Habsburko carstvo u XVI i XVII stoljeu

To je drava njemakog naroda kojim upravljaju vladari Hbsburgovci. Na iv je !veto rimsk

carstvo njemakog naroda. Ne govori se o Njemakoj nego o tekovinama univer ali ma kada je do ivan

svijest u "imu. !veto je bilo bog toga to je bilo pod atitom rimskog pape# rimsko bog tradici

univer alnosti#njemako bog Nijemaca. $snovano u srednjem vijeku %&' godine# eg istiralo je do ()* Njemaki save # da bi ,ruska ()&*. objedinila prvo sjeverni dio a ()-(. i juni dio be .ustrije. Tridesetogodinjeg rata tu ivi 1* miliona stnovnika a nakon Vest2alskog mira (&3). oko '*. to nai da njemake emlje sa 6ekom# 7garskom i dijelom ,oljske. carstva. !kraeni na iv a dravu je "eic5# to se prevodi sa carstvo ali moe biti i drava.

kada ga je ukinuo Napoleon# pa je umjesto njega stvorio nove drave. a ()(+. obniovila se drava ka

/tniki princip nije bio primjenjen do kraja jer .ustrija ostaje samostalna. 0o (&()# d

treina stanovnitva u tom periogu i gubljena.4arstvo se sve vie suavalo i u (&. stoljeu obu5va

8onani oblik i strukturu je dobilo bulom pape 8arla IV (1+&. kada su se 2iksirale odredb

7 i mjenama ustavne strukture je postignuto da je ('-'. poela procedura koja se odrala d (%().

()-(.# tj. carsku titulu nose Hab burgovci# pa se drava na iva Habsburko carstvo koje e postojati d

,rincipi koji su utvr9eni ('-1 nisu ostali trajni pogotovo u vrijeme Tridesetogodinjeg ra koja je (++& pripojena :paniji. To je kon2ederacija ra liiti5 monar5ija# kneevina# biskupija# i gradova. toga ++ glavni5 dravica# koje imaju svoje vojske# 2inansije# a i nad sebe imaju samo i abranog cara koji

nakon kojeg e to biti labav save mali5 kneevina i gradova. Nekada je njemu pripadala i Ni o emsk

7 Habsburkoj kon2ederaciji ima ()** ra liiti5 jedinica# od koji5 je bilo 1+* naajniji5. o

tu samo simbolino jer nema stvarnu vlast. Taj car je i ('-1. biran i kue Habsburgovaca# ali je to dolo

pitanje (&(). to je i a valo unutranji rat# ali sam i bor je 2ormalan ritualan jer car nema mnog njegove emlje koje su najvee.

institucija koje bi ga inile carem# nema jedne vojske# ajedniki5 2inansija# i postoji samo carska titula

,ored cara postoji staleko tijelo ;"eic5stag ; predstavnitvo odre9eni5 klasa u prvom red

plemstva <ne naroda=. "eic5stag je podijeljen u tri doma# od (&&1 on asjeda u "egensburgu. >edan o

domova# 0om kneeva i bornika bira cara# a ima malu ulogu a Njemake emlje jer se sve dravice brin

a sebe. ,rvi dom# 0om visokog njemakog plemstva bira vladara. $d ?lastne bule (1+&. bilo je odre9en

da - lanova bira vladara# 3 svjetovna i 1 du5ovna < kralj 6eke# "ajnski 2alcgra2# vojvoda !aksonije

Vitenberga# markgra2 brendenburki i nadbiskup Trijera# 8elna i @ajnca. 7 (-. stoljeu su knee

i bornici i kneevi Aavarske i Hanovera. Vremenom e neki od nji5 dobiti i titulu kralja. Inae su svi o

kneevi predstavljali nasljedne vladare u svojim emljama# naslje9uje i5 sin# vode samostalno 2inansij

kuju vlastiti novac. Neki imaju samostalne vojske# tj. sve institucije jedne drave. Habsburgovci su ima

svoj najvei posjed# oni su najjai 2eudalci u carstvu. vre 2unkciju nasljednog kralja 6eke i ujeu na i bo

cara. 7 nji5ov teritorij spada i .ustrija# 8ranjska# 8oruka# :tajerska# Tirol# Trst i Borica# i nasljedn

kraljevina 6eka# pa e i nju pretvoriti u svoju emlju. $d (+'&. postae i ugarskoC5rvatski vladari# pa s to imaju veliku mo kod kue oni te male drave ne moraju da potinjavaju nego i5 ine avisnim i to teritorija Habsburgovaca ne moe dijeliti. <.lle gerant Aelli# du 2eliD .ustrija nube..=. ?bog toga je carstvo od (-. stoljea moglo da raste. %+ lanova dok je trei dom bio dom gradova# +( slobodni grad sa -+*.*** stanovnika. $ni imaju naaj

tako imali veliku dravu. ?bog velike moi oni e postati evropska sila od 7tre5tskog mira (-(1. ?bog tog

0rugi i trei dom u "eic5stagu nisu bili tako naajni. 0rugi dom je inilo njemako plemstv

pitanja koja se tiu nji5 sami5. Bradovima upravljaju bogate patricijske porodice. Neki od nji5 imaj

2ormu republike. Veina gradova su protestantski. 7 (&. i (-. stoljeu "eic5stag je samo simbolin pojedine drave imaju svoje sudstvo. 0rava nema svoje vojske# 2inansija# policije# suda... 8ad se ide

institucija. ,ored "eic5staga i cara postoji i sud koji prvo asjeda u :pajeru ali on ne djeluje e2ikasno je

rat car trai sredstva od pojedini5 emalja# ali on ima svoju austrijsku vojsku kojom osvaja i postaje slava

(&. stoljeu njemake emlje su imale slavnu 5istoriju tim prije to je dolo do spajanj

!vetog rimskog carstva njemakog naroda sa :panijom (+(&. kada je jedan Habsburgovac enidbenim i van tradicionalni5 granica !."C4. 8arlo V je diobama u Eormsu <(+'(= i AruDellesu <(+''= prepustio upravu u austr. emljama Ferdinandu I <(+'&G&3=# koji je (+'&. bio i abran a ekoga# a (+'-. a 5rvatskoCug. kralja. $d (+'&. postae i ugarskoC5rvatski vladari# pa su tako imali veliku dravu. ?bog velike moi oni e postati evropska sila od 7tre5tskog mira (-(1. ?bog toga to imaju veliku mo kod kue oni te male drave ne moraju da potinjavaju nego i5 ine avisnim i to se teritorija Habsburgovaca ne moe dijeliti. <.lle gerant Aelli# du 2eliD .ustrija nube..=. ?bog toga je carstvo od (-. stoljea moglo da raste. !ukob Ferdinanda I s drugim pretendentom na ugarski prijesto# Ivanom ?apoljom# iskoristili su $smanlije i au eli velik dio 7garske i !lavonije. 0a i5 austavi u daljem napredovanju# Ferdinand je poeo organi irati Vojnu krajinu. !ukobi s protestantima doveli su drugoj deceniji XVII stoljea do ustanka u 6ekoj# koji se proirio u evr. rat ; Tridesetogodinji rat 6eka je dodue bila pokorena <(&'*=# ali je .. i rata i ala oslabljena. Francuskoj je morala odstupiti .lsace# a !askoj Huicu. Nakon uspjeli5 ratova s

ve ama doao na panski prijesto# a (+(%. postao njemaki car 8arrlo V. Tu e se mo carstva proiri

$smanlijama stekla je 8arlovakim mirom <(&%%= Hrvatsku do 7ne# !lavoniju# !rijem i 7garsku osim temivarskog Aanata# a ,oarevakim mirom <(-()= dijelove Aosne i !rbije# @alu Vlaku i Aanat. Aeogradskim mirom <(-1%= ustalila se granica .ustrije prema $smanskom carstvu na 7ni# !avi i 0unavu. !ukobi s Francuskom u drugoj polovini XVII st. uvukli su .ustriju u "at a pansku batinu <(-*(C(3=# nakon kojega je morala prepustiti Aurboncima :paniju# ali je stekla pansku Ni o emsku# @ilano# Napulj i !ardiniju# koju je (-'*. amijenila a !iciliju. Aekim mirom <(-1+=# nakon "ata a poljsku batinu# ustupila je :paniji Napulj i !iciliju# 8raljevini !ardiniji Novaru i Tortonu# a adrala je ,armu# ,iacen u i Buastallu.

/ngleska u XVII stoljeu

Vladavina kraljice /li abete naila je polaganje temelja savremene /ngleske. !nano je porasla ekonomska# posebno pomorska mo emljeI potreba i vo a vune i tekstila uvjetovala je prvobitnu akumulaciju ili ogra9ivanje <veleposjednici su amjenom# kupnjom ili silom jo od kraja XV st. u imali opinsku emlju i seljake oranice i pretvarali i5 u panjake# to je ujedno s jedne strane stvaralo klasu najamnika be emljaa# a s druge omoguilo ra vitak napredniji5 oblika poljoprivrede na veleposjedima=I osnivala su se trgovaka drutva s ni om koloni acija prekomorski5 krajevaI konano je bila je naslijedio 0ems I <(&*1C'+= i ujedinjena s /ngleskom. povlasticaI apoela je pokorena Irska i su bijena je

panska inva ija <(+))=# a kulturni ivot bio je obiljeen procvatom renesanse. /li abetu kotska porodice !tuart pa je tako :kotska bila

0J/>@! I <(&*1.C(&'+.= 8raljica /li abeta# koja se nije udavala# odredila je sebi a nasljednika svog neaka 0ejmsa !tjuarta# kotskog kralja. $n je bio esti vladar tog imena u :kotskoj# a stupio

je na engleski prijesto kao 0ejms I <>ames I=. Njegova vladavina obiljeena je o biljnom kri om engleskog drutva# koja se ispoljila jo pred kraj /li abetine vladavine. $no je moralo platiti a svoj procvat tokom (&. stoljea. Nagomilale su se nepravde i velike nejednakosti. Neki slojevi drutva bili su pogo9eni vie od ostali5# a to su bili nadniari na selu# sitni emljoposjednici i male anatlije. Na drugoj strani brojni slojevi srednje klase stekli su veliko blago. To je ovdje ljude podsticalo da se animaju a politiku i da trae uticajnije mjesto u dravnim poslovima# nego to im je to obe bje9ivalo ustrojstvo tjudorskog drutva. Tjudori su bili podigli ulogu i naaj vladarske linosti na najvii stepen. To su mogli postii a5valjujui propasti 2eudalnog sistema a vrijeme ratova crvene i bijele rueI Tjudori su stvorili nacionalno osjeanje i centrali iranu vlast# ali oni nisu stigli da novoj gra9anskoj klasi obe bijede onaj politiki utjecaj koji joj je pripadao. ?bog toga je vladavina prvog !tjuarta bila ispunjena prikrivenim sukobima i me9u predstavnika gra9anstva i predstavnika apsolutne monar5ije. Nji5ov sukob se ispoljavao u svim oblastima ivota# jer su to bila dva svijeta sa ra liitim ivotnim 2ilo o2ijama koje su se me9usobno iskljuivale. Aogati gra9ani iji je ivotni cilj bio rad i poslovni uspje5 nisu imali nikakvi5 simpatija a dvorski ivot i dokone abave dvorjana. ?bog toga su oni poeli mr iti i sve one oblike kulture koji su bili ve ani a aristokratske mecene i nji5ove luksu ne abave. $tuda puritanska predrasuda protiv umjetnosti. Novi vladar poka ao je malo vladarske vjetine u poslovima sa parlamentom i sa puritancima# koji su ovdje bili natno astupljeni. 7 me9uvremenu katolika stranka spremala se da ubije kralja i njegove saradnike. @e9utim# avjera je otkrivenaI neko je obavijestio vlasti da su u podrumima parlamenta postavljeni sanduci sa barutom kojim su avjerenici namjeravali da i vre viestruko politiko ubistvo. <+. novembar se i danas slavi kao uspomena na otkrivenu avjeru ; BunpoKder plot=. $no ega se 0ejms jo vie bojao nego katolike stranke bili su puritanci# koji su po ugledu na kotsku crkvu# eljeli da ukinu 5ijerar5iju anglikanske crkve. 8ralj je s5vatao da crkvena 5ijerar5ija predstavlja stub drutvene 5ijerar5ije i da je glavni save nik privilegovani5 klasa. ?bog toga se odluno suprotstavio puritanskom a5tjevu da se ukine vanje episkopa. 7 jednom govoru pred episkopima 0ejms je rekaoL M.ko ne bude episkopa# nee biti ni kraljaNO >edna korisna odluka ipak je donijeta na tom skupu episkopa# a to je da se priredi autori ovana ver ija !vetog pisma na engleskom je iku. $na je objavljena (&((. godine i

predstavlja vaan datum u 5istoriji engleske kulture# jer je je ik ovog prijevoda postao u or knjievnog je ika koji je utjecao i na iroke slojeve naroda i na knjievnike. $ni anglikanski sveenici koji su bili idalje uporni u svom opredjeljenju a pre biterijansku organi aciju <be episkopa= bili su otputeni i slube. Ne adovoljnici bog progona puritanaca iseljavali su se u malim grupama u !jevernu .meriku# ime poinju migracije i Velike Aritanije u amerike kolonije. Na ekonomskom polju kralj 0ejms je tako9er doao u sukob sa utjecajnim gra9anima. >o a vrijeme kraljice /li abete bilo je ne adovoljstava me9u predstavnicima i proi vodnju trgovakog kapitala. 8raljica je davala monopole <na i vo # uvo

pojedini5 vrsta robe= svojim tienicima# uglavnom pripadnicima visokog plemstva. @e9utim# /li abeta je nala da popusti kad treba i da se ponovo adobije povjerenje londonski5 trgovaca. ?ato do otvorenog sukoba nije ni dolo. Njen nasljednik# me9utim# imao je ambiciju da vlada kao savreni apsolutista. ?bog toga je i a vao mnoga ne adovoljstva protiv sebe. $n je teret pore a rasporedio na poslovne ljude i stalno ga poveavao. ,oto su potrebe dravne uprave stalno rasle sa porastom aparata# rasle su i potrebe a veim pri5odima dravne blagajne# koja je bila nedovoljna da podmiri velike i datke. 8ralj je traio od parlamenta da mu i glasa nove pore e# ali je parlament apoeo diskusiju i o drugim javnim poslovima. 8ralj nije 5tio do voliti da se iko mijea u njegovu nadlenost# te je raspustio parlament i puni5 deset godina jr vladao ne sa ivajui poslanike. Tako je ovaj visoko obra ovani# ali ne i mudri# vladar ostavio svom sinu u naslje9e sukob sa parlamentom. Ti sukobi su se vodili oko stalni5 a5tjeva krune a poveanjem pore a# kraljevog nastojanja da provede apsolutistiku vlast i pitanja crkve. 6."H! I <(&'+.C(&3%.= 8ao i njegov otac i 6arls <45arles= nije ogromne sume novca stvaralatva. Time se nao da na9e ajedniki je ik sa parlamentom. Aio je to visoko obra ovan ovjek i ljubitelj umjetnosti. 0avao je a kupovinu umjetniki5 djela i a podsticaj umjetnikog amjerao puritancima koji su na umjetnost gledali kao na

lakomislenu djelatnost od koje nema koristi. <Audui poslovni ljudi# puritanci su cijenili samo ono to je bilo korisno i unosno=. 0rugi ra log 6arlsove nepopularnosti bila je njegova supruga# katolkinja# 2rancuska prince a. ,uritanci su nali da se u dvoru odravaju katolike mise# te su stra5ovali da se katoliki utjecaj ne povrati.

