Hrvatska zajednica Herceg-Bosna je zvanino proglaena 18. novembra 1991.

na sveanosti u
Grudama, kada je za prvog i zamalo doivotnog predsjednika izabran Mate Boban. U
teritorijalnom smislu, sukladno instrukcijama iz Zagreba, ta je politika, kulturna i gospodarska
cjelina hrvatskog naroda u BiH trebala zaivjeti u opdinama Jajce, Kreevo, Busovaa, Vitez,
Novi Travnik, Travnik, Kiseljak, Fojnica, Skender Vakuf (Dobretidi), Kakanj, Vare, Kotor-Varo,
Tomislavgrad, Livno, Kupres, Bugojno, Gornji Vakuf, Prozor, Konjic, Jablanica, Posuje, Mostar,
iroki Brijeg, Grude, Ljubuki, itluk, apljina, Neum, Stolac i Trebinje (Ravno). Naknadno je
osnovana Hrvatska zajednica Usora, koju ine dijelovi opdina Doboj, Teslid i Teanj.
Formiranje Herceg-Bosne je istovremeno oznailo poetak sukoba unutar elnitva HDZ-a, u
kojem koncepcija za jedinstvenu BiH nije imala nikakve anse. Uz probosanski orjentiranog
Stjepana Kljuida vrsto je stajala vedina zastupnika iz Posavine, dok su se sa druge strane u
vedini nalazili oni koji su podravali Bobanovu viziju.
Ivan Zvonimir iak, predsjednik Hrvatske seljake stranke, je hrvatsko insistiranje na podjeli
Bosne tumaio ustupkom hercegovakom lobiju. eli se rtvovati 700 tisuda Hrvata za raun
100 tisuda Hercegovaca. Protivio se podjeli Bosne. U najidealnijim uvjetima svega 34 posto
Hrvata koji ive u BiH ivjelo bi u hrvatskoj dravi.
U Zagrebu 27. decembra 1991. Franjo Tuman ima sastanak sa delegacijom HDZ-a BiH koju
predvodi Stjepan Kljuid. Kljuid prisutne obavjetava da su na Boidnom prijemu obavljeni
razgovori sa Srbima koji trae kantonizaciju i podjelu medija. Traili su rekao je Kljuid pod
parolom nede krst na krst, da se mi dogovorimo. Tuman pita da li se tokom razgovora o
podjeli ilo u materiju. Ne, ne, kurvini su to sinovi, nede oni da kau, idemo mi podijeliti, pa
vama ovo, nama ono, nede oni to, nego kau, tamo gdje je pet posto Srba, to je Srbija, e sada vi
izvolite. Oni tono znaju, draga gospodo, to nam nude i tu nema nikakve razlike izmeu bilo
kojeg srpskog politiara; od eelja, koji je etnik, do onog Midunovida koji je tamo za
demokrate, svi potpuno isto daju zapadnu Hercegovinu bez Stoca i Mostara i na granici
Neretve, a ostalo je njihovo, i tu permanentno nastoje to uraditi, odgovara Kljuid.
Mate Boban je optimistian. I za sluaj da Bosna i Hercegovina ostane nezavisna drava, ali bez
bilo kakvih veza sa raspadajudom ili bilo kakvom drugom bududom Jugoslavijom ili ako bi dolo
do njenog raspada, onda bi taj prostor u kojem otprilike ivi 650 tisuda Hrvata, taj prostor bi
dakle onim meunarodno priznatim metodama, demokratskim metodama stvar elaborirao na
nain da se taj prostor proglasi nezavisnim hrvatskim prostorom i prikljui dravi Hrvatskoj.
Momenat za to je, kae Boban, tek onda kada to hrvatsko vrhovnitvo kojem je narod dao
apsolutno povjerenje odlui.

