REFORMACIJA Kljune rijei: konfesionalna slika Evrope, stanje u katolikoj crkvi, reformacija, Luter, Kalvin, Zwingli, protivreformacija Srednji

vijek potresali su otri sukobi careva, kraljeva i kne ova s papom! "ilo je i crkveni# raskola, ali se ipak ustrajalo pri tomu da postoji jedan pravovaljani papa, jedna prava crkva Kristova i jedna prava vjera! $li u europskom kr%anstvu je avladalo uvjerenje da je potrebna reforma &rkve, kako nje ine glave tako i organa 'in capite et in membris(, utoliko prije sto su se papa i Kurija manje bavili duebri)nitvom! *ape su i vjerske stvari obavljali dobrim dijelom radi novane arade! +artin Lut#er i a vao je tako reformatorski pokret koji je ubr o a#vatio itavu ,jemaku a atim velike dijelove Europe! +e-utim, pokret nije naila io samo na oduevljeno odobravanje, nego i na otpor! .gorene rasprave o vjerskim pitanjima od tada %e se mnogo decenija nala iti u sreditu europske #istorije, i spora oko prave vjere proi alo je doba vjerski# borba! ,ji#ov je re ultat bio da se dotad jedna i apadna &rkva rascjepkala u ra liite asebne / crkve i vjeroispovijesti 'konfesije(! 0eformacija i vjerski raskol vremenski se poklapaju s otkri%em prekomorskog svijeta, s ra vitkom novag pogleda na svijet '#umani am, renesansa( i s i gradnjom vr%e moderne dr)avne uprave 'rani apsoluti am(! Sve je to i a valo tako veliki prijelom, da je ve% i u svijesti savremenika bila i nastala spo naja o poetku potpuno novog doba! 1u su spo naju generacije sauvale sve do danas: s otkri%ima, s renesansom i s Lut#erom, koji je odu eo vjerski monopol katolikoj crkvi, poinje europski novi vijek! 0eformacija predstavlja pokuaj da se stvori crkva odgovaraju%a drutvu! *oela je u crkvi, a raskolila je apadno kr%ansko drutvo! .dvijala se u apadnoevropskim dr)avama i tamo ostala! *oela je 2324! godine u ,jemakoj Luterovim te ama koje su tra)ile da se crkva oisti od slabosti! ,eki smatraju 2353 godinu kao kraj reformacije kada poinje seljaki rat a drugi u imaju 2333! godinu i $ugsburki mir, dok neki u imaju 26/7 godinu i 8estfalski mir! Poetak reformacije u Njemakoj +artin Lut#er je ro-en 29! novembra 2/7:! kao sin malog rudarskog podu etnika i Eislebena u ;ar u! <odine 2325! stekao je u =ittenbergu titulu doktora teologije i neposredno poslije toga postao predava biblijske teologije na tamonjem univer itetu! .d 2325! do 2324! Lut#er je stekao temeljit uvid u teoloki sadr)aj "iblije, posebno poslanica sv! *avla! 1o su ujedno bile godine njegovi# odluuju%i# vjerski# iskustava! >otadanja kr%anska teologija i praksa, koja je po ivala na kajanje i pokoru i a to obe%avala oprost, nije ga adovoljavala! ?vidio je da se oprost pove uje s ovjekovom vlastitom djelatno%u 's @dobrim djelima@ i naporima ljudske volje(, a kako je bo)je velianstvo u vieno a ovjek nemo%an da se oslobodi grije#a, smatrao je tu @isposlovanu pravednost@ la)nom i nedjelotvornom! . tome je Lut#er ra miljao i medu 2322! i 2324! godine! ? sreditu se nala oprataju%a milost bo)ija, koju je Lut#er s#vatao kao bo)iju pravednost! S time je bilo tijesno pove ano njegovo poimanje naina na koji se biva opravdanje: prema Lut#erovu miljenju, milost koja opravdava ovjeka ne mijenja nita injenicom da ovjek ostaje grenikom i stoga biva odbaen! 1ra)enje unutranjeg smisla *avlove formule @<renici i ujedno pravednici@ dovelo je Lut#era do toga da ra vije svoje glavno uenje o opravdanju, koje je ostalo jedno od najdublji# protestantski# uvjerenja! ? svim tim takama A nesumnjivog spasenja i opravdanju na osnovi vjere, be ljudski# djela i jedino i bo)je milosti B Lut#erovo se uenje ra likovalo od katolike teologije i tradicije, a to ra likovanje nije ostalo ogranieno samo na teoloko uenje ve% je postalo jednom od bitni# crta protestanti ma!

1u spo naju koju je stekao u dugogodinjim ra miljanjima Lut#er je potom na ivao @evan-eljem@ 'gr! evangelion C dobra vijest(! Zgra)anje nad porocima u &rkvi nije imalo nikakve uloge u Lut#erovom unutranjem reformatorskom ra vojuD ali svojim poimanjem grije#a, pokajanja, milosti, oprosta i opravdanja, koje je crpio i "iblije, postao je odluan kritiar tadanji# negativni# pojava i astranjenja u &rkvi, i ato je mogao svojim teolokim napadom na davanje oprosta dati nak a reformaciju! Lutherovih ! te"a i #oetak evan$eli%tko$ #okreta& *rema jednom starom crkvenom uenju &rkva mo)e posredovati pri tome da grenik, ako se pokaje dobije oprost od ka ne a grije#! Krajem srednjeg vijeka propovijedalo se ak da se taj oprost mo)e isposlovati i a pokojnike ije se due nala e u istilitu! Zato se od 2399! godine mogao u &rkvi uvesti obiaj prodavanja oprosta Endulgencija(! Lut#er se tome usprotivio! Stoga je atra)io da se pitanje oprosta raspravi s teolokog stanovita i u tu je svr#u sastavio F3 te a koje je objavio u jesen 2324! ? novije vrijeme postalo je sporno je li on doista te te e pribio na vrata crkve wittenberkog dvorca, kao to se to prije smatralo! 1e e su se bavile pitanjem mo)e li oprost spasiti duu i usprotivile se loim prilikama u &rkvi, ali su indirektno dovele u pitanje &rkvu kao ustanovu! 1ako je Lut#er preko no%i postao popularan i oito stekao autoritet! ? njegovu linost ve ale su se nade u socijalnu, politiku i vjerskoBcrkvenu reformu, to mu je nametalo ulogu vo-e! ? naredni# pet do sedam godina nakon objavljivanja te a osje%ao je da ga nosi op%i pokret, i on se, piu%i spise koji su bili svima ra umljivi, poeo obra%ati najirim krugovima s po ivom a reformaciju! 0imska kurija, kojoj su dominikanci prijavili Lut#era bog krivovjerja, otvorila je protiv njega 2327! godine crkveni proces! *oslije du)i# prekida, taj se proces avrio s re ultatom prema kojem se Lut#eru amjeralo pogreno uenje o oprostu, sakramentima i primatu pape! ? svojoj odluci 'buli( papa je Lut#eru aprijetio iskljuenjem ako svoje te e ne opo ove u roku od 69 dana! Lut#er i# nije opo vao, nego je bulu s prijetnjom o i op%enju u =ittenbergu javno spalio '29! decembra 2359(! ,a to je papa Lut#era i njegove pristalice iskljuio :! januara 2352(! Saski vojvoda <eorg nagovorio je Lut#era u julu 232F! da u Leip igu raspravlja s odlunim pobornikom papinog stanoita, ingolstadtskim teologom Go#annesom Eckom! 1om prilikom je Lut#er i nio tvrdnju da ni koncili nisu nepogreivi, da su doista ve% i bili u abludi! Lut#er je bio uvjeren da je ponovo otkrio evan-elje u njegovoj prvobitnoj isto%i! Kao doktor Svetog pisma smatrao je svojom du)no%u da javno nastupa a to evan-elje! ?jedno je postao simbolom proturimskog osje%aja, koji se bio pobudio posebno aslugom #umani ma! ? Lut#era se vremenom oblikovala amisao temeljite revi ije crkvenog ure-enja! ,ju je i lo)io 2359H2352! u svojim uvenim reformatorskim spisima to su nosili naslove: Kr%anskom plemstvu njemake narodnosti: o babilonskom su)anjstvu &rkve: o slobodi kr%anina, itd! ? spisu upu%enom plemstvu on je atra)io od kralja i kne ova da reformu &rkve u mu u vlastite ruke! *roglasio je du#ovnu vlast pape i biskupa neva)e%om, jer se ne mo)e opravdati ,ovim avjetom! Esto je taka podvrgnuo otroj kritici tako-er i tradicionalne vjerske obiaje i ustanove, te preporuio da se oni najvecim dijelom odbace 'posebno samostani, #odoa%a i dr!(! *ismo kr%anskom plemstvu do)ivjelo je veliki uspje# u javnosti: prvo i danje od /!999 primjeraka bilo je ra grabljeno u nekoliko dana! .ko 2359! godine inilo se da %e se itava ,jemaka okupiti oko Lut#era! Karlo 8! rodio se '5/! 5! 2399( kao sin austrijskog i burgundijskog nadvojvode Iilipa i odrastao u burgundijskoj ,i o emskoj! 1u je 2323, postao vladaju%im kne om! <odine 2324! uputio se u Jpaniju da bi preu eo vlast nakon smrti kralja Ierdinanda Katolikog! .ndje je 232F! primio vijest da su ga kne oviBi bornici i abrali a njemakog cara! Zatim je preko ,i o emske poao u ,jemaku, i u $ac#enu ga je kelnski nadbiskup okrunio kao njemakog 'rimskog( cara '5:!

oktobra 2359(D od decembra 2359! do maja 2352! on je u =ormsu predsjedavao svomu prvom dr)avnom saboru '0eic#stagu(! Karlo je, jo prije no to su ga i abrali, potpisao i bornu kapitulaciju, to jest obve u da %e sve va)ne odluke donositi u suglasnosti s kne)evima i kne)evimaBi bornicima! Gedna je odredba nalagala da se svaki ,ijemac prije osude saslua! 1o se odnosilo i na +artina Lut#era, a sabor je )elio da se njegov sluaj raspravi! *apa je dodue #tio da dr)avni sabor osudi Lut#era, kao i op%enika, na progonstvo, be ikakva me-upostupkaD ali dr)avni stale)i isposlovali su da on ipak bude po van i sasluan! Za Lut#era, koji je po iv pri#vatio, put u =orms u aprilu 2352( bio je trijumfalan! +e-utim, drukije je raspolo)enje vladalo na samom asjedanju sabora! .ndje su od Lut#era atra)ili da svoje uenje opo ove! .n je amolio, i dobio, jednodnevni rok a ra miljanje! Sutradan, 27! aprila on je u uvenom govoru i nio odbranu svoga uenja i uskratio opo iv sve dok se njegovo uvjerenje ne pobije jasnim doka ima ill Svetim pismom! Sabor je i ra io )aljenje to bog Lut#erova odbijanja da opo ove svoje uenje ne mo)e a da ne i vri papin a#tjev da se Lut#eru odu mu gra-anska prava i da bude prognan i ,jemakeD car se opredijelio a staru crkvu! Lut#er je otputovao, ali ga je saski kne Bi bornik Iridri# +udri dao prividno oteti i odveo ga u sigurno skrovite u =artburgu! .ndje je Lut#er poeo prevoditi "ibliju! ? =ormsu je prvi put dolo do susreta triju inilaca koji %e tokom naredne tri i po decenije bilo ajedniki, bilo u medusobnom sukobu, bitno utjecati na #istorijske tokove bili su to +artin Lut#er i njegov evangelistiki pokret, car Karlo 8! i dr)avni stale)i! . sudbini Lut#erova uenja od tada je odluivala dr)ava! ;istorijskom scenom ,jemake i susjedni# emalja na istoku, na sjeveru i na jugu avladao je evangelistikin pokret! *oslije sabora u =ormsu car Karlo 8! devet je godina i bivao i ,jemake, a astupnitvo u samoj ,jemakoj, i na vlasti u nasljednim njemakim emljama ;absburgovaca, prenio je na svoga brata Ierdinanda, smatraju%i va)nijim da se posveti sukobu s Irancuskom, prije svega oko "urgundije! ? ti# devet godina, od 2352! do 23:9!, reformacija sa nala pod utjecajem dr)avni# stale)a! ? posljednjoj instanci odluivali su teritorijalni poglavari #o%e li reformaciju iriti, organi ovati ili su bijati! Ra"voj reformacije u Njemakoj i u Euro#i >vadeseti# godina 26! st! reformacija je u#vatila korijene i i van granica ,jemakog carstva! Lut#erovu se uenju otvorila Skandinavija, *ruska, a tako-er i "altik! 0eformacija se irila i u Irancusku, u ?garsku i *oljsku! +noge su emlje u to doba do)ivljavale teke, dijelom i krvave unutranje sukobe 'Jvedska, >anska, Jvicarska, Jpanija(! ? to vrijeme ,jemaka je pro)ivljavala najburnije ra doblje svoje #istorije! *ropovjednici i publicisti su svuda s privlanim te ama agitovali a reformaciju i po ivali na ruenje stare crkve! *relom to je nastao s reformacijom donio je promjene u crkvenoj oblasti, ali i na socijalnom i politikom polju! ,jemaki slobodni gradovi i vicarski kantonalni gradovi najve%im dijelom su se bili priklonili reformaciji! *rotestanti am je dodue pri#vatila i ve%ina teritorijalni# kne ova, ali tek trideseti# godina! >ok su se seljaci pri obra laganju svoji# privredni#, pravni# i socijalni# a#tjeva la%ali argumentacije koja se oslanjala na evan-elje, dotle su evangelistiki anabaptisti 'to su im ime dali protivnici bog toga to je prema nji#ovu uenju krtenje djece nije vrijedilo pa su tra)ili ponovno krtenje u vrijeme kad se ovjek svjesno mo)e odnositi prema vjeri( ili baptisti 'kako su kasnije sami sebe na vali( u svoj program preu imali drutvene i politike a#tjeve! $nabaptistima i pobunjenim seljacima pridru)io se me-u ostalima i 1#omas +Kn er '2/7FB 2353(, koji je neko vrijeme bio Lut#erov pristalica! ? velikom seljakom ustanku 235/! i 2353! djelovala je kao pokretaka snaga pored ekonomski# motiva i ideja crkvene reforme, takoder i )elja da se ponovo uspostavi tako vana

