e-novine.

com: Bosna cijela iz dva dijela (7)

Bosna cijela iz dva dijela (7)
==============================================================================
==
Dejan Koul on 27.11.2009 - 11:12
Dva predsjednika bivih jugoslovenskih republika, Slobodan Miloevid i Franjo
Tuman, sreli su se u Karaorevu 25. marta 91. i na tom mjestu dogovorili
podjelu BiH. Tehniki dio njihovog susreta obezbijedili su tadanji lanovi
Predsjednitva SFRJ Stipe Mesid i Borisav Jovid. Mesid je mislio da se rat
moe sprijeiti ako se Miloevid i Tuman dovedu za pregovaraki sto.
Predloio je Jovidu da organiziraju njihov susret. Pola sata nakon iznesenog
prijedloga Jovid je javio Mesidu da je Miloevid spreman da se sa Tumanom
sretne bilo gdje, u zemlji ili inostranstvu.
Mesid je avionom otputovao za Zagreb. uj Francek, rekao je Tumanu,
ona dva mulca ele sjesti sa nama za sto. Jesi li ti za to? Tuman je
pristao. Sastanak je odran u etiri oka. Detalji sa ovog sastanka su
najmisterioznija taka u srpsko-hrvatskim pregovorima koji su iskljuili BiH,
odnosno Bonjake u politikoj razdiobi Jugoslavije. U Karaorevo, carstvo
sa oko 15.000 hektara povrine, ulazilo se kroz kapiju koju su tada uvali
vojnici JNA.
Na kapiji su ostajale sve militaristike karakteristike, jer unutra je bio
svijet realiziranog komunizma. Unutra je bilo oko 20 vila izgraenih u
razliitim stilovima, a okolo bate i lovita. Najljepa, Titova vila, bila
je uvena po tri stvari: Titovom obraunu sa predstavnicima Hrvatskog
proljeda 71., kupatilu Jovanke Broz i susretu Tuman - Miloevid.
Zauujude je bilo da se Tuman pristao sresti sa srbijanskim predsjednikom
u Titovoj vili gdje je obavjetajna sluba JNA imala mogudnost snimanja
razgovora i gdje je 20 godina ranije politiki obezglavljena Hrvatska.
Nakon trodnevne sjednice Predsjednitva, na kojoj ministar odbrane Veljko
Kadijevid nije dobio saglasnost za uvoenje vanrednog stanja, Tuman na
sjednici Vrhovnog dravnog vijeda Hrvatske saoptava da je pristao da se
nasamo sa Miloevidem nae u Karaorevu. Dva predsjednika su prije
zajednikog ruka otili u etnju. Miloevid je svojim najbliim
saradnicima, Borisavu Jovidu i Duanu Mitevidu, rekao da je sa Tumanom
razgo varao o Saveznoj vladi i Bosni. Tuman je bio spreman mnogo vie redi
svojim suradnicima.
Prema Mesidevom sjedanju, nakon Karaoreva je doao u dobrom
raspoloenju, vrlo zadovoljan, govoredi da je sve uredu, da JNA nede napasti
Hrvatsku i da de Hrvatska biti veda nego to je bila. Bide u granicama
Banovine, ak i vedim. Rekao je da de dobiti Kladuu, Cazin, Bihad.
Miloevid mu je objasnio da je to turska Hrvatska. Kada se diskusija
prenijela na Bosnu, Tuman je Miloevidu na karti pokazao kako bi juna

Hrvatska bila ugroena ako bi cijela Bosna pripala Srbiji.

