POLITEHNIKI FAKULTET KOLSKA GODINA

PROIZVODNI BIZNIS 2014/2015.god

Haris Danan

MATERIJALI U PROZIVODNJI

Zenica, septembar 2015.god.

 INTEGRALNI ISPIT 23.06.2015

1. Obojeni metali?
Imaju karakteristinu crvenu, utu ili bijelu boju, odlikuju se malom tvrdoom, visokom
plastinou, niskom temperaturom topljenja i odsustvom polimorfije. Obojeni metali se
mogu podijeliti na: lake metale, plemenite metale i lako topljive metale.
Plemeniti metali prvi materijali poznati ovjeku, otporni su na koroziju i oksidaciju u
vlanom vazduhu, veina ih je dragocjena, esto zbog svoje rijetkosti u Zemljinoj kori.
Plemenitim metalima se smatraju: rutenijum(Ru), rodijum(Rd), srebro(Ag), osmijum(Os),
platina(Pt) i zlato(Au).
Laki metali su berilijum(Be), magnezijum(Mg), aluminijum(Al) i titan(Ti). Odlikuju se
malom gustoom tj.tvrdoom. Magnezijum je najlaki tehniki metal, upotrebljava se kao
konstrukcioni materijal zbog niskih mehanikih osobina. Uz magnezijum, aluminijum je
takoe pogodan metal za izradu saobraajnih sredstava- brodovi, elj.saobraajnice itd.
Lako topljivi metali su cink(Zn), olovo(Pb), kalaj(Sn), bizmut(Bi) itd. Oni predstavljaju
veoma znaajne metale s obzirom na njihovu izuzetno dobru otpornost prema koroziji.
2. Proizvodi visoke pei?
Sirovo eljezo, troska i grotleni plin.
3. Kako se kretala proizvodnja eljeza od 1945 do 1975?
Proizvodnja elika je porasla est puta, aluminija ak trinaets puta.
4. Koji su razlozi stagnacije u potronji osnovnih metalnih materijala?
- porasla je motivacija za tednjom materijala dobivenih iz neobnovljivih sirovina,
- dolo je do zasienja industrijskih proizvoda,
- tehniki razvoj je omoguio lake i sigurnije konstrukcije-materijle vie nosivosti,
pouzdanije metode prorauna, bolje metode kontrole i sl,
- u primjeni raste udiopolimera i njihovih kompozita te ostalih novih materijala,
- povean je udio recikliranih materijala, to smanjuje dio potrebe za primarnom
proizvodnjom materijala.
5. Koje se osobine materijala prve razmatraju pri izboru materijala? Navedi neke od
njih.
Kod izbora materijala za proizvode prvo se razmatraju njegove mehanike osobine: vrtoa,
tvrdoa, napon teenja, elastinost, napon na granici proporcionalnosti i puzanje, zatim
dinamiku izdrljivost, ilavost, duktilnost od kojih u najveoj mjeri zavise doputena
naprezanja materijala, koja su mjerodavna za proraun vrstoe, odnosono dimenzija
mainskih elemanata. Materijal mora posjedovati mehanike osobine, propisane za proizvode
i njihove dijelove takoe i u uslovima pod kojim e proizvod funkcionirati. Zbog toga
razmatramo fizike osobine: gustou, specifinu toplotu, termiko irenje i provodljivost,
taku topljenja i elektrine i magnetne osobine.
6. Za ta se koristi numeriki sistem INFOS?
Podaci o obradljivosti materijala odvajanjem estica.
7. Koja je osnovna upotreba uranovih metala?
Imaju prvenstvenu primjenu u legurama za atomsku energetiku.
8. Jedna od rudaeljeza je po svom sastavu ferokarbonatna. Koja je to ruda i koje su joj
osobine?
To je siderit FeCO3. To je teko reduktivna ruda sivo ute boje. Njenim prenjem se
odstrnjuje CO2 i prevodi u gama hematit, koji je porozan i lako reduktivna ruda.
9. Navedi uobiajene nazive za:
a) Volumensko centrirano kubno eljezo je ferit.
b) Povrinski centriranu kubnu gama fazu je austenit.
10. ta je ferit i koje su njegove osobine?
Ferit su kristali mjeanci -Fe sa ugljikom do0,02%C. Kristalizira u volumenski centriranom
kubu pa ine razmjerno rasteljivu (do 50%) i mekanu strukturu (<80HB). Kontrakcija iznosi
80%.
11. Do koje temperature se javlja ledeburit - do 727
Dopuni
Jedna od dosadanjih podjela elika su alatni i konstrukcioni.
12. elici se takoer djele i prema nainu proizvodnje. Koje vrste elika postoje po ovoj
podjeli?
SM, LD, elektro, zatim elik proizveden nainima sekundarne metalurgije, nainima
kontrolirane metalurgije (vakuumska elektoluna pe, pretapanje elektronskim snopom,
elektro pretapanje pod troskom ETP, pretapanje plazmom) itd;
13. Prema datim osobinama elika, napii odgovarajuu oznaku elika po standardu
BAS EN 10027-1:
- konstrukcioni elik, minimalnog gornjeg napona teenja 365 N/m2, poboljani.
14. Nabroj zone u visokoj pei?
Zona redukcije, zona apsorpcije toplote, zona topljenja, zona izgaranja.
15. Kako se djele indukcione pei?
Indukcione pei se dijele na: visokofrekventne(Kjellin) i niskofrekventne.
16. Koliko se elektroluna pe moe zagrijati?
Od 2600 do 2800C.
Dopuni
Pri proizvodnji u SM pei mora da se vodi rauna o koliini fosfora u uloku. Razlog je to se
