UNIVERZITETUTUZLI

FAKULTETELEKTROTEHNIKE

STUDIJSKIPROGRAMDRUGOGCIKLUSASTUDIJA
FAKULTETAELEKTROTEHNIKE

Elektrotehnikairaunarstvo

Tuzla,april2016.

1. Nazivstudijskogprogramainainnjegovogizvoenja

Naziv studijskog programa drugog ciklusa studija Fakulteta elektrotehnike je Elektrotehnika i

raunarstvo.

Studijseizvodikaoredovnistudij.

2. Nosilaciizvoastudija

NosilaciizvoastudijajeFakultetelektrotehnikeUniverzitetauTuzli.

3. TrajanjestudijaiukupanbrojECTSbodova

Predvieno trajanje drugog ciklusa studija Fakulteta elektrotehnike je 2 semestra (1 akademska godina).
Pozavretkustudijastudentostvarujeukupno60ECTSbodova.
II ciklus studija student zavrava izradom i odbranom zavrnog rada u skladu sa odredbama Statuta
Univerziteta,odnosnoPravilastudiranjaIIciklusastudijanaUniverzitetuuTuzli.

4. Uslovizaupisnastudijskiprogram

Na II ciklus studija moe se upisati kandidat koji je zavrio dodiplomski ili I ciklus studija na Fakultetu
elektrotehnike Univerziteta u Tuzli ili na nekom od istih ili srodnih fakulteta elektrotehnike i/ili
raunarstvanadrugimUniverzitetima.
Kandidat moe upisati II ciklus studija samo pod uslovom da je u toku dodiplomskog ili I cilusa studija
stekaonajmanje240ECTSbodova.
Odluku o upisu kandidata koji su okonalidodiplomskistudijkojinijebiozasnovan naECTSbodovnom
sistemudonosiNaunonastavnovijeeFakulteta.

5. StruniiakademskinazivistepenkojisestiezavretkomstudijaIIciklusa

Zavretkom studija drugog ciklusa studijskog programa Elektrotehnika i raunarstvo Fakulteta

elektrotehnike stie se akademsko zvanje
magistar elektrotehnike, uskladusaPravilnikomokoritenju
akademskih titula i sticanju naunih i strunih zvanja na visokokolskim ustanovama u Tuzlanskom
kantonu,kojegdonosiministarobrazovanja,nauke,kultureisportaTuzlanskogkantona.

6. Kompetencijekojesestiukvalifikacijom(diplomom)

Magistri elektrotehnike, u skladu sa upisanim usmjerenjem II ciklusa studija, imaju u oblasti

elektroenergetskih mrea i sistema, sistema konverzije energije, automatike i robotike, raunarstva i
informatiketetelekomunikacija,sljedeekompetencije:

Poznavanje i razumijevanje matematikih modela, teorijskih i naunih naela potrebnih za rjeavanje

sloenihproblema,ukljuujuiirazvojnovihtehnologija.

Sposobnost primjene steenog znanja i razumijevanja oblikovanja inenjerskih modela, sistema i

procesa,teprimjenainovativnihmetodazapostavljanjeirjeavanjeproblema.

Sposobnost primjene steenih znanja u rjeavanju novih problema u multidisciplinarnom okruenju,

kreativnosturazvojunovihoriginalnihidejaimetoda.

2
 Sposobnost osmiljavanja, analize, modeliranja i eksperimentalnih istraivanja, te sposobnost kritikog
vrednovanja rezultata, podataka i informacija, istraivanja primjene novih razvojnih tehnologija i
donoenjezakljuaka.

Sposobnost povezivanja znanja razliitih podruja, detaljno poznavanje primijenjenihtehnikaimetoda,

njihovoogranienjeiuticajnadrutvo.

Sposobnost samostalnog i timskog rada, voenje multidisciplinarnih timova, sposobnost razliitog

oblika komuniciranja sa saradnicima i inenjerskom zajednicom, sposobnost koritenja metodaposlovne
prakseivoenjasloenihprojekata,teprepoznavanjepotrebeispremnostzacjeloivotnouenje.

7. UsmjerenjauokviruStudijskogprograma

IIciklusstudijaseorganiziraizsljedeihusmjerenja:

1.Elektroenergetskemreeisistemi
2.Sistemikonverzijeenergije
3.Automatikairobotika
4.Raunarstvoiinformatika
5.Telekomunikacije

Ciljevi izuavanja studijskog programa su navedeni u nastavnom programu za svaki predmet u okviru
navedenihusmjerenja.

8. Organizacijastudija

Studijski program Elektrotehnika i raunarstvodefiniranainnakojiseECTSbodovimoguostvarivati

sa ciljem sticanja 60 ECTS bodova potrebnihzazavretakdrugogciklusastudija,uskladusaZakonomo
visokomobrazovanjuTuzlanskogkantonaiStatutomUniverzitetauTuzli.

Da bi student okonao studij potrebno je da ostvari ukupno 60 ECTS bodova. Student ECTS bodove
moeostvariti:
izzavrnograda,
izobaveznihpredmeta,
izizbornihpredmetai
prihvatanjemnaunogradazaobjavljivanje.

Student ostvaruje ECTS bodove dobijanjem prolazne ocjene iz predmeta u skladu sa Statutom i optim
aktimaUniverziteta.

Zavrniradjeobavezanivrednujesesa24ECTSbodova.

U skladu sa usmjerenjem na koje je upisan, student dobija listu obaveznihpredmetaizkojihjeobavezan

ostvaritiECTSbodovedokrajastudija.