@stara pravda@! ?stanak je buknuo u nak otpora nastojanjima veleposjednika i emaljske gospode da @moderni iraju@ proi vodnju i uvedu racionali aciju B na teret seljaka! "una se irila od jugo apada u srednju ,jemaku a u maju 2353! emaljski su je kne ovi u krvi uguili! Lut#er, kojeg su seljaci u poetku bili proglasili mirovnim sucem, isprva je po ivao na i mirenje, ali je potom, matraju%i bunu be bo)nikom, po vao kne ove da be milosti pobiju seljake kao bijesne pse! ?slijed tog distanciranja poetni je polet reformacije splasnuo! 1akav preokret potvr-uju dvije injenice: poslije 2353! uti#nule su broure to su do tada populari ovale reformaciju! E Lut#eru i pokrajinskim kne ovima bilo je u interesu da se ukloni plurali am evangeli ma, i stoga su oni ajedniki su bijali mnogobrojne evangelike smjerove to su odstupali od Lut#erova uenja 'anabaptisti, anesenjaci, spiritualisti(! Lut#er je 2357! pri nao svom emaljskom kne u tako-er i pravo da kao vanredni biskup podu me mjere a organi ovanje crkve na svom podruju! 1a vanredna ovlatenja kne ovi su pretvorili u svoje trajno pravo i uop%e proirili obim svoji# kompetencija! 1vrdili su kako su oni, kao kr%anski poglavari, dobili direktno od "oga u adatak da obavljaju i svjetovnu i du#ovnu vlast! ,a dr)avnom saboru u SpeLeru 2356! sabor je prepustio odluku o spornim vjerskim pitanjima budu%em koncilu dr)avni# stale)a da odlue #o%e li na podruju pod svojom vla%u uvesti reformaciju ili ne%e! 1aj su akljuak revidirale odluke sabora u SpeLeru 235F! i u $ugsburgu 23:9!! ali se u u praksi i dalje postupalo prema akljuku i 2356! Zbog svojega protesta protiv odluke u SpeLeru, evangeliki su dr)avni stale)i, a atim i sve pristalice novog uenja, dobili na iv protestanti@! *ored reformacije koju je pokrenuo Lut#er, ra vio se paralelan pokret u njemakoj Jvicarskoj! Jirio se i Ziric#a, gdje se nala io njegov osniva, sve%enik ?lric# Zwingli, rodom i 1oggenburga '2/7/B23:2(! Zwingli je studirao u "eu, 1Kbingenu i "aselu, slu)bovao je u <larusu '2396B26( kao )upnik, u Einsiedelnu '2326B 27( kao propovjednik, a od poetka 232F! kao propovjednik katedrale u ZKric#u! E me-u 232F! i 2355! u njemu je sa rio reformator, vjerojatno prilino ne avisno od Lut#era! Zwingli se vie nego Lut#er kretao sta ama antike i #umani ma! ,jega je upo orio na Sveto pismo i upo nao s idejom crkvene reforme Era mo 0oterdamski! *oput Lut#era, i Zwingli je pola io od "iblije, ali je suprotno Lut#eru smatrao da je sadr)aj Svetog pisma vie du#ovne i simbolike nego realistike prirode! 0eformacija se u ZKric#u ostvarila relativno br o, a#valjuju%i me-usobnoj saradnji Zwinglija i gradske vlade! E me-u ZKric#a i nadle)nag biskupa u Konstanci nastao je 2355! godine spor oko nekog praktikog pitanja! Zwingli je iskoristio priliku da se protiv crkvene vlasti u Konstanci po ove na Sveto pismo kao na jedini autoritet u crkvenim stvarima, drugim rijeima: da biskupa proglasi nekompetentnim i napustio je dotadanju slu)bu, a gradsko je vije%e posebno a njega otvorilo mjesto katedralnog propovjednika! <radska vlada dala je konaan peat prodoru reformacije kad je a dan 5F! februara 235:! aka ala vjersku raspravu! <eneralni vikar i Konstance, koji se bio oda vao po ivu, osporio je kompetentnost skupa, ali je gradsko vije%e atra)ilo da Zwingli i nese program svoje reformacije sastavljen u 64 te a ili @ akljuni# rijeiM! ? njemu je on i lo)io kako da se gradska republlika ZKric# i gradi na temelju rijei bo)je! *ored ostaloga, Zwingli je preporuio da se slu)ba bo)ja prilagodi Svetom pismu i da se mnoge tradicije dokinuD tako-er je i op%enje i &rkve prenio s biskupske vlasti na politiku 'ujedno crkvenu( vlast gradske op%ine! <radska uprava atim je poslanicom gradskog vije%a obve ala )upnike u gradu i okolici da propovijedaju evangeli am! .d 2355! do 23:2! ZKric# se morao ra raunavati s tri protivnika: 2! s bapti mom to se ra vio i protestanti ma: 5! s okolnim svijetom u konfederaciji, nadasve s katolikim prakantonimaD :! s protestanti mom u ,jemakoj, s kojim se Zwingli pokuao ujediniti! ? obraunu s tim snagama ZKric# se ra vio do bastona reformacije u njemakoj Jvicarskoj! Zwingli je stekao simpatije u gornjonjemakim gradovima &arstva, koji su, poput emaljskog grofa Iilipa

;essenskog, te)ili ujedinjenju vicarske i njemake reformacije! $li najprije je trebalo da se Lut#er i Zwingli slo)e kod pojma priesti! Lut#er je uio: #leb jeste tijelo Kristovo, a Zwingli: kru# nai tijelo Kristovo! ;essenski grof po vao je oba reformatora u +arburg na vjerski ra govor! ? oktobru 235F! oni su se sastali, ali se oko s#va%anja sakramenata nisu spora umjeli! *utevi Lut#era i Zwinglija se od tada ra ila e! Zwingli je u Jvicarskoj, naprotiv, i a vao konfrontaciju! <odine 23:2! pokuao je mobili irati evangelike kantone u ajedniki rat protiv pet mjesta u unutranjosti! Kad je taj pokuaj propao, Zwingli je nagovorio ZKric# da blokira unutranju Jvicarsku! *oka alo se da je i to promaaj, ali je katolikim kantonima neprestani pritisak dojadio, pa su oni objavili rat ZKric#u! Zurike trupe sukobile su se sa snagama pet mjesta kod Kappela, i tu su 22! oktobra 23:2! bile do nogu potuene! ,a strani ZKric#a u borbi su i gubila )ivot 55 sve%enika, me-u njima i reformator Zwingli! Smrt Zwinglija i pora u tako vanom drugom kappelskom ratu o naili su preokret u vicarskoj refomacije! Zwingli je bio namjeravao reformirati itavu Jvicarsku, i podvrgnuti je ajednikom vodstvu Ziric#a i "erna! >rugi emaljski mir u Kappelu, koji su ZKric# i "ern 23:2! sklopili s pet mjesta, stvorio je, medutim, dr)avnopravni temelj a koeg istenciju protestanata i katolika u konfederaciji i uspostavio vjerske odnose to su se gotovo be promjene odr)ali do danas! ZKric# se odvojio od njemake reformacije, ali se ujedinio s &alvinovim reformatorskim pokretom koji je potekao i Neneve, sklopivi s njim 23/F! &onsensus 1igurinus! 1om su se spora umu prikljuili i ostali evangeliki kantoni, pa je nastala unija svi# protestanata konfederacije! *osredstvom te unije, njemaka je Jvicarska uspostavila tjenje ve e sa apadnoeuropskim kalvini mom! 1ako je protestanti am u konfederaciji, i pored svog @skuenog kantonalnog du#a@ poprimio europske crte! Samo nekoliko godina kasnije nego u Skandinaviji, crkveni je preokret otpoeo i u Engleskoj! *ovod mu je bila osobna afera kralja ;enrika 8EEE! '239FB/4(! .n se negdje od 2356! godine )elio rastaviti od svoje supruge Katarine $ragonske i o)eniti lijepom mladom dvorskom damom $nom "oleLn! ? tu je svr#u nalo)io svom prvom ministru, kardinalu =olseLu, da u pape isposluje ponitenje njegova prvog braka! Kada =olseL to nije priveo kraju onako br o kao to je ;enrik Nelio, stvar je u eo u ruke sam kralj, i pri tomu upotrijebio parlament! *rema savjetu svog novog prvog ministra 1#omasa &romwella, ;enrik je isposlovao da parlament i me-u 235F! i 23:/! i glasa vie akona prema kojima su se ovlasti, steena prava i pri#odi klera i pape u pogledu Engleske ukidali, a od klera su se istovremeno utjerivala davanja u korist kraljevske blagajne! Kralj je 23:5! a nasljednika preminulog canterburLjskog nadbiskupa imenovao evangelikog teologa 1#omasa &ranmera, i njemu dao da osnuje du#ovno sudite! .n je poslije toga u roku od 2/ dana proveo proces o rastavi onako kao to je )elio kralj: ;enrikov brak bio je poniten! .n se ubr o o)enio $nom "oleLn, s kojom se ve% bio potajno aruio! 23::! $na mu je rodila k%erku koja %e kasnije do%i na prijestolje kao kraljica Eli abeta E! ;enrik je, u pristanak parlamenta, englesku &rkvu 23:/! potpuno odvojio od 0ima: konano je obustavio sva davanja papi, du#ovno sudstvo je osamostalio od 0ima i svojim biskupima abranio svaki dodir s papom! Zakonom o vr#ovnitvu sebe je u jesen 23:/! podigao do crkvenog poglavara Engleske koji je odgovoran jedino Kristu! 1ako je kralj preu eo sve papine punomo%i unutar Engleske, ukljuuju%i i odluivanje u posljednjoj instanciji o dogmi i liturgiji! 0edovne sve%enike funkcije ;enrik je prepustio kleru! ? me-uvremenu je papa Klement 8EE! '235:B :/( proglasio da je prvi brak ;enrika 8EEE! valjan! 1o je pobudilo kralja da pogodnim akonima 'koje je donio parlament( atra)i od svoji# podanika akletvu na akon o vr#ovnitvu! 1ako je doveo engleske katolike u te)ak polo)aj: oni su morali atra)enom akletvom otka ati papi crkvenu podlo)nost B ili biti smaknuti kao velei dajnici! ,ajve%i dio biskupa, sve%enika i laika polo)io je akletvuD samo su malobrojni to odbili i stoga i gubili )ivot, me-u njima bivi lord kancelar 1#omas +ore '+orus( i biskup od 0oc#estera Go#n Iis#er, obojica prijatelji Era movi, i poput njega istaknuti #umanisti!