u SM pei moe odstraniti 70%P.
17. Agregati za proizvodnju elika?
- elektropei (elektro-lune i indukcione pei),
- konvektori (Basemerov i Tomasov),
- SM (Simens Martinove) pei.
18. Ispitivanje zatezanjem?
Ispitivanje zatezanjem daje najbolji opis materijala pod optereenjem. Dobijeni podaci o
svojstvima materijala najvie se koriste za proraun i dimenzionisanje elemenata maina i
konstrukcija. Iz svojstva otpornosti materijala mogu se priblino odrediti i druga svojstva
materijala. Ovo ispitivanje se jednostavno izvodi i lako se izraunavaju temeljna svojstva.
Ispitivanje zatezanjem se zasniva na sporom zatezanju uzorka standardnog oblika i dimenzija
(epruveta) na ureaju koji se zove kidalica. Ona je opremljena dinamometrom za mjerenje sile
i pisaem koji u svakom momentu zapisuje izduenja od sile. Pomou zabiljeenih podataka
odreuje se:
- zatezna vrstoa Rm, u Mpa,
- napon teenja ReH,
- izduenje A,
- suenje Z,
- modul elastinosti E, Mpa.
Maine mogu biti sa menikim i hidraulikim pogonom. Prije ispitivanja se izvodi:
- mjerenje poetne duine L0,
- mjerenje prenika epruvete prije zatezanja.
19 Ispitivanje ilavosti?
Ispitivanje ilavosti materijala vri se udarnim optereenjem. Epruveta odreenog oblika i
dimenzija lomi se jednim udarcem. Pri udaru epruveta je izloena savijanju. Cilj ispitivanja je
da se odredi sklonost materijala ka poveanju krtosti u toku eksploatacije. Ispitivanje udarne
radnje loma zarezane epruvete po Charpyju je jedno od najstarijih mehanikih metoda
ispitivanja materijala u eksploatacionim uslovima, a slui za utvrivanje njegove
otpornostiprema krtom lomu. Na Charpyjevu klatnu ispituje se jednim udarcem s brzinom
obino 5 do 5,5 m/s zarezane epruvete (s U-zarezom ili V-zarezom).
Pri ispitivanju epruveta se postavlja centrino na oslonac sa razmakom od 40 [mm],a klatno
slobodnim padom udara tano u njezinu sredinu sa suprotne strane od zareza i lomi je jednim
udarcem. U poetnom poloaju potencijalna energija Carpyjevog klatna obino iznosi 300,
150, ili 100 [J]. Nakon putanja klatna njegova potencijalna enargija pretvara se u kinetiku.
Dio te energije utroen na lom epruvete naziva se udarna radnja loma.Udarna radnja loma
metalnih materijala se ispituje normiranim (standardiziranim) epruvetama kvadratnog ili
pravougaonog poprenog presjeka sa zatezom u obliku slova U ( oznaka KU ) ili slova V (
oznaka KV. ilavost se moe definisati kao energija koju je potrebno utroiti da bi se izazvalo
razaranje strukture materijala, odnosno da bi se ostvario lom. Ako je taj energetski iznos
manji, materijal je krtiji (vea krtost), a ako je vei, materijal je ilaviji (vea ilavost).
Na ilavost materijala utie niz faktora kao to su :
1. Temperatura ispitivanja
2. Mikrostruktura (osobito veliina zrna)
3. Oblik i dimenzije zareza
4. Dimenzije epruvete
5. Brzina udara
20. Podjela plastinih masa prema toplotnim svojstvima?
Plastine mase se mogu podijeliti u dvije velike skupine s obzirom na njohovo ponaanje na
toplini.
Termoplastine mase (termoplasti) su mase koje zagrijane do temperature postaju plastine,
tj.mekane, tako da se mogu lako oblikovati presovanjem, valjanjem, izvalaenjem i sl, a
ohlaene na sobnoj temperaturi ponovo postaju tvrde, vrste i dobijaju osobine koje su imale
prije zagrijavanje. Ovaj postupak se moe ponoviti vie puta , a da se masa hemijski ne
promijeni. U tu skupinu spadaju veinom polimerizacioni proizvodi, proizvodi na bazi
celuluoze i ivotinjskih bjelanevina i nekih polikondezata.
Termostabilne mase (duroplasti) su mase koje pri zagrijavanju na viim temperaturama prvo
omekaju, postaju plastine, zatim se stope, a pri daljnjem zagrijavanju one na izvjesnoj
temperaturi ovrsnu, postaju vrlo tvrde i ostaju stalno (stabilno) u tom stanju. Ponovnim
zagrijavanjem one se ne mogu ponovo razmekati. U tu skupinu spadaju preteno
polikondezacijski proizvodo, koji se pri tom hemijski promijene.
21. Dobra i loa svojstva plastinih masa?
Dobra svojstva plastinih masa su:
- mala gustoa oko 0,92-1,9 g/cm3,
- dobra elektrina izolacijska svojstva,
- mala toplinska vodljivost tj, dobra toplinska izolacija svojstava,
- dobra postojanost prema koroziji hemijski agresivnim sredstvima,
- ne djeluju fizoloki tetno, bez mirisa i okusa su,
- dobro se obrauju skidanjem i bez skidanja strugotine, niska cijena kotanja.
Loa svojstva plastinih masa su:
- slabo otporne prema toplini,
- veliko im je istezanje na toplini,
- mala vrstoa u veini sluajeva.