Kao izborni predmet, student moe birati predmet iz oblasti Biomedicinski inenjering ili obavezni
predmet drugog usmjerenja koji ideutekuemsemestru,poduslovomdaimaispunjenepreduslovezataj
predmetidanedolazidokolizijeusedminomrasporedunastave.

ECTS bodovi predvieni za izborne predmete se mogu ostvariti i objavljivanjem najmanje jednog rada
kao autor ili koautor u publikaciji koja se nalazi na listi relevantnih baza podataka Akademije nauka i

3
 umjetnosti BiH. Student rad obavezno objavljuje pod afilijacijom Univerziteta u Tuzli i Fakulteta
elektrotehnike. Rad u skladu sa ovom odredbom je i rad koji je prihvaen za objavljivanje. Po ovom
kriterijustudentmoeostvariti12ECTSbodova.

Osim predmeta studijskog programa drugog ciklusa studija Elektrotehnika i raunarstvo Fakulteta
elektrotehnike Univerziteta u Tuzli, studentu e se priznati i ECTS bodovi ostvareni uokvirumobilnosti
studenata, prema odgovarajuem ugovoru kojim se definie program mobilnosti studenta potpisanog
izmeu Fakulteta elektrotehnike odnosno Univerziteta u Tuzli, kao matine institucije, i institucije
domaina,uskladusaPravilnikomomeunarodnojmobilnosti.

Za predmete Studijskog programa definirani su preduslovi koje student mora da ispuni kako bi mogao
pristupiti nastavi iz predmeta. Preduslovi za predmet definiraju se kao lista predmeta iz kojih student
mora imati ostvarene ECTS bodove prije pristupanja nastavi iz tog predmeta. Student moe pristupiti
nastavi na predmetu za koji nema ispunjene preduslove samo uz pismeno doputenje predmetnog
nastavnika. Ovo doputenje predmetni nastavnik daje na osnovu njegove procjene da je student stekao
dovoljno predznanja za uspjeno praenje nastave. Ukoliko u Studijskom programu nisu definirani
preduslovizanekipredmet,tajpredmetstudentmoesluatibezuslovno.

9. UslovizaupisunarednisemestarstudijaStudijskogprograma

Student upisuje II semestar nakon odsluanih predmeta u I semestru, to ovjerava predmetni nastavnik
svojimpotpisomuindeksu.

10. Zavrniradinainzavretkastudija

Drugiciklusstudijasezavravaizradomiodbranomzavrnograda,kojisevrednujesa24ECTSbodova.

Postupak prijave, izrade i odbrane zavrnog rada regulisan je Pravilnikom o zavrnom radu na drugom
ciklusustudijaUniverzitetauTuzli.

Student stie pravo da mu se odobri tema zavrnog rada nakon to ostvarinajmanje18ECTSbodovapo

osnovunastave.

Zavrni rad student moe predati Naunonastavnom vijeu na ocjenu nakon to je u okviru studija
ostvario najmanje 36 ECTS bodova, pri emu mora imati ostvarene ECTS bodove iz svih obaveznih
predmeta usmjerenja na koje je upisan, i uz to je izvrio sve finansijske i druge obaveze utvrene
PravilimastudiranjaIIciklusastudijanaUniverzitetuuTuzli.

Nakonodbranezavrnogradastudenteimatiostvarenih60ECTSbodova.

11. Uslovi za prelazak sa drugih studijskih programa u okviru istih ili srodnih
oblastistudija

Prelazaksadrugihstudijskihprogramauokviru istihilisrodnihoblastistudijajemogusamoakostudent
ima preduslove navedene u nastavnom programu za odgovarajue predmete ovog studijskog programa.
Priznavanje poloenih ispita se vri u skladu sa Pravilima studiranja II ciklusa studija na Univerzitetu u
Tuzli.
Odluku o priznavanju poloenih ispita i prelaska sa drugih studijskih programa u okviru istih ili srodnih
oblastistudija,donosiNaunonastavnovijeeFakulteta.

4
12. Drugapitanjaodznaajazaizvoenjestudijskogprograma

Prilikom upisa na II ciklus studija, ovisno o usmjerenju i oblasti interesovanja, student se izjanjava o
predmetimakojeeventualnonamjeravaupisatisadrugogusmjerenja.

Na osnovu pismenog izjanjenja studenta, uz saglasnost predloenog mentora, Naunonastavno vijee

Fakulteta donosi Odluku o imenovanju mentora.Mentorzaizraduzavrnogradamoebitinastavnikkoji
ima izbor na uoj naunoj oblasti kojoj pripadaju obavezni predmeti iz kojih je student ostvario ili e
ostvariti ECTS bodove ili nastavnik kod koga je student sluao ili e sluati izborni predmet u sklopu
ovogstudijskogprograma.

13. Listaobaveznihiizbornihpredmeta

Obaveznipredmetipousmjerenjima

UsmjerenjeAutomatikairobotika
1.semestar
ifra Naziv P A L ECTS Preduslovi
AR701 Modeliranje,identifikacijeisimulacijedinamikihsistema 3 0 0 6
AR702 Multivarijabilnisistemiupravljanja 3 0 0 6
AR703 Procesniiproizvodniinformacionisistemi 3 0 0 6
Ukupnoobaveznih: 9 0 0 18

2.semestar
ifra Naziv P A L ECTS Preduslovi
AR704 Adaptivnoupravljanje 3 0 0 6
AR705 Inteligentnoupravljanje 3 0 0 6
AR706 Naprednarobotika 3 0 0 6
Ukupnoobaveznih: 9 0 0 18

UsmjerenjeElektroenergetskemreeisistemi
1.semestar
ifra Naziv P A L ECTS Preduslovi
EEMS701 Analizakvalitetaelektrineenergije 3 0 0 6
EEMS702 Distribuiranienergetskiresursi 3 0 0 6
EEMS703 Upravljanjeenergetskihsistema 3 0 0 6
Ukupnoobaveznih: 9 0 0 18