;enrik 8EEE! nije #tio uvesti evangelistku reformaciju, nego je )elio osnovati englesko dr)avno katolianstvo, slobodno od 0ima! 1okom kasnog 26! st! i tog se dr)avnog katolianstva poslije nekoliko promjena ra vila pod kraljicom Eli abetom E! anglikanska &rkva, kao tre%i glavni oblik europskog protestanti ma: .na je prema vani adr)ala katoliko ru#o, ali je u njenu vjeronauku prodrlo mnogo protestantski# na ora! 1a se &rkva, dodue, u mnogome ponaala tako kon ervativno da je ubr o dola u sukob s kalvini mom i slobodnijim protestantskim smjerovima! 1aj sukob doveo je do velike engleske revolucije od 26/9! do 26/F! godine! Sude%i prema linim crtama, ;enrik 8EEE! nije bio simpatianD nekoliko svoji# saradnika 'me-u njima 1#omasa &romwella( i dvije svoje )ene i kasniji# brakova, jedna od nji# bila je $na "oleLn( dao je smaknuti, a svoju je prvu )enu poni)avao! *a ipak je on bio popularan! "rinuo se a ekonomske interese srednjeg stale)a, unapre-ivao je trgovinu i pomorski promet, a Englesku je dr)ao po strani od europski# apleta! $li popularan je bio i nad svega ato to je radi svake va)nije odluke sa ivao parlament! >ok su gotovo svuda u Europi vladari te)ili potpunoj samovlasti, apsoluti mu, dotle se u Engleskoj s praksom ;enrika 8EEE! i kasnije Eli abete E! utirao put sudjelovanju predstavnika stale)a u vlasti! &alvin i njegov reformatorski rad u Nenevi! >ok je protestanti am u ,jemakoj, Skandinaviji i nekim dijelovima Estone Europe pola io od Lut#era, dotle se evangelistko kr%anstvo u Zapadnoj Europi oslanjalo uglavnom na uenje &alvina! Gean &alvin '239FB6/( potjecao je i sjeveroistone Irancuske ',oLon(, studirao je filo ofiju, teologiju, posebno pravo i ve% se u svojim mladim danima odlikovao blistavim darom stiliste i pravnikaBlogiara! ? toku studija &alvin se upo nao s Lut#erovim spisima, a oko 23:9! on se, kao to je i javio u starosti, @i nenada obratio, pa je 23:/! pobjegao i Irancuske, gdje su protestanti bili progonjeni! .d 23:3! boravio je u "aselu, i ondje napisao sa)etu skicu kr%anskog uenja 'Enstitutio religionis &#ristianae( kojom je sebi ubr o pribavio svjetsku slavu! >rugo i danje djela, jako proireno, postalo je glavnim prirunikom reformiranog protestanti ma! &alvin je 23:6! doao u Nenevu i ostao ondje do kraja )ivota, i u evi trogodinje progonstvo u Strasbourgu '23:7B/2(! 0eformirao je grad pretvaraju%i ga u @protestantski 0imM, u du#ovno sredite jednog od glavni# oblika protestanti ma, naime reformi ma ili kalvini ma, koji je on osnovao! .d 23/5! &alvin je reformirao &rkvu u Nenevi! >otadanju katoliku slu)bu bo)ju i mijenio je mnogo vie nego Lut#er: ukinuo je oltar, svije%e, slike i crkveni nakit, u sredite bogoslu) ja stavio je propovijed i uokvirio je pjevanjem psalama i molitvama! Kalvin je u skladu sa Svetim pismom, stvorio tip crkvenog ustrojstva koji je postao karakteristinim a reformirani protestanti am: to je ustrojstvo pola ilo od op%ine kao institucije koja nosi &rkvuD nje ini organi bili su pastori, uitelji, -akoni i starjeine, u to kao upravna instancija kon istorij sastavljen od pastora i starjeina! ? oblasti vjeronauka &alvin je stavio u sredite uenje o predestinaciji 'predodre-enju( ovjeka a vjeno bla)enstvo odnosno vjeno prokletstvo! 1a je predestinacija, ajedno s &alvinovim poimanjem prcesti kao du#ovne realnosti, postala povijesno aktivnom o nakom ra like i medu kalvini ma i luteranstva! &alvin je vrlo teko pretvarao svoj crkveni poredak u praksuD to je postigao tek 2333!, kad su u sastavu gradske vlade Neneve adobili ve%inu njegove pristalice! Kalvini am se bio jako rairio u posljednjem desetlje%u &alvinova )ivota, a o tomu svjedoi i njegova obimna korespondencija gotovo sa itavom Europom! Za ra liku od luteranstva, kalvini am je poprimio vrlo irok medunarodni karakter! Neneva je u &alvinovo vrijeme postala stjecitem vjerski# i bjeglica, ali i sreditem i obra be evangeliki# teologa! Spora um i me-u Neneve i ZKric#a 23/F! pogodovao je nastanku nacionalne protestantske &rkve konfederacije koja se od 2366! temeljila na vjeronauku tako vane >ruge #elvecijske konfesije!

? *oljskoj i Litvi kalvini am je poslije natni# poetni# uspje#a podlegao br)oj regeneraciji katolianstva! ? ?garskoj i Sedmogradskoj on se trajno ukorijenio! >ok se u ,jemakoj u mogao probiti samo u nekim apadnim krajevima, dotle je u ,i o emskoj, Jkotskoj i Irancuskoj postao glavnim uenjem evangeli ma, a jaku je po iciju povr# toga adobio me-u tako vanim nonkonformistima u EngleskojD ondje su se njemu obratili puritanci i independentisti 'uglavnom predstavnici gra-anstva(, koji su u 24! st! igrali vode%u ulogu u borbama i medu kralja i parlamenta! Kalvini am se uop%e upletao u borbe oko podjele dr)avne vlasti, na primjer u Jkotskoj, Engleskoj, ,i o emskoj i $ustriji, pa je taka stekao i simpatije svjetske javnosti! *oslije #ugenotskog rata '2365BF7( kalvini am je u Irancuskoj u)ivao gra-ansku toleranciju 'koju je kralj ;enrik E8! bio propisao ,anteskim ediktom 23F7(! ?logu Neneve, du#ovnog sredita, preu ela je u 24! st! ,i o emska! Njemaka o' (!)*& 'o (!!!& $o'ine Karlo 8! i protestanti 23:9B/6D $ugsburBka konfesija, vjerski ra govori i priprema koncila! .d 23:9! do 2333! u ,jemakoj je trajala )ilava borba i medu cara i stale)a oko pri navanja protestanti ma na dr)avnom nivou! &ar je kao svjetovni poglavar kr%ana )ivo )elio obnoviti jedinstvo kr%anskog svijeta! 1o je nalagao i njegov politiki interes! "io je u naelu pripravan pri nati luterane ako oni popuste u nekim takama vjerovanja koje su odstupale od katolikog uenja! 0adi rasprave o tome, car je a prolje%e 23:9! sa vao dr)avni sabor u $ugsburgu, a sudjelovao je na njemu i osobno, nakon to je prije toga mirom u &ambraiu 235F! okonao svoj drugi rat s Irancuskom i dobio +ilano, a atim 5/! februara 23:9! u "ologni primio od pape Klementa 8EE! carsku krunu rimskoBnjemakog cara! *rotestanti i redova njemaki# dr)avni# stale)a u $ugsburgu su i lo)ili vjeronauk koji je sastavio *#ilipp +elanc#t#o#, istaknuti suradnik Lut#erov i vjerodostojni tuma njegove teologije! *osredstvom tog vjerskog nauka '&onfessio $ugustana(, koji je odobrio sam Lut#er, protestanti su #tjeli doka ati kako je nji#ova vjerovanje u skladu s katolikim uenjem ako se ovo tumai na ispravan nain! &ar je atra)io da vjeronauk ispita katolika teoloka komisija! 0e ultat nje ina rada bio je dodue negativan O&onfutatioP, ali cara to nije obes#rabrilo, nego je on odredio da strunjaci obiju vjerski# stranaka povedu ra govore o spornim takama, s ciljem da se postigne spora um! *regovarai su se spora umjeli oko mnogi# taaka, ali ne i svi#, pa je pokuaj propao upravo uslijed onoga to je ostalo nerijeeno! Katolika ve%ina dr)avnog sabora donijela je u novembru 23:9! akljuak prema kojemu su protestanti trebali i ruciti sva sekulari irana crkvena dobra i vratiti i# katolikoj &rkvi! ? odgovor, protestanti su udru)ili svoje oru)ane snage sklopivi Sc#malkaldenski save , spremni da se odupru svakoj provedbi odluke dr)avnog sabora! 1a situacija, nalik stanju gra-anskog rata i medu cara i protestantski# stale)a, trajala je 26 godina, ali se povremeno ubla)avala provi ornim spora umima o vjerskom miru ',Krnberg 23:5!, Irankfurt 23:F(, koje je car morao pri#vatiti uslijed unutranji# politiki# neda%a ili vanjski# pot#vata 'protiv .smanlija i Irancu a(! 8ie puta ponavljali su se pokuaji poput onoga u $ugsburgu 23:9!, ne bi li se jedinstvo postiglo vjerskim ra govorima! ,apokon je Karlo 8! poeo ustrajno a#tijevati da papa sa ove koncil, pa je to 23/3! napokon i postigao! 8jerski rat, revolucija kne ova i vjerski mir! Koncil i vjerski ra govori trebali su caru Karlu poslu)iti kao sredstvo kojim %e vjerske raspre okonati mirnim putem! $li to se i jalovilo, pa je u ,jemakoj 23/6! i 23/4! trajao vjerski rat, koji se nominalno vodio kao rat oko ustava! &ar je pora io Sc#malkaldenski save i svoju je pobjedu odma# pokuao iskoristiti u crkvenopolitikom i ustavnopravnom pogledu, na asjedanju tako vanog oboruanog sabora u $ugsburgu 23/4! i 23/7! ;tio je, naime, protestante ponovo privesti katolikoj &rkvi i institucionalno osigurati vr#ovnu monar#ijsku vlast cara nad dr)avnim stale)ima! ,jemu je to uspjelo tek djelimino! Slabost crkvenog ure-enja, koje se ionako smatralo samo privremenim rjeenjem do konane odluke koncila, bilo je u tome to su katolici unaprijed odbili kompromis

koji je nudio car! 1ako je akonsko ure-enje B tako vani interim vrijedio samo a protestante! ? sjevernoj je ,jemakoj interim naiao na naj)e%i otporD i u ju)noj se ,jemakoj interim provodio samo utoliko ukoliko je car bio kadar vriti politiki pritisak na gradove i teritorije! ?stavno ure-enje kojega se latio Karlo 8! bilo je posljednji veliki pokuaj monar#istike dr)avne reforme! &ar je namjeravao okupiti stale)e u >r)avni save , koji je on amiljao kao organi aciju sa ajednikom vojskom i financijama! "udu%i da je mjerodavan utjecaj u Save u namjeravao adr)ati a sebe, njegov se plan stale)ima nije svidio! .ni su ga polovinim pri#va%anjem i sistematskim odugovlaenjem oborili! ,ekoliko godina kasnije, Karlovi najjai unutranji i vanjski neprijatelji B dio protestantski# stale)a i kralj Irancuske ;enrik EE! '23/4B3F( B sklopili su save i kne)evskom revolucijom 2335! i a vali carev pad! .n je i gubio, u korist Irancuske, lorenske biskupije +et , 1oul i 8erdun! $ kne ovi, koje je u ustanku protiv cara vodio saski kne Bi bomik +oric '23/2B3:(, proveli su posredstvom *assauskog ugovora '2335( i na dr)iavnom saboru u $ugsburgu 2333!, koji je tim ugovorom bio pripremljen, oba svoja glavna a#tjeva: iroku politiku samostalnost i @trajan@ vjerski mir u dr)aviD to je praktiki nailo dr)avnopravno pri nanje luteranstva i legali iranje crkvenog raskola! 8r#ovna vjerska vlast cara i dr)ave prela je na dr)avne stale)e! Gedino oni imali su otada pravo da slobodno biraju vjeruD na podruju kojim su vladali, oni su uveli vjersku prisilu prema naelu koje je kasnije i ra)eno formulom: @&uius regio, eius religio@, tj! tko vlada emljom, odluuje i o tome kojoj %e vjeri pripadati nje ino stanovnitvo! O%novne "naajke euro#%ke #ovije%ti o' %re'ine (+& 'o %re'ine (,& %tolje-a .svrt na ra doblje! S vjerskim mirom reformacija se u ,jemakoj privremeno okonala! E glavni su akteri napustili po ornicu! Lut#er je umro ve% 23/6D Karlo 8! abdicirao je na prijela u 2333H36! ,jemaka, koja je do sredine stolje%a davala najjace impulse tijeku europske povijesti, postala je odsada @ra mjemo mimim otokom usred Europe koja se aplela u borbe prepune mr)nje@ '<! 0itter(! Zapadnu Europu a#vatile su )estoke vjerske borbe! .ne su se ispreplele s unutranjim politikim sukobima i s ratovima protiv vanjski# neprijatelja, pa su stoga bile osobito krvave, primjerice ona i me-u katolike i protestantske plemi%ke stranke u Irancuskoj oko odluuju%eg utjecaja u kraljevini '2365BF7(, ili ratovanje na kopnu i moru i me-u Jpanjolske i ,i o emske '2364B269F(, koje se poslije dvanaestogodinjeg primirja '269FB52( nastavilo, i napokon okonalo tek s 8estfalskim mirom! *olitike ambicije mijeale su se s vjerskim motivima tako-er i u sukobu oko prijestolja u Jvedskoj, i me-u Sigismunda 8ase 'koji je bio kao Sigismund EEE! 2374B26:5! ujedno i kralj *oljske( i najmla-eg sina <ustava 8ase, kasnije Karla EQ! '269/B22(! E u be brojnim po#odima Engleske protiv Erske, politiko je podinjavanje u stopu pratila vjerska prisila B kao to su se, i obratno, Erci u svojim ustancima protiv Engle a istodobno borili i a politiku ne avisnost i a slobodu katolike crkve! ?garsku ra diru dugotrajne borbe i medu reformacije i protureformacije, u kojima katolika dinastija desetlje%ima vodi istrebljivaki rat protiv protestantski# ma-arski# plemi%a i velikaa! >inaminim nosiocem pokreta reformacije postao je, umjesto luteranstva, kalvini am! S njim i s katolikom protureformacijom dole su na kormilo snage romanskoga porijekla koje %e, u najmanju ruku a )ivota dvaju pokoljenja, Preokret u kato(ikoj crkvi .d sredine 26! st! trajao je naajan ponovni uspon politike i du#ovne mo%i papinstva! 1ome je bilo vie ra loga! >ok su protestanti ru)ili papu kao apokaliptiku neman, katolici su ga proglaavali jamcem jedinstva &rkve i nje ina pravovjernog uenja! E sami su pape, poevi od *avEa EEE! '23:/B/F(, bili a reformu &rkve! 1o je *avao EEE! jasno na naio kad je preobra io kardinalski kolegij popunivi ga o biljnim i vjerski korektnim osobama eljnim reforme, kad je odobrio isusovaki red '23/9( i kad je 23/3! otvorio 1ridentski koncil!