INTEGRALNI ISPIT 07.07.2015

1. Nabrojte minimalno dva elementa otkrivena u toku srednjeg i novog vijeka?

Antimon(Sb), kobalt(Co) i platina(Pt).
2. Navedi neke primjere revolucionarnih primjena materijla zasnovanih na naunim
dostignuima? Koja su svojstva materijala omoguila ovakav razvoj u njihovoj
primjeni?
Neki primjeri revolucionarnih primjena materiajla zasnovanih na naunim dostignuima su:
poluprovodnici i silicijev ip u raunaru, optika vlakna za prijenos informacija, Ti-legure i
Co-legure za implatante u ljudskom organizmu, polimeri kompoziti za gradnju sportskih
sprava i zrakoplova, polikristalni dijamant za rezne alate, tehnika keramika u plinskim
turbinama i diesel motorima i dr. A svojstva koja su omuguila bolji razvoj u njihovoj
primjeni su: specifina krutost i specifina vrstoa.
3. Koje je godine osovana eljezara u Zenici?
Osnovana je 1892.godine.
4. Nabrojte minimalno 3 fizike osobine materijala?
Gustoa, specifina toplota, termiko irenje i provodljivost, taka topljenja i elektrine i
magnetne osobine.
5. Za ta se koristi CAMPUS?
CAMPUS (Computer Aided Material Preselectio By Ubiform Standard) standardizirani
sistem za izbor polimernih materijala.
6. ta je austenit?
Austenit su gama mjeoviti kristali eljeza i ugljika (do 2,3%), a retka je povrinski centriran
kub. Stoga daje naroito rastegljive kristale. Kod svih temperatura je slabo magnetina.
Postoji samo iznad temperature linije A1 (727C), osim kod posebnih elika.
7. Koje su vrste elika ( klasa I ) po BAS EN 10020:2000?
- konstrukcioni (ugljik je obino u granicama 0,05% do 0,80%),
- alatne (Ugljik se kree obino od 0,80% do 1,35%).
8. Prema datim osobinama elika, napii odgovarajuu oznaku elika po standardu
BAS EN 10027-1:
-elici za vijke, minimalnog gornjeg napona teenja 365 N/m2, poboljani.
Dopuni
Kada jalovina koja se ubacuje u visoku pe sadri silikatnu kiselinu i aluminij oksid, u
pe se dodaju sastojci koji sadre _________________.
9. Zone u visokoj pei?
Zona redukcije, zona apsorpcije toplote, zona topljenja, zona izgaranja.