2.semestar
ifra Naziv P A L ECTS Preduslovi
Primjenavjetakeinteligencijeuelektroenergetskom
EEMS704 sistemu 3 0 0 6
EEMS705 Inteligentneelektroenergetskemree 3 0 0 6
Primjenanumerikihtehnikauanaliziprenosnihi
EEMS706 distributivnihmrea 3 0 0 6
Ukupnoobaveznih: 9 0 0 18

UsmjerenjeSistemikonverzijeenergije
1.semestar
ifra Naziv P A L ECTS Preduslovi
SKE701 Integrisanapolja 3 0 0 6
SKE702 Tehnikadijagnostika 3 0 0 6
SKE703 Upravljanjeiregulacijaelektromotornihpogona 3 0 0 6
Ukupnoobaveznih: 9 0 0 18

2.semestar
ifra Naziv P A L ECTS Preduslovi
SKE704 Novetehnologijeusistemimakonverzijeenergije 3 0 0 6
SKE705 Metodepostizanjaelektromagnetskekompatibilnosti 3 0 0 6
SKE706 Interakcijaelektrinemreeipogonskihmotora 3 0 0 6
Ukupnoobaveznih: 9 0 0 18

UsmjerenjeRaunarstvoiinformatika
1.semestar
ifra Naziv P A L ECTS Preduslovi
RI702 Naprednebazepodataka 3 0 0 6 RI207

RI703 Naprednaraunarskagrafika 3 0 0 6 RI202,RI205

Ukupnoobaveznih: 6 0 0 12

2.semestar
ifra Naziv P A L ECTS Preduslovi
RI704 Softverskoinenjerstvo 3 0 0 6 MAT2,RI101

RI706 Dizajniimplementacijaprocesora 3 0 0 6 RI201

Ukupnoobaveznih: 6 0 0 12

NAPOMENA: Osim 24 ECTS bodova iz obaveznihpredmeta i 24 ECTS bodova izzavrnog rada, student treba ostvariti 12
ECTS kredita koje moe ostvariti biranjem izbornihpredmetaili objavljivanjem radananaindefinisanusekcijiOrganizacija
studija.

6
UsmjerenjeTelekomunikacije
1.semestar
ifra Naziv P A L ECTS Preduslovi
TK701 Mrenasigurnost 3 0 0 6 RI501

TK702 Softverskidefiniranoumreavanje 3 0 0 6

TK703 Multimedijskikomunikacijskisistemiiusluge 3 0 0 6 TK003,TK304

Ukupnoobaveznih: 9 0 0 18

2.semestar
ifra Naziv P A L ECTS Preduslovi
TK704 Projektovanjeelektronskihsklopova 3 0 0 6 TK102,TK202

TK705 Programiranjetelekomunikacijskihsistema 3 0 0 6 TK402

Ukupnoobaveznih: 6 0 0 12

NAPOMENA: Osim 30 ECTS bodova iz obaveznihpredmeta i 24 ECTS bodova izzavrnog rada, student treba ostvariti 6
ECTS kredita koje moe ostvariti biranjem izbornihpredmetaili objavljivanjem radananaindefinisanusekcijiOrganizacija
studija.

Izbornipredmeti

Kao izborne predmete, svi studenti mogu birati predmete oblasti Biomedicinski inenjering Fakulteta
elektrotehnike:
1.semestar
ifra Naziv P A L ECTS Preduslovi
BMI701 Biomedicinskiinenjering 3 0 0 6

2.semestar
ifra Naziv P A L ECTS Preduslovi
BMI702 Analizamedicinskeslike 3 0 0 6

Osim navedenih izbornih predmeta, kao izborni predmet student moe odabrati bilo koji obavezni
predmetsadrugogusmjerenjapoduslovomdaimaostvarenepreduslovezatajpredmet.

Fakultet zadrava pravo da zbog organizacijskih razloga odstupi od navedenog rasporeda predmeta po
semestrimakaoidanekiizbornipredmetinebudunaponudistudentimasvakeakademskegodine.

7
14. NastavniprogrampopredmetimaStudijskogprograma
ifrainazivnastavnogpredmeta:

AR701 Modeliranje,identifikacijeisimulacijedinamikihsistema

Uanaunaoblastpredmeta: Automatikairobotika
Kontaktsatisedmino(P+AV+LV): 3+0+0
Ukupnokontaktsatiusemestru: 45
BrojECTSkredita: 6ECTS
Preduslovi:
Semestar: zimski
Ciljevi:
Osposobiti studente za rad na problemima modeliranja, identifikacije i simulacije odnosno verifikacije
modeladimanikihsistemasposebnimosvrtomnabiokibernetikeikompleksnesisteme.
Sadraj:
Prikazati podruje identifikacije i modeliranja dinaminih sistema identifikacija i modeliranje kao
jedinstven i ciklini postupak. Predstaviti pristupe k modeliranju, teoretsko (na osnovi apriori znanja o
sistemu, upotrebomfizikalnih zakona:ravnotenejednaine,principi minimalneenergije,zakoniodranja
mase, energije, koliine kretanja...), eksperimentalno (identifikacija na osnovi mjerenih podataka
primjenom metode najmanjih kvadrata) i hibridno. Opis i primjena metode najmanjih kvadratainjena
upotrebljivost na razliitim podrujima, prikazati upotrebljivost metoda za ocenjivanje parametara
dinaminihsistema.
Praktinividici: izbor vremenauzorenja, predhodnaobradasignala,izbormodela,testnjegovevaljavnosti
iizborstrukture,vremenskazakanjenja. Verifikacija modela kroz simulaciju. Osnovni principi
simulacije. Simulacija prenosnih funkcija, i pridobivanje iste iz diferencijalne jednaine. Generisanje
simulacijske sheme. Napredni pristupi identifikaciji i simulaciji simulacija i identifikacija primjenom
paralelnog raunanja (upotreba analognih i viejezgrenih digitalnih raunara, GPU computing... ). Vrste
simulacijskih modela: analogni, digitalni, kontinuirani, diskretnodogodkovni, hibridni, simulacija u
realnom vremenu. Metode za simulaciju: indirektna i implicitna metoda, ugnijezdena i frakcionalna
metoda, simulacija sistema s velikim zakanjenjima. Problemi vezani za simulaciju (amplitudno i
vremensko skaliranje...). Orudja za simulaciju: Osnovne osobine dobrih orua. Kratki osvrt na
SIMCOS/ANCOS simulacijski jezik (CSSL IV standard). Simulacija uz pomo okruenja Matlab
Simulink.
Primjena opisanih pristupa kroz modeliranje raznih primjera dinamikih sistema kao to su: elektrini,
mehaniki,elektromehaniki,toplotni,pneumatski,hidraulini,ekonomski,socioloki...
Posebanosvrt nakompleksnesistemeKompleksni sistemisunovo i brzorazvijajuesepodrujeznanosti,
koje je interdisciplinarno i bavi ses nainima,kako opisati kompleksne sisteme (raunalnike,vozila, eko
sisteme, bioloke sisteme, biokibernetske sisteme) uz pomo matematikih modela. Uvodjenje novih
pojmova i prikazkompleksnijihrelacija.Cilj jeustvarititemeljnaznanjaokompleksnimsistemima,kojise
mogu upotrijebiti za formalniopis naravnihidrutvenihpojava, koji su dosadaopisanisamodjeliminoi
saznanjanisumedjusobnoirepovezana.
Literatura:
1.R.Karba,Modeliranjeprocesov,1.izdaja,UniverzavLjubljani,Fakultetazaelektrotehniko,1999.
2.D.Benbow,H.Broome:TheCertifiedReliabilityEngineerHandbook,ASQQualityPress,2009.
3.B.Zupani,R.Karba, D.Matko,I.krjanc,Simulacijadinaminihsistemov,ZalobaFEinFRI,Univerza
vLjubljani,Fakultetazaelektrotehniko,2010.
4. D.Matko,B.Zupani,R.Karba,Simulation and Modelling of Continuous SystemsA Case Study
Approach,PrenticeHall,1992.
5.A.iek,Kompleksnisistemi.1,Ptuj:samozal.,2006.
6.A.iek,Kompleksnisistemi.2,Ptuj:samozal.,2006.
7.A.iek,Kompleksnisistemi.3,Ptuj:samozal.,2006.

Metodeprovjereznanja:

8
 Tokom semestra seobavljakontinuiranaprovjeraznanja kroz nekeod narednihaktivnosti:izrada zadaa,
testova,seminarskihradovailiprojektnihzadataka.
Zavrniispitseradipismenoiliusmeno.

ifrainazivnastavnogpredmeta:

AR702 Multivarijabilnisistemiupravljanja

Uanaunaoblastpredmeta: Automatikairobotika
Kontaktsatisedmino(P+AV+LV): 3+0+0
Ukupnokontaktsatiusemestru: 45
BrojECTSkredita: 6ECTS
Preduslovi:
Semestar: zimski
Ciljevi:
Cilj predmeta je upoznavanje studenata sa savremenim metodama analize i sinteze multivarijabilnih
sistemaupravljanja.
Sadraj:
Uvod u multivarijabilne sisteme upravljanja. Matematiki temelji analize i sinteze multivarijabilnih
sistema,prostor stanja, prenosne funkcije, frekventne karakteristike,dekompozicijasingularnihvrijednosti
(SVD), norme signala i sistema, H2 i H norme. Strukture upravljanja MIMO sistemima,
prekompenzator, rasprezanje, dijagonalni regulatori, potpuni multivarijabilni regulatori. Generalizirani
problem upravljanja. Sinteza optimalnog H kontrolera mjeovite osjetljivosti. Uvod u opis
neodreenosti u dinamikim sistemima, strukturirane i nestrukturirane neodreenosti u modelima
dinamikih sistema. Generalizirani problem upravljanja sa neodreenostima. Analizarobusne stabilnosti
(RS) i robusne performanse (RP) neodreenih dinamikih sistema. Teorija strukturirane singularne
vrijednosti. Sinteza robusnih multivarijabilnih regulatora pomou H optimizacije i sinteze.
Osnovni koncept MIMO model prediktivnog upravljanja(MPC). Stabilnost i robusnost MPC kontrolera.
DistribuiraniMPCkontroleri.
Literatura:

1.S.Skogestad,I.Postlethwaite,MultivariableFeedbackControl:AnalysisandDesign,Wiley,2005
2.G.E.Dullerud,F.Paganini,ACourseinRobustControl,SpringerVerlag,1999
3.J.B.Rawlings,D.Q.Mayne,ModelPredictiveControl:TheoryandDesign,NobHillPublishing,2009
4.N.Prljaa,Z.ehi,Automatskoupravljanje,analizaidizajn,Tuzla,2008
5.J.Osmi,N.Prljaa,Z.ehi,AutomatskoupravljanjeI,zbirkarijeenihzadataka,Soreli,Tuzla,2013
Metodeprovjereznanja:
Tokom semestra seobavljakontinuiranaprovjeraznanja kroz nekeod narednihaktivnosti:izrada zadaa,
testova,seminarskihradovailiprojektnihzadataka.
Zavrniispitseradipismenoiliusmeno.