8ao i njegov otac i 6arls se anosio ambicijom da vlada kao apsolutni kralj# pa je kao i on doao u sukob sa parlamentom. ?bog toga je odluio da parlament ne sa iva <od (&'%C(&3*=. 7 me9uvremenu kralj je ubirao pri5ode na svoju ruku i poveavao ne adovoljstvo protiv sebe. 6arls se sukobio i sa svojim :kotima oko crkve. Jelio je da im nametne molitvenike sastavljene u Hondonu i da i5 potini anglikanskoj crkvi. ?a kotski narod koji je bio ve an a svoj borbeni puritanski oblik re2ormacije# potinjavanje engleskoj crkvi bilo je nepri5vatljivo.# pa se se :koti digli na oruje da brane svoju vjeru. 0a 6arls nije doao u sukob sa :kotima# moda bi jo dugo vladao ne sa ivajui parlament# jer nije bilo akona koji bi a5tijevao od kralja da ga sa iva u odre9eno vrijeme. @e9utim# 6arls je sad bio primoran da sa ove parlament bog toga to mu je trebalo mnogo novca a rat sa :kotima. <Ais5ops Ear= Bodine (&3*. 6arls je sa vao Mkratki parlamentO# tako na van po tome to ga je kralj vrlo br o raspustio# kad je s5vatio da mu poslanici nee odobriti povienje pore a prije nego to budu stavljene na dnevni red brojne peticije koje su bile upuene parlamentu sa ra ni5 strana. :kotska pobjeda na sjeveru primorala je 6arlsa da iste godine opet sa ove parlament# koji je po nat pod na ivom Mdugi parlamentO. ?a englesku 5istoriju taj parlament ima najvei naaj. Novi sa iv parlamenta prvo je odluio da se parlament nee rasturati# osim po vlastitoj odluci i da e asjedati bar jednom u tri godine. ,arlament je odu eo 6arlsu I i njegove glavne oslonce# a to su bili !ud dvorane vje da i pravo da ra re uje nove pore e. ,otom je parlament liio slobode dva kraljeva o loglaena savjetnika# jedan je bio ar5iepiskop# a drugi vojskovo9a. $bojici je su9eno i obojica su pogubljeni# u veliko odobravanje londonske mase koja i5 je mr ila bog nji5ove samovolje. ,oto je vidio da e parlament ograniiti kraljevsku vlast# 6arls odlui da se obrauna sa najutjecajnijim ljudima u parlamentu i da predstavniko tijelo opet potini sebi. 7putio je naoruane ljude u parlament s naredbom a 5apenje petorice poslanika. .li su ovi na vrijeme bili obavjeteni o kraljevim namjerama# te su se sklonili. Nekoliko dana poslije ovog neuspjelog udara# kralj je otiao u grad >ork i tamo po vao pod kraljevsku astavu sve svoje pristalice. Jelio je da se oruanom borbom obrauna sa parlamentom Tako je (&3'. godine poeo gra9anski rat koji je trajao desetak godina na teritoriji /ngleske# Irske i :kotske# i koji je podijelio britanske gra9ane u dva tabora. 8ralju su ostali vjerni oni krajevi koji nisu bili a5vaeni trgovakim prosperitetom i gdje su se jo adrali stari patrijar5alni i 2eudalni odnosi# a to su bile abaene

pokrajine na sjeveru i apadu /ngleske. 7 kralja su tako9er ostali gra9ani i sjedita episkopija u kojima je anglikanska crkva bila mona. Nasuprot njima# a parlament su se opredijelile sve one oblasti koje su bile gue naseljene i bogatije# kao i pristanini gradovi sa ivom trgovinom. Hondon# kao glavni privredni centar emlje# od poetka je bio na strani parlamenta. !ave nitvo gradova donijelo je parlamentarnoj stranci ekonomsku nadmo. 7 poetku su pristalice kralja imale prednost ato to su na njegovu stranu stali plemii i o2iciri# vini vojnikom anatu. ?bog toga je kralj u prvim borbama imao vie uspje5a nego parlament. !tanje se i mijenilo u korist parlamenta kad je vo9stvo povjereno $liveru 8romvelu. ,rije gra9anskog rata on je bio srednji emljoposjednik# me9utim# u toku revolucionarni5 godina je ispoljio veliku vojniku sposobnost i i bio je na elo vojske kao jedan od nekoliko revolucionarni5 generala. 7spjesi koje je i vojevao u borbama sa rojalistima donijeli su mu popularnost. !am on bio je ubje9eni puritanac i oduevljeni borac a stvar parlamenta. 8ada mu je (&3+. godine povjeren adatak da reorgani uje i uvrsti armiju# on je apoeo 2ormiranje nove u orne armije <NeK @odel .rmP=. $no to je do tada postigao u svojoj jedinici 5tio je prenijeti na cijelu vojsku. Njegovi vojnici imali su nadimak Mgvo deniO a udarnu snagu davao im je nji5ov vrst moral. 8romvel je prvi moderni vojskovo9a koji je s5vatio naaj moralnog lika borca. Nastojao je da njeguje drugarske odnose i me9u vojnika i o2icira i da u svoje redove prima samo ubje9ene borceI ali je a5tijevao gvo denu disciplinu. Vojsku je redovno plaao. 8romvel je postigao nekoliko naajniji5 pobjeda nad kraljevskom vojskom u srednjoj /ngleskoj. To je uplailo neke lanove parlamenta koji su do tada uestvovali u borbi protiv kralja. Aili su to predstavnici krupnog gra9anstvaI nji5ova stranka na ivala se Mpre biterijanskomO# prema protestantskoj sekti sa ijim naelima su se identi2ikovali. Najvei broj parlamentaraca ostao je u 8romvela# a oni su sebe na ivali MindependentimaO. Na krajnjoj ljevici tadanjeg revolucionarnog pokreta nala ili su se tako vani MleveleriO# pristalice radikalni5 drutveni5 promjena. 8romvel je uguio jednu pobunu levelera ato to je sam bio pristalica srednjeg kursa i nije se slagao sa nji5ovim nastojanjem da svrgnu kapitalistiki poredak u emlji. Iako su 8romvelove pobjede bile ubjedljive# rojalisti su okupljali nove snage a nastavak borbe. 8ralju su se pridruile :kotska i Irska# dvije emlje u kojima je vladalo i ra ito neraspoloenje prema /ngleskoj. $vdje su bili jo ivi ne samo 2eudalni ve i rodovski oblici drutvenog ure9enja. :kote i Irce bilo je lako privui na kraljevu stranu# jer oni nisu ra umijevali sutinu tekue borbe. ?nali su samo a mrnju protiv /ngleske.

,oslije ubjedljivi5 8romvelovi5 pobjeda pre biterijanci su otvoreno

astupali

pomirljivu politiku prema kralju. 8romvel se odluio na br u akciju. 7veo je svoje naoruane ljude u parlament i i bacio odavde sto i etrdeset poslanika pre biterijanaca i sa svega e deset preostali5 independenata nastavio je sa radom. ?bog toga to je radio u nepunom sastavu ovaj parlament se ove Mkrnji parlamentO. ,otom je 8romvelova vojska okruila kraljevo uporite i arobila i samog kralja. 6arls je i veden pred sud koji ga je okrivio bog nedjela prema narodu. !u9enje je trajalo pet dana# poslije ega je objavljeno da se kralj 6arls I osu9uje na smrt bog toga to je tiranin# i dajica# ubica i neprijatelj naroda. 8a na javnog pogubljenja i vrena je januara (&3%. godine pred velikom masom okupljenog svijeta. $vaj doga9aj prilino je u drmao po icije independenata# jer je rojalistiki mit bio iv u naroduI MkraljeubistvoO je pokolobalo jedan dio 8romvelovi5 pristalica. "/,7AHI8. /ngleska je proglaena republikom koja je dobila na iv M4ommonKealt5O. @lada republika bila je opsjednuta unutranjim i spoljnim opasnostima. 7ltra lijevi leveleri a5tijevali su korjenite promjene# ali se 8romvel drastino obraunao sa njima. :kotska i Irska proglasile su princa od Velsa kraljem 6arlsom II. 8romvel se lino stavio na elo trupa koje su prele u Irsku da ugue pobunu. Njegov tamonji boravak abiljeen je krvavim slovima u analima Irske. 8romvel je irski narod smatrao polubarbarskim i 5eretikim# ato to je ostao vjeran katolianstvu. /ngleska ka nena ekspedicija nikoga nije potedjela noa i plamena. I :kotsku# gdje ga je ekao na elu vojske mladi 6arls II. $dluna 8romvelova pobjeda primorala je pretendenta da po drugi put emigrira u Francusku. 7 parlamentu stvari nisu ile glatko. ,oslanici su se bojali prevelike vlasti koju je adobila armija. 8romvel je intervenisao u parlamentu i sa ivao svoje pristaliceI pa ipak je stalno iskrsavalo pitanje smanjenja vlasti armije. Iako nije e nuo a apsolutnom vlau# 8romvel je postepeno aveo linu diktaturu. >edan mu je parlament ak ponudio kraljevsku krunu# koju je on odbio. Bodine (&+1. proglasio se Hordom protektorom i u tom vanju je vladao sve do svoje smrti (&+). Njegov savjet sainjavali su vojni rukovodioci# a vojska je bila glavni oslonac njegove vlasti. Vojska je samovoljno nametala narodu puritanske mjere# tako je ukinuto po orite# abranjene su proslave (. maja# i sve druge svetkovine# atim# kocka# pie# Irske je 8romvel poao na

borba pjetlova# pa ak i psovke. ,uritanci su silom 5tjeli da natjeraju narod na svoje pticipe# eljeli su da budu sudije svima# i sputavali su linu slobodu u ime Aojeg akona. To je u prilinoj mjeri doprinijelo da stvar revolucije i gubi privlanost u oima iroke mase naroda. 8romvel je u engleskoj 5istoriji ostao kao jedna i u etna i neobina 2igura. $n je nesumnjivo posjedovao sposobnost da upravlja ljudima i vojniki dar. .li on nije imao odre9eni politiki program niti je gledao daleko u budunost. ,robleme je rjeavao pragmatistiki. !ve to je inio bilo je sa dubokim uvjerenjem da postupa po elji AoijojI bio je ubje9en da ga je sami Aog poslao engleskom narodu. Vrijeme i okolnosti u kojima je ivio uinile su ga diktatorom# pa ak i surovim despotom u Irskoj. @e9utim# u privatnom ivotu# 8romvel je bio ovjek blage naravi i ispravnog karaktera. 7 politici je bio samodrac i nije potovao parlament# ali je u svakodnevnoj praksi ispoljavao veliku toleranciju. 0o voljavao je slobodu ispovijedanja svi5 oblika protestantske religije. 0o volio je >evrejima# koje je /dvard I prognao# da se nasele u /ngleskoj. :kotima je omoguio da uivaju sva prava kao i /ngle i i da ne budu vie smatrani strancima. $sim toga# 8romvel je aveo vane novine u administraciji# ustanovio je obave no vo9enje matini5 knjiga# ustanovio je mogunost sklapanja gra9anskog braka itd. $n je proirio pravo glasa na nove slojeve gra9anstva koje je do tada bilo be tog prava. Jivo se animao a pitanja prosvjete. ?animljivo je da je a sve vrijeme ovi5 burni5 godina revolucije /ngleska prosperirala# usprkos neprestanom ratovanju i neredima. To je# ra umije se# bilo mogue bog samog naina tadanjeg ratovanja. 4ivilno stanovnitvo bilo je po strani od borbi. 0ok su araene vojske ratovale# dotle su poslovni ljudi nastavljali da se bave svojim poslovima. "/!T.7".4I>. "estauracija monar5ije i vrena je (&&*. godine. Tad je na engleski prijesto stupio 6arls II <45arles (&&*.C(&)+.=. ,o vao ga je general @onk# najbolji 8romvelov vojskovo9a# bog toga to je poslije 8romvelove smrti bilo nastupilo nesre9eno stanje. 8romvelov sin# koga je ovaj naimenovao sebi a nasljednika# bio je nesposoban da vodi dravu. $n tavie nije 5tio ni da se primi dunosti# jer ga javni poslovi nisu animali. Nesre9eno stanje je prekinuto tako to je po van kraljevi 6arls i i gnanstva da preu me vlast. $n je to i uinio u odobravanje jednog veeg dijela gra9anstva# koje je bilo asieno strogou republikanaca. Narodne mase bile su bunjene i nisu se suprotstavile ukidanju republike.

6."H! II <(&&*.C(&)+.= 6arls II imao je trideset godina kada je postao kralj. ?a sobom je imao teka iskustva i godina koje je proveo u i gnanstvu na 2rancuskom dvoru. $n i njegovi dvorjani bili su eljni sjaja i raskoi. $dma5 su pourili da emlju vrate nekadanjim rojalistikim principimaI nasuprot puritanske skromnosti i su dranosti# na dvoru su raskalaenost i luksu postali pravilo. ,o orita su ponovo otvorena. 8on2iskovana imovina stjuartski5 pristalica vraena je nji5ovim vlasnicima. !veenici puritanci otputeni su i slube. . tijelo 8romvelovo i va9eno je i groba i podignuto na vjeala. @e9utim# kraljeva odma da prema puritancima nije bila masovna. ,ora puritanaca bio je potpun i oni su se povukli i javnog ivota. Na nji5ovo mjesto na elo drutva i bila je aristokracija druena sa bogatim gra9anstvom# koje je svoje interese vidjelo u ustavnoj monar5iji. ,oto ga je parlament doveo na vlast# 6arls II je vodio rauna da sa njim bude u dobrim odnosima. 7vaavao je sve one odredbe koje je njegov otac pod pritiskom potpisao. !a ivao je parlament jednom u tri godineI nije skupljao pore be ovlaenjaI nije ugroavao slobodu ni imovinu svoji5 podanika. Ae brino raspoloenje restauracije prekinule su dvije elementarne nesree. Bodine (&&+. i bila je epidemija kuge veliki5 ra mjera. Jivi su jedva sti ali da sa5rane mrtve# tako velika smrtnost kosila je /ngleskom. Tek to se narod oporavio od ove strane epidemije# desio se poar Hondona# (&&&. godine. Vatra se irila gradom puna tri dana i gutala ulicu a ulicom. I gorjelo je osamdeset osam crkava i dvije treine grada. ,oslije poara trgovina je skoro potpuno amrla. 7 emlji se poelo govoriti da su nesree dole kao ka na Aoija bog pokvarenosti i podmitljivosti engleskog drutva. 8ralj 6arls nije imao snage da se otvoreno sukobi sa parlamentom. ?ato je namjeravao da nadmudri parlament lukavstvom. !klopio je tajni spora um sa svojim ro9akom i atitnikom 2rancuskim kraljem Hujem XIV# koji je u to vrijeme podigao ugled Francuske i nad svi5 apadnoevropski5 drava. Novac koji parlament nije bio voljan da i glasa kralju# dobio je ovaj tajno od Huja XIV. Trebalo je a u vrat da pomogne Francuskoj u ratu. @e9utim# taj se rat avrio pora om# a dobiveni novac je potroen# tako da se 6arls naao bespomoan naspram parlamenta. ?bog toga je morao da popusti i da donese akon kojim je katolicima abranjena sluba u dravnoj upravi. $vim je kraljev brat 0ejms# budui da je bio katolik# iskljuen i nasljedstva.

7 narodu se poelo govoriti da je i sam kralj katolik i da u njegovoj slubi rade mnogi prikriveni katolici. Nastale su godine ra raunavanja u samoj vladajuoj klasi# o2ormile su se u parlamentu grupe vigovaca i torijevaca <E5igCTorP=# koje su naredni5 stoljea stvorile dvopartijski sistem vlasti. 6arls je uspijevao da uprkos mnogim tekoama sauva prijesto a svog brata# jer sam on nije imao akoniti5 nasljednika. 0J/>@! II <(&)+.C(&)).= 0ejms II <>ames= je vodio otvorenu prokatoliku politiku# koja je bila vrlo loe primljena u narodu. ,ostavljao je katolike na visoke poloaje u drutvenoj upravi i vojsci# to je bilo protivno akonu. !tra5 od povratka katolike vlasti bio je veliki u ovim godinama velike katolike o2an ive protiv protestanti ma u cijeloj apadnoj /vropi. Ta pokret# po nat pod na ivom Okatolika reakcijaO bio je predvo9en redom isusovaca# odnosno# je uita. 0ejms je bio u save u sa njima# to je bilo po nato i vrlo nepopularno u /ngleskoj. 7pravo ti5 godina pristi ale s u /nglesku mase protestantski5 i bjeglica koje su ovamo dola ile da se spase od progona kod kue. 8ako je u Francuskoj nastao nov val progona 5ugenota i ovi su atraili a il u /ngleskoj. Ailo i5 je oko +*.***C&*.***# veinom anatlija. Nji5ovo stradanje jo vie je irio stra5 od katolike reakcije me9u /ngle ima. Tri godine je 0ejms uspio da se odri na prijestolu u uslovima neprijateljstva i sukoba sa parlamentom i veinom naroda. . onda su vodei ljudi parlamenta stupili u pregovore sa 0ejmsovom kerkom i etom. I me9u 0ejmsove kerke @eri i njenog mua 5olandskog princa Viljema $ranskog# s jedne strane i engleskog parlamenta# s druge strane# sklopljen je spora um o preu imanju prijestola. ,arlamentu je bilo vano to su @eri i Viljem protestanti. <Viljem je bio 0ejmsov daleki ro9ak# i u isto vrijeme et.= !H.VN. "/V$H74I>. Bodine (&)). Viljemova vojska se iskrcala na $strvo i krenula put Hondona. 7 me9uvremenu vei broj kraljevski5 komandanata preao je na Viljemovu stranu. 0ejms se uplaio i ajedno sa kraljicom i prijestolonasljednikom napustio emlju i sklonio se u Francusku. 7pranjeni prijesto akonski je pripao njegovoj najstarijoj kerki i njenom muu. Nji5 dvoje su proglaeni ajednikim vladarima /ngleske# poto su pret5odno be opiranja potpisali spora um sa parlamentom# kome su se obave ali#