10. Kako se dijele elktro pei?

Dijele se na elektrolune pei i indukcione pei.
Zaokrui taan odgovor
11. Isprekidane linije na dijagramu odnose se na stabilni/metasabilni sistem?
12 Pri brem hlaenju ugljik ostaje kao ferit/cementit/ledeburit?
13. Za isti detalj moe se naii na nekoliko razliitih standarda, a zovu se: ___________.
14. Na linijama napii ta nedostaje na oznaenim mjestima grafika Fe-Fe3C:
1. __________________
2. __________________
3. __________________
15. Oznaavanje elika:
L 365 NB
L elici za cijevi, 365 - minimalni napon teenja u N/mm2 ili Mpa za podruje najmanje
debljine, N obino valjano, B plinska boca.
E 265 GC
E elik za mainogradnju, 265 - minimalni napon teenja u N/mm2 ili Mpa za podruje
najmanje debljine, G - ostale oznake slijede kada je potrebno sa jednom ili dvije cifre koje
slijede, C sa posebnom sposobnou za hladnu obradu.
P 265 NB
P elici za posude pod pritiskom, 265 - minimalni napon teenja u N/mm2 ili Mpa za
podruje najmanje debljine, N obino valjano, B plinska boca.
16. Ispitivanje zatezanjem?
Ispitivanje zatezanjem daje najbolji opis materijala pod optereenjem. Dobijeni podaci o
svojstvima materijala najvie se koriste za proraun i dimenzionisanje elemenata maina i
konstrukcija. Iz svojstva otpornosti materijala mogu se priblino odrediti i druga svojstva
materijala. Ovo ispitivanje se jednostavno izvodi i lako se izraunavaju temeljna svojstva.
Ispitivanje zatezanjem se zasniva na sporom zatezanju uzorka standardnog oblika i dimenzija
(epruveta) na ureaju koji se zove kidalica. Ona je opremljena dinamometrom za mjerenje sile
i pisaem koji u svakom momentu zapisuje izduenja od sile. Pomou zabiljeenih podataka
odreuje se:
- zatezna vrstoa Rm, u Mpa,
- napon teenja ReH,
- izduenje A,
- suenje Z,
- modul elastinosti E, Mpa.
Maine mogu biti sa menikim i hidraulikim pogonom. Prije ispitivanja se izvodi:
- mjerenje poetne duine L0,
- mjerenje prenika epruvete prije zatezanja.
17. Ispitivanje tvrdoe prema Vikersu i Brinelu?
Ispitivanje po Vikersu Vikersov nain ispitivanja materijala je veoma slian Brinelovom, s
tom razlikom sto se ovdje za ispitivanje ne upotrebaljava elina kuglica nego jedna
etverostrana piramida sa kvadratnom osnovom i sa dijamantskim vrhom, ije su ivice busene
pod uglom od 136 stepeni. Ovaj nain ispitivanja je jedan od najboljih jer se moe upotrijebiti
kod materijala razliite tvrdoe, kao i kod najtanjih limova. Odreivanje tvrdoe materijala
obavlja se mjerenjem veliine dijagonalnog utisnutog udubljena pomou mikroskopa, a zatim
izraunava po obrascu :

gdje je sa d oznaena dijagonala utisnutog udebljenja.

Ova metoda odlikuje se nizom preimustava: mogu se ispitivati i najtvri materijali, oteenje
povrine je minimalno, moe se odrediti tvrdoa tankih slojeva (cementirani, nitrirani,
hromirani), moe se odrediti tvrdoa pojedinih mikro-struktura koje ulaze u sastav legure.
18. Podjela plastinih masa prema toplotnim svojstvima?
Plastine mase se mogu podijeliti u dvije velike skupine s obzirom na njohovo ponaanje na
toplini.
Termoplastine mase (termoplasti) su mase koje zagrijane do temperature postaju plastine,
tj.mekane, tako da se mogu lako oblikovati presovanjem, valjanjem, izvalaenjem i sl, a
ohlaene na sobnoj temperaturi ponovo postaju tvrde, vrste i dobijaju osobine koje su imale
prije zagrijavanje. Ovaj postupak se moe ponoviti vie puta , a da se masa hemijski ne
promijeni. U tu skupinu spadaju veinom polimerizacioni proizvodi, proizvodi na bazi
celuluoze i ivotinjskih bjelanevina i nekih polikondezata.
Termostabilne mase (duroplasti) su mase koje pri zagrijavanju na viim temperaturama prvo
omekaju, postaju plastine, zatim se stope, a pri daljnjem zagrijavanju one na izvjesnoj
temperaturi ovrsnu, postaju vrlo tvrde i ostaju stalno (stabilno) u tom stanju. Ponovnim
zagrijavanjem one se ne mogu ponovo razmekati. U tu skupinu spadaju preteno
polikondezacijski proizvodo, koji se pri tom hemijski promijene.
19. Vrste korozije?
Ravnomjerna korozija, intergranularna korozija, korozija eroziju, piting (takasta ili rupiasta)
korozija.
INTEGRALNI ROK 03.02.2015

