa predlaem da ovaj sluaj uzmu kao urnek za tu oblast. Dobio sam informaciju da e jedan Bianin pisati magistarski rad na temu montirani procesi i da je glavna graa njegovog rada presuda Nihadu ef. Imiroviu. Islamskoj zajednici upuujem apel da ne ostavlja na cjedilu svoje slubenike i da svoju ast i ugled brani na sve mogue naine. Svi imami sa prostora Medlisa IZ-e Biha, osim jednog, su svojim potpisom dali bezrezervnu podrku svom kolegi. Bihaki muftija, Hasan ef. Maki, je lino posjetio Nihad ef. nakon presude dajui mu podrku s punim znanjem o kakvom sudskom procesu je rije. Njegove dematlije na elu sa dematskim odborom su mu dali bezrezervnu podrku. Aktiv vjerouitelja,
22. mart - 10. dumade-l-ula

profesori Bihakog univerziteta i velika veina krajike javnosti je svjesna o emu se radi. S toga, nadam se da je ovo dovoljan svjedok Islamskoj zajednici da se angaira i ponudi punu pravnu i svaku drugu pomo svom odanom slubeniku u svrhu zatite digniteta Islamske zajednice. I sam reisu-l-ulema, mr. Husein ef. Kavazovi, koji je u potpunosti involviran u ovaj sluaj kao lan Disciplinske komisije Rijaseta, u prethodnom periodu je mogao vidjeti s kakvim je (ne)ljudima Nihad ef. imao posla. Nekome je samo nebo granica, a u tjeranju pravde Nihad ef. nee stati dok god postoji via instanca ovozemaljskih sudova. A na Sudnjem danu se teko onima koji su ganjali svoje ovosvjetske interese na raun ponosa i asti drugih ljudi. I sve po zakonu, tu su paragrafi pa zagrabi poteno i za v(j)eru i za nev(j) eru. Pie: Nazif Horozovi EU: Dolaze teka vremena za muslimane IslamBosna.ba a- Evropska mrea protiv rasizma (ENAR) u izvjetaju objavljenom u srijedu u Briselu predvia teka vremena za muslimane u Evropskoj uniji. Osim toga, zbog finansijske i ekonomske krize su smanjenje anti-diskriminirajue mjere veini EU-zemalja. ENAT je mrea od preko 600 nevladinih organizacija u Evropi. Austrijski lanovi su trenutno Inicijativa muslimana Austrije i Radio Afrika TV, navodi njihova web-stranica. Izvjetaj obuhvata period od marta 2011. do marta 2012. Zbog Arapskog proljea, situacija za migrante svjevernoafrikih zemalja je u ovom periodu bila posebna, navode autori. Posljedice migracije su pogotvo osjetile Italija i Malta. Istovremeno se pokazalo da su migranti i druge etnike manjine, pogotovo crnci i Romi, najranjiviji u kontekstu diskriminacije i imigracije. Percepcija etnikih manjina je u veini EU-zemalja negativna, navodi se u izvjetaju. Ti ljudi se esto optuuju da

53

drugima otimaju poslove, da rade za veoma niske plate, da ive o dravnom troku, dok se Romi iskljuivo optuuju za porast kriminaliteta. Izvjetaj: Muslimanke glavni cilj U izvjetaju se navodi da islamofobija dolazi do izraaja u razliitim oblicima nasilja nad muslimanima. Pri tome su ene duplo vie pogoene, zbog religije i zbog spola. U Francuskoj su, naprimjer, u 85% svih islamofobinih ispada upravo ene rtve (to se nekako ne podudara s klasinom predrasudom da muslimanke ugnjetavaju muslimani). Austrija se kritiki navodi u izvjetaju zbog graevinskih propisa pri izgradnji munara, gdje se njihova visina ograniava te se tako sprjeava gradnja damija. Jo gore stanje je u Grkoj gdje je u Atini 2011. izvreno vie napada na damije u centru grada. U Bugarskoj su muslimani rtve napada aktivista nacionalsocijalistike stranke Ataka, u kojima su na damiju u Sofiji bacali kamenje i jaja povrijedivi vie ljudi. U Italiji je uvedena novana kazna za noenje burke. U Poljskoj i paniji ene ne smiju nositi hidab ako ele posao u javnim ustanovama. Pohvala za austrijski projekat Kao pozitivan primjer navodi se austrijski projekat Fer i paljivo policija i Afrikanci. Tu se radi o smanjivanju predrasuda i podsticaju interkulturalnog dijaloga. Istovremeno se kritikuje da NGO u Austriji izraava svoju zabrinutost zbog nedostatka informatinog materijala u vezi sa stavom policije prema etnikim manjinama.

Svijet

Turska pred historijskim

mirovnim sporazumom sa PKK

itajte i gledajte na IslamBosna.ba

Aktuelno iz BiH i svijeta
EU: dolaze teka vremena za muslimane Srbi ele srpski kanton u Federaciji BiH

Tekstovi

Mehmed Alagi general na Krovu svijeta i na dnu naeg potovanja Dan kada je 20.000 Bonjaka branilo Osmansko carstvo na Galipolju Nauka i zanimljivo Projekat, moj muslimanski heroj: Doktor svih doktora Video: IslamBosna TV: efik Kurdi u Beu

slamBosna.ba- Nakon tri decenije je konano na vidiku obustava oruanog sukoba: Uhapeni ef PKK (Partiya Karkern Kurdistan Radnika partija Kurdistana) je u etvrtak potvrdio obustavu sukoba. Kada je u ponedeljak isplovio brod iz turske metropole Istanbula prema ostrvu Imrali oekivanja su bila ogromna: da li e se kurdski izaslanici vratiti sa eljenom j p porukom? Da li e Abdullah calan, voa podzemlja PKK organizacije podrati prekid oruanog sukoba? Par sati p poslije j je j bilo jasno: j Ovaj j put je ozbiljno, calan e u etvrtak pozvati na prekid sukoba, izjavio je Selahattin Demirtas, j jedan od izaslanika. Dalje je proitao calanovo pojanjenje u kojem navodno stoji: Nastavljam sa pripremama da 21. marta, na dan kurdske nove godine zaponem sa pozivom na smiraj oruanog sukoba, izjavu koju u tom prilikom dati bie od historijskog znaaja. Datum je simbolian, jer do sada su za novu godinu uvijek izbijali estoki sukobi. Ako calan odri rije, mogao bi to biti kraj 30-godinjeg krvavog sukoba u kojem je preko 40.000 ljudi izgubilo ivote, borce PKK, vojske koja je obino slala neiskusne regrute, g ali i jako j mnogo civila. to je oficijelna vojska vie udarala na separatistiku PKK ili se borila protiv mirnih nastojanja ka autonomiji, to je vie ljudi ilo u planine, naziv koji Kurdi koriste kada se prikljuuju borbama.
22. mart - 10. dumade-l-ula