obnarodujui Mdeklaraciju pravaO <Aill o2 "ig5ts=. $vim spora umom krupno gra9anstvo je obe bijedilo sebi kontrolu vlasti. 8ralj je postao potinjen parlamentu# odnosno# krupnom kapitalu koji je bio najmonija sila engleskog drutva. 8ralj je i gubio kontrolu nad vojskom i nad sudovima# pravo da donosi akone ili da i5 ukida i pravo da raspolae dravnim budetom. ,redvi9eno je da se parlament sa iva svake tri godine# tom prilikom je tako9er predvi9eno da se provedu i bori a narodne poslanike. $vim se 5tjelo sprijeiti da kralj vlada due vremena pomou jednog istog sa iva parlamenta. ,o deklaraciji koja je potpisana# parlament je dobio pravo da diskutira i odluuje o svim poslovima od interesa a emlju. ,otvr9ena je sloboda vjeroispovijesti svi5 varijanti protestanti ma <ra ne sekte vane jednim imenom Mnoncon2ormistsO ; to nai oni koji se ne potinjavaju vaninoj crkvi=. 8atolicima i lanovima protestantski5 crkvi i dalje je bilo nemogue da au imaju poloaj u javnoj upravi i vojsci. $vo su samo neke od taaka koje je Viljem potpisao prilikom stupanja na prijesto. Audui da je parlament ovim postigao veliku pobjedu be krvoprolia# ova miroljubiva revolucija po nata je u 5istoriji pod na ivom Mslavna revolucijaO <Blorious "evolution=. Viljem je pristao na sve ove uslove# samo da bi dobio odrijeene ruke u spoljnoj politici. 8ao vladajui kne Ni o emske Viljem je elio da se obrauna sa Francu ima# koji su bili najvei neprijatelji u ono vrijeme. $n se spremao da je napadne i onemogui njene ekspan ionistike tenje# jer je ona 5tjela da prigrabi teritorije panske imperije u opadanju# a jedna od njeni5 teritorija je bila Ni o emska. ?bog spomenutog ra loga# Viljem je predu eo dva ratna sukoba protiv Huja XIV. $n je tako9er vodio borbu i sa 2rancuskim tienikom# svojim tastom# svrgnutim kraljem 0ejmsom II. 7 0ejmsa je pristala Irska koja ga je podravala bog toga to je bio katolik. @e9utim# 0ejms je doivio veliki pora na rijeci Aojn (&%*. <AoPne=. I :kotska je bila privrena !tjuartima# me9utim i ovdje je Viljem pobijedio stjuartske pristalice. ,$6/T.8 I@,/"I>.HI?@. 8oloni iranje !jeverne .merike# trajalo je tokom cijelog (-. vijeka# a nije se austavilo ni kasnije. ,olitiki i vjerski ra lo i podsticali su mnoge gra9anske porodice da napuste domovinu i da trae veu slobodu u Novom svijetu. ,renosili su sobom svoj nain ivota i organi aciju. Veinom su to bili ljudi srednje klase# navikli na uporan rad i puni

predu imljivosti. 7 puritanskoj religiji bio je sadran prodoran du5 koji je udario temelje Nove /ngleske $kolnosti pod kojima su oni morali ivjeti nisu bile nimalo povoljne. 8lima Nove /ngleske surova je# a emljite mravo i na kamenitoj podlo i. :uma se sputala do same obale .tlantskog okeana i morala je biti krena pedalj po pedalj. !tarosjedioci# Indijanci# nisu dobrovoljno ustupali svoju emljuI krvave su borbe vo9ene i me9u kolonista i nji5. 6elieni mnogim iskuenjima ovi prvi iseljenici postali su tako vrsti da su nametali doseljenicima i drugi5 emalja i svoj je ik i svoje obiaje i svoja s5vatanja. 7ticaj prvi5 doseljenika i nji5ove tradicije osjea se u .merici do dana dananjeg. 7 /ngleskoj nisu pravljene smetnje onima koji su eljeli da se isele. Nji5 su pomagali vjerski jednomiljenici. 0oavi u novu domovinu puritanci su osnovali drutvo koje je potpuno bilo podre9eno crkvenoj vlasti. ,olitiko pravo imali su samo lanovi puritanske crkve. Iako su pobjegli od vjerske netrpeljivosti# puritanci su i sami bili vjerski netrpeljiviI ko se nije slagao sa nji5ovom varijantom protestanti ma# morao je traiti sebi 5ljeba van Nove /ngleske. Iseljenici su se ljubomorno drali svoje samouprave. >o tada se moglo slutiti da e doi do raskida i me9u metropole i kolonije. Na jugu 8ontinenta bila je druga engleska kolonija# Virdinija# osnovana jo a vlade kraljice /li abete. Bodine (&&3. /ngleska je pripojila emlje i me9u Nove /ngleske i Virdinije na jugu# a grad koji se tada na ivao Novi .msterdam# na van je Novi >ork ; Njujork <NeK Qork=. Tako su sjevernoamerike emlje na obali .tlantskog okeana dole pod upravu engleske krune. 7sljed prirodni5 prepreka <planina= prvim nasljednicima bio je prepreen put do sredita 8ontinenta gdje su se nala ila velika prostranstva vrlo plodne crnice. Tamo su tek slijedee generacije prodrle u svom polaganom nadiranju u pravcu apada. >edna sekta protestanata po na ivu MkvekeriO <Rueker= dobili su kraljevu saglasnost da mogu osnovati svoju koloniju# apadno od postojee teritorije. Toj oblasti dat je na iv ,ensilvanija# po imenu vo9e kvekera Viljema ,ena <,enn=. 8vekeri su se odlikovali ovjenijim stavom prema Indijncima# koje su smatrali tako9er svojim blinjima# dok su i5 poboni puritanci be grinje savjesti istrebljivali. 8vekeri su kasnije bili pobornici a ukidanje crnakog ropstva u .merici. !loboda od 2eudalnog naslje9a i drugi5 oblika sputavanja line slobode privlaila je i /vrope sve one koji su bog neki5 ra loga bili ne adovoljni u svojoj domovini. I gled na br o bogaenje tako9er je privlaio odvane ljude da naseljavaju novi kontinent. Tako su se u amerikim kolonijama nali mnogi Ni o emci# :ve9ani# Nijemci# Francu i# :koti

i drugi. Vremenom oni su se neosjetno pretapali i pri5vatali je ik veine kolonista ; /ngle a. Najborbeniji element bili su krajinici# to su bili siromani odvani ljudi nemirna du5a. $ni su stalno pomjerali granicu kolonije prema sreditu 8ontinenta. $vi osvajai 0ivljeg apada bili su odani demokratskom principu# a u isto vrijeme sumnjiavi prema vlasti. Nji5ov akon leao je u puci. Bodine (-**. amerike kolonije imale su oko etvrt miliona stanovnika i predstavljale su vano trite a gotovu robu i metropole# a isto tako i njenog snabdjevaa sirovinama. ,rodiranje na Istok i osnivanje Mnaseobina u IndijiO poinje sa osnivanjem IstonoCindijske kompanije (&**. godine. Tadanji trgovci i vlasnici trgovake 2lote nisu mogli raunati na be bjednu plovidbu morima# te su svoje brodove morali naoruavati. !ukobljavali su se sa konkurentima i ,ortugala# Francuske i No o emske. ,omorska vjetina je napredovala# a tako9er i brodogradilina. 7 stjuartsko doba IstonoCindijska kompanija imala je trideset veliki5 brodova koji su plovili oko .2rike# pored "ta dobre nade. ,ored toga imali su veliki broj manji5 la9a. ,oslije restauracije monar5ije# trgovina sa istokom snabdjevala je /nglesku ajem i ka2om# porculanom i svilom. $ve robe bile su ranije privilegija samo najbogatiji5. 7 ovo vrijeme# me9utim# aj i ka2a prodiru u narod# a tako9er i porculan i 8ine. To je utjecalo na stvaranje novi5 navika u nainu ivota /ngle a. @ada kralj nije nita predu imao da atiti interese engleski5 trgovaca na dalekim plovidbama# on je a5tijevao ogromne dobiti na ime monopolski5 taksa. Irska je koloni irana od strane /ngle a tokom vie stotina godina. Tjudorski vladari apoeli su u (&. vijeku politiku pokopavanja Irske posredstvom domaeg plemstva. /ngle i su podmiivali irske plemie# davali im titule# dijelili i emlju# koja je po irskom obiajnom pravu# bila svojima cijelog plemena. /li abeta je provodila neposredniju politiku potinjavanja podstiui englesku koloni aciju na ovom ostrvu. Novi emljoposjednici derali su kou domaem stanovnitvu. Bladne godine# kon2iskacija# progoni# desetkovali su stanovnitvo. 7 nak otpora prema engleskom osvajanju# Irci su a vrijeme re2ormacije ostali vjerni "imu. ?a vrijeme puritanske revolucije nastalo je najtee iskuenje a Irsku# gdje je i bio ustanak a oslobo9enje. /ngle i su predu eli ka nene mjere i i vrili pravi pokolj stanovnitva. 8romvel je lino predvodio englesku vojsku i nare9ivao da se stanovnitvo surovo kanjava. Aorba se vodila do istrebljenja. !tanovnitvo koje je (&3(. godine brojalo (.+**.*** opalo je a deset godina na )+*.***. Irski seljaci protjerani su na apad ostrva# a mnogi su odvueni u .meriku da rade na plantaama. Vii slojevi irskog drutva prebjegli su u /vropu. Irska je postala je2tin

i vor radne snage i sirovine. Njen poljoprivredni i industrijski ra voj svjesno je koen. Nada Iraca da e poslije 8romvelove smrti povratiti staro stanje# nije se ostvarila. :tavie# sjeverni dio ostrva# pokrajina .lster# postala je preteno protestantska jer su ovdje naseljavani engleski veterani i ratova. ,osljedice politike upotrebe grube sile stvorile su trajni otpor Iraca prema /ngle ima# koji se osjea i danas. 8ao to je reeno# godine (&%*. odigrala se naajna bitka na rijeci Aojn <AoPne= i me9u /ngle a i Iraca. $ve druge su podravali Francu i# a predvodio i5 je svrgnuti kralj 0ejms II# kome je bio odu et engleski prijesto ato to je katolik. 7 toj bici Irci su konano poraeni. 7slijedili su novi progoni stanovnitva i katolikog sveenstva. 7 slijedeem stoljeu aostalost i siromatvo Irske primoravali su narod da se masovno iseljava# i to preteno u amerike kolonije. "/N/!.N!. 7 7@>/TN$!TI ,reporod je a5vatio englesku umjetnost sa akanjenjem u odnosu na Italiju# odakle je ovaj pokret raio kro /vropu. ,oslije Italije putevima renesanse krenuli su slikari Francuske# Njemake# FlandrijeI ali u /ngleskoj slikarstvo renesanse nije dalo velika domaa djela. 7 (&. st. na dvoru Henrija VIII stvarao je njemaki slikar Holbajn <Hans Holbein# mla9i=. 6uveni su Holbajnovi portreti samog Henrija VIII i ser Tomasa @ora# koji je bio slikarev lini prijatelj. 7 (-. st. proslavio se dvorski slikar# Flamanac# Van 0ajk <.nt5onis van 0Pck= kome dugujemo uveni portret M6arls I u lovuO. 7 ar5itekturi su Italijani tako9er bili uitelji neimarima /vrope. 7 /nglesku je renesansni stil stigao tek u (-. vijeku# a do tog vremena# dvorovi# crkva i koledi idani su u stilu tako vane visoke gotike. ,a ak i kada je u (). st. gotski stil potisnut# on u /ngleskoj nije potpuno naputen# i kao to emo vidjeti# ponovo je oivljen u doba romanti ma koja se oduevljavalo srednjovjekovljem. ?aetak engleskog klasici ma bio je ar5itekt Inigo 0ons <Inigo >ones# (+-'.C(&+'.=# koji je ostao u orom svojim sljedbenicima. Najvei engleski ar5itekta doba preporoda bio je uveni 8risto2er "en <45ristop5er Eren# (&1'.C(-'1.=# pravi predstavnik renesansne univer alnosti ; studirao je anatomiju# 2i iku# matematiku i astronomiju. ,oslije velikog londonskog poara (&&&. godine# "en je naimenovan lanom kraljevske komisije a obnovu prijestolnice. ,rojektirao je katedralu sv. ,avla# na mjestu ranije gotske crkve koja je i gorjela. 7 ori su mu bili crkva sv. ,etra u "imu i dvorac Huvr u ,ari u. ,ored crkve sv. ,avla# "en je podigao pedeset i dvije crkve u samom Hondonu i jo nekoliko nameniti5 javni5 gra9evina u Hondonu# $ks2ordu i 8embridu. "enov mla9i

savremenik# 0on Vanbru <Vanbrug5# (&&3.C(-'&.=# bio je ar5itekta i dramatiar# <Vanbruove komedije au imaju i vjesno mjesto u knjievnosti restauracije=. @e9u njegovim ostvarenjima najpo natiji je dvorac Alenem <Alen5eim ,alace= u $ks2rodajeru. $vaj velianstveni dvor sagra9en je a 0ona 6erila# vojvodu od

@alboroa u doba kraljice .ne. 7 ovom dvorcu rodio se i ser Vinston 6eril. 8ao to je po nato# /ngleska je dala ogroman doprinos svjetskoj literaturi u ovom periodu# na elu sa :ekspirom i @iltonom# svojim najveim pjesnicima. B. Jonson <(+-'C(&1-= najbolji je u Skomediji 5umoraT <SVolponeT# S.lkemiarT# S@ualjiva enaT=# po kojoj asluuje ime engleskog @olierea. $stali su vaniji pisci ove bogate dramske epo5eL F. Beaumont <(+)3C(&(&= i J. Fletcher <(+-%C(&'+=# koji su u ajednici ili pojedinano ostavili oko +* drama# me9u kojima se istie iva5na burleska <SVite uarenog tukaT= atim B. Chapman <(++%C(&13=# prvi prevodilac Homera na engleski# koji u svojim tragedijama obra9uje teme i 2ranc. 5istorijeI Th. Middleton <(+-*C(&'-=# pisac satiriki5 drama <SIgra a5aT# u kojoj se javlja @arkantun 0ominis kao Sdebeli biskupT=I Ph. Massinger <(+)1(&3)=# ija se komedija SNovi nain plaanja stari5 dugovaT adrala trajno na repertoaru engl. po ornica do dananjega danaI Th. Heywood <umro oko (&+*= u SJena ubijena ljube nouT dao je buroasku ver iju S$t5ellaTI Th. Dekker <(+-'C(&1'=# slikar londonski5 anatski5 krugova u komedijama S$buarov blagdanT i S!tari FortunatTI J. We ster <(+)*UC (&'+U= u tragediji SAijeli vragT ostavio je impo antan lik kurti ane# ba iran na 5istorijskoj linosti <Vittoria .ccoramboni=. Ni eli abetanski5 dramatiara akljuuju John Ford <(+)&UCoko (&3*= i J. !hirley <(+%&C(&&&=. Nakon 45aucera i !5akespearea javlja se u XVII st. trei veliki engl. pjesnik Milton <(&*)C(&-3=# puritanac# pristaa 4romKella u borbi protiv kralja# pisac religio nog eposa SI gubljeni rajT. $d njegovi5 spisa u pro i istiu se S.reopagiticaT# pisan u obranu slobode tampe. ,otkraj ivota dao je oduka svome negodovanju prema es <(+))C(&-%= u saetu stilu i nosi teoriju o apsolutnoj restauraciji monar5ije u drami S!amson .gonistesT. 7 isto vrijeme 2ilo o2 Th. Ho vladavini kao obrani od SnemaniT anar5ije <SHeviat5anT=# a lijenik !ir Th. Browne <(&*+ C(&)'= u pjesnikoj pro i pokuava i miriti kranstvo s mladom medicinskom naukom <S"eligio @ediciT=. ,onovno uspostavljanje politikom ivotu i u SHodoasnikovo monar5ije a 45arlesa II <(&&*= nai preokret u engl. knjievnosti. ,uritanstvo i dalje ivi kao ana5roni am u

putovanjeT to ga je (&-). napisao >. AunPan <(&')C(&))=#

propovjednik i

Aed2orda. .li pravi i ra vremena treba traiti u polit. liberali mu

2ilo o2a >. Hockea <(&1'C(-*3=. Auroa ija sve vie jaa# osniva se akademija nanosti <"oPal !ocietP# (&&'=. To je doba pro e# dravog ra uma i logikog reda. 0ominantna je pojava u knjievnosti >. 0rPden <(&1(C(-**=# satiriar# dramatiar i kritiar. 7 novoj drami# koja ima malo ve e s eli abetanskom# $plo9ena @oliereom# komedija on se povodi a Francu ima# prepravljajui ak i !5akespearea prema pseudoklas. pravilima <S!ve a ljubavT=. cvate. E. EPc5erleP <I&3*C(-(&=# !ir >. Vanbrug5 <(&&3C(-'&=# B. FarVu5ar <(&--C(-*-= i osobito E. 4ongreve <(&-* C(-'%= ostavili su djela trajne vrijednosti. 4ongreveovo djelo STakav je svijetT smatra se najboljom engl. komedijom. $d tragiki5 pjesnika spomena je vrijedan samo T5. $tKaP <(&+'C(&)+=. Njegova se drama S!pasena VenecijaT odrala do danas na po ornici. 7 0rPdena se kao satiriar istie !. Autler <(&(' C (&)*=# koji u spjevu SHudibrasT i vrgava ruglu puC ritance. I toga doba potjee i uveni dnevnik S0iarPT# to ga je ostavio !. ,enPs <(&11C (-*1=.