Ako me Tuman odluio izbaciti, izbaciti de me iz ivota, a ne samo sa funkcije

Photo: sanela.info
Rije uzima Tuman. Objanjava da su konano i SAD shvatile da je Jugoslavija prestala
postojati, ali se jo nisu odrekle ideje da neto na tom tlu zadre, u okviru nekakve asocijacije,
makar sline onom to se desilo u Sovjetskom Savezu ili da iskoriste Srbiju za svoj uticaj
nasuprot Muslimanima i islamu. Naime, moe se po mnogo emu zakljuiti da bi Amerika rado
prihvatila Srbiju kao andara naspram Muslimanima, da bi sprijeila u bududnosti stvaranje
islamske drave u Evropi, objanjava Tuman. U nastavku rezimira: "u Bosni je tredina Srba i
JNA je na njihovoj strani, u takvoj konstelaciji snaga, Bosna ne moe opstati". I kada bi opstala,
objanjava on, uz postojedu muslimansku politiku Bosna bi se vie vezala za Srbiju, negoli za
Hrvatsku. To je ak Izetbegovid, Stipe se moda sjeda, kae Tuman, jednom otvoreno
rekao. Zbog toga, kljuna je Tumanova poruka: Sa jednim pametnim razgranienjem,
sporazumom sa Srbima u Bosni, moemo dovesti do toga da, umjesto rata, koji prijeti ovako
nerijeenom pitanju i sa tim gomilanjem armije, da ak ta armija bude zalog provedbe
razgranienja. Prisutne je potom pozvao da pogledaju veernji dnevnik.
Sastanak je nastavljen u 19.55. Prvi je rije uzeo Miro Lasid. Dva su meaa u tisudugodinjoj
hrvatskoj povijesti, rekao je on: kralj Tomislav i Franjo Tuman, Pred tom injenicom sve drugo
treba da se povue. Prenosi kako je razgovarao sa Radovanom Karadidem koji nudi
razgranienje i koji je na Lasidevo pitanje: ta onda sa Muslimanima, odgovorio: Poslat demo
ih u more, sve do Barija i do obale Italije. Meutim, Lasid, kojem su oito prijale historijske
paralele, povlai jo jednu. Sluaj Paid - Trumbid. Trumbid je bio razuman ovjek, ali ga je lukavi
Paid izigrao. To znai, zakljuuje Lasid, da se ni Srbima ne moe potpuno vjerovati: To je
Bizant, bizantska politika, bizantski mentalitet.
Stjepan Kljuid, koji se nije slagao sa nadolazedom hrvatskom politikom, smijenjen je na
dramatinoj sjednici Predsjednitva HDZ-a, koja je 2. februara 1992. odrana na irokom
Brijegu. Stipe Mesid je na ovu sjednicu stigao iz Zagreba sa zadatkom da smijeni Kljuida. Odmah
je, po dolasku, saopdio Kljuidu koja je njegova misija. Prethodno se konsultovao sa lanovima
Predsjednitva HDZ-a BiH i doznao da svi njegovi lanovi daju podrku Kljuidu. Zbog toga je
predloio da Tumana dovedu pred svren in tako to de Mesid redi Tumanu da je Kljuida
nemogude smijeniti, jer ga je izabralo vodstvo HDZ-a BiH.

Na ovaj Mesidev prijedlog, Kljuid je odgovorio: Ako me Tuman odluio izbaciti, izbaciti de me
iz ivota, a ne samo sa funkcije. Kljuid je podnio ostavku, a zamijenio ga je dr. Miljenko Brkid,
ministar za vjerska pitanja u Vladi BiH. Brkid je za novog v.d. predsjednika HDZ-a BiH imenovan
15. marta 1992., na sjednici Glavnog odbora u Bugojnu, ali se od momenta njegovog izbora
znalo da na toj dunosti nede ostati dugo.
U isto vrijeme Karadid daje instrukcije SDS-u: Srbi nemaju nikakve potrebe za stranakom
vojskom. Armija je tu. Sluajno se nai i njihovi ciljevi stoprocentno poklapaju. Nemojte da tu
tehniku i tu Armiju ostavimo samu. Nemojte. Prioritetni zadaci SDS-a bili su plebiscit i
preuzimanje vlasti u optinama obiljeenim plavom bojom na njegovoj mapi. U plavo je iscrtano
oko 70 posto bosanske teritorije.
Na sastanku odranom nekoliko dana prije plebiscita, Karadid je poduavao optinske
funkcionere: Ove nedjelje posmjenjujte odlukom izvrnog odbora sve direktore i urednike
radija koji vas ne sluaju i ne potuju politiku... uzmite energino Slubu drutvenog
knjigovodstva u svoje ruke. Nisu ga najbolje razumjeli kada je govorio o prestrukturaciji optina
pa je pojasnio stvari, srpska arija, turska arija, srpski poslovi, turski poslovi, srpske kafane,
pozorita i sve drugo. To je jedino rjeenje. Ja sam to odavno govorio, zna ga Plavid i
Krajinik.