calan je nezaobilazan Na elu PKK j je Murat Karayilan, y ali calan je i dalje Spiritus rector (duhovni voa). Donedavno j je p prijetila j zatvorska kazna ako bi neko oslovio calana sa gospodin, jer je to znailo da se potuje terorista. Kurdski voa je ve 14 godina u zatvoru. Uhapen je u spektakularnoj akciji, 14-og februara 1999. pred grkom ambasadom u Nairobiju. Bio je osuen na smrt, ali otkako se Turska 2002. kandidirala za EU morali su ukinuti smrtnu kaznu, tako da je pomilovan i osuen na doivotnu robiju. U zadnje j vrijeme j se pekulira p da bi se calanu i ta kazna mogla ukinuti i da bi mogao biti puten na kuni pritvor. Bivi turski reim je sa tekom voljom priznavao postojanje Kurda kao problema, tek otkako je na vlast doao Tayyip Erdogan stanje poinje mjenjati nabolje. Kurdi polau velike nade u Erdogana i njegova obeanja. Iako odskoro postoje radio stanice na kurdskom jeziku, koji se moe uiti i pred sudom uz prevodioca moe koristiti, Kurdima koji ine 20% turskog stanovnitva to ipak ide sporo. Uvijek iznova se javljaju nova ratita, iako je PKK utiala svoj glas za osnivanje drave. Mirovnih sporazuma je bilo i do sada, ali su redovno kreni. Ali ovaj put je drugaije, ovaj put obje zaraene strane alju signale da se ne radi o taktikoj igri kao do sada. IslamBosna.ba

54

Drutvo
Primijenjena religijska filozofija

Scijentologija ta je to?
Pojam scijentologija je sloenica od latinske rijei scio i grke rijei logos, i bukvalno znai: znati kako znati ili nauka o mudrosti i znanju. Jedan od naziva za scijentologiju je i primijenjena religijska filozofija. Ona se prvenstveno fokusira na psiholoke tehnike koje ljudi mogu iskoristiti da poboljaju vlastite ivote. Kao takva, veoma malo govori o Bogu, ivotu nakon smrti i drugim religijskim konceptima Pie: Nedim Boti cijentoloku crkvu (The Church of Scientology) osnovao je L. Ron Hubbard (1911.1986.), u SAD-u 1952. god. Njen izvor i poetak je Hubbardova knjiga objavljena 1950. godine pod imenom DIANETICS: The Modern Science of Mental Health DIJANETIKA: Moderna nauka o mentalnom zdravlju. Prodana je u preko 10 miliona primjeraka i omoguila mu da postane uveni autor nauno-fantastinih djela. Dijanetika je prvobitno planirana kao Hubbardov psihoterapijski odgovor na tehnike savremene pshijatrije. Rije dijanetika u prijevodu znai kroz duu: i imala je za cilj otkrivanje jedinog uzroka svih oblika ljudskog ludila, psihosomatskih bolesti i neuroza. Pojam scijentologija je sloenica od latinske rijei scio i grke rijei logos, i bukvalno znai: znati kako znati ili nauka o mudrosti i znanju. Jedan od naziva za scijentologiju je i primijenjena religijska filozofija. Ona se prvenstveno fokusira na psiholoke tehnike koje ljudi mogu iskoristiti da poboljaju vlastite ivote. Kao takva, veoma malo govori o Bogu, ivotu nakon smrti i drugim religijskim konceptima. Njen fokus su psiholoki problemi savremenog ovjeka. Hubbardove ideje o ljudskoj dui i njegovoj duhovnoj svijesti pruaju donekle scijentologiji obiljeje religije, mada se njen osniva veoma malo doticao vjerskih tema. PojaPoznati glumac Tom Cruise, njavajui ciljeve scijentologije, Hubbard poklonik Scijentoloke crkve kae da oni ukljuuju: Civilizaciju bez ludila, bez kriminalaca i bez ganizacije (elitnog kruga prorata, gdje e sposobni biti branih scijentologa). Ekspeu stanju da prosperiraju i Pojam diciji j je j doao kraj j u momenpoteni imati prava, i gdje scijentologija tu kad su Britanija, panija, e ovjek imati slobodu da je sloenica od Portugal i Venecuela zatvorili ostvari velike ciljeve. latinske rijei svoje luke za njegove brodoscio i grke ve. Takoer, sud u Australiji je Ko je bio L. Ron Hubbard, rijei logos, i odbio da Scijentolokoj crkvi osniva scijentologije? bukvalno znai: prui status religije, a visoki znati kako Lafayette Ronald Hubbard znati ili nauka sud u Francuskoj je Hubbarda u odsustvu osudio krivim (1911.-1986.), je bio ameriki o mudrosti i za prevaru. 1975. Hubbard se autor djela iz oblasti nauneznanju. Jedan vratio u SAD i povukao se u fantastike i osniva Scijentood naziva za loke crkve. Iako o njegovom scijentologiju je osamu kalifornijske pustinje. 1983. je proglaen sauesniivotu krue razne kontroveri primijenjena kom u meunarodnoj zavjeri ze, veina se istraivaa slae religijska i krai podataka poznatoj kao po pitanju osnovnih detalja filozofija. Operation Snow White njegovog ivotopisa. Roen je (Operacija Snjeguljica). Ostau Tildenu u Nebraski, mada tak svog ivota proveo je na je veinu djetinjstva proveo u svom imanju blizu Crestona Heleni u Montani. Nakon to u Californiji gdje je i umro je njegov otac kao oficir amerike mornarice poslan u Guam, poveo je i svoju po- 1986. godine. Scijentoloka crkva o svom osnivau rodicu. Tako je Hubbard putovao po Aziji i Junom Pacifiku jo u toku ranih 20-tih govori u superlativima i opisuje ga kao godina XX stoljea. Poetkom 30-godina vrhunskog istraivaa, svjetskog putnika upisuje Univerzitet George Washington u i nuklearnog fiziara i eksperta u iroWashingtonu, a kasnije ga naputa i zapo- kom broju disciplina, poput fotografije, inje karijeru kao autor unda i petpara- umjetnosti, poezije i filozofije. Hubbardovi kritiari ga opisuju kao laova, kih pria. Scijentologiju je osnovao 1952., i arlatana i mentalno nestabilnu osobu. pratio njen razvoj na svjetskom nivou. Mada je potvreno da su mnogi njegovi Tokom kasnih 60. i ranih 70-tih godina, autobiografski podaci la i izmiljotina, veinu vremena je proveo na svojoj li- scijentolozi odbacuju svaku takvu prinoj floti brodova kao komodor Sea Or- mjedbu i slijepo slijede njegove tvrdnje.
22. mart - 10. dumade-l-ula