Francuska kao primjer apsolutistike drave

Me"u e#ropskim dr$a#ama %&. st. #last monarha na'#i(e se emancipirala od stale(kih ok#ira u Francusko'. )psoluti*am se ond'e ra*#i'ao lagani'e nego u +pan'i, gd'e 'e #last krune ila na #rhuncu #e- pod kral'em Filipom ... /%0012345, ali se 6rancuski apsoluti*am poka*ao 7#r(-im i tra'ni'im. Francuska kral'a 8u'a 9.:. upra#o 'e tipi7an prim'er apsolutisti7ke dr$a#e. .* n'e su se pro(irili sna$ni ut'eca'i na druge europske dr$a#e. ,retpostavke i nastanak 2rancuskog apsoluti ma. $d kasnog ('. st. u Francuskoj su pod pojedinim snanim vladarima nastajali temelji drave WoslonjeneW na kralja. Audui da je mo krune u cjelini rasla# ravnotea i me9u vlasti monar5a i vlasti stalea poela se s dolaskom novog vijeka kolebati. "a doblja velike snage kraljevske vlasti C pod kraljevima Hujem Xl. <(3&(C)1= i Fransoa I. <(+(+C3-= C smjenjivala su se s ra dobljima slabosti u vrijeme vjerski5 ratova u drugoj polovini (&. st.=. 7 ra voju Francuske u XVII stoljeu mogu se ra likovati dva periodaL prvi do (&&(# kada emlja preivljava brojne kri e i sukobe i drugi period nakon (&&(.# koji je period ope konsolidacije i uspona Francuske u rang prve evropske sile. Na prela u u (-. st. uspjelo je kralju .nriju IV. <(+)%C(&(*= da mo i ugled krune podigne na jo vii nivo od onog u vrijeme Fransoa I. $n je i gradio dravnu upravu i oivio privredu emlje. .nri IV je smatrao da je njegova obave aa prema Francuskoj i nad svi5 drugi5 ob ira. $tjelovljenje takve politike je bio Nantski edikt i (+%).# koji je predstavljao primirje nametnuto odnosom snaga u emlji. Nantski edikt je osigurao Francuskoj vjerski mir u toku (-. stoljea i odre9ivao naela slobodne crkve u slobodnoj dravi. $tklonivi prijetnje :panije# .nri IV je posveivao panju neop5odnoj privednoj obnovi Francuske. 8ao ministar superintendant 2inansija# !ili nadgleda itav privredni ivot FrancuskeC 2inansije# insustriju# poljoprivredu# trgovinu...!provodi re2ormu poreskog sistema# smanjuje dvorske i dravne ras5ode# $n uvodi i novi i vor pri5odaC poletC prodaju dravni5 poloaja na devet godina. ?au et unutranjim problemima .nri

IV nijK imao vremena da vodi aktivnu spoljnu poplitiku. 7 maju (&(*. vjerski 2anatik Fransoa "avanjak ga ubija# aplaen da e on voditi pobunu 5ugenota. Nakon .nrija IV. uvodi se regentstvo na ijem se elu nala ila kraljica @arija @edii# koja je vladala u ime maloljetnog Huja XIIIL Ve (&(1. godine je dolo do pobune plemstva# koje je trailo novanu odtetu i poloaje i koje je a5tijevalo da se odri skuptina stalea. $ni su se sastali (&(3. ali taj skup nije imao utjecaja na rad centralni5 vlasti. 0ola i do otrog sukoba i me9u plemstva i treeg stalea i to je posljednji put da se stalei sa ivaju do 2rancuske revolucije (-)%# tj. naredni5 (-+. godina. ,ravim utemeljiteljem apsoluti ma je bio kardinal "ic5elieu# koji je politiki predstavljao kraljevstvo i slavio ga kao boansku instancu <(&'3C3'. bio je prvi ministar Huja XIII=. $n je prestao sa ivati dravne stalee </tats generauD=I nji5ov je poloaj ionako bio slab# jer se nisu redovno okupljali# a osim toga su predmete nji5ova ra matranja propisivali kraljevi. "ic5elieu je atim nastojao pokoriti neposluno plemstvo <(&'&. i (&1'. su bio je pokuaje ustanka=. ,ored toga dokinuo je poseban politiki poloaj 5ugenota <osvojivi (&'). nji5ovu tvr9avu Ha "oc5elle=. Tako9er je centralnoj vlasti osigurao utjecaj na provincijsku upravuL u guvernere# ma5om visoke plemie# sistematski je postavljao kraljevske inovnike# intendante# koji su nad irali guvernere i odu eli im vlast. "ic5elieuov nasljednik# kardinal @a arin <prvi ministar od (&3'. do (&&(=# jo je vie uvrstio centralistiku vlast savladavi W2ronduW <od (&3). do (&+1=# militantnu opo iciju 2rancuskog visokog plemstva i parlamenta protiv pootrenog centralistikog sistema. Tako su temelji apsoluti ma u Francuskoj bili poloeni ve prije poetka samovladavine kralja Huja XIV.# (&&(. godine. ,a ipak vlast krune tada jo nipoto nije bila svemona. $graniavale su je privilegije klera i plemstva# a i pojedini5 pokrajina. ,rovincije su jo nesmetano provodile svoj vlastiti ivot# a dijelom su imale i svoje stalee s pravom ubiranja pore a. I u gradovima# seoskim opinama i drugdje# postojali su snani elementi samouprave. ,ariski parlament# najvia sudska instanca# obavljao je politiki nad or nad kraljevim akonodavstvomL morao je registrovati sve odredbe i edikte# jer oni be toga nisu mogli stupiti na snagu. .ko bi parlament posumnjao u nji5ovu pravnu vrijednost# mogao je protiv nji5 WremonstriratiW <staviti prigovor=. 7 tom sluaju kralj

je dodue i mogao i nuditi registraciju# ali samo na sjednici parlamenta kojoj bi i sam prisustvovao <Wlit de justiceW=. Napokon# sebe su u velikoj mjeri smatrali ne avisnima od vr5a drave i potkupljivi nosioci dravni5 slubi# koje su se ujedno tretirale kao nasljedni porodini posjed. Huj XIV. i njegovo poimanje vlasti. Nakon @a arinove smrti odluio je Huj XIV.# koji je nominalno vladao od (&31.# u eti dravnu vlast u svoje ruke. $n navodi u svojim memoarima kako je ta odluka bitno pridonijela ra voju njegove linostiL W$sjeao sam kako raste moj du5 i moja smjelost# meni se priinilo da postajem drugim ovjekom# otkrio sam u sebi snage koje do tada nisam ni nasluivao.W Tako je on preu imanje vladarske 2unkcije jednostrano protumaio sa stanovita naaja svoje vladarske linosti. . ona a njega nije naila manje# nego barem onoliko koliko i drava. ,retpostavke a samovlae koje je u sebi nosio Huj XIV. bile su povoljne. .ko je njegova inteligencija i bila tek neto vea od prosjene# njemu je ipak uvelike pomagalo dobro pamenje# smisao a dostojanstvo# diplomatska spretnost i politiki instinkt. Njegovu marljivost i osjeaj dunosti nisu posebno ugroavale ni raskalaene dvorske abave# ni naslade ni ljubavne a2ere. 7 svojim memoarima on kaeL W... vrijeme koje posveujemo svojoj ljubavi nikada ne smijemo otimati svojim dravnim poslovima...W ,oimanje svoje vlasti Huj XIV. je gradio na vjeri u nadmonost kraljevskog poloaja. !ebe je smatrao boijim astupnikom na emlji. ?a simbol svoje svemoi odabrao je !unce <stogaL W8raljC!unceW=. 7 njemu je on gledao ;na'$i#l'u i na'l'ep(u sliku #elikog #ladara, kako * og toga (to 'e 'edinst#eno u s#o'o' #rsti tako i * og s'a'a (to ga okru$u'e, s#'etla ko'e poklan'a drugim *#i'e*dama (to u'edno 7ine n'ego#u d#orsku dr$a#u...; /Memoari5. "ado je sluao kako okolina povla9uje njegovoj sujetiCL njemu je laskanje savjetnika prijalo i kada oni nisu bili strunjaci C a ra liku# recimo# od provjereni5 ministara 4olberta < a 2inancije i privredu=# Hionnea < a diplomatiju= ill He Telliera < a rat=. 6e nja a moi i slavom mamila je Huja XIV. u spektakularne ali skupe vanjskopolitike pot5vate# nerijetko pove ane i s gubicima# koji su se teko mogli opravdati s gledita dravni5 interesa. Njegova pretjerana potreba a repre entacijom

dovela je u nered dravne 2inancije. Iako je tvrdio C a moda ak i vjerovao u to C da slui interesima drave i dobrobiti podanika# nerijetko je njegove postupke motivisao vlastiti interes. !tapanje odnosno identi2ikovanje drave s osobom vladara <i raeno u 2ormuli to se pripisuje Huju XIVL WH Xetat cXest moiW Y drava# to sam ja= esto je djelovalo suprotno objektivnim interesima drave. Versailles kao svetite kulta apsolutnog vladara. 0vorac Versailles vladarski je autoportret Huja XIV. 8ralj je dao da se dvorac podigne u pustom movarnom i pjeskovitom kraju# pa je tako poinio nasilje i nad prirodom. Neponovljivost njegove vladavine simboli ovao je poloaj odvojen od mase podanika C i inae vaan radi line sigumosti kralja i slobode njegova politikog kretanja C a tu su odvojenost isticali i naoko beskonani parkovi oko dvorca. Huj XIV. pola je stoljea apoljavao 5iljade anatlija na gradnji velikog ali nimalo toplinom ispunjenog dvorca# a u njemu je stolovao od (&)'. @onumentalan# strogo pravilan plan dvorca# usmjeren prema kralju <njegovoj spavaoniciN= kao svom sreditu# odraavao je preten iju Huja XIV. na apsolutnu vlast. 8ralj je stvorio oko sebe dvorsku dravu koja je brojala vise 5iljada osoba# preteno plemia. To je sluilo ne samo njegovoj potrebi a repre entacijom# nego i namjeri da nad ire plemstvo. 7slijed svog rastronog ivota u Versaillesu# ono je C politiki ve ionako obespravljeno C padalo i u sve veu ekonomsku avisnost od krune. 0vorske sveanosti# na kojima se Huj iivljavao u ulo i boanstva# i strogi ceremonijal# sluili su kultu svemonog vladara. !voje dnevne poslove on je velikim dijelom obavljao pred oima dvora. "askoni dvor# ija je gradnja otpoela (&&(# u svom je dananjem obliku bio uglavnom gotov <osim jednog krila to ga je dao dograditi Napoleon= a vladavine Huja XIV. 0vorac koji su gradili mnogi po nati ar5itekti <He Vau# HardouinC@ansart i dr.= i koji je sagra9en tako da to impresivnije repre entira svu veliinu# sjaj i rasipnitvo burbonske Francuske# jedno je od naj namenitiji5 remekCdjela 2ranc. barokne ar5itekture i dekorativne umjetnosti <radovi He Aruna=. Ispred glavne 2ronte dvorca nala i se veliki# brino njegovani park <djelo ar5itekta He NZtrea=# unutar kojeg su smjeteni i dvorci a kraljicu# marki e i ljubimice <Brand Trianon# ,etit Trianon= s aselkom <Hameau=. 7 umjetnim je erima i vodoskocima# kipovima# poprsjima i

samom je dvorcu me9u mnogim bogato ukraenim odajama# kapelama# po oritem itd. posebno raskona 0vorana ogledala <Balerie des Blaces=# u kojoj je (-)1. akljuen

spora um o ne avisnosti !.0# a (%(%# proglaen mir s Njemakom. I danas se sveana primanja odravaju u toj dvorani. $bjekt u cjelini predstavlja mu ej u koji je uklopljena Versailles. 7tjecaj Versaillesa se jako irio. @nogi suvereni oponaali su 8raljaC!unce. ,odi ali su dvorce prema u oru Versaillesa# i davali baroknim umjetnicima da slave nji5ovu osobu# iako se nji5ova mo nije mogla ni i daleka mjeriti s onom Huja XIV. ,oput njega# i oni su esto prenapre ali svoje 2inancijske mogunosti. Francuski je ik# obiaji i moda <duga perika# i dokoljenice= postali su u /uropi u orom. Jivjelo se u Wvijeku FrancuskeW. galerija slika s bitkama <Balerie des Aatailles= i @use[ 5istoriVue de

7savreniW apsoluti am Huja XIV. Huj XIV. dosljedno je nastavio s i gradnjom dravne vlasti utjelovljene u kruni# koju su apoeli njegovi pret5odnici. $granienja to su jo postojala on je uklanjao svom snagom. Naredivi pariskom parlamentu <(&-1= da sve kraljevske odredbe smjesta registriruje be remonstrancija# on je a itav svoj ivot iskljuio parlament kao politiku instituciju. !taleima# koji su jo postojali u provincijama# odu eo je vlast. Jelei da jae istakne svoju apsolutnu vlast# Huj je sve vise centrali ovao upravu. 7loga intendanata# koji su od (&)%. godine djelovali u svim provincijama# i dalje se poveavala. $ni su# pored ostaloga# vodili ili nad iraliL upravu# sudstvo i policiju u provincijama. ! kodi2ikacijom prava <npr. ka nenog prava i akona o trgovini=# to je vrijedila a itavu emlju# apoeo je proces uni2ikacije rascjepkanog pravnog poretka koji je na jugu nosio crte rimskog prava# a na sjeveru germanskog obiajnog prava. 0ravne 2inancije# koje su iscrpljivali i daci a upravu# dvorski ivot# vojsku# ratove itd.# jaao je privredni i 2inancijski strunjak Huja XIV. >eanCAaptist 4olbert. $n dodue nije mogao dokinuti poreske povlastice plemia i sveenstva <oni su bili oslobo9eni najvanijeg neposrednog pore a# 2aille# koji se isprva plaao kao WnadoknadaW umjesto vojne slube=I ali 4olbert je ato poveao pri5ode od posredni5 pore a <pore na sol# na alko5olna pia# monopol du5ana itd=# a to je pogadalo posebno sitno gra9anstvo i seljaki stale. 4olbert je aktivirao privredni ivot uvodei sistem merkantili ma @e9utim# Huj XIV. odnosio se su drano prema dalekosenim kolonijalnim planovima svoga ministra privredeI kraljevo miljenje bilo je previe aokupljeno kontinentalnom /uropom. 7nitaristiki stav odredio je i vjersku politiku Huja XIV. >edinstvo vjere smatrao je on dravnom potrebom. Nije trpio odvajanja od dravne katolike crkveL su bijao je teoloki smjer janseni ma# koji se u osnovi suprotstavljao katolici mu <njegov aetnik bio je 4ornelius >ansen# (&1).# koji se oslanjao na kalvinistike na ore i naglaavao neodoljivu mo boje milosti=. Hugenote je sve ee progonio i napokon je nji5ovu vjeru potpuno abranio <(&)+. ukinuo je Nanteski edikt=. 7slijed toga je i Francuske pobjeglo oko milion 5ugenota. Tako strogo provo9enje naela jedinstva vjere natno je oslabila privredu emlje C suprotno tenjama merkantili ma. $slabio je i ugled Huja XIV. u protestantskim emljama. $ndje su vladari pruali 5ugenotima utoite# dakako i radi privredni5 interesa <na primjer u Arandenburgu=. l tenje a apsolutistikom svemoi proi ala je i namjera Huja XIV. da a volju politikog prvenstva avlada i

2rancuskom crkvom. 0ravnocrkvene tendencije u Francuskoj# tako vani galikani am# koji je od kasnoga srednjeg vijeka bivao sve snaniji# Huj je u borbi s papom doveo do vr5unca. Te su tendencije dobile klasinu 2ormulaciju u etiri Wgalikanska lanaW# deklarirrana (&)'. Nji5 je najveim dijelom sastavio rjeiti propovjednik i gorljivi pobornik monar5ova aposluti ma >acVues Aenigne Aossuet. 6lanovi su# pored ostaloga# govorili da su kraljevi i suvereni u svjetovnim stvarima ne avisni od pape# i da papa nije nepogreiv. .psoluti am Huja XIV. ispoljavao se i u njegovoj agresivnoj spoljnoj politici 7 slubi te politike nala ila se a tadanje prilike neuobiajeno jaka vojska <g. (&)). bli u 1**.*** osoba=. Huj XIV. je podigao apsoluti am u Francuskoj na nivo koji nije bio nikada premaen. Huj je uvelike onemoguio poseban ivot provincija i korporacija# i na taj nain# dakako# ujedno ra orio i jedan od i vora dravne snage. .li on i pored toga nije uspio dovesti apsoluti am do WsavrenstvaW. ,roces i jednaenja podanika apeo je# na primjer# ve u poetku C injenica vana a pojavu 2rancuske revolucije. Isto tako# Huj XIV. je prenapregnuo 2inancijske snage drave do iscrpljenosti. !talni ratovi i teki pore i nametnuti stanovnitvu bog Hujevog raskonog ivota doveli su do osiromaenja naroda. 8ad je umro# i a 8raljaC!unca ostale su posve neuravnoteene dravne 2inancije. Njegovim nasljednicima nije uspjelo srediti ostavtinuL naprotiv# oni su dravne dugove samo poveali. Huj XIV. usmjerio je dravu na svoju linostL sve niti nala ile su se u njegovoj ruci. !rea ili propast Francuske nasljednika. avisila je od sposobnosti ili nesposobnosti njegovi5