ifrainazivnastavnogpredmeta:

AR703 Procesniiproizvodniinformacionisistemi

Uanaunaoblastpredmeta: Automatikairobotika
Kontaktsatisedmino(P+AV+LV): 3+0+0
Ukupnokontaktsatiusemestru: 45
BrojECTSkredita: 6ECTS
Preduslovi:
Semestar: zimski

9
Ciljevi:
Upoznavanje studenata sa principima projektovanja informacionih sistema u proizvodnim i procesnim
postrojenjima.
Sadraj:
Kompanija budunosti, koncepti i tehnologije. Kompanija kao informacioni sistem. Pripreme za
implementaciju MES (Manufacturing Execution Systems). MES kao nova klasa IT aplikacija. Izgradnja
MES sistema, arhitektura softvera i interfejsi MES sistema. Integrirani proizvodnimenadmentsaMES.
Detaljno planiranje i kontrola sa MES, obezbjeivanje kvalitete, menadment osoblja, MESsaSAPom.
ProjektovanjebazepodatakaiSQL(StructuredQueryLanguage).Javaprogramskijezik.Primjeri.
Literatura:
1.H.Meyer,F.Fuchs,K.Thiel,"ManufacturingExecutionSystems",McGrawHill,2009.
2.J.Kletti,"ManufacturingExecutionSystems",SpringerVerlag,2007.
3.R.Ramakrishnan,J.Gehrke,"DatabaseManagementSystems"3rded.,McGrawHill,2007.
4. K. Arnold, J. Gosling, D. Holmes, "The Java Programming Language", 4th ed., Addison Wesley
Professional,2005.
Metodeprovjereznanja:
Tokom semestra seobavljakontinuiranaprovjeraznanja kroz nekeod narednihaktivnosti:izrada zadaa,
testova,seminarskihradovailiprojektnihzadataka.
Zavrniispitseradipismenoiliusmeno.

ifrainazivnastavnogpredmeta:

AR704 Adaptivnoupravljanje

Uanaunaoblastpredmeta: Automatikairobotika
Kontaktsatisedmino(P+AV+LV): 3+0+0
Ukupnokontaktsatiusemestru: 45
BrojECTSkredita: 6ECTS
Preduslovi:
Semestar: ljetni
Ciljevi:
Upoznavanje studenata saprincipima adaptacije dinamikih sistema, primjerima adaptivnih sistema i
adaptivnogupravljanja.
Pregled,prouavanjeiprimjenasavremenihmetodametodaanalizeadaptivnihsistemaupravljanja.
Pregled,prouavanjeiprimjenasavremenihmetodasintezeadaptivnihsistemaupravljanja.
Sadraj:
Princip adaptacije dinamikih sistema, primjeri adaptivnih sistema i adaptivnog upravljanja.Polinomski
regulatori.Metod postavljanja polova i praenja modela.Adaptivni sistemi prema referentnom modelu
(MRAS), MIT i modifikovano MIT pravilo adaptivnog upravljanja. MRAS baziran na teoriji
stabilnosti.Striktno pozitivne funkcije prenosa (SPR). Ljapunov i SPR pravilo adaptivnog
upravljanja.Identifikacija bezinercionih sistema koristei metod najmanjih kvadrata.Rekurzivni metod
najmanjih kvadrata.Identifikacija dinamikih sistema koristei metod najmanjih kvadrata.Selftuning
(samougaajui) metod adaptivnog upravljanja.Linearni kvadratni samougaajui regulatori. Adaptivno
prediktivnoupravljanje. MetodopisnefunkcijeiAutotuningmetodadaptivnogupravljanja.Gainsheduling
(rasporeivanje pojaanja) metod adaptivnog upravljanja.Stohastiko adaptivno upravljanje. Stabilnost i
robusnost adaptivnih sistema.Adaptivni filteri. Praktini aspekti implementacije adaptivnog upravljanja.
Primjeriprimjeneadaptivnogupravljanja.
Literatura:

K.J.AstromB.Wittenmark,AdaptiveControl,DoverPublication2008ISBN:0486462781
S.SastryM.Bodson,AdaptiveControl:Stability,Convergence,RobustnessPrenticeHallInc.1989
J.J.E.Slotine,W.Li,Apliednonlinearcontrol,PrenticeHall,NewJersey,1991.

10
 H.K.Khalil,Nonlinearsystems,thirdedition,PrenticeHall,NewJersey,2002.
N.Prljaa,Z.ehi,Automatskoupravljanje,analizaidizajn,Tuzla,2008.
J.Osmi,N.Prljaa,Z.ehi,AutomatskoupravljanjeI,zbirkarijeenihzadataka,Soreli,Tuzla,2013.
Metodeprovjereznanja:
Tokom semestra seobavljakontinuiranaprovjeraznanja kroz nekeod narednihaktivnosti:izrada zadaa,
testova,seminarskihradovailiprojektnihzadataka.
Zavrniispitseradipismenoiliusmeno.

ifrainazivnastavnogpredmeta:

AR705 Inteligentnoupravljanje

Uanaunaoblastpredmeta: Automatikairobotika
Kontaktsatisedmino(P+AV+LV): 3+0+0
Ukupnokontaktsatiusemestru: 45
BrojECTSkredita: 6ECTS
Preduslovi:
Semestar: ljetni
Ciljevi:
Upoznatistudentesaalgoritmima vjetakeinteligencijekojiomoguavajukreiranjeinteligentnihsistemai
inteligentno upravljanje autonomnim sistemima i distribuiranim kompleksnim sistemima, kao to
sumultirobotski sistemi, inteligentni transportni sistemi, industrijski Cyberfiziki sistemi. Razviti
sposobnostianalizeproblema,projektovanjaiupravljanjasavremeniminteligentnimsistemima.
Sadraj:
Pojam inteligentnih sistema. Pojam inteligentnog upravljanja. Mainsko uenje. Savremne metode
grupisanja (klasterizacije). Uenje sa podrkom (Reinforcement learning). Primjer samoueih robota.
Fuzzysistemi.Analizaidizajn fuzzysistemaupravljanjaautonomnimvozilima i industrijskimsistemima.
Statike i dinamike neuronske mree. Algoritmi nadziranog i nenadziranog uenja neuronskih mrea.
Inteligentna analiza podataka bazirana na neuronskim mreama i neurofuzzy sistemima. Primjena
neuronskih mrea u upravljanju. Optimizacija sistema. Metaheuristike strategije. Simulirano taljenje.
Populacioni algoritmi. Optimizacija metodom kolonije mrava. Optimizacija rojem estica. Evolucioni
algoritmi. Genetski algoritmi. Primjena evolucionih algoritama za rjeavanje problema u upravljanju.
Viekriterijalna optimizacija. Hibridni inteligentni sistemi. Autonomna vozila kao inteligentni agenti.
Kooperativnainteligencijaidistribuiraniinteligentisistemi.Cyberfizikisistemi.
Literatura:
1.LejlaBanjanoviMehmedovi:Inteligentnisistemi,univerzitetskiudbenik,2011.
2.A.P.Engelbrecht:ComputationalIntelligence,AJohnWiley&Sons,Inc.Publication,2007.
3.G.W.Ng:IntelligentSystemsFusion,TrackingandControl,ResearchStudiesPressLtd.,2003.
4.I.Petrovi,N.Peri:Inteligentnoupravljanjesustavima,SveuiliteZagreb,2007/2008.
Metodeprovjereznanja:
Tokom semestra seobavljakontinuiranaprovjeraznanja kroz nekeod narednihaktivnosti:izrada zadaa,
testova,seminarskihradovailiprojektnihzadataka.
Zavrniispitseradipismenoiliusmeno.

ifrainazivnastavnogpredmeta:

AR706 Naprednarobotika

Uanaunaoblastpredmeta:Automatikairobotika
Kontaktsatisedmino(P+AV+LV): 3+0+0
Ukupnokontaktsatiusemestru: 45

11
BrojECTSkredita: 6ECTS
Preduslovi:
Semestar: ljetni
Ciljevi:
Cilj predmeta je upoznavanje studenata sa metodama modeliranja, planiranja i upravljanja naprednim
industrijskimimobilnimrobotima.
Sadraj:
Uvod u problematiku napredne robotike. Kinematsko modeliranje industrijskih i mobilnih robota.
Neholonomni sistemi. Inverzno kinematsko modeliranje. Dinamiko modeliranje. Planiranje puta i
trajektorije.Upravljanje kretanjemrobota,praenje trajektorije. Planiranje kretanja,navigacija.Reaktivna
navigacija bazirananaFSM. Navigacija iplaniranjekretanja baziranonamapi, algoritamtransformacije
udaljenosti, D* algoritam, metod Voronoi mape puteva , metod probabilistike mape puteva (PRM).
Procjena pozerobota,lokalizacija. Optimalniestimator (EKF)iasocijacijapodataka. Napredni robotski
senzori, obrada, analiza irazumijevanjesenzorskihinformacija (senzori udaljenosti, 2D i 3D robotskai
kompjuterska vizija, tehnike mainskoguenja). Upravljanjeindustrijskim i mobilnim robotima bazirano
naviziji(visionbasedservoing).
Literatura:
1.B.Siciliano,L.Sciavicco,L.Villani,G.Oriolo,Robotics,Springer,2010
2.P.Corke,Robotics,VisionandControl,SpringerVerlag,2011
3.C.M.Bishop,PatternRecognitionandMachineLearning,Springer,2006
4.L.R.G.Carrilloetall,QuadRotorcraftControlVisionBasedHoveringandNavigation,Springer,2013
Metodeprovjereznanja:
Tokom semestra seobavljakontinuiranaprovjeraznanja kroz nekeod narednihaktivnosti:izrada zadaa,
testova,seminarskihradovailiprojektnihzadataka.
Zavrniispitseradipismenoiliusmeno.

ifrainazivnastavnogpredmeta:

BMI701 Biomedicinskiinenjering

Uanaunaoblastpredmeta: Biomedicinskiinenjering
Kontaktsatisedmino(P+AV+LV): 3+0+0
Ukupnokontaktsatiusemestru: 45
BrojECTSkredita: 6ECTS
Preduslovi:
Semestar: zimski
Ciljevi:
Ovladavanjeosnovniminaprednimmetodamazapredsatvljanjeipohranumedicisnkihslika.Ovladavanje
naprednimsistemaimazadobijanjekorisnihinformacijaizslikaisistemimazapodrkuodluivanju.
Sadraj:
Akvizicija i modaliteti medicinske slike: rendgenske slike (Xray), CT (Computed Tomography), MRI
(Magnetic Resonance Imaging), ultrazvuk, nuklearna medicina i mikroskopija. Vizualizacija medicinske
slike. Pohrana, arhiviranje i formati medicinske slike. Softver u biomedicini. Primjene metoda
prepoznavanja uzoraka u medicini. Pretraivanje medicinske slike po sadraju. Sistemi za podrku
odluivanjuumedicini.
Literatura:
S.V.Madihally,PrinciplesofBiomedicalEngineering,ArtechHouse,London,2010
J.Enderleetall.,IntroductiontoBiomedicalEngineering,SecondEdition,ElsevierAcademicPress,2005
P.Suetens:FundamentalsofMedicalImaging,CambridgeUniversityPress,2009
Metodeprovjereznanja:

12
 Tokom semestra seobavljakontinuiranaprovjeraznanja kroz nekeod narednihaktivnosti:izrada zadaa,
testova,seminarskihradovailiprojektnihzadataka.
Zavrniispitseradipismenoiliusmeno.

ifrainazivnastavnogpredmeta:

BMI702 Analizamedicinskeslike

Uanaunaoblastpredmeta: Biomedicinskiinenjering
Kontaktsatisedmino(P+AV+LV): 3+0+0
Ukupnokontaktsatiusemestru: 45
BrojECTSkredita: 6ECTS
Preduslovi:
Semestar: ljetni
Ciljevi:
Cilj kursa je upoznati studente sa osnovnimkonceptimaimetodologijama analizemedicinskeslike kao i
njenoj klinikoj primjeni za dijagnozu, terapiju i intervenciju. U okviru kursa bie dat pregled razliitih
oblasti analize medicinske slike, kao to su vizualizacija, registracija i segmentacija, s naglaskom na
razumijevanjeteoretskihipraktinih aspekatarazliitihmetoda.Studentieovladatiosnovnim softverskim
alatimazaanalizumedicinskeslike.
Sadraj:
Osnovnisoftverski alatizaanalizumedicinskeslike. Vizualizacija medicinske slike. Metodeinterpolacije.
Metodefiltriranjaslike.Geometrijsketransformacije.Neparametarskenerigidnetransformacije.Registracija
slike bazirana na intenzitetima. Registracija slikebaziranana znaajnimtakama. Validacija registracije.
Nenadzirana segmentacija. Nadzirana segmentacija. Deformabilni modeli. Statistiki modeli oblika.
Aktivnimodelioblika.Upotrebamainskoguenjazaanalizumedicinskeslike.
Literatura:
P.Suetens:FundamentalsofMedicalImaging,CambridgeUniversityPress,2009
J.V.Hajnal,L.G.Hill,Derek,MedicalImageRegistration,CRCPress,2001
A.P.Dhawan,MedicalImageAnalysis,WileyIEEEPress2edition,2011
M.Sonka,V. Hlavac, R.Boyle:ImageProcessing, Analysis, and MachineVision,Nelson Engineering,
2014
Metodeprovjereznanja:
Tokom semestra seobavljakontinuiranaprovjeraznanja kroz nekeod narednihaktivnosti:izrada zadaa,
testova,seminarskihradovailiprojektnihzadataka.
Zavrniispitseradipismenoiliusmeno.

ifrainazivnastavnogpredmeta:

EEMS701 ANALIZAKVALITETAELEKTRINEENERGIJE

Uanaunaoblastpredmeta: Elektroenergetskemreeisistemi
Kontaktsatisedmino(P+AV+LV): 3+0+0
Ukupnokontaktsatiusemestru: 45
BrojECTSkredita: 6ECTS
Preduslovi:
Semestar: zimski
Ciljevi:
Ciljpredmeta jeupoznatiirazvitiinteresstudentimasaproblemimavezanimzaanalizukvalitetaelektrine
energije fokusiranjem na analizu elektromagnetnih prelaznih pojava, propada i prekida napajanja i
harmonika.

13
Sadraj:
Fenomen kvaliteta elektrine energije, osnovni pojmovi i definicije, Propad napona: definicije,
karakteristike i uzroci, propagacija i predstavljanje propada, posljedice propada, procedure za procjene
performansi propada, simulacije propada, propagacija propada. Oprema osjetljiva na propade napona.
Standardi u vezi propada napona. Harmonici: definicije, uzroci i posljedice harmonika. Fourierova
analiza,harmonike rezonancije, modeliranje, dizajniranje harmonikihfilterai standardiuveziharmonika.
Kompenzacija reaktivne energije. Elektromagnetni tranzijenti: definicija, uzroci i posljedice tranzijenata.
Prenaponi: atmosferska pranjenja, ferorezonancija, ukljuenje transformatora i kondezatorskih baterija.
Prenaponi u telekomunikacijskim i elektronikim sistemima. Modeliranje i simulacija tranzijenata.
Standardi u vezi tranzijenata. Flikeri, uzemljenja i umovi: definicije, uzroci i posljedice. Sredstva za
priguenje i standardi. Uticaj distribuiranih izvora na kvalitet elektrine energije. Programski paketi za
analizu kvaliteta elektrine energije: MATLAB/SPS, EMTPATP, EMTDC, SuperHarm. Monitoring
kvalitetaelektrineenergije.
Literatura:
1.Toki,V.Milardi,KvalitetElektrineEnergije,PrintCom,2016.
2. R.C.Dugan, M.F.McGranaghan, S.Santoso, H.W.Beaty, Electrical Power Systems Quality, McGraw
Hill,2002.
3. M.H.J.Bollen, Understanding Power Quality Problems: Voltage Sags and Interruptions, IEEE
Publishing,2000.
4. E.Acha, M.Madrigal, Power Systems Harmonics: Computer Modelling and Analysis,John Wiley &
Sons,2001.