55

Osnovna uenja i pojmovi scijentologije Osnovno vjerovanje scijentologa jeste da su sva naa iskustva, iz ovoga ili prolih ivota, zabiljeena u mozgu kao nizovi engrama ili zapisa. Ovi engrami se ojaavaju i oivljavaju putem slinih ivotnih situacija i uvijek dovode do neprikladnog i tetnog ponaanja. Cilj scijentologije jeste ienje i oslobaanje ovih engrama i postajanje jaom osobom. Brisanjem ovih naslaga iz sadanjeg ili bivih ivota, osoba oslobaa duhovnog sebe ili duu nazvanu tetan. Hubbard je vjerovao da se ljudsko bie sastoji od tri djela: Tijela koje ukljuuje mozak, a njegova je svrha prenos poruka. Moe se usporediti s prekidaem. Uma, sastavljenog od slika. Um je akumulacija ivotnih iskustava, percepcija, odluka i zakljuaka. Tetana. Slubeni web-site Scijentoloke j crkve naglaava: ovjek je duhovno bie kojem su podarene mogunosti znatno vee od onoga to on inae misli. On ne samo da je u stanju da rijei sve vlastite probleme, ostvari ciljeve i postigne trajnu sreu, ve i da ostvari nove nivoe spoznaje o kojima nije nikad niti sanjao. j ivot nakon smrti - Scijentologija ne ukljuuje nikakvo vjerovanje o ivotu nakon smrti, ali govori o ideji ponovnog raanja u drugom tijelu, to je slino hinduistikom vjerovanju o reinkarnaciji. Svetenstvo - Scijentologija ima svetenike koji obavljaju odreene religijske obrede, ali njihova glavna zadaa je individualno savjetovanje. Scijentoloka crkva je iskljuiva, veoma organizirana, s preciznom hijerarhijom, uskim krugom rukovodilaca i mnogim posveenim pristalicama, koje ukljuuju poznate linosti Johna Travoltu i Toma Cruisea. Vjerovanje u Boga - Scijentologija ne prua nikakvu doktrinu o Bogu. Hubbard Boga naziva Osmom Dinamikom, koja je takoer poznata i kao Beskonanost. Prema Hubbardu, scijentolozi koji dostignu stepene Osme Dinamike mogu izvoditi vlastite zakljuke o Vrhovnom Biu: dakle, naglasak se stavlja na lino ovjekovo iskustvo. Porijeklo ivota - Prema scijentologiji, sve na svijetu je manifestacija univerzalnog duha, koji je ustvari jedino ono to postoji. Zato postoji zlo? - Bolna iskustva i tetna djela poinjena prije roenja, u toku sadanjeg ili prolih ivota, ostaju zapisana u reaktivnom umu i dovode do iracionalnog ponaanja. Odvajanje

od racionalne misli i lane ideje (aberacije) mogu dovesti do zloina. Sveta knjiga scijentologije - Hubbardovi rukopisi i snimljene rijei na temu scijentologije slue kao verzija Svete knjige. Sveukupno to iznosi preko 500.000 stranica, ukljuujui desetke knjiga i preko 2.000 audio predavanja. Uspjeh scijentologije je dosta vezan za Hubbardovu 50-godinju reputaciju kao autora bestsellera, s preko 589 objavljenih djela. Njegova djela iz fikcije su prodana u preko 25.000.000 primjeraka; a djela iz oblasti nauke u preko 23.000.000. Tetani - Tetan je dua, koja je stvarna bit ljudskog bia. Hubbard je namjerno htio da izbjegne pojam due, jer on nosi previe znaenja. Stoga je formirao pojam tetana koji je individualni identitet pojedinca. Tetan moe egzistirati potpuno nezavisno od tijela i uma. Kroz proces na22. mart - 10. dumade-l-ula

Lafayette Ronald Hubbard (1911.-1986.), je bio ameriki autor djela iz oblasti naunefantastike i osniva Scijentoloke crkve. Iako o njegovom ivotu krue razne kontroverze, veina se istraivaa slae po pitanju osnovnih detalja njegovog ivotopisa.

zvan eksteriorizacija, tetan moe napustiti tijelo, ali ga i dalje kontrolirati. Osoba koja je u stanju da u potpunosti koristi sve sposobnosti tetana se naziva OT ili Operativni Tetan. Operativni Tetan je u stanju da kontrolira materiju, energiju, prostor i vrijeme, a sam nije podloan njihovim utjecajima. Engrami - Kada osoba doivi traumatino iskustvo, reaktivni um formira mentalnu sliku dogaaja, ukljuujui sve percepcije i iskustva vezana za taj dogaaj. Ove mentalne slike, ili engrami, ostaju sauvani za itav ivot, kao i iz prolih ivota, pa makar se osoba nikako ni ne sjeala samog dogaaja. Engrami proganjaju osobu, dovode do psihikih tegoba, unitavaju sposobnosti i upropatavaju tetana dovodei g ga u teko stanje. j isti - Scijentolozi j koji j su se rijej ili svih engrama su poznati kao isti.

56

To podrazumijeva ne samo da se je dotina osoba oslobodila svih ogranienja prolih engrama, ve je i reaktivni um neutraliziran i vie ne proizvodi nove engrame. Praznici i znaajni datumi Scijentolozi obiljeavaju roenja, brakove i smrti, i obiaj je da elnici Crkve nadgledaju te ceremonije. Scijentolozi proslavljaju nekoliko godinjih praznika koji su vezani za sami razvoj svoje Crkve. Ti datumi ukljuuju: 13. mart Dan roenja L. Hubbarda 9. maj Dan prvog izlaska iz tampe knjige Dijanetika 7. oktobar Dan formiranja IAS-a (Internacionalne Asocijacije Scijentologa). Takoer, imaju posebne dane u kojima obiljeavaju svoje odreene obrede, ukljuujui Dan Auditora (u drugoj nedjelji u septembru). Kontroverze - Scijentoloka crkva je u SAD-u osloboena plaanja poreza, to su mnogi osporili smatrajui da je glavni cilj scijentologije uzimanje para od naivnih ljudi. Scijentoloke aktivnosti su zabranjene ili ograniene u vie zemalja, ukljuujui Njemaku. Mnogi vide ovu crkvu kao opasni kult. U vie navrata scijentolozi su dolazili u sukob s medicinskim strunjacima i naunicima raznih profila. Scijentologija je gorljivi protivnik kompletne psihijatrijske profesije, koju oni gledaju kao orue represije i tlaenja. Prema navodima magazina Time, Federalni sud SAD-a i kanadski sudovi su utvrdili da su brojni elnici Scijentoloke crkve krivi po takama krae, prislukivanja i zavjere protiv vladinih agencija. Poznati scijentolozi Scijentologija aktivno radi na konverziji umjetnika i poznatih linosti i trenutno vodi 8 centara posveenih samo njima. Poznati

scijentolozi su: Tom Cruise, Katie Holmes, Isaac Hayes, Jenna Elfman, John Travolta, Giovanni Ribisi, Kirstie Alley, Mimi Rogers, Lisa Marie Presley, Kelly Preston, Danny Masterson, Nancy Cartwright i Sonny Bono. Scijentologija u svjetlu islamskog uenja

Scijentolozi vjeruju da je njihov osniva dobio objavu i tretiraju ga kao nepogreivog. Islam kategoriki istie da je Muhammed, sallallahu alejhi ve sellem, posljednji Allahov poslanik; i da je Kuran najpotpunija i posljednja Boija Objava. Stoga su s islamske take gledita potpuno neprihvatljive ideje o nekon novom poslaniku ili Boijoj Knjizi nakon Muhammeda, sallallahu alejhi j ve sellem, i Kurana. Allah, d.., u Kuranu asnom kae: Muhammed nije roditelj ni jednom od vaih ljudi; nego je Allahov poslanik i posljednji vjerovjesnik a Allah sve dobro zna. Muhammed, s.a.v.s., za sebe je kazao: Ja sam posljednji vjerovjesnik. Poslije mene poslanika vie nee biti. Njegova misija se odnosi na sve narode, rase i stalee, na sva vremena, do Sudnjeg dana. Prethodni vjerovjesnici su slati samo svom narodu, to Kuran potvruje na vie mjesta: Mi nismo poslali nijednog poslanika koji nije govorio jezikom naroda svoga, da bi mu objasnio. I Musa-a smo poslali s dokazima Naim: Izvedi narod svoj iz tmina na svjetlo i opomeni ga Allahovim danima! ; Zar do vas nije doprla vijest o onima prije vas, o narodu Nuhovu, i o Adu, i o Semu22. mart - 10. dumade-l-ula