Ukazao je na meuetnike i razlike meu civilizacijama i rekao da bez
Jugoslavije, koje nede biti jer Hrvatska proglaava samostalnost, Bosna ne
moe opstati. Da bi se izbjegao rat, rjeenje treba potraiti u dogovoru
Cvetkovid-Maek iz 39., koji je, prema njegovom miljenju, najsvjetliji
trenutak u historiji srpsko-hrvatskih odnosa. Stjepan Kljuid, tada predsjednik
HDZa BiH, potvrdio je kako je nakon Karaoreva imao sastanak sa Tumanom
koji ga je informirao o detaljima diobe Bosne. Jedan od rezultata sastanka u
Karaorevu bilo je i formiranje ekspertnih timova koji su trebali razraditi
detalje razgovora Tuman - Miloevid.
U Tumanovom timu su bili Duan Bilandid, Josip entija i Zvonko Lerotid.
Na srpskoj strani Smilja Avramov, Duan Mihajlovid, Vladan Markovid i Vladan
Kutleid. Izmeu timova su, kako nam kae akademik Duan Mihajlovid, uz
znanje politikih vrhova Srbije i Hrvatske odrana tri sastanka: u Belju kod
Osijeka, Beogradu i Zagrebu. To su bili uopteni razgovori u kritinom
momentu meusobnih srpsko-hrvatskih odnosa.
Nita plodno ni znaajno ovi susreti nisu donijeli. Glavna tema bio je Ustav
Hrvatske kojim su Srbi u Hrvatskoj bili diskriminirani i dovedeni u poziciju
nacionalne manjine, kae Mihajlovid. Kada smo ga podsjetili na njegove
stavove o Bonjacima iznesenim na tim susretima - nisu narod nego vjerska
skupina i nede se opirati srpsko-hrvatskoj nagodbi, odgovorio je da se ne
sjeda. Toga se neto detaljnije sjeda lan hrvatske grupe Duan
Bilandid. Imao sam veliku polemiku sa Mihajlovidem uporno zastupajudi
tezu da Srbija i Hrvatska moraju priznati ono to su rezultati NOB-a, znai
AVNOJ-evske granice. On je razvijao teoriju kako Srbija ne moe prihvatiti
dogovor sa zasjedanja AVNOJ-a u Jajcu zato to zasjedanju nisu prisustvovali
Koa Popovid i Mijalko Todorovid kao predstavnici Srbije. Zagledani nad
sudbinom: Kartografi Photo: bosnia.org.uk
Srpska delegacija je o Muslimanima iznosila tvrdnju da nisu narod i da su
potureni Srbi, kae Bilandid. Smilja Avramov je susrete opisala kao
intelektualne razgovore Hrvata i Srba: Bila sam lan tima koji je
neoficijelno razgovarao. Josip entija je, nakon to je sa hrvatskim timom
uestvovao u razgovorima koji su trebali razraditi podjelu BiH, podnio ostavku
na mjesto prvog Tumanovog savjetnika.
Nekoliko godina nakon Karaoreva, jo uvijek je smatrao da nije vrijeme da
razgovaramo o tome. Mesid je priao: Vratio sam se u Beograd oekujudi da
de oni dogovoriti zaustavljanje rata. A njima je samo trebalo da se nau
nasamo. Kada su se nali, sve je bilo rijeeno... To je kljuna taka od
koje je sve krenulo dalje. Miloevid je planirao rat, u njega je ukalkulirao
genocid i preseljenje stanovnitva. Tuman je bio impresioniran Miloevidem.
U Karaorevu je kalkulirao s tim da, ako se ved planira nestanak BiH, dobro
bi bilo da i Hrvatska uzme mrvicu teritorije i toboe stvori Veliku
Hrvatsku.
Izetbegovid nije bio neinformisan o onome ta se deava. Dana 28. na 29. maj