1. Proizvodi visoke pei?

Sirovo eljezo, troska i grotleni plin.
2. Izbor procesa izrade?
Za proizvodnju dijelova i profita koriste se mnogi naini prerade i obrade. Opte kategorije
postupaka prerade i obrade materijal su:
- Livenje (u kalupima za jednokratnu upotrebu i u trajnim kalupima),
- Deformacija i uobliavanje (valajnje, kovanje eksturzija, vuenje, profiliranje limova,
prakasta metalurgija i kalupovanje),
- Mainska obrada (tokarenje, borovanje, buenje, blanjanje, oblikovanje, glodanje, hemijska,
elektrina i elektrohemijska dorada i obrada visoko-energetskim snopvima),
- Zavrne operacije (honovanje, lepovanje, poliranje, bruniranje, skidanje brkova, nanoenje
slojeva i prevlaka).
3. Elektropei?
U elektrinim peima proizvodi se potrebna toplina za topljenje metala sa elektrinom
energijom i to uglavnom naizmjeninom trofaznom strujom, pri niskom naponu i velikoj
jaini. Prema nainu pretvaranja energije u toplotu elektrinu, pei se dijele na: elektro-lune i
indukcione pei.
Kod elektropei je lake voenje rafinacije elika nego u konvertorima i SM peima. Pored
toga lake je i odstranjivanje tetnih primjesa i ne metalnih ukljuaka. To su i glavni razlozi
sto se u njima proizvode uglavnom kvalitetni i plemeniti elici bilo kojeg zadanog hemijskog
sastava. Raspon kapaciteta elektrinih pei je od 3-300 t, dok su indukcione sa znatno manjim
kapacitetima. Kod proizvodnje elika u indukcionim peima, oko pei u obliku posude, nalazi
se spiralni navoj kroz koji se provodi elektrina struja. Pri tome nastaje jako elektromagnetno
polje koje inducira jaku struju u elinom uloku u pei, a ona se zatim pretvara u toplotu.
Indukcijske pei sa niskom frekvencijom imaju eljezno jezgro, a sa srednjom i visokom
frekvencijom su bez jezgra. Vee indukcijske pei imaju kapacitet sa 10 t. Prednosti ovog
procesa su u homogenosti hemijskog sastava i malom odgaranju elemenata.
4. Tehnika keramika?
Tehnika keramika su nemetalni materijali proizvedeni u obliku finog praha pomijeanog sa
vezivom koji se zatim oblikuje razliitim postupcima i nakraju sintetiziraju pri visokim
temperaturama. U odnosu prema metalnim materijalima, tehnika keramika ima sljedee
prednosti: viu tvrdou, viu zateznu i savojnu vrstou naroito pri povienim
temperaturama, vii modul eleastinosti, bolja izolacijska svojstva dugoronija i sigurnija
nabavka sirovina.
5. Podjela plastinih masa prema topljivosti?
Plastine mase se mogu podijeliti u dvije velike skupine s obzirom na njohovo ponaanje na
toplini.
Termoplastine mase (termoplasti) su mase koje zagrijane do temperature postaju plastine,
tj.mekane, tako da se mogu lako oblikovati presovanjem, valjanjem, izvalaenjem i sl, a
ohlaene na sobnoj temperaturi ponovo postaju tvrde, vrste i dobijaju osobine koje su imale
prije zagrijavanje. Ovaj postupak se moe ponoviti vie puta , a da se masa hemijski ne
promijeni. U tu skupinu spadaju veinom polimerizacioni proizvodi, proizvodi na bazi
celuluoze i ivotinjskih bjelanevina i nekih polikondezata.
Termostabilne mase (duroplasti) su mase koje pri zagrijavanju na viim temperaturama prvo
omekaju, postaju plastine, zatim se stope, a pri daljnjem zagrijavanju one na izvjesnoj
temperaturi ovrsnu, postaju vrlo tvrde i ostaju stalno (stabilno) u tom stanju. Ponovnim
zagrijavanjem one se ne mogu ponovo razmekati. U tu skupinu spadaju preteno
polikondezacijski proizvodo, koji se pri tom hemijski promijene.
6. Likvidus linija linija iznad koje je legura u tenom stanju.
Solidus linija Granica ispod koje je legura u potpunosti u vrstom stanju.
7. Fe-Fe3C dijagram odrediti sta fali?
8. Od koliko do koliko proces gvoa traje u pe?
Traje od 3 do 4h, na temperaturi od 800-1200C
9. Koji su razlozi stagnacije u potronji osnovnih metalnih materijala?
- porasla je motivacija za tednjom materijala dobivenih iz neobnovljivih sirovina,
- dolo je do zasienja industrijskih proizvoda,
- tehniki razvoj je omoguio lake i sigurnije konstrukcije-materijle vie nosivosti,
pouzdanije metode prorauna, bolje metode kontrole i sl,
- u primjeni raste udiopolimera i njihovih kompozita te ostalih novih materijala,
- povean je udio recikliranih materijala, to smanjuje dio potrebe za primarnom
proizvodnjom materijala.
10.Odrediti po BAS EN:
S 355 J0
S konstrukcioni elik, 355 minimalni napon teenja u N/mm2 ili Mpa za podruje
najmanje debljine, JO udarana energija u J (27J) na 0C
S 355 JR
S konstrukcioni elik, 355 minimalni napon teenja u N/mm2 ili Mpa za podruje
najmanje debljine, JR ilavost, energija udara u J na 20C.
11. Kako se dijeli elik?
Dosadanja uobiajena podjela elika je na: konstrukcione i alatne. A raniji naini podjela
vrsta elika su: podjela elika prema nainu proizvodnje, podjela elika prema nainu
dezoksidacije, podjela elika prema hemijskom sastavu, podjela elika prema kvalitetu,
podjela elika prema mikrostrukturi, podjela elika prema nainu prerade, podjela elika
prema obliku proizvoda, podejla elika prema termikoj obradljivosti.
12. Kako se dijele ostali legirani elici?
Podijeljeni su u dvije vrste elika i to:
- legirani kvalitetni elici su elici za koje postoje zahtjevi npr. za ilavost i kontrolirano
oblikovanje zrna,
- legirani posebni elici u koje ubrajamo: elike za mainogradnju, elike za kotrljajue
leajeve, alatne elike, brzorezne elike itd.
13. Definicija elika prema BAS EN?
Prema definiciji meunarodnog standarda ISO 4948/1 usaglaenoj i sa standardima
Euronorm 1 i 20, kao i BAS 10.020, vai definicija:
elik je materijal koji sadri eljeza vie nego bilo kojeg drugog pojedinanog elementa sa
sadrajem ugljika, openito, manjim od 2% i uz sadraj drugih elemenata. Jedan broj elika sa
kromom moe da sadri vie od 2% ugljenika, mada je 2% uobiajena granica razdvajanja
izmeu elika i livenog gvoa.
14. Periodi proizvoda elika u SM peima?
- popravak pei (nakon izljeva svake taline),
- ulaganje i topljenje,
- oksidacija,
- dezoksidacija i legiranje,
- izljev i livenje.
15. Ispitivanje zatezanjem?
Ispitivanje zatezanjem daje najbolji opis materijala pod optereenjem. Dobijeni podaci o
svojstvima materijala najvie se koriste za proraun i dimenzionisanje elemenata maina i
konstrukcija. Iz svojstva otpornosti materijala mogu se priblino odrediti i druga svojstva
materijala. Ovo ispitivanje se jednostavno izvodi i lako se izraunavaju temeljna svojstva.
Ispitivanje zatezanjem se zasniva na sporom zatezanju uzorka standardnog oblika i dimenzija
(epruveta) na ureaju koji se zove kidalica. Ona je opremljena dinamometrom za mjerenje sile
i pisaem koji u svakom momentu zapisuje izduenja od sile. Pomou zabiljeenih podataka
odreuje se:
- zatezna vrstoa Rm, u Mpa,
- napon teenja ReH,
- izduenje A,
- suenje Z,
- modul elastinosti E, Mpa.
Maine mogu biti sa menikim i hidraulikim pogonom. Prije ispitivanja se izvodi:
- mjerenje poetne duine L0,
- mjerenje prenika epruvete prije zatezanja.
16. Dijagram metastabilan/stabilan?
17. Kod SM pei obloga je magnezitna/dolmitna/bazina?
Ako sirovina sadri dosta fosfora, obloga je magnezitna ili dolmitna(bazina) i omoguava
uklanjanje fosfora-
18. U visokoj pei se dobija: - koks, elik, gvoe, troska
19. ta je ferit?
Ferit su kristali mjeanci -Fe sa ugljikom do0,02%C. Kristalizira u volumenski centriranom
kubu pa ine razmjerno rasteljivu (do 50%) i mekanu strukturu (<80HB). Kontrakcija iznosi
80%.
20. Poznato je da se eljezo javlja u 3 alotropske modifikacije kao:
- nisko temeperaturna faza alfa
- srednje temperaturna faza gama
- visoko temperaturna faza delta
21. Uobiajeni naziv za volumenski centrirano kubno alfa-eljezo je ferit.
Povrinski centrirana kubna gama-faza zove se austenit.
22. Neke dosadanje podjele elika su na: konstrukcione i alatne.
23.Reakcija
Hemijski sastav
proizvodnja i struktura osobine Termika obrada
24. Nabrojati najmanje 5 mehanikih osobina?
vrstoa, tvrdoa, napon teenja, elastinost, napon na granici proporcionalnosti i puzanje,
ilavost, dinamika izdrljivost.
S 235 J2
S konstrukcioni elik
235 - najmanji napon teenja (Re) u MPa za podruje najmanje debljine
J2 dodatna ozanak
2 tvrdoa i energija na 0C
25. Glavna podjela ugljinih elika prema sadraju ugljika:
- niskougljini 0,05 0.25%
- srednjeugljini 0,25 0,60%
- visokougljini 0,60 1,70%
INTEGRALNI ROK 17.02.2015