Uspjeh scijentologije je dosta vezan za Hubbardovu 50-godinju reputaciju kao autora bestsellera, s preko 589 objavljenih djela. Njegova djela iz fikcije su prodana u preko 25.000. 000 primjeraka; a djela iz oblasti nauke u preko 23.000. 000.

du, i onima poslije njih? Samo ih Allah zna! Poslanici njihovi su im dokaze donosili Meutim, Muhammed, s.a.v.s., je poslanik svim ljudima, univerzalni poslanik, a njegova misija traje do kraja svijeta. Njemu je bilo nareeno samo da obznani: Reci: O ljudi, ja sam svima vama Allahov poslanik Kuranom su derogirane sve ranije objave. Ostao je vaiti samo erijat Muhammedov, s.a.v.s.. U sljedeem kuranskom ajetu se naznauje valjanost poziva samo posljednjeg Allahovog Poslanika, s.a.v.s., koji je nosilac zadnje Objave u kojoj su objedinjene sve ranije objave, kao to je u njegovom poslanstvu ujedinjeno poslanstvo i vjerovjesnito svih Boijih poslanika, od Adema, a.s.: I reci onima kojima je data Knjiga i neukima: Primite islam! Ako prime islam, onda su na Pravome putu. A ako odbiju, tvoje je jedino da poziva Ebu Musa Eari, radijallahu anhu, veli da je Muhammed, s.a.v.s., rekao: Tako mi Onoga u ijoj je ruci moja dua, nee nijedan ovjek, bio on kranin ili idov, uti za mene, i potom ne povjerovati u me i moje poslanstvo, a da ne dospije u dehennem. Scijentologija malo govori o Bogu i nita ne navodi o Sudnjem danu. Ona ne prua nikakav model za ivot na ovom svijetu, pritom odbacujui ideju o transcedentnom Zakonodavcu koji postavlja zakone u pojavnom svijetu. Sve spomenuto znai da se scijentologija moe posmatrati samo kao pseudo-religija, i kao takva ne prua nita onima koji trae Boga i vjeni ivot na ahiretu.

57

Knjige
Izalo peto izdanje Islam izmeu Istoka i Zapada u arapskom svijetu

Lik i djelo Alije Izetbegovia

sve popularnije u arapskom svijetu
Treba naglasiti da nam ovim lankom nije cilj iznijeti tvrdnju da su Alija Izetbegovi i njegovo djelo Islam izmeu Istoka i Zapada, popularniji u arapskom svijetu nego u BiH (ipak treba uzeti mnoge faktore u obzir, kao npr. u veliini italake publike arapskih zemalja i male zemlje poput Bosne), ve ukazati na rastui trend popularnosti naeg prvog predsjednika u arapskim dravama, i na na nemar u gajenju sjeanja na njegov lik i djelo ovjeka zvanog Alija Izetbegovi. Veliku te po jedno izdanje 2002. i 2003. godipomo u odbrani njegovog ivota i dje- ne, da bi uslijedio period od est godina la daje Muzej Alija Izetbegovi (osnovan bez ijednog izdanja ovaj period utnje 2007. godine), Islamska zajedje otprilike razdoblje gaenja nica, SDA (dodue ne toliko popularnosti Alije Izetbegorevno kao nekad), njegovi via, pa ak i kod nas. Onda saborci iz Armije RBiH, padolazi buenje interesiranja za triotske nevladine organizacidjela Alije Izetbegovia, s obje, probosanska glasila (meu zirom da je od 2009. godine kojima je i Saff ff , bh. intelektudo danas izalo ak 6 izdanja njegovih knjiga. alci, te brojni drugi potovaoci Izetbegovia. Meutim, treba Svakako, muslimanski svinaglasiti da konana bitka jet, koji ea za intelektualnim nije, niti e ikada biti dobiveIslam izmeu nektarom, najvie zanimanja na, poto e uvijek biti onih Istoka i Zapada je pokazao za Islam izmeu koji e pljuvati po velikanije najpoznatije, Istoka i Zapada, kapitalno djema muslimanskog ummeta, najizdavanije, lo Alije Izetbegovia. Stoga ne kao to to imamo priliku da najprevoenije, treba da udi da je ove 2013. vidimo na naoj politikoj najitanije, a godine, u nakladi renomirane sceni. Na to upuuje i alosna po mnogima i kairske izdavake kue Dar einjenica da je zadnje izdanje najznaajnije uruk, izalo ak peto izdanje nekog Alijinog djela kod nas djelo Alije ove knjige na arapskom jeziobjavljeno 2004. godine. Izetbegovia ku, a drugo u nakladi dotine Slino je stanje sa popuizdavake kue. larnou Alije Izetbegovia na Zapadu nakon buma tokom Arapska izdanja Odbrambenog rata, popularnost lika i djela Izetbegovia je polahko Islam izmeu Istoka i Zapada a je najopadala, da bi nakon njegove smrti do- poznatije, najizdavanije, najprevoenije, stigla kritinu taku. Zadnje izdanje neke najitanije, a po mnogima i najznaajnije Alijine knjige u zapadnim zemljama je djelo Alije Izetbegovia. Iako je rukopis izalo 2003. godine. ovog djela zavren 1975. godine (glavnina Paradigma Zapada slijeena je i u knjige je bila zavrena 1946. godine prije muslimanskom svijetu. No, deavanja odlaska Izetbegovia u zatvor!) , djelo je, koja su potresla muslimanski svijet poet- uglavnom zbog stege komunistikog reikom XXI stoljea ratovi u Afganistanu, ma, ugledalo svjetlo dana tek 1984. godiIraku, Somaliji, Gazi, naroito Arapsko ne i to u prijevodu na engleskom jeziku. proljee (Sirija, Libija, Egipat, Jemen), Od tada pa do danas djelo je doivjelo, te sveopi preporod muslimanske misli, koliko je nama poznato, najmanje 22 izpoglavito u Turskoj i Maleziji, dovela su danja, izmeu kojih je: 6 na engleskom, 5 u muslimanskom svijetu do ponovne ak- na arapskom, 4 na bosanskom, 1 na frantualizacije lika i djela Alije Izetbegovia, cuskom, 1 na albanskom, 1 na turskom, kao jednog od glavnih muslimanskih 1 na malajskom (indoneanskom), 1 na mislilaca druge polovine XX stoljea. To njemakom... Prevedeno je na ukupno se i ponajbolje primjeuje u pogledu iz- devet jezika: engleski, arapski, francuski, davanja Izetbegovievih djela. Naime, u albanski, turski, perzijski, urdu, malajski kratkom periodu od 1992. do 1997. go- (indoneanski), njemaki. Donosimo i dine izalo je 7 izdanja njegovih djela u popis svih arapskih izdanja knjige: muslimanskim zemljama to odgovara 1. Muessese Bavarija, Minhen, 1994, prvom dobu popularnosti Alije Izetbego- Njemaka, I izdanje via tokom rata i neposredno nakon nje2. Muessese Bavarija, Minhen, 1994, ga. Zatim nastaje pauza od etiri godine, Njemaka, II izdanje
22. mart - 10. dumade-l-ula