Egnacije LoLola i je uiti! Katolianstvu je i u etno mnogo pomogla okolnost to se baskijski plemi% i nekadanji panjolski oficir Egnacije LoLola 'oko 2/F2B2336( udru)io 23:/! u *ari u s malim krugom prijatelja u udrugu koja je sebi u poetku postavila vjerskoBviteki cilj da slu)i bogu i poma)e ljudima kako bi se spasili! Slu)bu bogu i ljudima lanovi te dru)be imali su obavljati u strogu poslunost papi! Egnacije je smatrao da onaj tko slu)i papi slu)i Kristu, pa taka i vrava volju bo)ju! <odine 23/9! on je postigao da papa odobri tu njegovu dru)bu B @kompaniju@ ili dru)bu Esusovu 'Societas Gesu(, iji %e se pripadnici na ivati isusovcima ili je uitima, kao crkveni red! 1aj je red probudio naj)ivotnije snage u staroj &rkvi! ?br o su svi apa ili vrstu disciplinu i religio nost isusovaki# redovnika, nji#ovu pripravnost da se i pod cijenu muenitva stave na raspolaganje &rkvi! >ru)ba Esusova nije bila osnovana iskljuivo ato da obra%a pogane, ili da se bori protiv protestanataD isusovac je trebao slu)iti &rkvi pri svim nje inim poslovima! $ to je sredinom 26! st! nailo obnavljati katolianstvo, braniti ga od protestanti ma i biti misionarom medu poganima! Egnaciju su se ubr o pridru)ile tisu%e ljudi, a preko nji# njegov se utjecaj vrlo proirio! Kraljevi i dr)avnici, kne ovi, kardinali i magistrati esto su tra)ili vie pomagaa no to su im i# Egnacije i njegovi nasljednici mogli pru)iti! *rema toj se @potra)nji@ mo)e naslutiti kako je dru)ba isusovaca oito odgovarala potrebama pape i vladara, jer je u njoj bila sjedinjena uenost s nepopustljivo%u prema protivnicima i slijepom pokornosti du#ovnoj disciplini reda! 0ed je pru)ao katolikoj crkvi pogodne i nu)no potrebne pomagae posebno kad je ona aista )eljela provesti apoetu reformu! Esusovci su preu imali sve adatke koji bi se pojavili: duobri)nitvo, propovjednitvo i uenje kateki ma po )upama, brigu a bolesnike i atvorenike, gimna ijsku nastavu ' a sve predmete ukljuivi i tjelovje)bu(, univer itetska predavanja, kolovanje sve%enika, slu)bu dvorski# kapelana, papske diplomatske adatke, misije u prekomorskim emljama i mnoge druge poslove! 1ako je npr! Iranjo Ksaverski, jedan od utemeljitelja Esusovakog reda, bio inicijator misionarske djelatnosti isusovaca u $ iji, $frici i $merici 'tu su ak isusovci osnovali je uitsku dr)avu na teritoriju dananjeg *aragvaja i $rgentineDSp! str! /77(! 0ed je tvorio neku vrstu vojniki organi iranog pokreta B s generalom na elu i B a reformu unutar katolike crkve i postao je u biti najjaom silom u borbi protiv protestanti ma! Ge uiti su propovijedali nauk o be grenom ae%u i papinoj nepogreivosti, koje je tek *io EQ! '273/!, 2749( proglasio dogmom! ,a 1ridentski koncil red je poslao nekoliko uveni# teologa 'Salmeron, Laine ( i sura-ivao pri provo-enju koncilski# akljuaka u pojedinim emljama! 1ridentski koncil '23/3B6:( imao je fundamentalno naenje! Svojim vjerskim odlukama on je obu#vatio dogmatska pitanja koja su bili postavili reformatori 'istoni grije#, odrjeenje( i definirao katoliko gledite u spornim takama! Koncil je pri nao papu a vr#ovnog poglavara &rkve, re#abilitirao je dakle papinstvo! Estodobno je 236:! i dao dekrete o reformi, koje su u ra doblju to je slijedilo katolike svjetovne dr)ave pod pritiskom papa slu)beno pri#vatile, a katolikoj su crkvi o naile smjernice a opse)nu unutranju reformu i obve ale je da postupa prema tim smjernicama! ,ji#ova je provedba donijela ono to u u)em smislu ra umijemo kao katoliku reformu! .na nije bila isto to i politiki militantna protureformacija, ali se u povijesti s njom uglavnom vremenski poklapala i esto pove ivala u me-usobno isprepleteni proces! S 1ridentskim koncilom katolika je crkva apoela svoju vlastitu reformaciju! *ri tomu je u mnogoemu postupila poput kalvini ma i luteranstva! $li najve%a, acijelo odluuju%a ra lika bila je u tomu to su se povijesni oblici &rkve B #ijerar#ija, crkveno pravo B adr)ali i stro)e se uvala dogmatska i sakramentalna tradicija 'eu#aristija, posveta sve%enika, sakrament )enidbeD pored "iblije, i tradicija kao i vor vjere(! Katolika se crkva institucionalno uvrstila i ra bistrila je svoju dogmatiku B oboje a#valjuju%i 1ridentskom koncilu! ? polo)aju pape kao suverena i ajednikog poglavara svi# katolika vidno je dola do i ra)aja osobita karakteristika &rkve B nje ina monolitnost i ne avisnost prema svjetovnim vladarima! Gedan od najva)niji# re ultata 1ridentskog koncila bio je upravo u tome to je &rkvu obranio od protestanti ma!

0eformacija u Skandinaviji! Evangeliki pokret irio se u Sjevemoj Europi na podruju triju nordijski# kraljevina: >anske, ,orveke i Jvedske! >anska kraljica +argareta ujednila je 2:F4! sve tri dr)ave u Kalmarsku ?niju! .tada je danski kralj bio poglavar svi# triju emalja! ? njegovo ime Jvedanima je vladao namjesnik! ?jedinjena kraljevina postojala je jo u vrijeme kad je doao na vlast danski kralj Kristijan EE! '232:B5:(, ali u Jvedskoj tu kraljevinu nisu osobito voljeli! +isle%i da %e sebi pribaviti ugled surovo%u, Kristijan je 2359! godine dao u Stock#olmu smaknuti mnotvo opo icijski# plemi%a koji su pripadali stranci dr)avnog namjesnika Stena Sturea mla-eg, alij e postigao suprotno! Kalmarska ?nija se raspalaD Jvedska se osamostalila! *ri stock#olmskom krvoproli%u vedski je episkopat bio na strani kralja! Stoga <ustav 8asa, vo-a namjesnike stranke, vie nije vjerovao biskupima! ? vrijeme kad je skuptina i abrala <ustava 8asu a kralja '235:(, njegova dva prijatelja sve%enika, od koji# je jedan studirao u =ittenbergu, njega su ve% bila pridobila a luteransko uenje! 8asa se odma# latio posla kako bi u Jvedskoj proveo reformaciju! 1o nije bila samo stvar njegove vjere nego i oru-e kojim %e ojaati svoju kraljevsku vlast! 8asa je preu eo crkvena dobra, 2354! dokinuo je svjetovnu vlast biskupa i apovjedio da se slu)beno propovijeda luteranska vjera! Zatim je reformirao ustrojstvo vedske &rkve! .snovao je 25 novi# dijece a i dao da nji#ove biskupe posveti biskup i ?ppsale, posve%en u 0imu! 1ako je vedska &rkva ostala u apostolskoj sukcesiji! ? ?ppsali je i dalje djelovala nadbiskupija s posebnim pravima! <ustav 8asa morao je svladati jos mnoge poteko%e 'ustanke katolika, evangelistiku opo iciju protiv kraljevske dr)avne &rkve(, ali je umio reformaciju provesti do kraja 'otprilike do 2339(! .na se ukorijenila i u )ivot ljudi, posebno aslugom bra%e *etersen, Loren a 'prvog evangelikog nadbiskupa u ?ppsali( i .lafa 'tamonjeg profesora teologije(! .ni su ajedniki, prema Lut#eru, preveli "ibliju na vedski! Kralj <ustav E! 8asa '235:B66( i njegovi saradnici postupali su s vanjskim oblikom &rkve vrlo oba rivo! ? njoj se, na primjer, adr)ao status episkopata i katoliki# vremena, a isto tako i liturgija, pa ta &rkva sve do danas predstavlja poseban tip protestanti ma: 0eformacija se i Jvedske ubr o proirila i u susjednu Iinsku! ? >anskoj se reformacija tako-er nadove ivala na krvoproli%e u Stock#olmu 2359! godine! 1u je, me-utim, ra voj bio natno drukiji! 1eki sukobi s prete)no katolikim plemstvom i s episkopatom doveli su do toga da je Kristijan EE! 235:! i gubio prijesto i bio prognan! "iskupi i plemi%i postavili su atim na prijesto kralja Iridri#a E! '235:B::(, #olsteinskog vojvodu, koji je sudjelovao u Kristijanovu svrgavanju! .n se od 2356! otvoreno au imao a novu vjeru! *odupirao ju je svim silama i irio je, a#valjuju%i to uveliko okolnosti to je stanovnitvo ve% bilo ma#om nastrojeno evangeliki! ,akon to su protestanti 23:9! i lo)ili pred <ospodskom skuptinom u Kopen#agenu svoju evangeliku vjeroispovijest '&onfessio ;afnensis(, a katolici i nijeli svoje protura loge '&onfutatio Lut#eranis mi >anici(, kralj je presudio daj e &onfessio ;afnensis pravi Kristov nauk, i apovjedio da se on pri#vati! 1o je i a valo dugotrajne tr avice, usred koji# je kralj i umro '23::(! Kad je vlast preu eo >r)avni savjet 'sklon staroj &rkvi(, tr avice su se nastavile i pretvorile u revoluciju gradova, seljaka i sitnog plemstva protiv episkopata i visokog plemstva! ? nevolji, >r)avni savjet po vao je na prijestolje sina Iridri#a E!, kao kralja Kristijana EEE! '23:/B3F(! .n nije samo okonao pobunu nego je smjesta, i rigoro no, proveo reformaciju: sve je biskupe liio slobode i atim i# putao samo u uvjet da se odreknu svi# prava i posjedaD luteranstvo je proglasio jedinom dravnom vjerom, crkvena i samostanska dobra aplijenio u korist krune, i crkvenu upravu stavio pod kraljevsku vlast! ,a njegov po iv, u emlji je od 23:4! do 23:F! boravio organi ator sjevernonjemakog luteranstva, Lut#erov prijatelj Go#annes "ugen#agen! .n je dansku &rkvu organi irao prema u oru njemaki# teritorijalni# crkava! 1emelj vjeroispovijedi bila je augsburka konfesija, @summus episcopus@ 'vr#ovni biskup( bio je kralj, superintendanti su B a ra liku od njemaki# obiaja B dobili naslov biskupa! 0eformacija u >anskoj djelovala je daleko preko granica emlje, budu%i da su danskoj dr)avi pripadali ,orveka i Esland! ,o ondje se reformacija provodila, dodue, tek u poteko%e i otpore koji su mjestimice trajali jo u 24! stolje%u!