Srbi de Evropi ponuditi faktiko stanje: Kartoljubac Karadid

Photo: EPA/DRAGO VEJNOVI
Ja vam garantujem da je ovo za sva vremena. Moramo da stvorimo za sebe svoju dravu i
omogudimo njima da imaju svoju dravu, ko god oni bili, Muslimani ili Hrvati, rekao je. Srbi de
Evropi ponuditi faktiko stanje, objasnio je, pravo ionako vie niko ne uzima u obzir. Faktiko
stanje de biti da Izetbegovid ne moe da uvede vlast u 70 posto teritorije. Da ni u jedno srpsko
selo ne moe da uvede vlast. Ni u jednoj srpskoj optini on nema vlast, da de milicija morati da
vas slua u trenutku odsudnom, da vas slua i uspostavi red na osnovu Ustava SFRJ, a ne Ustava
BiH. Mi ga naravno nedemo prihvatiti, oni de naravno, nodu sazvati sastanak i usvojiti ga. Ali, mi

demo sprijeiti da izau iz Sarajeva, kod Kozje duprije taj zakon i taj Ustav nede modi gore prodi.
Moramo biti spremni na to, nema druge s njima.
U decembru 1991. pod pritiskom Njemake Evropska zajednica je ponudila priznanje svakoj od
est jugoslovenskih republika. Alija Izetbegovid je 12. decembra, dan nakon susreta sa
predstavnicima EZ lordom Karingtonom i Hoseom Cutillerom, otiao kod komandanta
sarajevskog korpusa Vojislava urevca i rekao da de zatraiti nezavisnost. Namjerava li to
objaviti graanski rat, Alija, upitao je general. Slino je reagirao i voa bosanskih Srba Radovan
Karadid.
Otputovao je u Beograd. Zatraio je od Borisava Jovida da JNA bosanske regrute premjesti u
Bosnu kako bi se formirala vojska. Vojska de ostati tamo gdje jeste jer se trai politiko
rjeenje, odgovorio je Jovid. Nije jo uvijek nita elio redi o Miloevidevom planu za koji su
znali samo on i Generaltab. Miloevid je zatraio od vojne komande da u tajnosti premjesti
oficire roene u BiH u njihovu matinu republiku. Mada je Generaltab nerado ispunio ovaj
zahtjev, u momentu priznanja BiH od 90 hiljada vojnika, koliko ih je bilo u BiH, 85 posto su bili
Bosanci.
Dok su u Sarajevu u toku pripreme za referendum o nezavisnosti, u Banjoj Luci se 9. januara
1992. proglaava Srpska republika BiH. Evropska zajednica je de facto priznala BiH koja ne
postoji, na ijim prostorima postoji jo jedna dravna cjelina, Srpska republika BiH, objasnio je
novu realnost Karadid ignoriudi primjedbe o nelegalnosti njegove drave.
Republikom Srpskom nazvade je nekoliko mjeseci kasnije Ljubomir Zukovid, prvi ministar
obrazovanja i kulture u srpskoj vladi, na jednom od sastanaka partijskog vrha u odmaralitu
Kikinda na Palama. Zukovid je objanjavao drutvu koje su inili Karadid, Momilo Krajinik,
Branko erid, Velibor Ostojid i Ilija Guzina da: Pridjevna imenica Srpska, u konkretnom sluaju
znai srpska zemlja isto kao to Deutschland znai njemaka zemlja. Isto vee na srpskoj
televiziji je upotrijebljen novi naziv za dravu iju je bududnost Zukovid vidio u Ujedinjenim
srpskim zemljama.
* Slijededi nastavak feljtona objavljujemo u utorak, 8. decembra