rolo je ravno deset godina otkako je Alija Izetbegovi, predsjednik Republike Bosne i Hercegovine, moderni muslimanski mislilac, pisac i politiar, borac za slobodu Bosne i Bonjaka, ravnopravnost bosanskih naroda i opu toleranciju, preselio na ahiret. Tuna je injenica da je omiljenost Izetbegovia meu bosanskohercegovakim graanima, posebno Bonjacima, splasnula nakon njegove smrti. Oni u naim redovima koji vrijeaju Aliju Izetbegovia mogu se nai na bukvalno svakom koraku. To je, kao to nam je poznato, djelo ruku antibonjake i antimuslimanske propagande, koja nije prestajala da djeluje protiv Alije Izetbegovia jo od 1946. godine kada je po prvi put zavrio u zatvoru zajedno sa hiljade drugih koji se nisu slagali sa ateistikom ideologijom titoizma, jugoslovenskom verzijom komunizma. Kapitalno djelo No, voljom j Velikog g Boga, g lik i djelo j Alije Izetbegovia nisu umrli. tavie, ini se da se polahko vraaju u stanje kakvo su imali za vrijeme agresije na BiH (1992.1995.). Veliki broj onih zavedenih djelovanjem produenih ruku Zagreba i Beograda, dola je pameti i shvatila znaaj

58

Dar e-uruk 3. Mektebe el-Buhari, Kaije vodea ro, 2009, Egipat, g p saetak djela j i najvea 4. Dar e-uruk, Kairo, arapska 2010, I izdanje j izdavaka 5. Dar e-uruk, Kairo, kua. Osnovana 2013, II izdanje je 1968. godine Glede osvjetljavanja pou Kairu i pularnosti dotinog djela u Bejrutu. Dio je arapskom svijetu, dovoljno uruk grupe je navesti nekoliko primjera i (arap. Shorouk poreenja: Group), - prva dva arapska izdanja korporacije prodana su u rekordnih 29. koja se danas sastoji iz est 000 primjeraka (za detaljnije prestinih vidi: Saff f, broj. 315, 15. jun kompanija na 2012. godine) polju printanih, - u arapskom svijetu je digitalnih i TV izalo pet izdanja dotine knjimedija. ge, a u BiH samo etiri - zadnje izdanje Islama izmeu Istoka i Zapada u BiH je izdato davne 1999. godine, a u arapskom svijetu su, poreenja radi, u zadnje etiri godine izala ak tri izdanja - lini p primjer: j Naime, kad sam prole p godine u knjiari Dar e-uruka pokuao da kupim IV izdanje knjige radnici u knjiari su mi priopili da je edicija odavno u potpunosti rasprodata. - izjave predsjednika Turske i Egipta o ulozi Alije Izetbegovia u buenju muslimana krajem XX i XXI stoljea (Arapsko proljee, sveopi napredak Turske i Malezije j i dr.). ) to se tie posljednjeg, petog izdanja ove knjige, spomenut emo neke njegove osobenosti. Najprije da naglasimo da je peto izdanje u potpunosti isto kao i etvrto ne donosi nikakve promjene, ni sadrajem ni izgledom. Dapae, ak je i dizajn korica potpuno isti. Pored samog prijevoda djela, u ovom izdanju moemo nai dva predgovora: prvi iz pera poznatog muslimanskog mislioca dr. Abdulvehhaba el-Mesirija (1938.-2008.) naslovljen Uvod u itanje misli Alije Izetbegovia, te drugi, preuzet iz II izdanja knjige na arapskom jeziku 1997. godine, djelo egipatskog muslimanskog mislioca Muhammeda Jusufa Adesa, prevoditelja djela, inae velikog poznavatelja lika i djela Alije Izetbegovia. Na samom kraju knjige nalazi se kratka biografija Alije Izetbegovio

Knjiara Dar e-uruk, iznutra

Knjiara Dar e-uruk na trgu Talat Harb

22. mart - 10. dumade-l-ula

59

Izdanja Dar e-uruk 2010. i 2013. godine

a. Knjiga je izala u mehkom povezu, formata 24x17 cm, i ima 380 stranica. Kota 40 egipatskih funti (neto ispod 10 KM). ) Moe se nabaviti u knjiarama j Dar e-uruka i knjiarama njihovih distributera izvan Egipta. Mi smo na primjerak kupili u glavnoj knjiari izdavaa na kairskom trgu Talat Harb, u blizini poznatog trga Tahrir. U velikom Kairu postoji jo 6 knjiara dotinog nakladnika, meu kojima emo izdvojiti knjiaru u trgovakom centru City Stars u Medine Nasr, te knjiaru u Gizi u naselju El-Muhendisin, u ulici Muhammeda Kamila Mursija. Knjige Alije Uzevi u obzir da je ova Izetbegovia nakladna kua, kojoj je pripase odlikuju la ast da izda dva posljednja bistrinom i izdanja knjige Islam izmeu kristalnom Istoka i Zapada a na arapskom jasnou. i na na nemar u gajenju sjejeziku, slabo poznata naoj Profesor anja na njegov lik i djelo. javnosti, u nastavku emo Muhammed Umjesto zakljuka, navoje ukratko p j predstaviti. Dar Jusuf Ades je, dimo isjeak iz predgovora e-uruk je vodea i najvea jasnim jezikom dr. Abdulvehhaba el-Mesii sloenim rija, koji se nalazi na poleiarapska izdavaka kua. Osnofilozofskim ni najnovijeg izdanja knjige vana je j 1968. godine g u Kairu govorom, Islam izmeu Istoka i Zapada, i Bejrutu. Dio je uruk grupe na arapski u nakladi Dar e-uruk: (arap. Shorouk Group), korjezik preveo Predsjednik Alija Izetbeporacije koja se danas sastoji najznaajniju govi, nekadanji predsjednik iz est prestinih kompanija njegovu knjigu Bosne, njen politiki lider, u p polju j printanih, p digitalnih g Islam izmeu te najvei bosanski moralni i TV medija. Dar e-uruk se bavi izdavanjem stripova, Istoka i Zapada. i intelektualni autoritet, uloio je znaajano intelektualmemoara, biografija, knjiga iz no pregalatvo u objaavanju oblasti politike, historije, filofenomena ovjeka u svakom zofije, knjievnosti, religije, te pogledu njegove sinteze. Stodrugih drutvenih i prirodnih nauka. U njoj je zaposleno oko 1.200 rad- ga je ova sinteza, vrsto povezana sa dunika. Ona danas ima 14 knjiara irom alizmom ovjeka i prirode, taka polaska arapskog svijeta: Egipat (9), Liban (2), i temeljni stub u njegovom filozofskom Palestina, Jordan, U.A.E., te preko 50 sistemu... On nije bio samo teoretiar distributera u sljedeim arapskim i nea- (mudtehid), ve i borac (mudahid) rapskim zemljama diljem svijeta: Jordan, mislilac i predsjednik drave koji je U.A.E., Alir, S. Arabija, Irak, Kuvajt, Je- analizirao Zapadnu civilizaciju i razlumen, Maroko, Tunis, Sirija, Francuska, io gnostiki, materijalistiki, nihilistiPalestina, Katar, Liban, Kanada, Libi- ki model skriven u njenim naukama i ja, Bahrein, Sudan, V. Britanija, Italija, hegemonistikom programu. Potom joj Oman, Njemaka. U planu je irenje se suprotstavio i pruio otpor njenom mree knjiara tako da ne ostane ni je- pokuaju istrebljenja bosanskog naroda. Mogue da je njegova vjera u ovjeka, dan vei egipatski gp g grad bez j jedne knjij are Dar e-uruka. Koliko je znaajan koja proizilazi iz vjere u Boga i perceprad ove nakladne kue dovoljno govori cije dualizma ovjekove prirode, bila ta i podatak da u intelektualnim krugovi- koja mu je potpomogla da Bog dosudi ma ve postoji izreka: Nema naslova u njemu i njegovom narodu spas. Ona je arapskom p svijetu koju nije izdala Dar e- bila ta koja mu je omoguila da igra tu dvostruku ulogu ulogu intelektualnog uruk. Treba naglasiti da nam ovim lan- pregaoca (mudtehida) i uglednika i ulokom nije cilj iznijeti tvrdnju da su Alija gu lava i viteza. Knjige Alije Izetbegovia Izetbegovi i njegovo djelo Islam izmeu se odlikuju bistrinom i kristalnom jasnoIstoka i Zapada, popularniji u arapskom u. Profesor Muhammed Jusuf Ades je, svijetu nego u BiH (ipak treba uzeti jasnim jezikom i sloenim filozofskim mnoge faktore u obzir, kao npr. u veli- govorom, na arapski jezik preveo najini italake publike arapskih zemalja znaajniju njegovu knjigu Islam izmeu i male zemlje poput Bosne), ve ukazati Istoka i Zapada . Tako je njegov prijevod na rastui trend popularnosti naeg pr- doao kao istanano filozofsko djelo koje vog predsjednika u arapskim dravama, se odlikuje tanou i ljepotom.
22. mart - 10. dumade-l-ula