? evi u cjelini, protestanti am i van ,jemake stekao je u nordijskim narodima jednodunog, dogmatski relativno ujednaenog astupnika luteranstva! *osvuda drugdje, kako u ,jemakoj tako i na istoku i na apadu Europe, luteranstvo se kao vjera nadmetalo s katolicima i reformistima, to jest vodilo je du#ovnu i politiku vjersku borbu! $li sjever Europe u biti su mimoile i vjerske borbe i luteranske unutranje ra mirice oko uenja A i u evi pojavu <ustava $dolfa!

L./0ER 1l2uter34 Martin, osniva protestanti ma 'luteranstva( u ,jemakoj i jedan od vo-a reformacijeD r! 29! QE 2/7:! u Eislebenu, u! 27! EE 23/6! u Eislebenu! Sin rudara, odrastao u gra-anskoj okolini! <od! 2392! doao na sveuilite u Erfurtu, gdje je 2393! postao magistar artium! Zatim je po volji oevoj poeo studirati pravo, ali je iste godine stupio u red augustinaca! <od! 2394! are-en je a sve%enika, a od 2397! predavao je moralnu filo ofiju na teolokom fakultetu u Erfurtu! <od! 2397H9F! proveo u =ittenbergu, da bi se spremio a profesora! *otkraj 2329! boravio je neko vrijeme u poslu svog reda u 0imu, gdje je bio neprijatno impresioniran raskonim i ra u danim )ivotom i pokvareno%u papinskog dvora! <od! 2322! postao je u =ittenbergu profesor biblijske eg ege e! ? to se vrijeme ra granalo trgovanje indulgencijama 'oprostima( to su i# pape raspisivali u svakoj pogodnoj prilici! >uboko ogoren tim prodavanjem oprosta, L! je :2! Q 2324! na vrata dvorske crkve u =ittenbergu i vjesio na javnu raspravu svoji# F3 te a o indulgencijama, o dogmama i ure-enju Katolike crkve! 1im je doga-ajem obilje)en poetak reformacije! 0asprava o oprostu ubr o se pretvorila u napadaj na papinstvo, a atim na itavu tradicionalnu crkv! organi aciju! ?nato nalogu pape '2327( da se opravda pred njegovim i aslanikom, kardinalom &aetanom '1ommaso de 8io(, L! je ostao pri svojim te ama! Kada je papa bulom 2359! osudio njegovo uenje, L! je odgovorio trima spisima 'Kr%anskom plemstvu njemakog narodaD "abilonsko su)anjstvo crkve i Sloboda kr%ana(, u kojima je i nio svoje osnovne vjerske koncepcije: spasenje kr%aninu donosi vjera u Kristovu )rtvu otkupljenja, a ne Rdobra djelaS koja iniD i vor istine u religiji nije t v! sveta predaja, nego Sveto pismoD crkva nije posrednik i me-u ovjeka i boga, jer Runutranju religio nostS daje neposredno sam bog! *otkraj 2359! L! je javno spalio papinu bulu, a u januaru 2352! papa ga je ekskomunicirao! &ar Karlo 8, kao i vrilac papinske ekskomunikacije, po vao je Lut#era da do-e na sabor u =orms 'u prolje%e 2352( i da tu opo ove svoje uenje! L! je to odbio pa je protiv njega i njegovi# pristalica i reena ka na dr)! progonstva '0eic#sac#t(! 1ada mu je njegov pristalica saski kne i bornik pru)io a il u amku =artburg, gdje je L! poeo prevoditi "ibliju! 8e% u to vrijeme Lut#erov radikali am sasvim ie ava! Sada je on a miran ra vitak i nenasilna sredstva, a slu)benim osloncem reformacije proglauje feud! vlast kne)evu! 0a iao se ne samo s revolucionarnim 1#! +Kn erom nego se sukobio i s drugim reformatorima svoga vremena, kao s E! 0otterdamskim i ?! Zwinglijem! .tro je istupio i protiv anabaptista tra)e%i a nji# progon i smrtnu ka nu! ,jegov vjerni pristalica bio je +elanc#t#on! .n je Lut#erov delegat na saboru u $ugsburgu 23:9, na koji sam L!, kao dr)! prognanik, nije mogao do%i, i tu je branio novo uenje formulirano kao T $ugsburka konfesija! Kad se 2353! rasplamsao Seljaki rat u krajevima gdje su kne)evi i plemi%i bili ma#om katolici, L! je pokuao da posreduje! $li kad je ustanak a#vatio i protestantske krajeve, otro je istupio protiv ustanka i ak po ivao da pobunjenike treba Rdaviti, klati, tajno i javno, tko gdje mo)e, kao to se bijesni psi moraju ubijatiS! .vakav Lut#erov stav natno je pridonio pora u seljaka u nji#ovu oslobodilakom ratu! Lut#erovo uenje odra)avalo je te)nju gra-anstva da se oslobodi polit! i ideoloke dominacije papinstva i kat! sve%enstva i te)nju a Rjeftinom crkvomS! Lut#erov prijevod "iblije i njegovi spisi odluno su utjecali na stvaranje jedinstvenoga njem! knji)evnog je ika! Lut#erove ideje ra ra-ivane su od njegovi# sljedbenika i napadane od protivnika! ,jegova linost inspirirala je brojna literarna djela, poslu)ila kao likovni motiv! ? novije vrijeme nastale su kritike i objektivne studije o Lut#eruD u svojim djelima L! nastupa kao suptilan mislilac, teolog i biblicist, te literarno nadaren po navalac je ika! *o Lut#eru na vana je njegova nauka luteranstvo ili luterani am, a njegovi pristae luterani! 1aj je i ra upotrijebljen od njegovi# protivnika i imao je ispoetka podrugljivo naenje! Nele%i ista%i, da je reformacija povratak evan-elju, L! je predlagao na iv evangelistiki 'T E8$,<ELES1EUK$ &0K8$(! 8rlo rano na ivani su Lut#erovi sljedbenici i protestantima 'T *0.1ES1$,1EZ$+(! 56IN7LI 1cvin$li84 .lrich, ;uldrLc#, vic! vjerski reformatorD r! 2/7/, u! 23:2! Studirao u "eu i "aselu i bio jedan od najobra ovaniji# #umanista svoga doba! ,jegova reformatorska djelatnost, bog koje je doao u sukob s 0imokatolikom crkvom, otpoela je u ZKric#u! Svojim otrim propovijedima pridobio je a reformu gradsko vije%e! ? mnogim te ama radikalniji nego Lut#er, Z!

je u imao kao temelj svog uenja Sveto pismo, odbacivao je sve to se po njegovu miljenju ne temelji na "ibliji, a osobito apsolutnu vlast pape, borio se protiv raskoi crkv! dostojanstvenika, protiv celibata '235/! sam je stupio u brak(, redovniki# avjeta, posta, tovanja svetacaD ukinuo misu i sakramente 'osim krtenja(, abranio u crkvi slike i ukrase, orgulje i gla bu! ? svoji# glasoviti# 64 te a dao je teoretsku i praktinu osnovu svojim reformatorskim uenjima! Z! je smatrao da svoje vjersko uvjerenje mora braniti oru)jem! ? sukobu s katolikim kantonima Z! je poginuo u bitki kod KappelaD le mu je spaljen i pepeo ra asut! Zwinglijeve pristae kasnije su uglavnom prile &alvinu i 23/F! formirale jedinstvenu reformatorsku ili reformiranu crkvu!&alvin VkalvWenX, Gean, franc! vjerski reformator i osniva kalvini maD r! 29! 8EE 239F! u ,oLonu, u! 54! 8 236/! u Nenevi! &! je pristao u protestanti am pod utjecajem +! Lut#era! <od! 23:/! bje)i i *ari a u ju)! Irancusku, atim u "asel, a 23:6! seli u Nenevu! Estjeran i odanle, 23:7! postaje propovjednik religio ni# emigranata u Strasbourgu! .d 23/2! opet je u Nenevi, gdje ostaje do kraja )ivota! 1amo osniva novu frakciju protestanti ma, kalvini am! Kad je dobio od gradske op%ine potvrdu a svoju novu vjeroispovijest, &! uvodi neku vrstu teokracije, surov red i strogu vjersku disciplinu me-u svojim pristaama, pravu vjersku diktaturu, tako da je ak i spaljivao RkrivovjerceS, i ricao smrtne ka ne a R#eretikeS, tj! a protivnike svoje sekte! Neneva postaje na taj nain va)no sredite evr!, a prije svega franc! reformacije! *rvo i danje njegova djela 1emelji kr%anstva '23:6( postaje ideologija franc! protestanata! ? Nenevu se sklanjaju kalvinski emigranti i itave Evrope, u prvom redu i Irancuske! 1u kalvinisti tiskaju protestantsku "ibliju na franc! je iku i raspaavaju je po itavoj Irancuskoj! ,ova vjera, kalvini am, iri se u Irancusku, Englesku, ;olandiju, djelomino ,jemaku, +ad)arsku i skandinavske emlje! Go a &alvinova )ivota nova vjera i a iva velike drutvene potrese, osobito u Irancuskoj! Iranc! kalvinisti 'na vani Y #ugenoti( odluni su protivnici Katolike lige! ? ve i s #ugenotima vo-eno je u Irancuskoj 7 ratova '2365Z77( i i vreno nekoliko krvavi# pogromaD najpo natiji je Y "artolomejska no%!