,rosvjetiteljsko doba. Nove tendencije# koje i bijaju ve krajem vladavine Huja XIV# sve vie jaaju i daju XVIII st. racionalistiki peat. 0u5 toga vremena pripremali su racionalisti Fontenelle <S,ovijest proroanstvaT# (&)-= i ,ierre AaPle <SHistorijski i kriC tiki rijenikT# (&%-=. knjievnici ne gra9anski To se doba ove prosvjetiteljsko ato to 2ilo o2i# naunici i piu samo a otmjeno drutvo kao dotada# nego ire prosvjetu i u

stale. "acionalistika knjievnost suprotstavlja se religiji# uskom

patrioti mu i svakoj nametnutoj discipliniI ona u prvi plan stavlja soc.# ekon. i polit. problemeI ona je ko mopolitska. !edamnaesto je stoljee stvorilo 2ranc. klasinu dramu i podiglo je do najvee estetske visine. Voltaire nastoji da je na toj visini odri# ali be uspje5aL tragedija nije odgovarala du5u XVIII st. Ni adaptacije !5akespearea u prijevodima Voltairea# He Tourneura i 0ucisa nemaju uspje5a. 0ominantna knji. vrsta

ovoga vijeka nije drama. $d ka . komada du5u vremena najvie odgovara komedija# i to ne karakterna kao u @olierea# ve drutvena satira Hesagea <STurcaretT=# 0ancourta <S8avalir po modiT= i# osobito# Aeaumarc5aisa 45auss[e plaljivu komedije koje <SFigarov pirT# S!eviljski brijaT=. 0iderot je stvorio buroasku dramu <SNe akoniti sinT# SBlava obiteljiT=# a Nivelle de ?a komediju <S,omodna predrasudaT=. ,osebnog su karaktera pie @arivauD <SHane ispovijediTI SIgra ljubavi i sluajaTI S$tok

robovaT=# u kojima nala imo naj2inije nijanse 2ranc. je ika XVIII st. i suptilnu anali u ra9anja ljubavi <marivaudage=. 7 XVIII st. roman se nala i u neprekidnom ra voju. Hesageov SBil AlasT novo je lice u 2ranc. knjievnosti# koje podsjea na kasnije Sbespri orneT u rus. romanima i naeg ,etricu 8erempu5a. @arivauD pie socijalne romane S@arijin ivotT i S!eljak skorojeviT. .bb[ ,r[vost postaje slavan romanom S,ripovijest o vite u 0es BrieuDu i o @anon HescautT a potkraj stoljea 45oderlos de Haclos i daje remekCdjelo S$pasne ve eT. 0ruga grupa romana najavljuje romanti amL SNova Heloi aT >. >. "ousseaua i S,avao i VirginijaT Aernardina de !aintC,ierrea. @e9utim# najvie uspje5a postiu 2ilo . roman i 2ilo . pripovijetka. $ni su najsigurnije i najpogodnije sredstvo a propagiranje novi5 ideja. !vi veliki pisci sluili su se njimaL Voltaire <S4andideT# S,rostodunikT# itd.=# 0iderot <S"ameauov neakTI S>akov 2atalistT=# @ontesVuieu <S,er ijska pismaT= i donekle >. >. "ousseau u spomenutom romanu. Hirska poe ija ostaje didaktina i sladunjava sve do .ndr[a 45[niera# jedinog velikog pjesnika# koji u klasinoj 2ormi pjeva romantine osjeaje. /pistolarna literatura veoma je ra vijenaI svaki pisac ostavio je po nekoliko sve aka pisama. !am Voltaire i5 je napisao vie od (' ***. Na brojne memoare <najpo natiji !aintC !imonov o ivotu na dvoru Huja XIV= nadove uje se literatura s pov. sadrajem# pa Voltaire prvi primjenjuje modernu metodu prouavanja ekon. i kult. prilika <S!toljee Huja XIVT# S,ovijest 8arla XIIT=. !aloni ostaju i u XVIII st. stjecite intelektualne elite. Najuglednije salone imajuL gospode de Hambert# de Tencin# du 0e22and i Beo22rin. FiloC o2ija i raspravljanje o moralu na dnevnom su redu u salonima i u tiskuL Vauvenargues# "ivarol# 0iderot <S0X.lembertov sanT# veoma vaan pokuaj materijalistikog <dX.lernbert=# tumaenja svijeta kao cjeline=# "ousseau i Voltaire piu misli i maksime# rasprave# polemike i 2ilo o2ske udbenike. Fi ika# matematika# astronomija prirodopis <Au22on= ra vijaju se i njeguju u svim obra ovanim krugovima. 0iderot i dX.lembert ure9uju veliku enciklopediju <S/ncPclop[die ou 0ictionnaire raisonn[ des !ciences# des .rts et des @[tiersT=. Taj nji5ov monumentalni pot5vat nije bio samo sinte a nanja epo5e nego i akcioni plan a obaranje jednog preivjelog sistema# odra

ujedinjene 2ronte gra9anstva protiv tiranije. @aterijalistiko s5vaanje svijeta i drutva u ima sve vie ma5a# soc. promjene postaju neminovne. HXart classiVue javlja se u doba Huja XIII# a na vr5uncu je a vladavine Huja XIV <stil Huj XIV=# kada se u ,ari u gradi Houvre# veliki pravilni trgovi ,lace des Victoires i ,lace Houis le Brand <danas Vendome= te golemi gra9evni kompleks Hotel des Invalides s kupolom crkvom 0Zme des Invalides# koju projektira glavni ar5itekt epo5e >. HardouinC@ansart <(&3&C (-*)=. 8amenim slavolucima ,orte !tC0enis i ,orte !tC@artin u ,ari u u or su slavoluci rim. careva. "epre entativno je djelo ovog ra doblja dvor Versailles# ijom gradnjom poinje H. He Vau <(&('C(&-*=# a nastavlja je HardouinC @ansart i ". de 4otte <(&+&C(-1+=# koji predstavlja sponu i me9u baroka i rokokoa. IsC pred proelja dvora je golem park# to ga je planirao .. He Notre <(&(1C(-**=# stvorivi konani oblik t v. 2rancuskog parka# u kojemu je sva vegetacija podvrgnuta strogim ravnim linijama i geom. 2ormama. 7 parku je HardouinC@ansart podigao dvorac Veliki Trianon# jednu od najljepi5 gra9evina toga doba. ,o u oru na versailleske gra9evine nastaje na ladanju ni kralj. i aristokratski5 dvoraca# a u gradovima palae i kue koje slijede stil pariski5 u ora. C 8iparstvo u prvoj pol. XVII st. nastavlja tradicionalni aC datak gradnje nadgrobni5 spomenika s portretnim i alegorijskim likovima. 7 drugoj pol. XVII st. dobivaju radovi ove vrste i ra ito barokna patetina obiljeja u ostvarenjima F. Birardona <(&')C(-(+= i .. 4oPsevoDa <(&3*C(-'*=# koji u tom du5u i vode portretna poprsja. Naglaenim naturali mom proeti su mitol. likovi ,. ,ugeta <(&'*C(&%3=# koji ostaju u opo iciji spram slubenog dvorskog kiparstva. $no se ra vilo u ve i s i gradnjom Versaillesa# u kojemu kiparski radovi imaju velik ali i posve dekorativan udio. @u ika Na ra me9i i me9u kasnog baroka i galantnog odnosno ranoklasinog stila nala i se >. ,5. "ameau <(&)1C(-&3=# najmarkantnija linost 2ranc. mu ike XVII st.# obnovitelj 2ranc. opere# majstor mu ike a embalo i a komorne sastave i teoretiar koji utemeC ljuje modernu nauku o 5armoniji <S,rirunik 5armonije# svedene na nje ina prirodna naelaT# (-''=.

A."$8# stil u lik. umjetnostima# ar5itekturi# knjievnosti i mu ici koji je avladao /vropom po. XVII st. Na ivom barocco eljelo se u poetku o naiti neto to je manje vrijedno u odnosu prema jednostavnim renesansnim estetskim kanonima. Na iv se dovodi u ve u s portugalskom rijei barroco <biser manje vrijednosti i nepravilna oblika=. ,rvobitno o naka a svaki pretjerani umjetniki i ra # barok o naava stilsku epo5u koja je naslijedila renesansu# a ra vila se u rokoko i trajala do pojave klasici ma uoi Francuske revolucije <(-)%=. A."$8NI# koji pripada baroku# koji ima obiljeje baroka <barokno pokustvo=. 7 prenesenom smisluL raskoan# prebujan# pretjeran# previe kienI udan# neobian. Aarok u knjievnosti javlja se krajem XVI st.# najprije u :paniji <estilo culto# gongori am=# atim u Italiji <marini am=# /ngleskoj <eup5ui am=# Francuskoj <precieuses=# a najposlije u Njemakoj <t v. !c5lesisc5e 0ic5tersc5ule=I gubi se pojavom racionali ma u XVIII st. Aitne su naajke univer ali am# suprotstavljanje gra9anskog sustava vrijednosti dvorskoj kulturi i enja a drugim svijetom mjesto renesansne ivotne radosti. 7 pjesnikom i ra u osjea se napetost i me9u ant. 2orme i kr. sadrine# a u sreditu se osjea misao o prola nosti svega emaljskog. Njeguje se sonet i epigram# s antite om kao omiljelim stilistikim sredstvom. 4jelokupna meta2orika aparatura slui da predoi nad emaljsko u emaljskom. Vr5unac su knji. baroka djela 4alderona i Hope de Vega u :paniji# a njegovi se elementi nala e i u djelima 2ranc. klasiC cista <4orneille# "acine=# u tal. marini mu i u njem. novolatinista <>. Aalde# BrPp5ius=. I daju se mnoge poetike i osnivaju akademije a odravanje istoe je ika i pridravanje pravila o knjievnim rodovima i vrstama. !astavljaju se G pod utjecajem ant. u ora G i mnogi spjevovi# ali be veeg uspje5a. >edno je od najuspjeliji5 djela baroka Brimmels5ausenov S!im plicissimusT# a od dramski5 radova naj naajnija je jeC uitska drama# koja obiluje propovijedima kr. stoici ma i alegorijama o drugom svijetu# i koja u sebi nastoji sjediniti sve umjetnosti# te tako priprema tlo a ra voj evropske opere. Aarok u likovnim umjetnostima i ar5itekturi. 7 nastojanju da se poveu ar5itektura# kiparstvo i slikarstvo nastaju gra9evine ra igrani5 proelja i bogato ukraene u unutranjosti. ,ompo ni nain gra9enja i ukraivanja dvorova i palaa 2orsiraju vladari i aristokracija# a crkva ga primjenjuje istovremeno s proture2ormacijom. 7 tenju a jakim e2ektima# ar5itektura ostvaruje i

nova prostorna rjeenja. 7 skulpturi dola i do i raaja naturalistiko s5vaanje u modelaciji ljudskog tijela# koje se prika uje u smionim stavovima i ra igranim pokretima. ?aokret u naturali am karakteristian je i a slikarstvo. 7 sakralnim kompo icijama prevladava patos# a u mitologijskim temama akt. ,rimjenom perspektive doarava se ilu ija duboki5 prostora <stropne 2reske=I koloristiki e2ekti postiu se jarkim bojama i otrim suprotstavljanjem svjetla i sjene. ,ej a i mrtva priroda postaju samostalne slikarske teme# a u gra2ici bakropis dola i do savrenstva. Tenja a dekorativnou prisutna je u svim proi vodima umjetnikog anatstva# posebno u pokustvu# tapiseriji i tuku. Aarok se proirio po cijeloj /vropi# a poseban procvat doivljava u nekoliko jaki5 sredita <Njemaka# 6eka# .ustrija# Italija# :panija=# gdje su stvorene speci2ine stilske varijante. Blavni su predstavnici barokne ar5itektureL u Italiji Vignola# 4. @aderno# B. della ,orta# 0. Fontana# F. Aorromini# A. Hong5enaI u Francuskoj !. de Arosse# >. HardouinC@ansart# .. He NZtreI u /ngleskoj 45. ErenI u Njemakoj i .ustriji >. A. Fisc5er von /rlac5# >. H. von Hildebrandt# .. !c5l\ter# 0. ,oppelmann# A. NeumannI u :panjolskoj >. 45urriguerra. G ?naajni su majstori slikarstva barokaL u Italiji 4aravaggio# porodica 4arracci# 0omenic5ino# H. Biordano# Buercino# B. "eni# B. A. Tiepolo# B. A. ,ia etta# F. Aenkovi# ,. Hong5i# F. Buardi# .. ,o o# .. @agnascoI u Francuskoj >. 4allot# obitelj He Nain# N. ,oussin# 4. Horrain# 45. Hebrun# ,. @ignard# H. "igaudI u :panjolskoj >. "ibera# F. ?urbaran# A. /. @urillo# 0. Vel] Vue I u 2lam. i 5ol. slikarstvu "ubens# "embrandt# .. van 0Pck# F. HalsI u Njemakoj i .ustriji .. /ls5eimer# 4. 0. .sam# >. @. "ottmaPrI u /ngleskoj E. Hogart5# >. "ePnolds i T5. Bainsboroug5. G Aarokno kiparstvo repre entirajuL u Italiji .. .lgardi# H. Aernini# !. @adernoI u Francuskoj ,. ,uget# F. Birardon# .. 4oPsevoD# >. A. ,igalle# /. @. FalconetI u Ni o emskoj .. RuelIinus# H. de 8ePserI u Njemakoj i .ustriji .. !c5l\ter# ". 0onner. Aarok u mu ici obu5vaa ra doblje priblino od (&**. do (-3*. 0o stilske priprave i prijela a dola i ve ranije pa se u ima kao rana 2a a baroka vrijeme oko (+-*G(&1*# srednji ili visoki b. oko (+1*G)*. i kasni b. oko (&)*G(-3*. Nasuprot renesansnom vieglasnom <poli2onikom= nainu komponiranja# ra vija se u baroku monodija# tj. jednoglasje u akordiku pratnju# kao posljedica novi5# i ra ito individualistiki5 s5vaanja. Ta se akordika pratnja ostvaruje u obliku t v. C^ generalbasa# 5armonijskog temelja svake barokne kompo icije <po njemu se mu . barok ponekad na iva i

ra dobljem generalbasa=. Nov odnos prema gla bi ogledao se u tenji da se stvori mu . i ra koji bi odraavao subjektivna osjeanja i koji bi sluaoce u budio <t v. stile concitato=. !toga se u baroknoj monodiji mu ika oblikuje prema a2ektivnom sadraju i smislu teksta. ,rema naelima monodijskog# tj. i raajnog solistikog pjevanja# stvaraju se u doba baroka posve novi mu . obliciL arija i recitativ te opera# oratorij i kantata. 7 instrumentalnoj mu ici i gra9uju se oblici asnovani na naelima koncertantnog stila# tj. a barok karakteristinog kontrastiranja vuni5 masaL 4oncerto Brosso i solistiki koncert <4oncerto=. 7 to se ra vijaju barokni tipovi sonate C da c5iesa i C da camera# u solistikom i komornom sastavu <najee t v. trioCsonata=. Istodobno i dalje ive naslijedeni kontrapunktski oblici i te5nike# ali presadeni u nove 2orme solistike instrumentalne gla be < a orgulje# embalo= ricercar# to5atu i 2ugu. 7 stvaranju barokni5 kompo icijski5 te5nika i oblika# poevi od monodije i opere do concerta grossa# predvode i postaju u orom itavoj /vropi tal. mu iariI naj natniji su me9u njimaL B. 4accini# 4. @onteverdi# B. 4arissimi# B. Frescobaldi# .. 4orelli# .. i 0. !carlatti te .. VivaldiI u Njemakoj su glavni predstavnici baroka H. !c5\lt # 0. AuDte5ude# B. ,5. Telemann# >. !. Aac5# B. F. H_ndelI u Francuskoj >. A. HullP# F. 4ouperin# >. ,5. "ameauI u /ngleskoj >. AloK i H. ,urcellI u Hrvatskoj V. >eli i I. Hukai# a u !loveniji >. A. Ho22er# @. $mer a# V. 8. .. !iberau i >. ?upan.