Mudtehid i mudahid

Djelo na polici u knjiari Dar e-uruk

Djelo na polici u knjiari Dar e-uruk

60

Apel Pomozimo djevojici Uka Merjem

Ovim putem pozivamo i Vas da pomognete maloj Merjem da se, uz Boiju pomo, izlijei od bolesti koja ju je zadesila. U nastavku proitajte molbu njene majke koju nam je uputila: Es-selamu alejkum! Zovem se Uka Fatima i ovim putem Vam se obraam za pomo mojoj kerki Merjem koja ima 6 godina. Merjem je teko obolila a dijagnoza joj je ubrzan hormon rasta. Petolana smo porodica, ivimo u Konjicu. Merjem svaki mjesec ide na terapije u Mostar, na Bijeli Brijeg. A na alost ja nemam sredstava da finansiram njen odlazak na terapije. Ja i mu smo nezaposleni, kolujemo dvoje starije djece. Moj suprug je bio pripadnik Armije BiH. Suprug je bolestan, obolio je od PTSP i lijei se na psihijatriji u Konjicu. Najvei problem nam je odlazak u Mostar na terapiju i hrana za Merjem, naime Merjem mora da jede posebnu hranu koja ne smije imati sastojaka hormona u sebi. Takva hrana nas kota u prosjeku 400,00 KM mjeseno. Hvala dragom Allahu, uz pomo dobrih ljudi ja mogu finansirati nabavku inekcija za Merjem, jedini problem mi je putni troak i hrana za Merjem. Ovim putem Vam se obraam da mi pomognete koliko ste u mogunosti. Merjem se mora lijeiti, primati inekcije do 20.10.2013. godine, a za svaki odlazak u Mostar mi moramo izdvojiti minamlno 50,00 KM. Ko spasi jedno bie kao da je spasio itavo ovjeanstvo Uka Fatima ul. Zuke Dumhura 88400 Konjic 062/279-902 iro raun Unicredit Bank d.d. Mostar, Bosna i Hercegovina S.W.I.F.T. UNCRBA22 IBAN BA39 3386 8028 6855 7258 BENEFIFICIARY: Uka Ali Broj deviznog rauna 45261342101 Ulica Kardinala Stepinca bb, 88000 Mostar

Kutak za islamsku omladinu

Biha

Duma-namaz za uenike osnovnih i srednjih kola

e neko vrijeme bihaki muftija Hasan ef. Maki i sjedite Muftijstva je suoeno sa brojnim zahtjevima roditelja ija djeca pohaaju osnovnu ili srednju kolu, da poduzmu odreene korake koji e omoguiti njihovoj djeci da ne izostavljaju jedan od najveih islamskih farzova - duma-namaz, ali sa druge strane da uenici ne gube nastavu ukoliko bi dobili doputenje od nadlenih organa. Takoer, roditelji su traili i predlagali razna rjeenja po ovom pitanju dok se nije dolo do najboljeg, barem za sada. Svakog petka e se u prostorijama Muftijstva klanjati duma u 14 sati, barem dok je zimsko raunanje vremena na snazi, tako da uenici iz druge smjene mogu stii na dumu u Muftijstvo, a uenici iz prve smjene mogu prisustvovati redovnom terminu klanjanja dume u damijama. Dumi, takoer, mogu prisustvovati i drugi ljudi koji iz nekih razloga nisu bili u prilici da obave dumu namaz u prvom vremenu. U petak, 08. marta 2013. godine u mesdidu zgrade Muftijstva je organizirana prva duma-namaz koju je predvodio bihaki muftija Hasan ef. Maki. On je govorio o vanosti duma-namaza i hronologiji korespondencije izmeu roditelja i Muftijstva i kako se dolo do ovog sadanjeg rjeenja. Zahvalio se uenicima i njihovim roditeljima za brigu u izvravanju Boije zapovijedi obavljanja duma-namaza i pozvao ih da aktivno uestvuju u promoviranju pozitivnih ideja u svom drutvu. Duma-namaz u prostorijama Muftijstva e ubudue predvoditi vjerouitelji u osnovnim i Travnik

srednjim kolama, profesori Islamskog pedagokog fakulteta u Bihau, a u skoroj budunosti se planiraju organizirati jo neki dodatni sadraji edukativno-zabavnog karaktera nakon dumanamaza. Brojne estitke su stigle na adresu Bihakog muftijstva, Medlisa IZ-e Biha i Aktiva vjerouitelja i iskreno se nadamo da e ovakvi pozitivni projekti biti implementirani i u drugim sredinama. (Nazif Horozovi)

Turnir demata u stonom tenisu Medlisa IZ-e Travnik

okviru edukativnih programa za mlade jue je u Travniku odran turnir u stonom tenisu. Sport koji se tradicionalno igra u medresama a u posljednje vrijeme sve vie i u dematima okupio je preko 30 mladih iz 15 travnikih demata. U lijepom ambijentu i prijateljskoj atmosferi svi prisutni su imali priliku uivati u nekoliko izuzetnih partija i zadivljujuih j j poteza. p Cijeli j program p g je j uljepao j p profesor p EIPM Asim ef. Hodi koji j je j odrao predavanje p j na temu Elementi morala u sportu. p Prvo mjesto j j je osvojio j iljak j Semir (Kljaci) drugo mjesto Fazli Ismet (Turbe) i tree Rosi Abdulkerim (Turbe). estitamo najuspjenijima. Zahvaljujemo se domainu Alji ef. Cikotiu, a posebna zahvala ide predsjedniku Medlisa i glavnom imamu koji su u potpunosti podrali ovu aktivnost. Mostar - kola Kurana