PRO/E9/AN/I5AM 'prema lat! protestari: istupiti a neto, prosvjedovati, protiviti se(, op%i na iv a crkve reformacije u Q8E st! te a kr%! crkve i vjerske ajednice koje su poslije osnovane pod utjecajem reformacijski# ideja! Eme protestanti nastalo je u ve i s protestom 'njem! *rotestation( to su ga reformaciji skloni njem! stale)i '3 kne ova i 2/ gradova( ulo)ili protiv akljuaka kat! ve%ine stale)a doneseni# u ve i s nekim vjerskim pitanjima na dr)! saboru u SpeLeru 235F! *rotestanti am je prije svega naio opo iciju prema rimokatolikoj crkvi i nosio je neka polit! obilje)ja! >anas se pod protestanti mom u ostalo najprije podra umijeva ve%a liberalnost, pa se o protestanti mu mo)e govoriti kao o elementu npr! anglikani ma, a u novije vrijeme i o RprotestantskimS tendencijama unutar rimokatolici ma! ? najirem 'nedovoljno preci nom( naenju protestantskim se katkad na ivaju sve kr%! vjerske ajednice koje ne pripadaju ni tradicionalnoj apadnoj 'rimokatolikoj( ni istonoj 'pravoslavnoj( crkvi! Zbog svega toga statistiki podaci o protestanti mu imaju samo relativnu vrijednost! B *! je ra bio jedinstvo apadne, rimokatolike crkve i oteo njenoj vlasti golema podruja, osobito na germ! sjeveru Evrope, ali sam nije stvorio organi acijski jedinstvene i vjerskim nauavanjem i jednaene cjeline! 8e% na samom poetku p! se podijelio na luterani am i kalvini am, dva smjera s istovjetnim stavovima prema autoritativnosti "iblije i opravdanju po vjeri 'T 0EI.0+$&EG$(! Kod svi# podjela unutar protestanti ma, osobito u anglosaskim emljama, veliku ulogu odigrali su polit! i soc! faktori, pogotovu oni a engleske revolucije u Q8EE st! <otovo istodobno s nastankom protestantski# emaljski# crkava u ,jemakoj u Q8E st! pod utjecajem spiritualistikog, racionalistikog i etikog #umani ma onog vremena nastaju posebne organi acije socinijanaca, unitarijanaca i dr! ? toku vremena pojavljuju se protestantske ajednice pod posebnim imenima: puritanci, pre biterijanci, kvekeri, menoniti itd! *od utjecajem pijetistikoBevangeliki# gibanja dola i do osnivanja baptista, metodista, bratski# ajednica i dr! *rogonjeni protestanti u jednoj emlji emigrirali su esto u druge emlje 'npr! #ugenoti i Irancuske(, gdje su i# pri#va%ali nji#ovi suvjernici! .sobito jaka bila je protestantska emigracija u Sjevernu $meriku, gdje je ra vijala posebne tipove vjerski# ajednica! ? QEQ st! dola e do i ra)aja tendencije prema ujedinjavanjuD u labirintu ra liiti# s#va%anja i miljenja ra ni# protestantski# crkava i sljedbi javljaju se te)nje a me-usobnom tolerancijom i du#ovnim jedinstvom! ? krilu protestantski# crkava rodila se ideja T ekumeni ma! 0eformirane, luteranske i neke druge evr! protestantske crkve pri#va%aju ajednike te e 'Konkordije(! &rkva, ajednica kr%anski# vjernika, tako-er grada namijenjena kr%! bogoslu)enju! ? jednom i u drugom smislu upotrebljava se u lat! je iku rije ecclesia 'prema gr! [\, skuptina(! Uini se da su i vedenice od gr! [\ naile najprije 'pored basilica( bogoslu)nu gradu, a poslije toga je rije upotrebljavana i a ajednicu vjernika, dok je obratno, [\ najprije naila ajednicu kr%! vjernika, a poslije i samu bogoslu)nu gradu! &! u u)em smislu upotrebljava se samo a kr%! op%inu vjernika i kr%! bogotovnu gradu, i to a bogoslu)ne grade i vjerske op%ine svi# kr%! vjeroispovijesti i sekta! ,ekr%! bogoslu)ne grade op%enito su: bogomolja, #ram, templ 'lat! templum(, a napose: jevrejska sinagoga, musl! d)amija! *oetne crkv! organi acijske forme javljaju se gotovo sa samom pojavom kr%anstva! ? 0imskom &arstvu, posebno u 0imu i u drugim ve%im gradovima, organi iraju se kr%! vjernici u ilegalne Rop%ineS, ecclesiae '[\ je kao vjerska op%ina bila po nata ve% Gevrejima! ? njima su svi lanovi ravnopravno odluivali o stvarima svoje op%ine! ,o, ubr o se poinje i dvajati kler pa se stvara i #ijerar#ija, biskupi i -akoni '[\: nad ornici i [\: slu)benici(! "iskupi u pojedinim gradovima ine episkopat kr%! crkve, koji se a rjeavanje ajedniki# poslova sastaje na koncile 'prvi u ,ikeji :53(! ? tom episkopatu rim! biskup pretendira na i u etan polo)aj 'primat( me-u ostalim biskupima, i to ne samo kao primus inter pares, ve% kao nji#ov starjeina! "iskupi u drugim velikim gradovima '$leksandriji, $ntio#iji, a napose &arigradu( osporavali su mu povremeno primat! ? dogmatskim borbama 8 st! odvajaju se od RortodoksneS crkve monofi iti i nestorijanci, pri emu su natnu ulogu igrali i polit! momenti!

8ie politiko nego dogmatsko naenje ima u EQ st! i pitanje papinskog primata, na kome se aotrio odnos i me-u rim! i carigradske crkve 'Iotije(, a na kraju je taj spor doveo do velike s#i me 293/! .d tog vremena postoje dvije crkve: apadna 'sveta rimska katolika apostolska crkva( i istona 'sveta ortodoksna katolika apostolska istona crkva(! .d druge pol! QE st! te)i rim! biskup Z papa a svjetskim gospodstvom u feudalnom poretku 'u tom nastojanju posebno se istiu pape <rgur 8EE, Enocent EEE, <rgur EQ i "onifacije 8EEE(, ali su ta nastojanja na otporu svjetovni# vlasti do)ivjela slom poetkom QE8 st! *okuaji bogumila, katara, =Lcliffea, ;usa i dr! da se u 0imokatolikoj crkvi, bog op%e pokvarenosti klera, provede reformacija in capite et in membris, ra bili su se na otporu to su ga davali vr#ovi 0imokatolike crkve svakoj promjeni i reformi unutar crkve! 1o je dovelo do druge, Lut#erove, protestantske velike i me, kojom su se germanski narodi nastojali osloboditi moralnog i materijalnog ugnjetavanja i iskori%ivanja to ga je provodila rim! crkva! Kao glavne crkve mogu se danas smatrati: 0imokatolika, Estonopravoslavna, 8aldenska, *rotestantskoBEvangelika 'reformirana(, $nglikanska i Starokatolika crkva te na Estoku monofi itske '$rmenska, Gakobitska, Koptska, Etiopska( i ,estorijanska crkva! 1e se crkve u ajamno ra likuju i organi acijski i dogmatski! 0imokatolika c! organi irana je strogo centralistiki, na elu s nepogreivim papom 'nepogreivost pape proglaena je dogmom na E vatikanskom koncilu 27! 8EE 2749(! Estonopravoslavna c! organi irana je u autokefalne, administrativno u ajamno ne avisne patrijarije, a to su carigradska, aleksandrijska, antio#ijska, jeru alemska, sinajska, ciparska, ruska, srpska, makedonska, grka, bugarska i rumunjskaD pored toga i amerika ortodoksna katolika c!, koja ujedinjuje sve ortodoksne 'pravoslavne( crkve Sjeverne $merike ',ort# $merican ;olL SLnod(! *rotestanti ue da je RpravaS crkva nevidljiva, a u vidljivoj crkv! organi aciji sudjeluju i vjernici laici, kako je to bilo u staroj kr%! op%ini! >akako da svaka od ti# crkava tvrdi a sebe da je ona prava, po Kristu osnovana crkva! Sve se te crkve po ivaju, u prvom redu, na nauku Kristovu kao i vor svoga vjerovanja, i to u onom obliku kako je ona sauvana u knjigama ,ovoga avjeta! 1ime se protestanti am udaljuje od pravoslavlja i katolici ma, tradicije i dogmi a koje smatra da su deformirale prvobitni sadr)aj kr%anstva! ? novije vrijeme pojavljuju se u protestanti mu, a atim u Katolikoj crkvi 'EE vatikanski koncil( i na Estoku ideje o potrebi bli)enja kr%! crkava, t v! Y ekumeni am! Z &! kao grada a bogoslu)ne ine na ivala se kod nas u starije vrijeme i #ram 'tako-er op%eslavenska rije(! Samo neke kr%! sekte 'kao bogumili( odbacivali su upotrebu crkve, tvrde%i da se bogu mo)e moliti na svakome mjestu! Enae se gradnji crkava, osobito u srednjem vijeku, posve%ivala velika briga, pa se nije tedjelo ni novaca ni vremena da se one i grade to velianstvenije, tako da crkv! ar#itektura ima svoje posebno mjesto u povijesti umjetnosti, a napose u podruju 0imokatolike i Estonopravoslavne crkve!

I/ALIJAN9KE 5EMLJE Etalija, tada najkulturnija emlja Europe, bila je politiki rascjepkana na vie dr)avica koje ipak imaju neto ajedniko! Kro cijelu #istoriju novog vijeka vrilo se ujedinjenje Etalije! ? politikom pogledu Etalija se dijelila na pokrajine! *et podruja isticalo se i mnotva mali# ili posve sitni# dr)ava: republika 8enecija, vojvodstvo +ilano, kraljevina ,apulj, *apska dr)ava i Iirenca! ,a jugu je dominirala agrarna politika sa starim gradovima i plemstvom! 1aj dio je dugo bio pod strancima, 5 stolje%a su bili pod $rapima i dosta su toga poprimili u kulturi! <lavni problem nije predstavljao je ik nego agrarna politika koja je kon ervativna! ? sreditu je papska dr)ava kojom je vladao svjetovni vladar! ? drutvenom pogledu taj je dio bio najra vijeniji! 1u su republike i monar#ije, Iirentinska republika, ]enovska, +letaka, i vojvodstva +ilano i *ijemont! Sve su to samostalne dr)ave i najra vijenije oblasti Etalije pa i svijeta! ? 26! stolje%u u Etaliji je bilo 26 naj naajniji# dr)avica, a vremenom broj im se mijenjao! Sedam i# je bilo vode%i#: 2! ,apulj sa Sicilijom, rano je doao pod pansku vlast, a protiv njega su vodili rat Irancu i!1o je teritorijalno najve%a dr)ava! <radovi su na obali a unutranjost je aostala! 5! *apska dr)ava se prostirala od mora do mora u sredini Etalije, papa je svjetovni poglavar! :! 0epublika Iirenca je u drutvenom i kulturnom pogledu najra vijenija u Evropi! /! 8ojvodstvo +ilano je obu#vatalo cijelu Lombardiju oko kojeg su vodili borbe Jpanci i Irancu i! 3! ]enova, nekad pod +ilanom, imala je vlastitu drutvenu strukturu! .na je pomorska republika i nije i rasla na bogatstvu radionica nego trgovine! 6! 8enecija je bila centar ire venetske oblasti a prela je i na istok Gadrana! >r)ala je i >almaciju i "oku kotorsku, uporita u $lbaniji i 4 jonski# ostrva, Krf, Kefaloniju i uporita u Estonom +editeranu i <alatu! 8enecija je bila trgovaka republika! Sve su one imale uporuta u starom vijeku u 0imskoj imperiji, osim 8enecije! 4! *ijemont je bio mijeano vojvodstvo gdje se govorio francuski i talijanski je ik! >io *ijemonta je po je ikoj strukturi bio francuski ali su se stanovnici osje%ali 1alijanima! 8ojvode *ijemonta su se vale savojskim! <radovi su sa nala ili na obali dok je unutranjost bila aostala! *ostojalo je jo nekoliko dr)va: ,obena, Luka, Siena, +antova, +onefrato, *arma, Ierara, ?dine, i bile su samo ponekad samostalne! ?kupno je postojalo 26 talijanski# dr)avica koje su inile mo aik u 26! stolje%u! ? politikom i drutvenom pogledu pored rimskog pape je naj naajniji *ijemont koji je ponio astavu ujedinjenja! ? politikom i drutvenom pogledu naajna je bila 8enecija koja je imala uporite van talijanskog nacionalnog teritorija! ? 26! st! je dr)ava u or demokratije u kojoj najve%i dio stanovnitva mo)e uestvovati u politikom )ivotu! *ijemont i 8enecija nisu bile pod vla%u stranaca! 8eneciju %e na ivati SerenisimaBnajdostojanstvenija! *apska oblast je bila pod strancima a i tada je papa imao najve%i moralni utjecaj! ,a Etaliju je 2/F/! godine krenuo francuski kralj Karlo 8EEE! u namjeri da osvoji ,apuljsko kraljevstvo, smatraju%i da ono pripada njemu! 1aj po#od bio je povodom ratovanju to je trajalo desetlje%ima, a u njemu su sudjelovale uglavnom Jpanija, Irancuska i $ustrija, povremeno i Jvicarski save ! 'Eidgenossens#aft(! ?plele su se i dr)ave Srednje Etalije, krvare%i se me-usobno! ,ajve%i dio emlje napokon je pao pod tu-insku vlast, ili u avisnost! +ilano je u eo najprije kralj Irancuske, atim rimskoBnjemaki car i napokon kralj Jpanija Iirenca je poslije vie promjena dr)avnog ure-enja 23:2! auvijek i gubila svoje republikanske slobode, i kao vr#ovne dr)avne upravljae dobila vojvode +edici, uvijek avisne od neke velike sile, ,apulj su anektirali Jpanci! ,e avisne su ostale jedino republika 8enecija i *apska dr)ava! 0enesansa je u Etaliji i a vala sna)an ra voj knji)evnosti i umjetnosti, ali istovremeno i sve ve%e politiko komadanje! ,epostojanje jake centralne vlasti pogodovalo je ra voju autonomni# komuna! +e-utim, u unutranjim borbama u gradovima pomalo i bijaju na povrinu pojedine patricijske obitelji, koje u svojim rukama uskoro koncentriu svu vlast