1. Obiljeja deformacija unutar nauke o materijalima?

To su: interdisciplinarnost i timski rad, veliki broj istraivaa, najsavremenija oprema, velika
novana ulaganja.
2. Podjela crnih metala?
Crni metali se mogu podijeliti na: feromagnetne, teko topljive metale, uranove metale
(aktinoide), rijetko zemni (lantanoide) i alkalne metale.
3. Rijteko zemni metali ili lantanoidi ili lantanidi.
4. Da li teko topljivi metali imaju veu ili manju temperaturu topljenja od eljeza?
Teko topljivi metali imaju veu temperaturu topljenja iznad eljeza.
5. Najvanija nalazita elika u prahistoriji BiH?
Glasinca (pljosnata vrst grobova-tumulusi), Donja Dolina kod Bosanske Gradike (sojenice),
zatim elini predemti su naeni i u blizini Bihaa, ljubije i Sanskog Mosta, a njihova starost
se procjenjuej na 2600g.
6. Solidus linija?
Granica ispod koje je legura u potpunosti u vrstom stanju
7. Dijagram stanja Fe3C ( rastop + primarni cementit)?
8. Faze metastabilnog sistema?
1. teno (rastop ili talina),
2. Delta eljezo,
3. Austenit (gama vrsti rastvor),
4. Cementit
-Fe3C' (iz rastopa) linija CD
-Fe3C'' (iz austenita) linija ES
-Fe3C''' (iz ferita) linija PQ
5. Ferit (alfa-vrsti rastvor).
9. Cementit?
Fe3C su kristali eljeznog karbida. To je hemijski spoj s kompliciranom rombskom
reetkom to praktino znai tvrde i krhke kristale (nedostatak kliznih ravnina). Tvrdoa je
800 HB. Pri normalnoj temperaturi je feromagnetian. vrstoa mu se ne moe odrediti jer
praktiki ne postoje elici od samog cementita.
10. Elektropei?
U elektrinim peima proizvodi se potrebna toplina za topljenje metala sa elektrinom
energijom i to uglavnom naizmjeninom trofaznom strujom, pri niskom naponu i velikoj
jaini. Prema nainu pretvaranja energije u toplotu elektrinu, pei se dijele na: elektro-lune i
indukcione pei.
Kod elektropei je lake voenje rafinacije elika nego u konvertorima i SM peima. Pored
toga lake je i odstranjivanje tetnih primjesa i ne metalnih ukljuaka. To su i glavni razlozi
sto se u njima proizvode uglavnom kvalitetni i plemeniti elici bilo kojeg zadanog hemijskog
sastava. Raspon kapaciteta elektrinih pei je od 3-300 t, dok su indukcione sa znatno manjim
kapacitetima. Kod proizvodnje elika u indukcionim peima, oko pei u obliku posude, nalazi
se spiralni navoj kroz koji se provodi elektrina struja. Pri tome nastaje jako elektromagnetno
polje koje inducira jaku struju u elinom uloku u pei, a ona se zatim pretvara u toplotu.
Indukcijske pei sa niskom frekvencijom imaju eljezno jezgro, a sa srednjom i visokom
frekvencijom su bez jezgra. Vee indukcijske pei imaju kapacitet sa 10 t. Prednosti ovog
procesa su u homogenosti hemijskog sastava i malom odgaranju elemenata.
11. Ispitivanje zatezanjem?
Ispitivanje zatezanjem daje najbolji opis materijala pod optereenjem. Dobijeni podaci o
svojstvima materijala najvie se koriste za proraun i dimenzionisanje elemenata maina i
konstrukcija. Iz svojstva otpornosti materijala mogu se priblino odrediti i druga svojstva
materijala. Ovo ispitivanje se jednostavno izvodi i lako se izraunavaju temeljna svojstva.
Ispitivanje zatezanjem se zasniva na sporom zatezanju uzorka standardnog oblika i dimenzija
(epruveta) na ureaju koji se zove kidalica. Ona je opremljena dinamometrom za mjerenje sile
i pisaem koji u svakom momentu zapisuje izduenja od sile. Pomou zabiljeenih podataka
odreuje se:
- zatezna vrstoa Rm, u Mpa,
- napon teenja ReH,
- izduenje A,
- suenje Z,
- modul elastinosti E, Mpa.
Maine mogu biti sa menikim i hidraulikim pogonom. Prije ispitivanja se izvodi:
- mjerenje poetne duine L0,
- mjerenje prenika epruvete prije zatezanja.
12. Plastine mase?
Termin plastika pokriva jednu veoma iroku grupu polimernih materijala, otkrivanje jo nije
zavreno i ije se osobine usavravaju dodavanjem vlakana, kratkih, dugih, usmjerenih,
platna, stakla, ugljika itd, dovodei tako do pojave kompozita. Plastine mase su materijali iji
su bitni sastojci izgraeni od makromolekularnih organskih spojeva koji nastaju sisntetski ili
pretvorbom prirodnih proizvoda. Plastine mase nisu vie obina zamjena za prirodne
proizvode, ve konstruktivni materijali u elektrotehnici, mainstvu itd. Plastine mase imaju
niz svojstava koja klasini materijali npr, metali nemaju. Svojstva materijala mogu biti:
a) unutranja svojstva koja se openito odreuju tanim, ponovljivim mjerenjima,
b) proizvodna svojstva ili osobine koje predstavljaju kombinaciju nekih unutranjih svojstava
koja ak odreuju i sposobnost i uinak proizvodnje.
13. Vrste korozije?
Ravnomjerna korozija, intergranularna korozija, korozija eroziju, piting (takasta ili rupiasta)
korozija.
14. Objasni oznake?
L 365 NB
L elici za cijevi, 365 - minimalni napon teenja u N/mm2 ili Mpa za podruje najmanje
debljine, N obino valjano, B plinska boca.
E 265 GC
E elik za mainogradnju, 265 - minimalni napon teenja u N/mm2 ili Mpa za podruje
najmanje debljine, G - ostale oznake slijede kada je potrebno sa jednom ili dvije cifre koje
slijede, C sa posebnom sposobnou za hladnu obradu.
P 265 NB
P elici za posude pod pritiskom, 265 - minimalni napon teenja u N/mm2 ili Mpa za
podruje najmanje debljine, N obino valjano, B plinska boca.
15. Skarenica ISO?
ISO International Standard Organisation .
16. Definicija i klasifikacije vrsta elika prema standardu BAS EN 10020:2000?
elik je materijal koji sadri elejza vie nego bilo kojeg drugog pojedinanog elementa, sa
sadrajem ugljenika, openito, manjim od 2% i uz sadraj drugih elemenata. Jedan broj elika
sa kromom moe da sadri vie od 2% ugljenika, mada je 2% uobiajena granica razdvajanja
izmeu elika i livenog gvoa.
Neke dosadanje uobiajene podjele elika su na:
- konstrukcioni (ugljik je obino u granicama 0,05% do 0,80%),
- alatne (Ugljik se kree obino od 0,80% do 1,35%).
Unutar ove dvije velike grupe date su i podjele s obzirom, na udio legirajuih elemenata na:
- ugljine ili nelegirane elike (nemaju druge legirajue elemente u koliinama koje bitno
utjeu na osobine),
- niskolegirane (sa dodatkom do 5% legirajuih elemenata),
- visokolegirane (sa dodatkom vie od 5% legirajuih elemenata pojedinano, ili ukupno).
17. Vrste nelegiranih elika i osobine?
Dijele se na dvije vrste:
1) Nelegirani kvalitetni elici su vrsta elika kojih su, openito, utvrena svojstva poput npr,
ilavosti, veliine zrna i sposobnosti oblikovanja. To su drugaiji elici od nelegiranih
posebnih elika. Definicija ovih elika za potrebe elektrotehnike je: Nelegirani kvalitetni
elici sus elici sa posebnim zahtjevima za maksimalne vrijednosti specifinog ukupnog
gubitka, polarizacije ili propustljivosti.
2) Nelegirani posebni elici imaju vii stupanj istoe od kvalitetnih elika posebice u
pogledu nemetalnih ukljuaka. U veini sluajeva namijenjeni su za poboljanje ili
otvrdnjavanje povrine te ih obiljeava stalnost ponaanja pri toplinskoj obradi. Ovi elici su
u veini sluajeva namijenjeni za kaljanje i otvrdnjavanje povrine.
18. ta se proizvodi u visokoj pei?
Sirovo eljezo, troska i grotleni plin.
19. Kako se dobija elektrina energija u indukcionoj pei?
Oko pei u obliku posude, nalazi se spiralni navoj kroz koji se provodi elektrina struja. Pri
tome nastaje jako elektromagnetno polje koje inducira jaku struju u elektrinom uloku u
pei, a ona se zatim pretvara u toplotnu.
20. Periodi proizvodnje u SM peima?
- popravak pei (nakon izljeva svake taline),
- ulaganje i topljenje,
- oksidacija,
- dezoksidacija i legiranje,
- izljev i livenje.
21. Mannesman temperatura u C?
Mannesmann je na osnovu rezultata mnogobrojnih eksperimenata, 1879.godine konstruisao
dijagram, koji se smatra preteom dijagrama stanja Fe-C. Poto u to vrijeme nije bilo mogue
tano mjeriti temperaturu fiziki, temperature su date opisano kao npr., svijetlo uta isl.
22. Ispitvanje po Brinelu i Vikersu?
Ispitivanje po Vikersu Vikersov nain ispitivanja materijala je veoma slian Brinelovom, s
tom razlikom sto se ovdje za ispitivanje ne upotrebaljava elina kuglica nego jedna
etverostrana piramida sa kvadratnom osnovom i sa dijamantskim vrhom, ije su ivice busene
pod uglom od 136 stepeni. Ovaj nain ispitivanja je jedan od najboljih jer se moe upotrijebiti
kod materijala razliite tvrdoe, kao i kod najtanjih limova. Odreivanje tvrdoe materijala
obavlja se mjerenjem veliine dijagonalnog utisnutog udubljena pomou mikroskopa, a zatim
izraunava po obrascu :

gdje je sa d oznaena dijagonala utisnutog udebljenja.