erkantili am u teoriji i praksi Teorijski temelji. 4entralistikoCapsolutistike tendencije europski5 drava poslije tridesetgodinjeg rata donijele su i adekvatnu ekonomsku koncepcijuL merkantili am# koji se temeljio na Wekonomskom miljenju i ra ito okrenutom prema dravnoj privrediW <B. !taven5agen=. !vaka drava 5tjela je maksimalno ojaati svoj unutranji i vanjski poloaj posredstvom privredne politike. !toga su se neprijateljski sporovi me9u europskim dravama sve ee pretvarali u ekonomske ratove. @erkantilistika teorija pola i od gledita prema kojemu bogatstvo i mo drave poiva na novcu# to jest na aktivnoj trgovakoj bilanci. !toga privredu valja reorgani irati na principu autarkije# a to nalae dravnim mjerama usmjeravanu ekonomsku politiku. ,ri tom je najvanijeL monopolistiki posjedovati odnosno pribavljati sirovineI 5ermetiki se atvoriti prema konkurentnom uvo u <uvo ne carine=I ukinuti sve unutranje carine i inten ivirati i vo I stvarati nove potrebe i nova tritaI aktivirati kapitalistiki du5I graditi trgovake putoveI iskoritavati re erve radne snage i voditi Wpolitiku napuivanjaWI napokon# usmjeriti dravne investicije u manu2akture i trgovake kompanije. Taj katalog u sebi je nosio nov pogled na podanike kao na radnu ajednicuL svaki pojedinac sa svojom radnom snagom postajao je vanim ekonomskim initeljem. . budui da je teorija smatrala kako je ukupan opseg trgovine# novca i privrednog potencijala nepromjenljiv# svaka se drava mogla obogatiti jedino na raun drugi5 drava. /goi am nacionalne privrede postao je tako svjesnom maksimom dravne politike. 8ad bi se taj sistem optimalno oblikovao# mjere jedne drave teoretski bi morale dovesti do ekonomske blokade drugi5. To se u praksi nije doga9alo i stoga to pola na stanja pojedini5 emalja nisu bila jednakaL po jednoj strani nastala je# ve prema emljopisnom poloaju drava# varijanta pomorskog# odnosno varijanta kopnenog merkantili ma. $va druga pridavala je veu vrijednost daljnjem ra voju vlastiti5 privredni5 kapaciteta <Y proi vodni merkantili am=# a prva je vee interese vidjela u trgovini <Y trgovaki merkantili am=. ,o drugoj strani bile su ra liite i ekonomskopolitike pretpostavkeL u /ngleskoj i Ni o emskoj postojao je irok kapitalistiki sloj koji je ostvarivao merkantili am na temelju privatne inicijative# ne avisan od dravne pomoi. . primjerice u Francuskoj# i u njemakim emljama# valjalo je# naprotiv# tek umjetno stvoriti kapitalistiki sloj posredstvom dirigistiki5 mjera. @o inercije tradicionalni5 oblika rada u poljoprivredi i anatstvu stajala je na

putu Wvi iji budunosti racionalno usmjerenog industrijskog i trgovakog drutvaW <F. Eagner=# vi iji koju je stvorio generalni kontrolor 2rancuski5 2inancija# >eanCAaptist 4olbert <) str. +(+=. ,raktiki oblici u vodeim europskim dravama. ,oka alo se da putove merkantilistike prakse utiru podu etni Wsvjetski prevo niciW i ni o emski5 sredita. Istonoindijskom kompanijom <(&*'=# 2inancijski i vanredno jakom W.msterdamskom bankomW <(&*)= i daleko najveom svjetskom trgovakom mornaricom <+&**** tonaI /ngleska (***** tona= # ni o emska je republika sa svega '#' milijuna stanovnika imala u ruci instrument privrednoC politike moi prvoga reda. Audui da su vodei ni o emski privredni podu etnici bili ujedno i lanovi svoji5 gradski5 vijea# pokrajinski5 skuptina i ajednikog parlamenta# uspostavilo se Wnenadmano jedinstvo 2inancija# trgovine# kolonijalne politike i dravne upraveW <F. Eagner=. 7 trgovini ainima Ni o emska je imala gotovo monopolni poloaj. 8ao trgovaki narod# Ni o emci su smatrali da nji5ovim interesima najbolje odgovara slobodna trgovina# pa su se stoga ubrajali medu najvee pobornike slobode trgovanja. Nije sluajno to je upravo jedan Ni o emac# Hugo Brotius# a5tijevao slobodu mora <W0e mare liberoW Y $ slobodnom moruI ()*%=. !lini su bili i interesi /ngleske <+#+ milijuna stanovnika=# ali ona je i bjegavala opasno jednostranu# iskljuivo trgovaku politiku. ?a ra liku od Ni o emske# /ngleskaje sistematski nastojala unaprijediti i kopnenu privredu# pa je osnivala nove privredne grane# osiguravala sirovine i podupirala domau kapitalistiku proi vodnju u manu2akturama <pomagala je i vo tkanina# odredila uvo ne carine a ito# i drugo=. $snova a takav ra voj bila je na prijela u i (+. u (&. stoljee i vrena prvobitna akumulacija kapitala <nasilno odvajanje proi vodaa od sredstava a proi vodnju i koncentracija ti5 sredstava u rukama kapitalistike klase te pretvaranje proi vo9aa u klasu najamni5 radnika=I u /nC gleskoj to je me9u ostalim dovelo do toga da su seljacima odu ete goleme obradive povrine i pretvorene u panjake a ovce# jer su manu2akturama bile potrebne neograniene koliine vune. ! donoenjem ?akona o plovidbi <Navigation .cts# (&+(. i kasnije= otpoeo je ekonomski rat protiv nadmone ni o emske konkurencije u trgovini# ali se /ngleska probila tek u ranom (). stoljeu. 7 to se vrijeme ona# u osobama vodei5 lanova parlarnenta# dovinula i do poistovjeivanja privrede i politike. /ngleska je pretvorila dravna trgovaka podu ea <W@erc5ant .dventurersW= u slobodne trgovake kompanije <Istonoindijska kompanija (-*). i 8ompanija a >uno more (-((=# koje su se mogle

osloniti na snanu WAank o2 /nglandW# osnovanu (&%3. !amo (`'* stanovnitva radial je u trgovini# veina pak u tekstilnim manu2akturama koje su stjecale goleme dobitke od i vo a vuneni5 tkanina. "adi atite te unosne grane# i vo sirove vune bio je abranjen. 0ruge dvije europske pomorske emlje <:panjolska i ,ortugal= pokuavale su slijediti primjer Ni o emske# ali su u (-. i ranom (). st. uvelike aostale. Blavni su ra lo i bili u tome sto su se smanjile isporuke lata i srebra i nji5ovi5 kolonija i to se stanovnitvo :panjolske naglo prorijedilo. 8ad je drava (&*%. i vjerski5 ra loga protjerala oko '***** marljivi5 @aura <@oriska= # bio je to teak promaaj# jer se stanovnitvo i inae smanjilo uslijed epidemija i iseljavanja. Visoki pore i koili su ionako skuenu privatnu inicijativu i spreavali podi anje industrije. ,ovr5 toga# kolonijalna trgovina sa panjolskim naseobinama bila je preputena preteno ino emnim bankama i trgovcima# a asientom <ugovorom= od (-(1. /ngleska je sebi i borila pravo da trguje sa panjolskim kolonijama u >unoj .merici <osobito da ondje prodaje crnako roblje=. Blavni predstavnik kopnenog merkantili ma bila je Francuska <oko '* milijuna stanovnika=. 4olbert je vrlo teko uklanjao prepreke <unutranje carine= i gradio nune pretpostavke merkantili ma <ceste# kanale# strune skole=. Tako su se# na primjer# ra like medu indirektnim pore ima i unutranje carine mogle ukloniti tek moda u polovini emlje# poslije ega su ostale provincije pogotovu poprimile karakter Wino emstvaW. 4olbert je ponajvse nastojao da pored stjecanja i obrane kolonija i gradi monopolistiku industriju kojom e upravljati drava. To nije mogao be natni5 investicija# pa je bog nji5 morao poveati dravne pri5ode. !toga je 4olbert nastojao smanjiti do5otke poreski5 akupnika <Wreijske trokoveW=# ograniiti broj oproteni5 od pore a <plemstvoN=# sni iti neposredne pore e <na do5odak= i poveati posredne <na potronju=. ,ropisao je vrste cijene iveni5 namimica kako bi mogao odrati niske nadnice# i abranio i vo ita. 4olbert je (&&-. mogao abiljeiti dvostruki uspje5L ukupan se 2iskalni pri5od poveao <na %& milijuna livriI (&&(. i nosio je oko )+ milijuna=# a od toga je dravi pripalo &1 milijuna <dvije treineI (&&(. tek dobra treina=. 0rastinim povienjem atitni5 carina <(&&-= 4olbert je pokuao poduprijeti industriju to se i gra9ivala# ali je Francuska morala prema odredbama mira u Nijmegenu <(&-)= ponovo uvesti stare carinske tari2e. Ni kolonije nije 4olbert stjecao onako uspjeno kao ni o emski i engleski suparniciI unato silnim naporima da i gradi brodovlje i podigne kolonijalna uporita# Francuska je sredinom (). st. i gubila svoje naseobine u !jevernoj .merici <8anadu# emlje na @ississippiju= u korist /ngleske. Bledano u cjelini# 2rancuski merkantilistiki sistem nije urodio uspje5omI poetne re ultate ponitili su

uglavnom skupi ratovi Huja XIV. i loa 2inancijska politika 4olbertovi5 nasljednika <dravni bankrot (-'*=. ,ovr5 toga# emlji je nadasve smetalo to su se nune pretpostavke morale i gra9ivati vrlo dugo i to nije bilo inicijative kapitalistikog sloja. ,oka alo se daje teak promaaj bilo i opo ivanje Nanteskog edikta <(&)+= koje je dovelo do < abranjene= emigracije bli u +***** 5ugenota. Ti iseljenici# vjeti privre9ivanju# natno su ojaali europsku konkurenciju. 8amerali am. Njemake teritorijalne drave <osobito ,ruska# Aavarska i .ustrija= pridravale su se 2rancuskog modela# ali se nji5ova privredna praksa usmjeravala vie prema 2iskalnoj nego nacionalnoCekonomskoj politici# i potpuno se podre9ivala dirigi mu emaljski5 viadara. $tuda i na iv Wkamerali amW <WcameraW Y vladareva ri nica=. 8amerali mu je bila prva briga da poveava pri5ode emaljskog kne a od dobara ri nice i od regalija# i da tedijivo upravlja dravom i privredom. Tu njemaku varijantu europskog merkantili ma pruski je kralj Fridrik Vilim I. institucionali irao kao nanstvenu disciplinu na sveuilistima u Halleu i Frank2urtu na $dri <(-'-=I njegov primjer slijedile su i druge njemake emlje. 0ok je Veil HudKig von !eckendor2 u svojem spisu WNjemaka kneevska dravaW <Teutsc5er F\rstenstaatI (&++= dravnu pomo privredi jo pove ivao s patrijar5alnom i du5ovnom odgovomosti emaljskog gospodara# dotle su Wtri austrijska kameralistaW# >o5ann >oac5im Aec5er# ,5ilipp Eil5elm Harnigk i Eil5elm !c5rader# dravni dirigi am u privredi sekulari irali. Aec5er# koji je dugo utjecao na Aavarsku i .ustriju# tumaio je dravu kao privrednu ajednicu u kojoj seljatvo isporuuje materijal# obrt i ra9uje anatske proi vode# a trgovci te proi vode prodaju. $n je elio da se odbace monopoli# jer iskljuuju mnoge proi vo9ae i u rokuju velike drutvene ra like. Harnigk je u svojemu glavnom djelu pod karakteristinim naslovomL W.ustrija i nad svega# samo ako 5oeW <(&)3= a5tijevao da se eksploatiraju sirovinska bogatstva emlje# i preporuivao da se poljoprivreda unaprijedi sadnjom novi5 kultumi5 biljaka <krumpira# eerne repe# du5ana=. !c5rader je# napokon# u knji i W8neevska novana i rentna blagajnaW <(&)&= poka ao kako je nuno da novac cirkulira# a to pospjeuju i daci a veliku vojsku i a raskoan dvorski ivot. !vim kameralistima bila je ajednika nesklonost prema uskogrudnoj i sebinoj politici ce5ova# koji su svojim W akljuavanjemW <Y brojanim ograniavanjem= astupali Wnaelo kru5oborstvaW i tako spreavali svako inten iviranje i ekspan iju svojeg anata. 7 sreditu svi5 kameralistiki5 napora bilo je unapre9enje anatstva u modernom

organi acijskom obliku manu2acture# koja je djelomice amijenila tradicionalan sistem kunog rada. ,rema u oru apadnoeuropski5 drava# esto su se podi ali sirotinjski i radni domovi < a prosjake=# organi irani kao manu2akturni pogoni. No metala nisu 5ili natni# unato velikim naporima. >o5ann Heinric5 Bottlob von >usti i >osep5 von !onnen2els ra vili su nanstveni sistem prema kojemu najvii cilj kamerali ma mora biti sveopa WsreaW podanika# ostvarena a5valjujui naporima drave. $ita je ve a toga stava s naelom blagostanja prosvijeenog apsoluti ma i njegove 2ilo o2ije. !ocijalne i ekonomske prilike u doba merkantili ma ?ajednike crte europske socijalne i ekonomske strukture <od (&+*. do (-+*.= Trend racionali acije i sekulari acije napredovao je ravnomjerno u svim europskim dravama. 4entralistiki organi irana drava uni2icirala je pravo# i gradila sustav organa vlasti s jasno ra granienim kompetencijama i uklonila privilegije <osim neki5 posebni5 prava plemstva=. 0ok se u teoriji priinjalo da je ta koncepcija pravno asnovana i savrena# dotle je ona u bilji nala poprimiti crte samovolje i improvi acije. Iako je 2ormula o Wmilosti bojojW ostala# ideja drave ipak se polako osloba9ala svoje du5ovne podloge. Temeljit obu5vat svi5 stanovnika emlje jedinstvenim pravnim i upravnim poretkom ujedno je o naio i avretak pol tisuljea dugog ra voja od srednjovjekovnog personalno pove anog ajedntva do institucionalnog jedinstva dravnog podruja. 7 toj se epo5i# atim# jasno raspo naje crta urbani acije. $ko (-**. /uropa je imala oko &* milijuna stanovnika# od koji5 je )*b ivjelo jo na selu. Taj se odnos tijekom slijedei5 desetljea mijenjao u korist gradova. Napredak medicine i 5igijene# atim poboljani nain gradnje i bolji uvjeti ivota# donosili su sa sobom neprestani porast stanovnitva <osim u :panjolskoj i Francuskoj=# pa je raslo i <ispod +*** stanovnika= i bavilo se# pored svoji5 gradski5 poljoprivredom <Wratarski gradoviW=. Iako je red socijalni5 vrijednosti bio jo mnogo blii onomu srednjovjekovnom nego novovjekomu# ne treba anemariti injenicu da se srednjovjekovno staleko drutvo <sa socijalnim poloajem po ro9enju= polagano mijenjalo u klasno drutvo <sa socijalnim poloajem koji odre9uje uloga u procesu proi vodnje=. Bra9anski dinamine predodbe naenje gradova. animanja# jos i @e9utim# oko (-**. jo je &* do &+b gradskog stanovnitva ivjelo u malim gradovima bog nepovoljni5 pretpostavki <nepostojanje kolonija=# e2ekti trgovine i dobave plemeniti5

vrijednosti <pored ostaloga marljivost# svijest o pravima# tolerantnost# obra ovanje# uspje5= probijale su se nasuprot statinoj ra umljivosti stvari po sebi to je vrijedila me9u plemstvom i seljatvom. "uku pod ruku s urbani acijom ila je i i gradnja 2inancijaL naturalna se privreda povlaila# moderne te5nike rada i ivotne okolnosti a5tijevale su opepri nato sredstvo ra mjeneI novac je polako potiskivao robna davanja ak i na selu. 7rbani acija i i gradnja 2inancijskog sistema na naivale su da se teiste ekonomske strukture poelo premjetati s agrarnog na anatskoC proi vodni sektor. Trgovina# anatska proi vodnja i gradski socijalni slojevi. 7 vodeim europskim

dravama sve je vie raslo naenje WindustrijeW tekstila# metala i luksu ne robe. Neke nove grane a5tijevale su i novu te5niku proi vodnje i organi aciju radionica# a to je pak urodilo snanim povratnim uinkom na socijalnu strukturuL pored tradicionalnog sistema kunog rada <Y decentrali irana proi vodnja pri kojoj podu etnik# WnakladnikW# nabavlja sirovinu# a nju prera9uju njegovi radnici u svojim kuama= pojavila se i manu2aktura <Y centrali irani veliki pagan s podjelom rada pri kojemu se jo primjenjuju tradicionalne anatske te5nike=. !ocioloko naenje tog novog sistema proi vodnje bilo je velikaL radnici su se i dvajali i atitne sredine velike obitelji# otvorio se put raspadu obitelji i dotadanje ekonomije pokrivanja nje ini5 ivotni5 potreba. <4e5ovi su se# me9utim# i pored toga odrali kao organi acijski oblik udruivanja anatlija=. Taj ra voj ne bi se mogao postii be napretka te5nike. $na je i tvorila opu pretpostavku racionalnijeg naina proi vodnje kojim se ute9uju trokovi i radna snaga. Tako je npr. rudarstvo u /ngleskoj postiglo ne apamen uspon a5valjujui pronalasku parne crpke. @nogovrsna poboljanja unaprijedila su br inu i sigurnost brodova# a5valjujui 2inijoj optici usavrio se daleko or i < ajedno s preci nom me5anikom= mikroskopI s pronalaskom me5anikog unka na tkalakom stanu tekstilna se industrija poela me5ani irati# opruge i kovani elje ni obrui na drvenim kotaima kola unaprijedili su promet pa tako i trgovinu# a mnoge su proi vodne grane poele iskoritavati vodnu energijuL te pojave nagovijetale su poetke industrijskog doba <! str. +'%=. $tkako je kruna bila oslabila <(&&*=# u /ngleskoj se otvorio put politici slobodne trgovine onog novarskog sloja u kojemu su se koncentrirali svi trgovaki i kapitalistiki interesi vanjske trgovine eljne novca. !prega te novarske aristokracije i drave# to jest