'8isconti, a poslije nji#ovi kondotjeri Sfor e u +ilanuD +edici u Iirenci do 24:4D <on age u +antovi do 2494D Este u +odeni i Ierrari s prekidima do 2769! i dr!(! *osve samostalno su se ra vijali pojedini pomorski gradovi, koji su u trgovini na Sredo emlju i Levantu imali velik udio '$malfi do QEEE st!D *isa, iju je pomorssku silu sruila <enova 257/D +leci, od QE st! gospodari Gadrana, likvidiraju 2:72! pomorskoBtrgovaku prevlast <enove i stjeu monopol u sredo emnoBlevantskoj trgovini(! +e-u feudalcima Etalije istiu se i savojski grofovi, koji su oko polovine QE st! stekli *ijemont, a u poetku Q8 st! postali vojvode! Stjecanje vlasti nad ekonomski i vojniki va)nom Etalijom postalo je jedan od centralni# problema evropske politike potkraj Q8 st!D borbi a Etaliju pogodovala je njena politika ra jedinjenost! ? tome momentu nastupa Irancuska, koja svoja nastojanja a #egemonijom u Evropi u pitanju Etalije pove uje s batinskim a#tjevom na ,apulj! +e-utim, osvojeni ,apulj Irancu i su napustili nakon pora a to su im ga 239/! nanijeli JpanciD ,apulj i Sicilija ostaju u vlasti Jpanije sve do poetkaa Q8EEE st! Gae francusko uporite u Etaliji ostao je samo +ilano, koji je 2399! aposjeo Luj QEE! Gak otpor protiv Irancu a nastojao je organi ovati papa Gulije EE 'Sveta liga 2322(, iju su dr)avu ugro ili +leci, save nici Irancu a! "orbe i me-u Irancuske i Jpanije a Etaliju nastavljaju se posebno u vrijeme kad je panskim kraljem postao njemaki car 'Karlo 8(! Irancu i su u etiri vojne pora)eni i 233F 'mir u &ateauB&ambresisu( i gubili su sve posjede u Etaliji! 1ime je a gotovo stolje%e i po rijeeno pitanje Etalije: panski su ;absburgovci dobili u svoje ruke velik dio Etalije ',apulj, Siciliju, Sardiniju i +ilano(! ? 26! stolje%u stvaraju se save i i me-u dr)avica, prvo i me-u 8enecije, Iirence i +ilana u pokuaju stvaranja 1alijanske lige, ali oni nikada nisu bili trajniji i nikada mir nije bio do kraja ostvaren! .ne su se spora umjele da ne%e po ivati strance u emlju bog rata! Zbog ove injenice politike ravnote)e, i gledalo je da %e Etalija obnoviti #istoriju Jpanije i da %e se 1alijani rodbinskim ve ama ujediniti u jednu dr)avu! >esilo se da Etalija nije to ostvarila ve% je u ujedinjenju akasnila! Zajedniko a talijanske dr)ave je bilo to to i# je ve ivala tradicija i to: B pojam Etalije od starog vijeka B du# u ajamnosti B ekvilibrio politikaB politika ravnote)e ! - velika crkva koja nije naruavana A pape su ma#om u 26! stolje%u bili 1alijani! &rkva je ojaala kulturno i je iko jedinstvo 1alijana 1alijanska katolika crkva nije dala ujedinjenje jer ga ona nije do voljavala, osim da to bude pod vo-stvom pape, i da to bude teokratska dr)ava! +e-utim nijedna dr)ava ne )eli da se ujedini na taj nain pa je papa osnovni faktor koji spreava ujedinjenje! *apa vodi krvave ratove sa susjedima i prvi po iva strance u pomo%! ,aje%e su to Jpanci a kasnije i Irancu i i oni su atitnici papske dr)ave! *apa je bio taj koji je imao i vojnu silu! >rugi faktor koji ne do voljava ujedinjenje je da nijedna dr)ava ne mo)e obra ovati jaku vojsku! .ne se uglavnom oslanjaju na pla%enike i po ivaju strance, misle da 1alijan nije dobar vojnik! Gavlja se i a#tjev a obra ovanjem milicije u Etaliji i a stvaranje narodne vojske! .vaj faktor je utjecao da 1alijani svoje stvari poinju rjeavati be utjecaja sa strane! 1re%i faktor koji nije do voljavao ujedinjenje je bio taj to nije bilo jednog osje%anja nacionalnog jedinstva i to to tek treba da se stvori! ,acionalna svijest se odgaja, ona nije uro-ena! Iederiko Sabo je objavio knjigu ^El ,ationale_ 'Edeja nacije( u kojoj ka)e da je pojam nacije ve an a pokrajinu, pa se 1alijani ra likuju od nacije do nacije! .d >antea su 1alijani dobili svoj knji)evni je ik, pisano je na toskanskom je iku! ? Etaliji dugo dominiira svijest o pokrajini! Eako postoji svijest o jedinstvu Etalija nije bila ujedinjena! Kod 1alijana su postojala dva pojma: *atria, to je Etalija i +atrija '1oskana(! 1o su ta tri faktora : crkva, vojska koje nema i uspostavljanje svijesti o jedinstvu!

$li, u 26! stolje%u ima po iva da se ujedini Etalija! 1u je u prvom redu +akiaveli sa svojim 8ladaocem El *ricipe(!

Politika %truktura Italije *ostoje dr)ave sa monar#ijskom i republikanskom strukturom a napredniji centri )ele uvesti republiku! +onar#ija ne mora naiti da je aostalija! .na podra umijeva vlast jednog ovjeka a ne mora biti dinastika! *ostoji i do)ivotna vlada kao npr! u *oljskoj i u *apskoj dr)avi! *ostoji +onar#ija u kojoj se vlast prenosi sa oca na sina pa i na k%erku! +e-u +onar#ijama dominiraju one sa dinastijama! 0ije republika dola i od res publicaBdr)ava! pa se negdje ove republika a u stvari je monar#ija! ? republici monar# nema vlast do)ivotno nego se smjenjuje! +onar#ijske oblasti su aostalije to su ,apulj, *apska dr)ava, *ijemont i +ilano ,apulj ili Kraljevina obiju Sicilija .d 23! st! Sicilija je pod vla%u $ragona, a nakon ujedinjenja Jpanije pripada njoj do 242:! ali su postojale komplikacije sve do 24:7! ,apuljska kraljevina je panska oblast ali sa autonomijom! Emala je svoje staleko tijelo i svog guvernera koji je u sebe imao neki parlament sastavljen i staleki# tijela, be ije saglasnosti se nisu mogli ubirati pore i! *apska dr)ava se na iva i 0imska jer je 0im njen centar! .na je obu#vatala 0im i teritorij od mora do mora u neke gradove i pokrajineB La io, ?mbrija, 0omanja!!! nastala je avjetanjem '*atrinomium sancti *etri(! *ape su nekada dr)ale i jedan dio Sicilije! *apa je bio i vjerski i svjetovni poglavar dr)ave! .na se nekada vala i republikom! *ored pape je postojalo i vije%e od 56 gra-ana i tri kon ervatora i jednog senatora! ? pojedinim mjestima su upravljali magistrati! >r)ava je imala svoju vojsku i flotu! *apa je imao vie povjerenja u najamnike , u Jvicarce! Jvicarska je u 26! stolje%u bila naj aostalija oblast u Evropi, imala je samo vojsku a i vo ! +ilano je bio centar sjeverne Etalije, Lombardije! 1u su upravljali vladari sa vojvodskom titulom! Emali su nasljednu dinastiju od 2:F3!BSforci a bile su jake i porodice 8iskonti i >e la Skala! .bu#vatalo je cijelu Lombardiju ali je bila nesretna oblast na koju su francuski vladari bog rodbinski# ve a bacali oko a i panski vladari! <odine 2333 smr%u adnjeg Sforce +ilano dola i pod pansku vlast atim francusku pa opet 242/ pod pansku! ,ajpo natiji i porodice Sforca je bio Ludoviko Sforca ili +oro '&rni(! *ijemont je tako-er bio sa dinastikim vladarem a od 2459 se na iva Kraljevina Sardinija u kojoj je postojala kraljevska titula, ponekad se na iva i Savojska kraljevina! &entar je bio grad 1orino! ? 26! stolje%u je imao mali naaj u Etaliji a nakon 2459 rasteD u 2F stolje%u %e biti glavno nosilac ujedinjenja i #egemonije! ? *ijemontu je koriten dijelom francuski a dijelom talijanski je ik! ! 1o su bile monar#ije! 0epublike su bile ]enova i 8enecija a dijelom Iirenca i neke manje dr)avice! 8enecija i ]enova su na elu imale du)da ali su ipak funkcionisale kao republike! ? njima su vladale bogate patricijske porodice! *lemi%ke ku%e su prvo bile feudalne pa su prele na trgovinu i obogatile se! ]enova je bila trgovaka republika koja je imala uporita na "liskom istoku! .d 2::F! republikom su upravljali du)devi koji su bili birani do)ivotno! 1o su bili predstavnici patricijski# porodica Spinola i >oria koje su bile najjae! 0a voj ]enove u 26 stolje%u je bio pod utjecajem francuske ekspan ije na Etaliju! <odine 235F i bija sukob i me-u Irancuske i $ustrije oko ]enove! .d 2357! du)devi vie nisu bili do)ivotni nego su se na 5 godine birali i vie porodica! 8enecija je prva republika koja je dobila ime po glavnom gradu! Jirila se na 8enetsku oblast i Gulijsku krajinu, Estru i grka ostrva! *rvo je nastala na 227 ostrva i ra vijala se kao najve%a sila na +editeranu a dr)ala je i Kretu i Kipar! .smanlije su joj najvie oteli i bili je pa je njen

ra voj donekle bio austavljen! .d 24 stolje%a na aduje a u vrijeme Irancuske revolucije %e i propasti kampoformijskim mirom 24F4! Kod nje je ustavni poredak bio slian kao kod ]enove! >uks je u poetku bio do)ivotni i bio je monar#! Iunkciju du)da su vrili predstavnici patricijski# porodica! Kne je bila najvia titula do kralja! *ored du)da je postojalo jedno vije%e koje se od 26 stolje%a stabili ovalo! *ostojalo je i veliko vije%e od 5/9 lanova, 8ije%e umoljeni# A Senat i 8ije%e desetorice! koje se spojilo sa 8ije%em umoljeni#! 1oskansko vojvodstvoB Iirenca se nala ilo sjeverno od 0ima i obu#vatalo je *i u, Sijenu i druge gradove a ponekad su se ti gradovi osamostaljivali! Iirenca je vukla kontinuitet od rimske IlorencijeB &vjetaju%a! i nastavila je da postoji i u srednjem vijeku! .na se i grada pretvara u vojvodstvo i u 26! stolje%u )eli postati dr)ava! ? 26! stolje%u je u politikom i kulturnom pogledu bila prva! ,ije bila luka nego se dala na tekstilnu industriju! ? 26! stolje%u ima 69!999 stanovnika! *o ra voju civili acije je adu)ila ovjeanstvo! 1u se je ra vila i moderna ar#itektura! .na je bila bogati centar a#valjuju%i anatstvu i manufakturi i podijelila je stanovnitvo na 5 klase: populo grosi i populo minuti! 1o je bila prela na struktura a kapitali am gdje se narod dijelio na gra-anstvo i proletarijat! 1re%i faktor je da se ona konstituie kao republika i to %e postati kao ideologija gra-anske republike! ? dr)avi je dominirala porodica +edici, oni su bili bankari! *okuali su i# 5 puta i gurati i stvoriti dr)avu be nji#, prvi put 2/F/B2325 i drugi put 23:9! ali %e se tu umijeati i Irancuska! ? prvom sluaju je pokuano stvaranje republike sa 5 linosti Savanarola i +akijaveli ! ;tjeli su i graditi dr)avu sa republikanskim institucijama Savanarola je bio dominikanac i vrio je propovjedi u katedrali Sv! +arka i poeo je napadati korupciju u dr)avi i crkvi! .n je bio protiv elenatva i astupao je dr)avu na novom moralu prema uenju biblije! Zagrijao je Iirentince a moralni preporod i narod je poeo ruiti i spaljivati figure koje poka uju golotinju! .n je pokuao obnoviti i crkvu i napao je i papu i bog toga je spaljen! .n je )elio obnoviti katoliku crkvu i nutra ali ne da je cijepa kao Luter! .d Iirence je )elio stvoriti republiku kao pravinu dr)avu, kao u vieni Gerusalim!Smatrao je da nije dovoljno da dr)avom upravlja pamet nego da treba stvoriti akon da ne upravlja jedan pojedinac nego da se stvori sistem vlasti kao u 8eneciji koji titi interese svi# gra-ana i da se javne funkcije vre i dijele po pravdi! .n je govorio da %e Iirenca ostvariti imperium! Stvorena je jedna republika sa 8elikim vije%em i ona donosi akone! .vo vije%e je pretvoreno u vije%e i abrani#! *ostojao je i ef vojske i dr)ave A gonfalijere a to su od 23:4 bili +edii! E tako je pravina republikanska dr)ava postala vojvodstvo sa vo-om i vije%em od 299 lanova to je u stvari predstavljalo parlament! /alijan%ki ratovi .ni su stvorili op%u #istoriju novog vijeka! .d prve polovine 23 stolje%a %e se poka ivati interesi bog nasljednog prava! ? te interese se mijea Irancuska bog dinastiki# sukoba! .d 2326! na panski prijesto su doli ;absburgovci! 1alijanski ratovi su veliki obrauni oko posjeda u Etaliji!, a od 232F! godine %e se prenijeti na 0ajnu! 1o je ra doblje veliki# kri a i ratova! .d poetka 26! stolje%a ratovi u Evropi vre drugu funkciju i diplomatska #istorija se ne deava po drukijem me#ani mu! ?spostavlja se ekvilibrio politikoB politika ravnote)a i me-u pojedini# talijanski# dr)ava i od poetka 26! stolje%a se prenosi na cijelu #istoriju! *olitika ravnote)a predstavlja stvaranje blokova dr)ava koji jedne druge paraliu ne do voljavaju%i da se jedna dr)ava u digne! 1alijanski ratovi krajem 23! stolje%a ne predstavljaju sukobe panskoBnjemaki# ;absburgovaca sa Irancu ima oko posjeda u Etaliji niti sukoba Irancu a sa njemakim ;absburgovcima na 0ajni od 232F! Stvarni smisao ti# ratova je poetak borbi a #egemoniju u Evropi a oko ta dva sukoba ,jemake i Irancuske se formirao nji#ov politiki mentalitet! 1o %e biti poetak #istorije novog vijeka! Evropa je prije toga vremena predstavljala jednu cjelinu a