saznao je za postojanje plana RAM, koji podrazumijeva zaokruivanje etnikog

srpskog prostora. Kasetu sa snimljenim razgovorom Karadid - Miloevid donio
mu je naelnik SDB-a Sarajevo Munir Alibabid. Kasetu na kojoj Miloevid
govori Karadidu: Javi se Uzelcu u Banju Luku, sada sam razgovarao na
najviem mjestu, digni ljudi koliko treba, neka sve bude pod orujem. Preduzmi
sve to treba, zna... RAM... presluali su zajedno Izetbegovid i Rusmir
Mahmutdehajid. Nekoliko dana kasnije Izetbegovid je obavijeten o sastanku u
Karaorevu.
Makedonski predsjednik Kiro Gligorov je o tome obavijestio predsjednika
Izetbegovida 5. juna 91, prije sastanka estorice jugoslovenskih
predsjednika u Stojevcu pokraj Sarajeva. Izetbegovid je o tome izjavio:
Gligorov je na taj razgovor doao dan ranije da bi mi saopdio da su Tuman
i Miloevid razgovarali u Karaorevu i da on ima sasvim pouzdane
informacije da su se dogovorili o podjeli BiH. Postojala je i tada, a postoji i
danas, nepoznanica da li su se dogovorili o podjeli na dvoje ili troje. Poznato
je da nikada nikakav dokument iz Karaoreva nije objavljen, ak je
demantirano i da je dogovora uopde bilo.
Sastanak u Stojevcu 6. juna je posljednji u nizu sastanaka est predsjednika
jugoslovenskih republika. Miloevida je na sarajevskom aerodromu doekao
Hajrudin engid, tadanji direktor Bosna-auta, sa kojim je bio bliski
prijatelj jo iz vremena kada su zajedno radili u Jugopetrolu. ef
obezbjeenja bio je Munir Alibabid koji se sjeda kako su se, mimo protokola,
predsjednici izdvajali. Gligorov je prezentirao dokument Savez nezavisnih
drava kao rezultat vie dogovora sa Izetbegovidem, sa kojim se sloio da
je mogude rjeenje jugoslovenske krize postojedi savezni okvir sa velikom
autonomijom republika. Nakon susreta u Stojevcu izdato je saopdenje po kome
je est predsjednika prihvatilo kompromisni prijedlog, to sutinski
nije znailo nita.
Miloevid se jo prije puta u Sarajevo odluio za strategiju blokiranja
plana Izetbegovid - Gligorov. Tuman je rekao da prijedlog moe biti
prihvatljiv tek kada se oisti od centralistikih elemenata, to je znailo
da je za njega sutinski neprihvatljiv. Brojni novinari su nestrpljivo nakon
susreta u Stojevcu ekali press konferenciju. Sekretar u Predsjednitvu BiH
Mile Akmadid dolazi unezvijeren na Stojevac. Imamo ozbiljan problem,
saoptava organizatorima. Radovan trai da Ostojid vodi konferenciju za
tampu, a glava mu je u zavojima.
Ministar informisanja Velibor Ostojid je nekoliko dana ranije pretuen u
jednoj valerskoj avanturi. ta predlae Predsjednitvo?, pitaju
prisutni. Preporuka je da konferenciju vodi njegov zamjenik Mustafa
Mujagid, odgovara Akmadid. Dok Mujagid odgovara na pitanja novinara,
hrvatski predsjednik Franjo Tuman na zatvorenom sastanku razgovara sa
delegacijom HDZ-a. Istovremeno sa Miloevidem su Karadid i saradnici. Ne
znaju da je nekoliko dana ranije snimljen Miloevidev telefonski razgovor sa
Karadidem u kojem spominju plan RAM o zaokruivanju srpskog teritorijalnog