Seminar za ene: Aia, r.a. - majka pravovjernih

kola Kurana u Mostaru je organizator seminara za ene pod nazivom Aia, r.a.. Seminar e trajati u periodu od dva mjeseca, a predavanja e se odravati vikendom poslije podne-namaza. Seminar vodi: hfz. Minela ari Golo. Teme seminara iz kojeg e biti odrana predavanja su: akida, sira, fikh i tefsir. Imanski arti te Rijei i djela koja izvode iz vjere su teme koje e se obraivati iz oblasti islamskog vjerovanja (akide). U siri e biti govora o poznatim linostima, ena ashabijki, s naglaskom na pouke i poruke koje moemo uzeti iz njihovog ivota. Predavanja iz fikha podrazumijevaju teoretski i praktini dio, a teme su abdest i namaz. to se tie tefsira, obuhvatit e se tumaenje sure Fatihe i kratkih sura iz posljednjeg kuranskog duza. Cilj ovog seminara je edukacija ene muslimanke, podizanje svijesti o bitnosti erijatskog znanja (posebno akide i oivljavanju suneta u svim segmentima ivota), vanost dave i znaaj enine uloge u tim procesima.
22. mart - 10. dumade-l-ula

62

UG SOLIDARNOST Bihaa

Konkurs za izbor najboljih likovnih i literalnih radova na temu: IMA PRAVO DA TE UJU

onkurs je namijenjen studentima Bihakog univerziteta. Svaki kandidat duan je dostaviti kopiju indeksa kao dokaz da je student. Ideja teme Na krilima slobode jeste na kreativan i inovativan nain skrenuti panju na problem krenja djeijih prava iz Ope deklaracije o pravima djeteta, doneene 1989. g., u UN, s posebnim osvrtom na djecu u ratom zahvaenim podrujima. Svaki kandidat duan je svoj video uradak dostaviti na Islamski pedagoki fakultet, volonteru Nihadu Siliu koordinatoru projekta, kontakt telefon 062/176-519 ili na adresu udruenja Solidarnost Jablanska bb 77 000 Biha Primaoc ( (Zemira Gorinjac). j ) Video uredak p predati u zatvorenoj j koverti sa naznakom KONKURS - IMA PRAVO DA TE UJU. Uz rad potrebno je dostaviti podatke o nazivu fakulteta i kontakt telefon. Video snimci se zaprimaju najkasnije do 04. aprila 2013. godine. Najbolje video snimke oekuju j vrijedne j nagrade g u iznosu od p po 150/100/100 KM. Pored novanih bit e prireene i druge nagrade. iri sastavljen od strunih osoba odabrat e najbolje video snimke, i isti e biti objavljeni na sajtu Udruenja Solidarnost. Sveana video promocija nagraenih radova obavit e se 10.4.2013. na glavnom trgu u Bihau ili u sluaju vremenskih nepogoda u Kulturnom centru Biha s poetkom u 20:00 sati. Budite dio sveanosti i promotori humanosti meu ljudima. Vie informacija na: www.solidarnost-bosnia.com Udruenje OAZA Tuzla

Posjeta glavnom imamu hfz. Ahmedu ef. Huskanoviu

ana 13. marta 2013. nakon podne-namaza, predstavnici Udruenja OAZA u sastavu: predsjednik Nadzornog odbora Almir Abdulkadir Mujanovi, predsjednik Skuptine Jasmin Omazi, predsjednik Upravnog odbora Davut Suljagi, predsjednik Udruenja Amir Bori, su posjetili glavnog imama Medlisa IZ Tuzla, hfz. Ahmeda ef. Huskanovia. Na poetku posjete predstavnici Udruenja su estitali hfz. Huskanoviu na preuzimanju dunosti emaneta glavnog imama, te mu zaelili mir-selam onakav kakav samo Allah sputa na Svoje robove, istiui da je Allah Selam i od Njega je Selam. Istaknuta je zahvala i zadovoljstvo na dosadanjoj saradnji kao imamom damije Princ Abdullah, te izraena elja da e se nastaviti takva nesebina saradnja puna razumijevanja i sa pozicije glavnog imama. Tom prilikom je glavnom imamu uruen skroman poklon koji e upotpuniti ambijent njegovog radnog prostora. Glavni imam Ahmed Huskanovi je upoznat sa idejom, ciljevima, zadacima i uope radom Udruenja. Istaknuto je da se ideja,

zadaci i ciljevi Udruenje ogledaju u 103. i 110. ajetu sure Ali Imran te 10. ajetu sure Hudurat. Svi se vrsto Allahova ueta drite i nikako se ne razjedinjujte! Glavni imam je izrazio svoju zahvalnost na posjeti kao i dosadanjoj saradnji. Istakao je da e i sa mjesta glavnog imama nastaviti davati podrku u radu Udruenja OAZA posebno naglasivi znaaj zajednikih projekata u budunosti. Takoer je istakao svoje zadovoljstvo skoroj posjeti Udruenju OAZA.

22. mart - 10. dumade-l-ula

63

No comment
Uhvatila jetrvu u krai drva Vije j nici Op pinskog g vije j a Neobina pria koja se desila u saraivinice gaali se jogurtima jevskom naselju Nahorevo, a akteri su
dvije jetrve, ije se kue nalaze u susjedstvu. V.K., domaica koja ivi u ulici Nahorevo na broju 131, primijetila je da joj mjesecima pod okriljem noi nestaju drva za ogrjev. K.V. je odmah posumnjala na svoju jetrvu F.K.. Kupili smo deset metara drva. Vidim ja kamara se preko noi smanjuje, malo-pomalo. Pratila sam s prozora, ali nikako nisam mogla g uhvatiti kradljivca. ak sam noem zarezivala cjepanice, ali ni tada nisam mogla nigdje prepoznati svoja drva, kazala je K.V.. Ova domaica je u maniru kriminalistikog istraitelja smislila lucidno rjeenje te flomasterom napisala brojeve od jedan do 11 na isto toliko cjepanica te ih je tako obiljeila. Nakon toga jetrva je odnijela drva kui i smjestila ih u ladicu za poret. Meutim, kerka od V.K. je primijetila u ladici cjepanicu s brojem pet. Odmah smo pozvali policiju. Jetrva e odgovarati za krau i elim da cijeli svijet sazna da je ona lopov. Avaz, 12. mart 2013. Opinsko vijee ivinice najvei je potroa jogurta u BiH. Vjerovatno se pitate zato. Naime, na nedavno odranoj sjednici, nakon ustre rasprave vijenika oko jedne od osam taaka uslijedio je i fiziki obraun. Za vrijeme doruka kada su dobili po dva bureka i jogurt, dvojica spomenutih vijenika nastavili su verbalnu raspravu. Uslijedilo je psovanje od strane Esada Kitia. Upozorenja Beirovia nisu pila vodu pa je uzvratio istom mjerom. Ljutiti Kiti je jogurtima poeo gaati Beirovia koji se krio iza drugih lanova vijea. Tom prilikom je nastradalo jo najmanje pet vijenika, koji su, ni krivi ni duni, morali napustiti sjednicu i promijeniti odijela. Jedan meu njima nije elio mijenjati odijelo premazano jogurotm. Avaz, 20. mart 2013.

est sati tukli uenika i sve snimali mobitelom

Dvojica mladia iz Kostolca u Srbiji, Nikola S. (19) i Mladen K. (19), uhapeni su nakon to su est sati maltretirali i tukli jednog uenika Tehnike kole Nikola Tesla i cijeli tok napada snimali mobilnim telefonima! Blin, 20. mart 2013.