nakon toga drugu! .smansko irenje %e se posredno nadove ati na ratove Irancuske i ;absburgovaca u Etaliji i na 0ajni! /alijan%kih ratova je :ilo vi;e< je'ni raunaju = a 'ru$i & ? ovim ratovima osnovna snaga je te)nja Irancuske a ekspan ijom pa francuske snage pokuavaju sruiti postoje%i poredak i da stvore novi pod svojom #egemonijom! 1o je snaga koja remeti mir a glavni su joj protivnici ;absburgovci i Jpanija! Engleska je protiv Irancuske ali pod uvjetom da takti ira i bude njen save nik! Irancuska a save nike ima neke talijanske dr)ave a jedno vrijeme je i .smansko carstvo bilo save nik Irancuske! +ir je bio nestalan i imao je funkciju primirja! ,estalan je bio jer nijedna od dr)ava nije mogla da ostvari svoj cilj niti je nekada bila toliko pora)ena da bi se odrekla ideje da bi drugi put bolje prola! +ir se vodi po jednom obrascu koji se na ivao talijanski metodB obe%aj u miru mnogo, a ostvari malo! +oralnost na kojoj se cilj stvara je bila nestalna! ? ovim ratovima 2/F/B233F promijenila se vojna strategija u svijetu koja je bila re ultat ratni# i praktini# iskustava! ,ajve%i vojni strateg i politolog je bio +akiaveli, koji %e nadvisiti sve vojne teoretiare svoga vremena! <odine 239: pie raspravu o skupljanju dobrovoljaca u vojsku u kojoj napada sistem najamnike vojske! ,jegov sistem nove vojne organi acije je bio neto novo to je nauio i klasini# studija pa je npr kod Livija naao model rimske milicije! Svaki gra-anin je naoru)an i ima puku i bio je s vremena na vrijeme po ivan! Rat (> >?(!(+& ,akon dolaska na prijesto 2/7:! kralj Jarl 8EEE je nastavio ekspan ivnu politiku svoji# pret#odnika ! Ludoviko Sforca, vladar +ilana, je podsticao Jarla 8EEE protiv napuljskog kralja kako bi se atitio od njega! ? januaru 2/F5 Jarl 8EEE i Lodoviko su akljuili save kojim se +ilano obave ao na neutralnost ! Jarl 8EEE se tada spora umio sa njemakim kraljem +a`imilianom E o podjeli Etalije: +a`imilijan je dobio slobodne ruke! ? to vrijeme Evropom se ponijela vijest da je Kolumbo otkrio novi kontinent i da su neki dijelovi u vlasti panskog kralja! 1o je bio podstrek Jaarlu 8EEE da krene u akciju! ? poetku je imao uspje#a! Sa malom vojskom koju su inili vajcarski najamnici i sa jakom artiljerijom je ve% 2! septembra 2/F/ bio na talijanskom podruju, 24! novembra u Iirenci a 55! februara 2/F3! je gotovo be ikakvog otpora uao u ,apulj! 1i uspjesi Irancu a su uplaili 1alijane! ,a inicijativu 8enecije :2! marta 2/F3 se stvara Etalijanska '8enecijanska liga( kojoj pristupaju +ilano, *apska dr)ava i ,apulj! ,joj se pridru)uju $ustrija, Jpanija a kasnije i Engleska! Zbog toga se Jarl naao u tekom stratekom polo)aju! $ustrija i Engleska su mu ugro)avale metropolu, a 1alijani, kojima je u pomo% poao panski vojskovo-a Iernande de Kordova, mogli su mu sprijeiti povlaenje u Irancusku! 8idjevi to Jarl je ostavio polovinu vojske u napuljskoj kraljevini sa +onpansjeom kao vicekraljem, a sa drugom polovinom se povukao u Irancusku! ? put je kod Iornova 6! jula 2/F3! je odbacio talijanske dru)ene snage! +onpansje se predao 59! jula 2/F3! a posljednja francuska uporita su pala u imu 2/F6HF4! Zbog unutranji# protivrjenosti 1alijanska liga se raspala im su se Irancu i povukli! Jarlovom nasljedniku Luju QEE nije bilo teko da podu me drugi po#od u Etaliju! Sklopio je spora um sa Engleskom a akljuio je mir i save sa Jpanijom i 8enecijom! 0at je poeo jula 2/FF! kada je francuska vojska prela ponovo $lpe! 1rajao je sa prekidima 24 godina a protivnici su se mijenjali, ula ili u koalicije i i la ili i nji# ali u osnovi je to bila borba a prevlast u Etaliji i me-u Jpanije i Irancuske koja je naj ad prekinuta ,oajonskim mirom u avgustu 2324! Etalija je podijeljena na 5 interesne sfere: GugBpanski, sjever i centar francuski ali je naj ad stvarna prevlast bila francuska! naj naajnije borbe su vo-ene kod Uerinjole 239:, Kod 0avene 2325 navare 232: i 2323! kod +arinjana!

Rat (!@(?@+ Kada je 232F Karlo ;absburki kralj Jpanije sa bratom Ierdinandom E naslijedio austrijske emlje poreme%ena je ravnote)a u Evropi posebno kad je Karlo kao Karlo 8 i abran a njemakog cara! ? otroj konkurenciji sa francuskim kraljem Iransoa E Karlo je krenuo u ostvarenje srednjovjekovne ideje univer alne monar#ije! "rane%i svoj polo)aj i svoju ne avisnost Irancuska je donekle postala glavni ideje o samostalnom ra voju evropski# dr)ava! Enicijativu je Karlo prepustio Irancu ima! .ni su upali u pansku ,ovaru ali su pora)eni kod ,oaina :9! juna 2352! ,a sjeveru su atim carevi preli u ofan ivu sa /9!999 vojnika, opsjeli +e jer i ugro ili Jampanju! ? operacijama nakon toga Iransoa je deblokirao +e jer a operacije se vode u Etaliji! Komandant panskoBpapske vojske Kolona je opsjeo *armu! Irancu i je deblokiraju ali kad su se povukli vajcarski najamnici morali su prepustiti +ilano, Lodi i *aviju! nakon pononog dolaska vajcarski# najamnika podu eta je nova ofan iva u kojoj su vajcarski najamnici pora)eni 54! aprila 2355 kod "ikoke! Irancu i su i gubili +ilansko vojvodstvo i ]enovu! Zatim je Iransoa poslao preko $lpa admirala "onivea sa :9!999 vojnika ali su pora)eni na rijeci Se iji :9! aprila 2355! ,aredne godine Iransoa je pora)en 5/! februara 2353 pred *avijom! Zarobljeni francuski kralj se otkupio +adridskim mirom 2/! januara 2356, odrekavi se Etalije, Ilandrije, $rtoa i "urgundije! Rat (!@+?@ *objeda Karla 8 je uplaila 1alijane pa su papa, +leani, Iiren a i +ilano ajedno sa Irancuskom 55! maja 2356 obra ovali Svetu ligu! Jarl je au eo +ilano a atim krenuo na *ja%encu i "olonju ali i# nije mogao napasti bog nedostatka artiljerije! nakon toga Jarl je nastavio operacije a 0im koji je au et 6! maja 2354! i vandalski opljakan! Save nika francuskoBmletakoBpapska flota je pod komandom $ndrea >orije 23! avgusta i nenada napala pansku flotu kod *orforina nanose%i joj pora ! me-utim epidemija kuge je pokosila ve%inu francuske vojske a ostatak se predao! Go jedan pokuaj Irancu a osuje%en je kod Landrijana! 52! juna 235F! Zbog iscrpljenosti obe strane akljueno je primirje u Kambreu :! avgusta 235F! Irancuska se odrekla Etalije i prava si erenstva u Ilandriji i u $rtoa ali je dobila "urgundiju! S papom se Karlo 8 i mirio u "arseloni 5F! juna a sa +ilanom i 8enecijom akljuio mir u "olonji 5:! decembra! Iirencu je Karlo au eo 23:9 i krvavo joj se osvetio! 0at 23:6B:7! Eskoristivi smrt Iraneska Sforce, vojvode od +ilana, Iransoa je br o ovladao Savojom i *ijenontom! *rikupivi u sjevernoj Etaliji natnu vojsku Karlo 8 je dio uputio da opsjedne 1orino, a glavninu u *rovansu dok je ;ajnri# nasavski i ,i o emske prodro u *ikardiju! Enva iona vojsk je opsjela +arsej ali se nakon 5 mjeseca povukla jer je a#vatila epidemija!? prolje%e 23:4! deblokiran je 1orino a 27! juna 23:7 je sklopljeno primirje u ,ici na 29 godina! Irancuska je adr)ala Savoju i dvije tre%ine *ijemonta! 0at koji je vo-en od 23/5B// i a vao je Iransoa u save u sa sultanom Sulejmanom velianstvenim, kada su panske snage sa 326 brodova i 5/999 vojnika pod Karlom 8 23/2 pretrpjele teke gubitke u neuspjenom po#odu na $l)ir! Karlo je naao save nika u engleskom kralju ;enriju 8EEE! <odine 23/: Karlo je auteo Kambre dok su Irancu i i .smanlije osvojili ,icu! Irancu i su postigli pobjedu kod Uere ola 2/! aprila 23// ali je nisu iskoristili! Irancu i su se povlaili i bjegavaju%i bitku na otvorenom! ,aj ad su oba vladara akljuila da nemaju dovoljno snage da opsjednu p*ari pa su operacije avrene be bitke pa je mir potpisan 27! septembra 23// u Krepiju koji je ustanovio stanje kao i prije rata! Rat (!!@?! &

? save u sa ,jemaom i protestantskim kne ovima sa +oricom Saksonskim na elu francuski kralj $nri EE je upao u Loren gdje je au eo +ec, 1ul i 8erden! ? jesen je karlo 8 krenuo sa 39!999 vojnika i opsjeo +ec! "olesti i glad su iscrpili Karlovu vojsku a se on krajem decembra 2335 povukao! ,aredne godine upao je u Irancusku , au eo nekoliko gradova! *oto je Karlo 8 2336 abdicirao u korist svoga sina Iilipa EE akljueno je primirje u 8oselu! >o tada su u Etaliji Jpanci 2335B3/ savladali pobunjene republiku Sijenu u pomo% Iirence, nanose%i pora njenoj vojsci kod +arana! >rugog avgusta 233/! na podsticaj pape $nri EE je prekinuo primirje! Jpanski vojskovo-a $lba je u septembru upao u *apsku dr)avu i prinudio je na neutralnost! ,a sjeveru je vojvoda savojski opsjeo Sen Kanten ! Iransoa <i je doao i Etalije i au eo Kale! u januaru 2337! istisnuvi Engle e, save nike Iilipa EE! sa nji#ovog posljednjeg posjeda u Irancuskoj! ,a to su francu i upali u Ilandriju ali su 2:! juna pretrpjeli neuspje# kod <ravelingea! .bje strane su bile iscrpljene, pa je dolo do mira u KatoBKambre iju! :! aprila 233F! kojim je Irancuska adr)ala Kale, +ec, 1ul i 8erden! ,a kraju polustoljetne borbe Jpanija je adr)ala prevlast u Etaliji a Irancuska je sauvala svoju samostalnost!