Ova metoda odlikuje se nizom preimustava: mogu se ispitivati i najtvri materijali, oteenje
povrine je minimalno, moe se odrediti tvrdoa tankih slojeva (cementirani, nitrirani,
hromirani), moe se odrediti tvrdoa pojedinih mikro-struktura koje ulaze u sastav legure.
23. Objasnit S 355 K2 G2?
S konstrukcioni elik, 356 - minimalni napon teenja u N/mm2 ili Mpa za podruje
najmanje debljine, K2 energija udra u J na 20C, G2 dodatna oznaka, ispunjava se po
uslovima proizvoaa.
 INTEGRALNI ROK 23.06.2015

1. Agregati za proizvodnju elika?

- elektropei (elektro-lune i indukcione pei),
- konvektori (Basemerov i Tomasov),
- SM (Simens Martinove) pei.
2. Ispitivanje zatezanjem?
Ispitivanje zatezanjem daje najbolji opis materijala pod optereenjem. Dobijeni podaci o
svojstvima materijala najvie se koriste za proraun i dimenzionisanje elemenata maina i
konstrukcija. Iz svojstva otpornosti materijala mogu se priblino odrediti i druga svojstva
materijala. Ovo ispitivanje se jednostavno izvodi i lako se izraunavaju temeljna svojstva.
Ispitivanje zatezanjem se zasniva na sporom zatezanju uzorka standardnog oblika i dimenzija
(epruveta) na ureaju koji se zove kidalica. Ona je opremljena dinamometrom za mjerenje sile
i pisaem koji u svakom momentu zapisuje izduenja od sile. Pomou zabiljeenih podataka
odreuje se:
- zatezna vrstoa Rm, u Mpa,
- napon teenja ReH,
- izduenje A,
- suenje Z,
- modul elastinosti E, Mpa.
Maine mogu biti sa menikim i hidraulikim pogonom. Prije ispitivanja se izvodi:
- mjerenje poetne duine L0,
- mjerenje prenika epruvete prije zatezanja.
3. Ispitivanje ilavosti?
Ispitivanje ilavosti materijala vri se udarnim optereenjem. Epruveta odreenog oblika i
dimenzija lomi se jednim udarcem. Pri udaru epruveta je izloena savijanju. Cilj ispitivanja je
da se odredi sklonost materijala ka poveanju krtosti u toku eksploatacije. Ispitivanje udarne
radnje loma zarezane epruvete po Charpyju je jedno od najstarijih mehanikih metoda
ispitivanja materijala u eksploatacionim uslovima, a slui za utvrivanje njegove
otpornostiprema krtom lomu. Na Charpyjevu klatnu ispituje se jednim udarcem s brzinom
obino 5 do 5,5 m/s zarezane epruvete (s U-zarezom ili V-zarezom).
Pri ispitivanju epruveta se postavlja centrino na oslonac sa razmakom od 40 [mm],a klatno
slobodnim padom udara tano u njezinu sredinu sa suprotne strane od zareza i lomi je jednim
udarcem. U poetnom poloaju potencijalna energija Carpyjevog klatna obino iznosi 300,
150, ili 100 [J]. Nakon putanja klatna njegova potencijalna enargija pretvara se u kinetiku.
Dio te energije utroen na lom epruvete naziva se udarna radnja loma.Udarna radnja loma
metalnih materijala se ispituje normiranim (standardiziranim) epruvetama kvadratnog ili
pravougaonog poprenog presjeka sa zatezom u obliku slova U ( oznaka KU ) ili slova V (
oznaka KV. ilavost se moe definisati kao energija koju je potrebno utroiti da bi se izazvalo
razaranje strukture materijala, odnosno da bi se ostvario lom. Ako je taj energetski iznos
manji, materijal je krtiji (vea krtost), a ako je vei, materijal je ilaviji (vea ilavost).
Na ilavost materijala utie niz faktora kao to su :
1. Temperatura ispitivanja,
2. Mikrostruktura (osobito veliina zrna),
3. Oblik i dimenzije zareza,
4. Dimenzije epruvete,
5. Brzina udara.
4. Podjela plastinih masa prema toplotnim svojstvima?
Plastine mase se mogu podijeliti u dvije velike skupine s obzirom na njohovo ponaanje na
toplini.
Termoplastine mase (termoplasti) su mase koje zagrijane do temperature postaju plastine,
tj.mekane, tako da se mogu lako oblikovati presovanjem, valjanjem, izvalaenjem i sl, a
ohlaene na sobnoj temperaturi ponovo postaju tvrde, vrste i dobijaju osobine koje su imale
prije zagrijavanje. Ovaj postupak se moe ponoviti vie puta , a da se masa hemijski ne
promijeni. U tu skupinu spadaju veinom polimerizacioni proizvodi, proizvodi na bazi
celuluoze i ivotinjskih bjelanevina i nekih polikondezata.
Termostabilne mase (duroplasti) su mase koje pri zagrijavanju na viim temperaturama prvo
omekaju, postaju plastine, zatim se stope, a pri daljnjem zagrijavanju one na izvjesnoj
temperaturi ovrsnu, postaju vrlo tvrde i ostaju stalno (stabilno) u tom stanju. Ponovnim
zagrijavanjem one se ne mogu ponovo razmekati. U tu skupinu spadaju preteno
polikondezacijski proizvodo, koji se pri tom hemijski promijene.
5. Dobra i loa svojstva plastinih masa?
Dobra svojstva plastinih masa su:
- mala gustoa oko 0,92-1,9 g/cm3,
- dobra elektrina izolacijska svojstva,
- mala toplinska vodljivost tj, dobra toplinska izolacija svojstava,
- dobra postojanost prema koroziji hemijski agresivnim sredstvima,
- ne djeluju fizoloki tetno, bez mirisa i okusa su,
- dobro se obrauju skidanjem i bez skidanja strugotine, niska cijena kotanja.
Loa svojstva plastinih masa su:
- slabo otporne prema toplini,
- veliko im je istezanje na toplini,
- mala vrstoa u veini sluajeva.
6. Historijski pregled elika?
Poeci upotrebe kobanog eljeza su oko 1500 gon+dina p.ne. Sigurno da su se u to vrijeme
istovremeno ptroizvodili u raznim krajevima bakar, bronza i eljezo. Kod nas postoje vidni
dokazi o nalazitima kao to su: Glasinca (pljosnata vrst grobova-tumulusi), Donja Dolina kod