/ngleske banke i parlamenta# stvarala je mnogo bolje mogunosti ulaganja nego to je bila uobiajeno kupovanje veleposjeda# i nudila je <privremeno= goleme dobitke. 7 me9uvremenu se boom# pove an nadasve s osnutkom 8ompanije a >uno more <(-((=# avrio sa spekulantskom gro nicom i napokon slomom <(-'*=. Jrtve takvog ra voja bili su sitni plemii <gentrP= i radnici# koji su morali snositi i vanredni pore dravni5 a pokrie ajmova koje je vlada raspisivala radi likvidnosti dravne banke. ,ored

trgovine procvala je i industrija tekstila# a poslije (-'*. i rudarstvo. Trgovina i industrija privre9ivale su etiri puta vie nego poljoprivreda <koja se nije podupirala=. 7slijed toga to se bogatstvo koncentriralo u malo ruku# to se stanje u privredi nala ilo na rubu kri e i to su se nadnice svjesno odravale na niskoj ra ini# nastao je medu poljoprivrednim stanovnitvom i gradskim radnitvom opasan pauperi amL od +#+ milijuna stanovnika avisilo je (&%&. godine (#1 milijuna od dravne potpore sirotinji. !ocijalno se ne adovoljstvo gotovo i godine u godinu iskaljivalo u regionalno ogranienim nemirima koji# me9utim# nikada nisu dostigli ra mjere socijalne revolucije. Na slian se nain ra vijala i socijalna struktura u Francuskoj. ,okreta privrede bio je C iako u manjim ra mjerima C tanak kapitalistiki sloj veletrgovaca# brodograditelja i bankara. I tu su terete sistema morali snositi donji slojevi. ?a ra liku od /ngleske# ovdje se ipak ra vilo brojano jako i du5ovno u dignuto gra9anstvo# koje je u (). st. postalo nosiocem prosvjetiteljstva. I vanredno velike dobitke Francuskoj je donosila industrija tekstila i porculana# a tako9er i umjetniki obrtI industrija elje a je# naprotiv# aostajala uslijed nestaice drva a proi vodnju drvenog ugljena potrebnog u tadanjoj metalurgiji. .li i uspjene industrije nale su se poslije (-**. na udaru nestabilnosti cijena <pogorao se sastav kovanog novca= # radnike borbe i nestaice sirovina# a nadasve ratova. ,ovr5 toga# privredu i socijalni ivot optereivale su loe strane umjetno 2orsiranog merkantili maL nestaica kredita# rad prema naredbi# ne ainteresiranost imunog plemstva i bijeda radnitva. ,ored 2inancijske aristokracije# koja je aduenu dravu drala u svojim rukama akupljujui i vore dravni5 pri5oda# situaciju su iskoritavali i plemii po slubi i srednje gra9anstvoL kupovali su goleme komplekse emljini5 dobara# i </. Eeis=. ,remda je Ni o emska morala u prvoj polovini (). st. pri nati nadmo /ngleske u trgovini# sedam je ujedinjeni5 drava ipak adralo vodee mjesto u brodogradnji i tekstilnoj industriji <u pogledu kvalitete=. Arodogradnja se od kraja (-. st. ra vila u adobivali vodee poloaje u nanosti# te5nici# umjetnosti i literaturiI nji5ov uspon bio je Wnaj naajniji doga9aj u vrijeme vladavine Huja XIV.W

svjetsku industriju. Nje ina .5ilova peta bila je avisnost od uvo a drveta i Njemake i !kandinavije. ,orast stanovnitva nije ni u jednoj europskoj stanovnika=. Vodee mjesto u 2ederaciji pripalo je i po broju stanovnika <etvrtina od ukupno '#' milijuna= i po 2inancijskoj sna i <snosila je +)b godinji5 i dataka republike= prevladavajuoj pokrajini Holandiji# gdje je ve (&''. godine +3b stanovnitva ivjelo u gradovima. 7slijed na adovanja u tridesetgodinjem ratu# i merkantilistike politike vodei5 susjedni5 drava# u Njemakoj se trgovina oporavljala tek polako# ali vie nije u mogla stei me9unarodno naenje <osim u nekim 5an eatskim gradovima=. 8ameralistika literatura nisko je ocijenila trgovaki stale# i to je neobino oteavalo uspon trgovaki5 obitelji ili drutava do snage koja bi prela ila regionalne okvire# a ra voj je ometalo i mnotvo carinski5 barijera i me9u mali5 drava. Audui da je svaka njemaka dravica reorgani irala svoju privredu prema naelima autarkije# i anatstvo i WindustrijaW spustili su se na pokrajinsku ra inu. I nimke su bili na primjer ugljenokopi u Bornjoj :leskoj i u oblasti "u5ra# anatska prerada lata i srebra u .ugsburgu i velike manu2akture vunene robe u Hin u# ali ondje je dvije treine od ukupno (+&** aposleni5 otpadalo na prelce i tkalce ukljuene u sistem kunog rada. ,oslije (&3). <svretak tridesetgodinjeg rata i Vest2alski mir= isprva je najpreom adaom bila obnova anatstva# a kvaliteta se tek poslije toga poela podi ati na europsku ra inu. Trajan porast anatstva podupirala je potranja luksusni5 dobara a dvorove# pa narudbe radi opreme i opskrbe vojske. ,ropisom o anatstvu u dravi <(&-&= dravni su se stalei pokuali atititi od nadmone 2rancuske konkurencije# ali je Njemaka postigla po itivnu trgovaku bilancu tek u (). st. "elativno lako pristupana nala ita rude otvarala su se u Njemakoj ve sredinom (&. st.I do dublji5 naslaga moglo se doi tek u velike investicije. <?bog nji5# i drugi5 ajmova# raslo je naenje tako vani5 Wdvorski5 >evrejaW# potencijalni5 kreditora kne ova=. Talioniarstvo se sukobljavalo sa sve veom nestaicom drva# sve dok se ruda nije poela taliti prema engleskom u oru s pomou kamenog uglja ili koksa# da bi se dobilo lijevano elje o. ,osredstvom mijeenja itkog elje a nad vatrom <WpudlovanjaW= kasnije se uspjeno proi vodio i elik. ,ojedinacne albe na i rabljivaki sistem <sve su se vie apoljavale ene i djeca= jo nam ne daju pravo da govorimo o Wsocijalnom pitanjuW# jer jo nije bilo ope svijesti emlji bio tako ekspan ivan kao u Ni o emskoj <.msterdamL (&''. C (*3***# (-%+. C '(-***

o kapitalistikoj loupotrebi ljudske radne snage# a isto tako ni organi irane radnike klase. ! poveanom ponudom mogunosti aposlenja u obje te5niki racionalne proi vodnje# kunom radu i manu2akturi# u velikom je dijelu donji5 slojeva porastao stra5 pred radom. <0onji slojevi ra likovali se od srednji5 po tomu to su njima nedostajala etiri obiljeja drutvenog poloajaL samostalno i obra ba# gradansko pravo i imovinska ra ina=. 7 emljama Njemake pod katolikim du5ovnim utjecajem# '+b do 1*b stanovnika ivjelo je od prosjaenja# dok je u protestantskim emljama# pod utjecajem radne etike vodei5 stalea# taj postotak bio natno manji. Tomu je bilo vie u roka. ,ripadnici katolike crkve jako su podupirali prosjaenje. ,ored neradnika i kriminalaca# siromani5 udovica i i openi5 <gubavaca=# pa veliki5 lutajui5 ciganski5 obitelji# bilo je nadasve mnogo i oni5 kojima je eg istenciju unitio rat# ili su bili osakaeni i prognani odlukom strogog pravosu9a. Audui da gotovo i nije bilo dravni5 socijalni5 pri5vatilita# ti su ljudi spali na prosjaki stap. ,ovr5 toga# radne navike industrijskog radnitva koje su se oblikovale tek u kasnijem vremenu# u ono vrijeme jo nisu bile ra vijene i bile su ljudima tu9e. ,oljoprivreda i agrarna struktura. Najvee terete pri podi anju i i gradnji manu2akture i industrije morala je u svim emljama snositi poljoprivreda. Nju su# povr5 toga to se nije unapre9ivala# titali i veliki pore i. Audui da je -+ do )+b stanovnitva jo uvijek ivjelo na selu# a polovina toga 2luktuirala je i medu nadniarenja# prosjaenja i skitnje# socijalno stanje seoskog puanstva bilo je gore od onoga gradski5 slojeva. 7 /ngleskoj su mogli opstati samo krupni seljaci# ukoliko nji5ovu emlju u ra doblju prvobitne akumulacije <usp. str. +(3= nije otkupila novarska aristokracija. 0ok je (&&*. jo oko )+b emljita bilo u rukama nieg plemstva i seljaka# te su povrine (-+*. spale na cigli5 '*b. ,arlament i vlada promatrali su taj ra voj ; koji je njima donosio pro2ite C skrteni5 ruku. 7koliko seljaci ne bi unato opetovanim abranama napustili emlju i otili u manu2akture po gradovima# njima je preostalo da se aposle na svojim bivim posjedima kao napoliari ili poljoprivredni radnici# pri emu su uslijed mali5 pri5oda esto morali preu imati i kuni rad a nekog podu etnika. !line su prilike vladale i u Francuskoj# iako je ondje ra ina do5otka bila neto via a5valjujui dopunskoj aradi od vinogradarstva. $dnos nadnica i cijena C ve prema etvi i potranji C nevjerojatno se kolebao. <4ijene su (-*). i (-*%. bile )**b vie od normalni5=. I toga se ra9ala ne aposlenost# glad i <u krvi guene= pobune. ,ovr5 toga# 4olbertova politika sve veeg i vo a po svaku cijenu nije se nimalo oba irala na poloaj animanje# struna

seljaka# pa se povr5 svega toga jo i smanjila sjetva itarica# porastao je bijeg u gradove i broj se stanovnika smanjio < a ( do ' milijuna=. .grarna kri a ponajmanje je a5vatila ni o emsku poljoprivredu# budui da nju nije# kao drugdje# optereivao poreski pritisak i jagma kapitalista a kupovanjem emljita. 7 Ni o emskoj su# povr5 toga# postojale dijelom monopolne privredne grane poput nadasve uspjenog u goja goveda# konja i ovaca <u Fri iji= # atim cvijea# povra# lala i konoplje <u ?eelandu= # pa je to donosilo i natne pri5ode. 7 velikim se koliinama takoder i vo io maslac i sir <Heiden# Bouda=. 7 oblasti kultiviranja tresetita i isuivanja emljita podi anjem nasipa Ni o emci su bili pioniri <>an Heeg5Kater=. $ni su na taj nain dobivali nove obradive povrine. 7 Njemakoj se tijekom (-. i (). st. agrarna struktura ra vijala na dva kolosijeka# dakle drukije nego u ostalim emljama /urope. 0ok je vlasnitvo na lati2undijama i dalje kontinuirano trajalo u manje regionalne promjene# dotle je na poljoprivrednim dobrima na sjeveru i sjevero apadu <Y $stelbien# podruja istono od Habe= nastao nov oblik vlasnitva u veleposjedu# lati2undiji. Hati2undist je davao svoju emlju u akup <nasljedni akup= i taka postajao rentijerom be mnogo prava da sam gospodari# dok je vlasnik poljoprivrednog dobra <najee vrlo prostranog= sam eksploatirao svoj posjed i svoje je kmetove prisilnom primjenom teritorijalnog naela drao u mnogo strooj avisnosti. 7 okviru kameralistike agrarne politike# me9u mjere obnove spadala je osobito Wpolitika napuivanjaW. 0a bi nadoknadili dijelom velike gubitke u stanovnitvu# njemaki su emaljski kne ovi osobito rado jedan od drugoga vrbovali kvali2icirane strunjake ajedno s nji5ovim obiteljima# primali prognanike <,ruskaL '***** 5ugenota (&)+. godineI (+*** sal burki5 protestanata (-1(=# podupirali sklapanje brakova# podi ali domove a siroad i na5oad# i neoenjene katkada optereivali pore om na neenje. 7 svojoj politici atite seljaka emaljski su kne ovi najvema nastojali aja iti irenje <plemiki5= emljini5 posjeda i veleposjeda. .li ondje gdje je u bilji vladalo samo plemstvo# na takvu se politiku nije mogio pomiljati# pa se na primjer u @ecklenburgu broj seljaki5 gospodarstava smanjio od (31** <(&')= na &'** <(-'%=. .grikultura se unapre9ivala i tako da se emljite poboljavalo <WmelioriraloW=# sadile se nove kulturne biljke <krumpir= i osnivale kreditne organi acije koje su trebale privatnim emljinim posjednicima davati novane predujmove a moderni aciju# a na svim se kameralistikim katedrama predavala Wpoljoprivredna nanostW. ,remda je# dakle# poloaj poljoprivrede u veini europski5 emalja bio lo# ona je ipak

imala koristi od mnogi5 pronala aka i novotarija onoga doba. Tako su s primjenom prirodnog gnojiva# elje nog pluga# tropoljnog plodoreda i novi5 mlinova prinosi porasli# ali je ponajvie pomoglo to to su se poela obra9ivati jo neiskoritena emljita# koja su na apadu au imala +*b# a na istoku i do %*b ukupni5 povrina. ,aletu poljoprivredni5 proi voda obogatio je u goj voa i ratarski5 plodina# pa livadarska kultura i sjetva njiva. I u tomu su prednjaile apadnoeuropske emlje# pa se u nji5 odnos i me9u posijani5 i ubrani5 koliina <koji je u srednjem vijeku i nosio (L1# a u (&. se st. kretao od (L1 u ,oljskoj i "usiji do (L& u Francuskoj i /ngleskoj# pa i (L (* ili ak (L (+ u Ni o emskoj= popeo na okruglo (L(* do (L(+ <u Ni o emskoj i natno vie=. "eakcijom na mau5inski postupak drave i nje ina dirigi ma prema poljoprivredi valja smatrati teoriju 2i iokrata <pored ostali5 i ,ierrea RuesnaPa=# prema kojoj je produktivna jedino poljoprivreda# i koja je istaknula postulat s`obodne privrede.

"usija u doba dinastijr "omanov

!ocijalne promjene i poetak europei acije ,oslije smrti Ivana IV. <(+)3= carevina se kratko vrijeme u miru oporavljala# da bi je ubr o snale velike poteskoe. 7mjesto pobonog ali slaboumnog Fjodora vladao je od (+)-. godine namjesnik Aoris Bodunov# a (+%). njega je ?eC maljska skuptina <?emskij sobor= i abrala a novog cara. !uparnike boljarske porodice <me9u njima i "omanovi= optuile su Aorisa bog nera janjene smrti najmla9eg Ivanova sina 0mitrija Ivanovia <(+%(=I a 0mitrija se i davao neki odbjegli mona5 <od (&*1. do (&*&=# pa je on u potporu ,oljske ak uao u @oskvu# i emlja se nala u gra9anskom ratu. ,oslije smrti Bodunova <(&*+= boljari su i abrali a cara jednoga od svoji5# Vasilija :ujskog. Njemu je odma5 osporio vlast drugi lani 0mitrij <(&*-C (*=. 8ad je :ujski po vao u pomo :vedsku# poljske su snage au ele @oskvu i sruile cara# a kao pretendent na prijestolje pojavio se jedan poljski kraljevi. To Wdoba smutnjiC pometnjeW okonalo se tek kad su "usi protjerali ,oljake i prijesto povjerili @i5ajlu <(&(1C3+=# prvom caru i dinastije "omanov. $n i njegov nasljednik .leksej <(&3+C-&= svoju su vlast u najveoj mjeri preputali utjecaju patrijar5a Filareta <(&(%C 11= i Nikona <(&+'C&&= koji su# analogno caru# svojatali ak i naslov WgosudarW. 0ok je carstvo u (-. st. au elo itav !ibir i ugovorom u Nerinsku <(&)%= uspostavilo prijateljske odnose s 8ineskim carstvom# iako se moralo odrei .murske oblasti# dotle su se na apadu teritorijalni gubici i Wdoba smutnjiW mogli tek djelimino nadoknaditi. !molensk je pripadao ,oljskoj sve do (&+3. :vedska je poslije mira u !tolbovu <(&(-= vratila Novgorod# ali je adrala Ingermanovu emlju# koja je privremeno bila u posjedu "usije# pa se tako pristup Aaltikom moru ponovo atvorio. Nastale su promjene i u ustrojstvu i socijalnoj strukturi "uskog carstva. Audui da se vlast esto mijenjala# porastao je utjecaj ?emskog sobora. 0ok se !obor od sredine (&. st. sa ivao tek u neredovnim ra macima# dotle je on od (&(1. do (&''. asjedao neprestano. .li carev autoritet se nije poljuljao. $ko sredine (-. st. ?emski je sobor napokon i gubio svoju ulogu. >ednako su br o ie nula i ostala prava visoke aristokratije. Aoljarska duma praktiki vie nije imala nikakva utjecajaI astarjeli red plemikog prvenstva <mestniestvo= bio je napokon ukinut <(&)'= kao smetnja modernoj

upravi. !taro boljarsko plemstvo dalje je gubilo teren u korist plemstva po slubi. Najgore su proli seljaci. Nakon to je njima ve krajem (&. st. bilo abranjeno mijenjati vlastelinstvo# oni su prilikom obimne nove kodi2ikacije prava <7loenija= potpuno i gubili slobodu kretanja. !ve su vie apadali u teko kmetstvo koje je bilo daleko gore od kmetske ovisnosti seljaka u ?apadnoj i !rednjoj /vropi. 0a bi i bjegli veleposjedniki pritisak pojedini seljaci su od sredine (+. st. bjeali u stepu i okupljali se# posebno na 0onu i 0njepru# u vojno organi ovane ko ake ajednice. ,od svojim slobodno i abranim vo9ama C WatamanimaW u ruski5 donski5 8o aka i W5etmanimaW u poljski5 8o aka na 0njepru C ko ake su jedinice# iako tek labavo ili nikako ve ane u dravu# ponekad preu imale vane obrambene 2unkcije protiv Tatara i $smanlija. "uski 8o aci uinili su caru velike usluge pri osvajanju !ibira. ,a ipak su oni esto bili kljuni element nemira. ,oljski 8o aci s 0njepra# koji su bog svoje nekadanje pripadnosti 8ijevskoj dravi etniki# kulturno i vjerski naginjali "usiji# odvojili su se pod svojim 5etmanom Aogdanom Hmeljnickim od ,oljske i podvrgnuli se (&+3. godine caru. Taj naajan teritorijalni dobitak C daljnji korak pri Wokupljanju ruski5 emaljaW ; ,oljska je (&&-. potvrdila mirom u .ndrusovuL itava 7krajina lijevo od 0njepra ajedno s 8ijevom pripala je "usiji. I ruski 8o aci# kojima su prila ili ne adovoljni seljaci# nali su se pobuniti protiv svoji5 moskovski5 gospodara. 7 seljakim ustancima pod vodstvom Ivana Aolotnikova <(&*-= i !tjenke "a ina <(&&-C-(= oni su vodili borbu protiv gospode i i rabljivaa. $ba ustanka bila su okrutno uguena. "uska crkva# kojom je od (+)%. upravljao patrijar5# apala je sredinom (-. st. u teku kri u. @iroljubiva saradnja crkve i drave poremetila se kad je patrijar5 Nikon starom slikovitom usporedbom !unca i @jeseca <kao crkve i drave= 2ormulirao i pokuao provesti primat du5ovne vlasti pred svjetovnom# to se# prema svemu sudei# apoelo ve pod Filaretom. 8oncil je ipak pri nao prvenstvo svjetovnoj vlasti# i Nikon je bio smijenjen <(&&&=. @nogo tee posljedice imali su doga9aji to su se bili neto ranije# i doveli do raskola u ruskoj crkvi. Nikon je# u carevu potporu# od (&+1. pokuavao re2ormirati liturgiju u koju su se usljed loeg prijevoda grkog teksta bili uvukli pogreni obredi. "adilo se o stvarima naoko nebitnim# na primjer# treba li se krstiti s pet prstiju# s dva# ili s tri prsta. .li a starovjerce# koji su se bili okupili oko protopopa .vakuma pripravni da a svoje uvjerenje po9u i u smrt# bio je to napad na temeljne dogmatske istine# koji je inscenirao antikrist# i ujedno prodor tu9i5# Wlatinski5W 5umanistikoCnauni5 naela# od koji5 se valjalo odluno obraniti.