prostora u BiH. U septembru bosanska sluba bezbjednosti snima i njihov

razgovor o mobilizaciji Srba na Kupresu. Imam problema sa Kupresom..., neki
od tamonjih Srba nisu ba posluni, poalio se Karadid u razgovoru.
Miloevid odgovara: Ako nede, streljaj, Radovane, streeeljaj!
U periodu maj 1991. - april 1992. snimljeno je oko sto Karadidevih razgovora.
On je uvijek referisao, a Miloevid savjetovao. Potom bi nazivao Dobrica
Dosid koji je Karadida dodatno uvjeravao kako radi svetu stvar za svoj
narod. Jedino konkretno dogovoreno u Stojevcu je da se Tuman, Izetbegovid i
Miloevid nau u Splitu 12. juna. Dan prije razgovora trojice predsjednika u
Splitu, Miloevid je sa Jovidem, Dobricom Dosidem i Radovanom Karadidem
odluio da u Splitu ne spominje eksplicitno podjelu Bosne, ali da d do znanja
Izetbegovidu da de podjela uslijediti ako BiH ne ostane u Jugoslaviji.
Bosanskom predsjedniku su sagovornici posredno saoptili da, ukoliko ne
pristane na podjelu, mira u Bosni nede biti. Po povratku iz Splita,
Izetbegovid je na sarajevskom aerodromu okupljenim novinarima izjavio kako se s
njim o podjeli Bosne ne moe razgovarati. Takoer je narodu u Bosni i
Hercegovini obedao da rata nede biti. Neobavjeten: Izetbegovid Photo:
Stock
Dan nakon splitskog sastanka, Tuman je u Banskim dvorima primio Hrvate,
predstavnike opdina s hrvatskom vedinom i predsjednike opdinskih organizacija
HDZ-a. Operacionalizacija ideje o diobi Bosne koju je sa Miloevidem naelno
dogovorio u Karaorevu je bila jedina tema o kojoj je hrvatski predsjednik
elio razgovarati prilikom susreta sa Hrvatima iz BiH. Hercegovake Hrvate je
predvodio jedan od dopredsjednika HDZ-a BiH, Mate Boban, dok su bosanske Hrvate
predstavljali takoer dopredsjednik Stranke, pravnik iz Dervente Iko Stanid i
Milivoj Gagro, gradonaelnik Mostara.
Poziv za sastanak s predsjednikom Tumanom nisu dobili tadanji predsjednik
HDZ-a Stjepan Kljuid i dopredsjednici akademik Vitomir Lukid i dr. Vjekoslav
Barad iz Zenice koji su ved bili poznati po svojim probosanskim stavovima.
Tumanovo izlaganje o Hercegovini kao povijesnom hrvatskom prostoru i
sastavnici Hrvatske banovine, te uvjeravanja kako francuske i britanske tajne
slube podravaju projekat podjele Bosne primljeno je sa oduevljenjem.
Tuman je po prvi put spomenuo potrebu osnivanja Hrvatske zajednice
Herceg-Bosna kao prve faze u konanoj podjeli BiH. Za Aliju Izetbegovida je
kazao kako se bonjaki lider jo uvijek zalae za Jugoslaviju, te da bi
morao dobro razmisliti zato ne eli saveznitvo sa Hrvatima. U protivnom
bi, upozorio je Tuman, Izetbegovid mogao ostati bez ikakve drave.
Tumana je prvi podrao Iko Stanid, predstavnik Hrvata iz Posavine, koji je
ustvrdio da je Bosanska Posavina oduvijek bila dio Hrvatske. Mostarski
gradonaelnik Milivoj Gagro takoer se zaloio za granice Banovine, ali pod
uvjetom da se razgranienje sa drugim narodima obavi mirnim putem. Martin
Udoviid, profesor iz Travnika i lan Predsjednitva HDZ-a BiH, bio je meu
onima koji Tumanovo rjeenje nisu prihvatali. To bi bila izdaja prema
Muslimanima i to ne bi bilo poteno, jer mi smo u Bosni navikli na zajedniki

ivot sa njima, rekao je profesor Udoviid.

Predsjednik opdine Odak Stipo Ivankovid kazao je da je ved ranije uo za
sline spekulacije, te da je o tome razgovarao sa biskupom Vinkom Puljidem.
Ivankovid je pokuao uvjeriti prisutne kako Katolika crkva ideju o podjeli
Bosne nikada nede podrati, na to mu je Tuman ljutito odbrusio: Ne pita
se biskup, pita se narod, a potom nastavio kako se mora napraviti veda
Hrvatska u koju bi uli Bosanska Posavina, te gradovi Bihad i Mostar.
Tajnik HDZ-a iz Busovae Dario Kordid je srameljivo pitao: A da li je i
Busovaa u granicama Banovine? Ohrabren nakon to dobija potvrdan odgovor,
bivi sekretar organizacije Saveza komunista u busovakom poduzedu
Vatrostalna kae: Nama fildani ne mogu nita, jer je svjetska
politika uz nas. Njegovu diskusiju podrava i drugi predstavnik Hrvata iz
Busovae (a naknadno jedan od Kordidevih najbliih ratnih suradnika) Ignjac
Kotroman, koji je u odsustvu Stjepana Kljuida pronaao zgodnu priliku da
otro kritizira rad tadanjih elnika HDZ-a. Gojko uak, tada ministar za
iseljenitvo u Vladi Hrvatske, bio je najprecizniji: poruio je da de se
Hrvatska boriti za svaki pedalj BiH. Samo godinu dana kasnije, ta de njegova
poruka imati vrlo konkretno znaenje.
* Slijededi nastavak feljtona objavljujemo u utorak, 1. decembra