Bosanske Gradike (sojenice), zatim elini predemti su naeni i u blizini Bihaa, ljubije i
Sanskog Mosta, a njihova starost se procjenjuej na 2600g. Poznate kovanice su bile u
Novom eheru (blizu epa) i Varcar Vakuf (blizu Jajca).
Pretpostavlja se da su prve visoke pei izgraene u Njemakoj oko 1350 godine. Prva visoka
pe u BiH podignuta je u Vareu 1891.g. Bila je visoka 12,4 m, a njen kapacitet je 9t na dan.
7. Izbor procesa izrade?
Za proizvodnju dijelova i profita koriste se mnogi naini prerade i obrade. Opte kategorije
postupaka prerade i obrade materijal su:
- Livenje (u kalupima za jednokratnu upotrebu i u trajnim kalupima),
- Deformacija i uobliavanje (valajnje, kovanje eksturzija, vuenje, profiliranje limova,
prakasta metalurgija i kalupovanje),
- Mainska obrada (tokarenje, borovanje, buenje, blanjanje, oblikovanje, glodanje, hemijska,
elektrina i elektrohemijska dorada i obrada visoko-energetskim snopvima),
- Zavrne operacije (honovanje, lepovanje, poliranje, bruniranje, skidanje brkova, nanoenje
slojeva i prevlaka).
8. Ferit?
Ferit su kristali mjeanci -Fe sa ugljikom do0,02%C. Kristalizira u volumenski centriranom
kubu pa ine razmjerno rasteljivu (do 50%) i mekanu strukturu (<80HB). Kontrakcija iznosi
80%.
9. Navedi uobiajene nazive za:
a) Volumensko centrirano kubno alfa eljezo je ferit.
b) Povrinski centriranu kubnu gama fazu je austenit.
10. Obiljeja unutar nauke o materijalima?
To su: interdisciplinarnost i timski rad, veliki broj istraivaa, najsavremenija oprema, velika
novana ulaganja.
11. Aktinoidni koncept predstavlja?
Ameriki fiziar Glenn Theodore Seaborg predstavio je 1944 god., svoj aktinoidni koncept
koji je predvia da e etrnaest aktinida, od kojih je ve bilo poznato jedanaest transurana,
formirati skupinu prelaznih elemenata poput lantanida.
12. Dijelovi visoke pei?
- drijelo,
- jama, trup ili aht,
- trbuh,
- sedlo, duvnice,
- gnijezdo (ispust troske, ispust sirovog gvoa).
13. Podjela indukcionih pei?
Indukcione pei se dijele na: visokofrekventne(Kjellin) i niskofrekventne.
14. Polimerni materijali koliko ih ima danas?
Ima ih etiri: duroplasti, termoplasti, elasti i fluidoplasti.
15. Obojeni metali?
Imaju karakteristinu crvenu, utu ili bijelu boju, odlikuju se malom tvrdoom, visokom
plastinou, niskom temperaturom topljenja i odsustvom polimorfije. Obojeni metali se
mogu podijeliti na: lake metale, plemenite metale i lako topljive metale.
Plemeniti metali prvi materijali poznati ovjeku, otporni su na koroziju i oksidaciju u
vlanom vazduhu, veina ih je dragocjena, esto zbog svoje rijetkosti u Zemljinoj kori.
Plemenitim metalima se smatraju: rutenijum(Ru), rodijum(Rd), srebro(Ag), osmijum(Os),
platina(Pt) i zlato(Au).
Laki metali su berilijum(Be), magnezijum(Mg), aluminijum(Al) i titan(Ti). Odlikuju se
malom gustoom tj.tvrdoom. Magnezijum je najlaki tehniki metal, upotrebljava se kao
konstrukcioni materijal zbog niskih mehanikih osobina. Uz magnezijum, aluminijum je
takoe pogodan metal za izradu saobraajnih sredstava- brodovi, elj.saobraajnice itd.
Lako topljivi metali su cink(Zn), olovo(Pb), kalaj(Sn), bizmut(Bi) itd. Oni predstavljaju
veoma znaajne metale s obzirom na njihovu izuzetno dobru otpornost prema koroziji.
16. Kristalna reetka?
U kristalnoj reetki kristala mjeanaca atomi jednog elementa mogu se zamijeniti atomima
drugog elementa, a da se pri tome kristalna reetka ne mijenja. U nekim sluajevima zamjena
atoma u kristalnoj reetki moe se vriti samo unutar odreene granice tj, samo odreeni broj
atoma jednog metalnog elementa moe se zamjeniti atomimam drugogo metalnog elementa.
U tom sluaju radi se o kristalima mjeancima s podruja ograniene rastvorljivosti. Ako se
meutim, bilo koji brooj atoma jednog elementa moe u kristalnoj reetki zamijeniti atomima
drugogo metalnog elementa, radi se o neprekidnom nizu kristala mjeanaca. Ovaj sluaj javlja
se npr, kod legura srebra i zlata, a kristali mjeanci sa podrujem ograniene topljivosti
susreu se npr, kod legura bakra i srebra.
17. Pirit FeS2 ta predstavlja?
Kristalizira u lijepim, svjetlim kao zlato uzim kockama. Koristi se za proizvodnju eljeza
samo ukoliko za to postoji velika potrebam a zbog velike koliine sumpora. On je polazna
sirovina za dobijanje sumporne kiseline.
18. Dijagram FeC (A.A Zhukova)?
Objavljen je 1992 god. Ovaj dijagram prikazuje teorije grafitizacije legura eljeza. On takoe
daje objanjenje grafitizacije cementita, te formiranje i objanjenje konstante grafitizacije.
Dijagram Zhukova takoe, omoguava ocjenu izmeu hemijskog sastava, mikrostrukture i
mehanikih osobina livenog gvoa, ime prestaje stogodinja praksa prouavanja dijagrama
stanja kao geografije.
19. Ledeburit ledeburit I 48% austenit + 52% Fe3C
ledeburit II 48% perlit + 52% Fe3C
20. U legurama Fe-C, rastop se lahko pothladi na 6C i formira se bijelo liveno gvoe.
21. Za ta slui grotleni plin?
To je visokopeni plin koji izlazi iz visoke pei oslobaa se praine i slui za pogon ureaja
za predgrijavanje vjetra, za pogon puhaljki i pumpi te ureaja za osvjetljenje, za ienje plina
kao i za transport.
22. CES metoda?
Svojstava materijala, proizvodni procesi i konstrukcijski parametri.
23.Razlika izmeu stabilnog i metastabilnog sistema?