Lopov se nakon 30 godina pokajao pa vratio ukradenih 800 dolara

Kradljivac je poslao pismo lokalnom erifu u kojem je priznao da je opljakao trgovinu Middle Mart prije 30-ak godina, a u omotnicu je stavio i novac koji je tada ukrao. Veernji list, 21. mart 2013.

Uhapen Hrvat sa 9 imena

SARAJEVO - Na graninom prelazu Gorica kod Gruda uhapen je dravljanin Hrvatske M.B. /52/, za koga su pripadnici Granine policije utvrdili da je koristio 9 razliitih imena. Srna, 21. mart 2013.

Biciklist jurio 60 kilometara na sat pa naletio na antilopu

Biciklist se tijekom utrke mountain bikeovima u Junoafrikoj Republici velikom brzinom zabio u nju te je tijekom pada slomio kljunu kost. Veernji list, 21. mart 2013.

U kakanjskom porodilitu prole sedmice roeno je 17 stranakih beba

Danas se djeca u matine knjige zavode po savremenim metodama, te se unosi samo jedan podatak, a to je kojoj politikoj stranci po roenju pripadaju. Pa tako od 17 novoroenih beba u kakanjskom porodilitu, 6 beba pripada stranci SDA, 4 bebe je dobila stranka SBiH, 3 bebe je dobila stranka SBB, dok je SDP dobio 2 bebe, a HDZ i nacionalna manjina ROMI po 1 bebu. Ove sedmice A-SDA, Radom za boljitak i ostale manje stranke nisu dobile svoju bebu. Kaportal, 18. mart 2013.

Tinejder zabunom uao u tuu kuu, vlasnik ga ubio

Bportal, 21.mart 2013.

Zenica: Psi sve ee grizu gume

Vozio sam oko 10:30 ispod podvonjaka u Radakovu dok sam se iskljuivao na magistralni put prema Sarajevu, pie nam sugraanin, iji puni identitet ne objavljujemo na njegov zahtjev. I nastavlja. Desetak pasa lutalica mi je izgrizlo dvije prednje gume. Sve se desilo u vonji i trajalo je 10-tak sekundi. Tu se obino uspori, jer je skretanje, a i pjeaki prelaz. Zenica blog, 20. mart 2013.

eenski lider putem razglasa vritao na sudiju: Ti si magarac

Lider ruske pokrajine eenije Ramzan Kadirov vritao je preko razglasa na nogometnog sudiju Mihaila Vilkova koji je iskljuio kapitena eenske ekipe Terek Grozny na utakmici protiv Rubin Kazana u nedjelju. j j eenski lider bio je bijesan jer je kapiten Tereka Rizvan Utsiev dobio crveni karton, i to nekoliko minuta prije kraja utakmice. Kadirov je tada zgrabio mikrofon i povikao: Sudija ti si kupljen, ti si magarac. Klix, 18. mart 2013.
22. mart - 10. dumade-l-ula

Policajca iz Prijedora drali za ruku i deset metara vukli z aautom

Policajac iz Prijedora teko je povrijeen nakon to su ga dvije osobe iz tog grada, koje je pokuao da legitimira, vukle desetak metara vozilom koje je bilo u pokretu. Fena, 4. mart 2013.

Projekt holandskog poduzetnika: Trae se ljudi koji e otii ivjeti i umrijeti na Marsu
Klix, 21. mart 2013.

64

Nauka
Sve ei potopi, ege i smrzavanja
osljednji podaci, dobijeni sa satelita, potvruju upozorenja naunika da se u toku zadnjih 20 godina nivo okeana poveavao u prosjeku za 3,2 mm godinje, odnosno 60 posto bre od oekivanja strunjaka. Tursku, Jordan, Palestinu, Izrael i Egipat je poetkom godine zadesila neviena koliina snijega, kie i uragani. Na ruskom Dalekom istoku temperatura je padala na 40 stepeni ispod nule. Ameriki naunici upozoravaju da e se takve pojave ponavljati sve ee.

Pripremio: Saladin Kovaevi

Vjetako tkivo kao zamjena za povrijeene organe

Umjereni osjeaj gladi je dobar

mjerena glad je veoma bitan dio ishrane, jer regulira metabolizam, smanjuje izbirljivost, utie na to da hrana ima bolji ukus i da uitak pri jelu bude vei. Naunici sa Univerziteta Harvard tvrde da konstantno grickanje i zavaravanje gladi nije dobro za zdravlje, jer se na taj nain pretjeruje sa jelom. Umjereni osjeaj gladi je posebno dobar za djecu jer smanjuje njihovu izbirljivost i na taj nain e pojesti i namirnice koje su neophodne za razvoj organizma, a koje su im inae mrske.

aunici sa Instituta hemijske biologije i bazine medicine u Novosibirsku, nekoliko godina su radili na prouavanju matinih elija i stvorili su vjetako tkivo koje e moi da zamijeni povrijeene organe. Biosintetiki materijal organizam lake prihvata, posebno ako je stvoren od elija pacijenta. Komplikacije prilikom ovakve transplantacije svode se na minimum, a organizam se mnogo bre privikava na implantat.

Od bolesti srca ljudi su patili od najstarijih vremena

ajopsenija studija izvedena na mumijama dala je dokaze da zaepljenje arterija ne mora biti posljedica modernog naina ivota u kojem dominira brza hrana. Studija pokazuje da su bolesti srca bile dio prirodnog procesa starenja i da moda i nisu u direktnoj vezi sa savremenim faktorima rizika poput puenja, masne hrane ili premalo fizikih aktivnosti. Skeniranjem 137 mumija, strunjaci su doli do sigurnih pokazatelja da je od arteroskleroze patila treina.

Djevojica izlijeena od HIV-a

voipogodinja djevojica roena u SAD-u sa virusom HIV-a, izlijeena je poslije tretmana koji je poeo 30 sati po njezinom roenju, primjenom standardnih lijekova. Ukoliko ostane zdrava, to e biti drugi sluaj izlijeenja od virusa HIV. Djevojica nema znakove infekcije, godinu dana nakon to je prestala primati lijekove. Najvei problem HIV-om zaraene djece ima Afrika, a samo u podsaharskom podruju dva miliona djece ima potrebu za antivirusnim lijekovima.

EK odobrila lijek za smanjenje konzumiranja alkohola

uropska komisija odobrila je plasiranje na europsko trite prvog lijeka Selincro, koji reducira unos alkohola u organizam. Ovo odobrenje vai za svih 27 drava lanica Europske unije. Novim lijekom mijenja se i nain lijeenja ovisnika, umjesto apstinencije, lijeenje se zasniva na postepenom smanjenju konzumiranja alkohola. Cilj lijeenja ovisnosti od alkoholizma je potpuni prestanak konzumiranja alkohola.
22. mart - 10. dumade-l-ula

65