.vakumova i rekaL W!vreno je s naom starom "usijomW objanjavala je kako carevina# preu imajui inostrane tvorevine# poinje naputati jedinstvo stare moskovske kulture. Ve je Ivan III. dovodio sa ?apada ar5itekte# inenjere# ljevae topova. ,od Ivanom IV.# Aorisom Bodunovim i carem .leksejem "usija je preu imala i druge tekovine evropske civili acije i kulture. $tkako su se u (-. st. otvorila u @oskvi stalna inostrana poslanstva# natno su oivjeli i diplomatski dodiri. @e9unarodna trgovina# koju su od (++1. godine carevi vodili preteno posredstvom engleske W@uscovP 4ompanPW# a odvijala se osobito preko luke .r5angelska na Aijelom moru <osnovane (+)3=# ma5om se# kao i unutranja trgovina# nala ila u rukama stranaca. 8ao vr5ovni gospodar trgovine# car je ruske veletrgovce <goste=# jednako kao i trgovce na malo# drao u stalnoj slubenoj avisnosti. 7 emlju su se sve vie po ivali anatlije# te5niari# mu iari glumci# o2iciri# naunici# ljekari sa ?apada. !edamdeseti5 godina (-. st. u "usiji je bilo oko (). *** stranaca. Njima je bila u @oskvi dodijeljena neka vrsta geta# Nemeckaja sloboda <Njemako predgra9e=. 7 ruskim gradovima nije se moglo ra vili autonomno gra9anstvo# organi iovano u ce5ove i gilde. $no ne bi moglo igrati vodeu ulogu ve i bog monopola 4rkve u obra ovanju. !tav utjecajni5 krugova "usije prema evropei acijije bio dvojak. ,o jednoj strani apadna se civili acija nije ni 5tjela ni mogla odbaciti ako je "usija eljela ostati doraslom svojim protivnicima# a po drugoj se strani osjealo kako ta tu9a civili acija polako nagri a staru kulturu. ,odupirali su se navodni po itivni utjecaji# a istodobno je bilo pokuaja da se stranci i oliraju i nji5ov negativan utjecaj sprijei# pa se njima abranjivalo da putuju# a strogim naredbama se su bijalo odijevanje i noenje brade prema apadnjakoj modi. /vropei acija je u drugoj polovini (-. st. ipak Vasilij Bolicin# utjecajni milosnik a5vatila ve i neke boljarske porodice. 8ne

regentkinje !o2ije# odravao je# na primjer# mnoge ve e sa strancima# teno je govorio latinski i drao dvor poput nekog talijanskog kne a. .li plemstvo# 4rkva# a pogotovu narod# ostali su u veini vjerni starim obiajima. Ipak# evropska je budunost "usije je bila ve poela. ,etar Veliki Nakon slabog Fjodora <(&&-C)'= vladala je kao regentkinja u ime oba maloljetna cara Ivana i njegovog polubrata ,etra# najstarija .leksejeva kcerka !o2ija. ,etar je nominalno preu eo vlast (&)%.# aktivno tek (&%3. Isprva su u njega prevladavali drugi#

ponajvie vojni interesi kojima se mladi posveivao u drutvu svoji5 vrnjaka i svi5 drutveni5 slojeva. "atne igre# koje su poprimale sve o biljniji karakter# i strastvena sklonost brodogradnji i pomorskoj plovidbi# obogatile su ,etra mnogim nanjima korisnim a budunost# a on je ta nanja upotpunjavao u dodiru sa stanovnicima predgra9a a strance. ,etrova strast a sve sto je novo donijet e "usiji dosljednu evropei aciju# koju je on be ob irno provodio. .li ,etrov interes se najprije usmjerio prema jugu. "usija se (&)&. prikljuila protuosmanskoj W!vetoj ligiW njemakog cara# ,oljske i Venecije. Taj odluujui politiki pote koji se do tada i bjegavao i u evi arke s krimskim Tatarima u vlasti $smanskog carstva C kako "usija ne bi vodila rat na dvije 2ronte# isprva je donio samo neuspje5e# Bolicinovi su po5odi (&)-. i (&)%. propali# a ,etrov napad na . ov (&%+. bio je odbijen. ! pomou samo i gra9ene male 2lote# koja je grad odsjekla od mora# . ov je ipak bio au et <(&%&=. ,ristup 4rnom moru otvorio je ruskoj politici nove mogunosti. 7 elji da svoje antiosmanske podu5vate postavi na iru osnoviu# ,etar je (&%-`%). godine putovao /vropom# o emu je nastala i itava legenda. Napola tajno on se bio pridruio poslanstvu koje je vodio njegov saradnik Fran He2ortI bog ponaanja koje se protivilo 2inoj etiketi barokni5 dvorova# njemu su se udili kao kakvoj rijetkoj vjerki# ali ,etar je ipak nakupio te5nika i diplomatska iskoristiti. Audui da je ?apad poka ao slab interes a njegove antiosmanske planove# ,etar se vratio protuvedskoj politici svoji5 pret5odnika i stupio u nordijski rat <(-**C'(=. ,osIije jednog tekog pora a <(-**. kod Narve= i jedne sjajne pobjede <(-*%. kod ,oltave=# koju je i vojevao unato otpadnitvu ukrajinski5 8o aka pod @a epom# caru su poslije mira u NPstadu <(-'(= pripali Hivonska# /stonska# Ingermanova emlja# dijelovi 8arelije i otoci !aarema <prije $sel= i Hiumaa <prije 0ago=. Vjeta enidbena politika dovela je pod ruski utjecaj i 8urlandiju. !a slobodnim pristupom Aaltikom morn i dobitkom vani5 gradova <"ige# "evala# Viborga= ostvario se dugo prieljkivani cilj ruske politike. !lomljena je prevlast :vedske na Aaltikom moru. ,etar I. nije dirao vjersku# ustavnopravnu i drutvenu strukturu osvojeni5 podruja# nji5ovu luteransku vjeru# staleku samoupravu# njemaki slubeni je ik# nji5ovo kolstvo i sudstvo# pa je tako stekao relativno odane podanike. Neposredno poslije akljuenja mira u NPstadu carski je kancelar Bolovkin proglasio ,etra I. Wocem domovineW i njemu nadjenuo ime WVelikiW# a car je Wna molbu narodaW u eo carski naslov <Wimperator itave "usijeW=. 0eset godina prije toga amalo se bila dogodila vojna katastro2a. $smanlije su nanja koja e kasnije

(-(*. poeli napadati u trenutku koji je bio a cara sasvim nepovoljan# pa je on po vao balkanske krane na ustanak# ne bi li tako proirio 2ront. To se nije ostvarilo# i ruska je vojska (-((. na ,rutu dospjela u be i gledan poloaj. !uprotno oekivanju <Wudo na ,rutuW=# $smanlije su postavili relativno blage uvjete# moda "usima da se slobodno povuku. Vojna protiv ,er ije# koju je ,etar poveo poslije svoji5 sjajni5 uspje5a na apadu (-''`'1.# samo je privremeno nadoknadila gubitak . ova. "usi su bili au eli apadnu i junu obalu 8aspijskog je era# ali nakon careve smrti te su oblasti i gubili. 7 eri svoji5 mnogobrojni5 ratova# i najvema pod diktatom ratni5 potreba# ,etar Veliki je stvorio Wdrugaiju "usijuW. Iako su se promjene najee na ivale Wre2ormamaW# pa su i5 pratile velike nade C i Heibni je# recimo# ponudio svoje usluge Wtako po5valnom i Aogu ugodnom djeluW C mjerama je ipak Wprimarno bila svr5a da te5niki poboljaju 2unkcionisanje instrumenata dravne sileW Te mjere su inten ivirale svemo drave i pojedinom podaniku donosile su u pravilu vie tereta nego koristi. Novotarije poput odijevanja na evropski nain# re anja brada i uvo9enja julijanskog kalendara <od (. januara (-**= vrije9ale su iroke slojeve stanovnitva# a strog sistem novaenja u ve i s poveanjem i reorgani acijom vojske prema pruskom modelu ubr o je doveo do masovnog de ertiranja. ,odi anje ,etrograda <(-*1=# jednako kao i be ob irno 2orsiranu gradnju istonomorske 2iote# pratili su veliki ljudski gubici. ,oveane potrebe apsolutistike drave mogla je adovoljiti jedino strogo vo9ena centralna uprava. Njen vr5ovni organ bio je WVladajui senatW# a stare Wprika eW birokratski amijenilo je# prema vedskom u oru# vie Wstruni5 ministarstava <kolegija=. ,ored toga postojala je asnovana pokrajinska uprava <gubernije# provincije# distrikti=. Njen uspjean rad trebao se osigurati posredstvom ra granatog sistema nad ora s brojnim revi orima. 6inovi uvedeni (-''. godine# koji su ostali na sna i sve do (%(-.# potpuno su uklonili ra like i me9u plemstva po rodu i plemstva i po slubi# svatko je morao sluiti# pri emu se pristup plemstvu otvorio posve novom sloju.N 6inovi u mornarici# vojsci i upravi# koji5 je bilo etrnaest# svakomu su pruali ansu da se popne i do najvieg poloaja a5valjujui jedino svom radu. Nosioci osam vii5 inova stjecali su nasljedno plemstvo. ,od utjecajem ranoprosvjetiteljski5 ideja# drava je podvrgavala svojim interesima i 4rkvu# pa je i nju svela na neto kao dio dravne uprave. @onasi# utonuli u kontemplaciju# dobili su nove# WkorisneW adae# pored ostaloga na socijalnom podruju# a umjesto patrijar5a bio je# prema W0u5ovnom bog unutranji5 problemaL u amjenu a predaju . ova i prodaju crnomorske 2lote# oni su dopustili

pravilnikuS <(-'(=# postavljen upravni gremij podloan caru# O,resveta upravna sinodaS. Najtei teret i dalje su snosili seljaci. $ni su (-*-. i (-*). pod vodstvom atamana 8ondratija Aulavina jo jednom u alud pokuavali ostvariti svoje socijalnoC revolucionarne a5tjeve. ,otpuno avisni od svoje vlastele# oni su bili i jednaeni s robovima.@ogli su i5 po volji kanjavati ili prodavati# a otkako je drava uvela pore po giavi# oni su kao Wporeske dueW bili de 2acto lieni svi5 prava. 7 vojnoj slu bi ili u tvornici# jedinim legalnim utoitima# nji5ovi su i gledi bili podjednako loi. ,etrovi napori da prema apadnim u orima stvori autonomno gra9anstvo# koje bi sebi biralo gradonaelnika i autonomno upravljalo svojim ce5ovima i gildama# propali su jer a to nije bilo nikakvi5 uvjeta. Ni svekolika administracija nije 2unkcionirala onako kao to se oekivalo# uslijed sve vee korupcije. Aolje su se posreili privredni pot5vati koji su# prema merkantilistikom konceptu# donijeli autarkiju u vanim granama poput tvornike i rade uni2orma# jedrenog platna i papira# a utemeljile su se i druge industrije. 4ar je tako9er postigao bitne uspje5e podignuvi WraunskeW i strune kole koje su sluile potrebama upravne te5nike# nautike i vojske. $ne su tvorile poetke sekulari iranog kolstva. ,etar Veliki dao je "usiji nov i gled. .li mnoge podu5vate apoeo je prerano i provodio be ob irno. 4arevina je postala velesilom# Wimperator itave "usijeW vanim sudionikom koncerta evropski5 sila. .li unutranji se odnosi nisu temeljito preobra ili. .utokratski sistem vladavine i socijalna struktura u biti se nisu promijenili. Bledajui s ra ni5 stajalita i i ra ni5 perspektiva# neki e ,etra smatrati Wvie nosiocem blagodati C kakvim je on# iskreno elio biti C a neki vie nosiocem le kobiW

<ultura i um'etnost

8njievnost 7 knjievnosti nastavljeni su pravci i (&. stoljea prije svega oni koji su se odnosili na gra9ansku tradiciju. ,ored crkveni5 djela na naaju je dobila i knjienost koja je predstavljala gra9anske legende. 7 XVII stoljeu u ruskoj knjievnosti ra vila se i svjetovna novelistikaC rripovjetke ; ,ripovjetka ?luCnesrei# ,ripovjetka o Frolu !kobejevu# a posebno satirine prirode kao to je ,ripovjetka o Brgeu Brgeeviu=. 8on ervativni starovjerac protopop .vakum pie svoje itije gra9anskim je ikom.

?bog toga se govori o predrenesansi u ruskoj knjievnosti. 7 to vrijeme pod vlast @oskve dola i i 7krajina u koju su preko ,oljske prodirali apadnoevropski kulturni utjecaji. pa se ra vilo kolstvo s orijentacijom na po navanje latinske latinske i starogrke knjievnosti. $datle prodirue i u @oskvu kolska poe ija i drama a naj naajniji predstavnik ruskog baroka i prvi ruski knjievnik koji vie nije anoniman !imeon ,olocki stvara sti5ove koji su se temeljili na na antikim i poljskim u orima. = >usi'u s#e #i(e prodiru i anonimne l'u a#ne i a#anturisti7ke pripo#'etke i (al'i#e no#ele. ?eki histori7ari smatra'u da 'e 9:.. stol'e-e po7etak no#o#'eko#ne ruske kn'i$e#nosti.

.r5itektura

!likarstvo u "usiji u XVi i XVII stoljeu se smatra dekadentnim poto su se umjetnici nali i me9u dvije opasnosti L crkvene estetske i ikonogra2ske elemente ?apada. 7 XVII stoljeu jak utjecaj apada iska an smislom a relje2 i prostor poka uju djela !imona 7akova kao i djela slikara i "ostova i >aroslava koji na svoje 2reske prenose elemente po ajmljne i 0irerove .pokalipse ili i ,iskatorove Aiblije. ,ojavljuje se i portret slian ikonama koji je uskoro ra9en u du5u apadni5 u ora. $d sredine XVII stoljea minijatura au ima naajno mjesto u tampi i gra2ici. @u ika apovjesti da da se ogranie na ponavljanje stari5 u ora ne dodajui nita novo i sve veeg iskuenja da po ajme

0olaskom "omanovi5 na vlast (&(1. apoeo je proces prodiranja i usvajanja apadnoevropke mu ike kulture u rusku mu iku# najprije posredstvom mu iara i ,oljske i Ni o emske# koji su bili angaovani u "usiji. 7 @oskvi je (&-'.C-& otvoreno 0vorsko po orite u kojem su se i vodila dramska djela# t v. kolske drame. propraene brojnim mu ikim takama. 7 vrijeme ,etra Velikog i njegovi5 nasljednika posebno su ojaali talijanski utjecaji. @nogi istaknuti talijanski majstori su angaovani na vodeim poloajima u ,etrogradu i @oskvi. To je u natnoj mjeri dalo podsticaj a ra voj domaeg mu ikog stvaralatva.