Metodeprovjereznanja:
Tokom semestra seobavljakontinuiranaprovjeraznanja kroz nekeod narednihaktivnosti:izrada zadaa,
testova,seminarskihradovailiprojektnihzadataka.
Zavrniispitseradipismenoiliusmeno.

ifrainazivnastavnogpredmeta:

EEMS702 DISTRIBUIRANIENERGETSKIRESURSI

Uanaunaoblastpredmeta: Elektroenergetskemreeisistemi
Kontaktsatisedmino(P+AV+LV): 3+0+0
Ukupnokontaktsatiusemestru: 45
BrojECTSkredita: 6ECTS
Preduslovi:
Semestar: zimski
Ciljevi:
Ciljpredmeta jedasestudenti upoznajusasavremenimtehnologijamadistribuiranihenergetskihresursa,sa
tehnikimiekonomskim karakteristikama distribuiranihenergetskihresursa,teulogomureajaenergetske
elektronikeuaplikacijamadistribuiranihresursa.
Sadraj:
Tehnologije distribuiranih energetskih resursa: Elektrane na vjetar, Male hidroelektrane, Fotonaponske
solarne elektrane,Solarnitermikisistemi,Goriveelije, DG bazirani na fosilnim gorivimamikroturbine,
Kombinovanaproizvodnjaelektrineenergijeitopline,Absorpcija,Trigeneracija,Toplotnepumpe(Princip
rada, HP zrakzrak, HP zrakvoda, HP vodazrak), Tehnologije skladitenja elektrine energije,Elektrini
akumulatori, Elektrini automobili, Powerto Gaskoncept, Zamanjaci, SuprakondenzatoriSuperprovodne
zavojnice), Struktura, uloga i primjena energetskih pretvaraa u tehnologijama distribuirane proizvodnje
(Komponente energetske elektronike, Osnovni pretvaraki sklopovi, Primjena pretvarakih sklopova u
sistemimabaziranimnadistribuiranimenergetskimresursima).
Literatura:

14
 1.KonradMertens,Photovoltaics,Fundamentals,TechnologyandPractice,Wiley,2014.
2.MathBollen,FainanHassan:IntegrationofDistributedGenerationinthePowerSystem,2011.
3.E.Acha,V.G.Agelidis,O.AnayaLara:PowerElectronicControlinPowerSystems,2002
4. L. M. Tolbert, T. J. King, B. Ozpineci, J. B.Campbell, G.Muralidharan, D. T.Rizy, A.S. Sabau,H.
Zhang, W. Zhang, Y. Xu, H. F. Huq, H. Liu: Power Electronics for Distributed Energy Systems and
TransmissionandDistributionApplications,2005.
5.B.L.Doki,B.Blanua,.Ivanovi:Energetskipretvaraiuobnovljivimizvorima,(knjiga),2013,
6. A.M.Borbely, J.F.Kreider, Distributed Generation: The Power Paradigm for the New Millennium,
CRCPress,BocaRatonFlorida

Metodeprovjereznanja:
Tokom semestra seobavljakontinuiranaprovjeraznanja kroz nekeod narednihaktivnosti:izrada zadaa,
testova,seminarskihradovailiprojektnihzadataka.
Zavrniispitseradipismenoiliusmeno.

ifrainazivnastavnogpredmeta:

EEMS703 UPRAVLJANJEENERGETSKIHSISTEMA

Uanaunaoblastpredmeta: Elektroenergetskemreeisistemi
Kontaktsatisedmino(P+AV+LV): 3+0+0
Ukupnokontaktsatiusemestru: 45
BrojECTSkredita: 6ECTS
Preduslovi:
Semestar: zimski
Ciljevi:
Osposobljavanje menadera i strunjaka razliitih profila za rjeavanje problema i izvrenje zadataka u
oblastiplaniranja,gradnje,upravljanjaiodravanjaenergetskihsistema.
Sadraj:
Ciljeviirezultatiupravljanjaenergetikom uvodna jedinicakojasefokusiranaglobalnoilokalnostanjena
polju energetike, vanost upravljanja energetikom i temeljne elemente za energetskustrategiju drutvene
zajednice i industrije. Energetska situacija u svijetu i BiH prua: detaljni pregled energetskog stanja u
svijetu, detaljna energetska slika Evrope i BiH,zelena i bijelaknjigaevropske unijespektar zadataka na
pitanju zadovoljena potreba za energijom ivezanjetih zadataka saindustrijom i drutvenom zajednicom.
Energetske tehnologije izlae neke od glavnih tehnologija vezanih za energetsko snabdijevanje,
proizvodnju i koritenje energenata posebno naglasak na industriju i kogeneraciju. Goriva i transport
istraujezadatkeuokvirusistemasaobraaja,ekonomskiiekoloki aspekti.Proizvodnja elektrineenergije
i koritenje energenata cilja na kompleks proizvodnje elektrine energije prostorna i kvalitativna
diverzifikacija, politika opskrbe elektrinom energijomidrugim energentima. Energijaistihtehnologija
obuhvata energetske vrijednosti izvora Sunca, vjetra i biomase, te tehnologije istog uglja. Zadaci na
regulativi i potpori energetski istih tehnologija u njihovom ukljuenju u postojee energetske mree.
Energija, arhitektura i graenje radi na problemu efikasnog koritenja energenata na polju arhitekture i
graenja, te odravanja ivotnih uvjeta sa aspekta grijanja i hlaenja. Energija, rasvjeta ielektromotorni
pogoni, radi na problemu efikasnog koritenja elektrine energije na polju rasvjete i elektromotornih
pogona. Planiranje energetskih sistema istrauje razliite metode i algoritme za rjeavanje energetskih
problema industrije i drutvenih zajednica, aktualizacijske metode, optimalni pogonski naponi i presjeci
elektroenergetskih vodova, optimalno vrijeme za investiranje u elektroenergetsku i energetsku
infarstrukturukonkretniprimjeri.
"Sve to se deava u ivuem i neivuem svijetu je posljedica toka i transformacije energije. Energija
upravljaekonomijom.Nepostojifundamentalnijepitanjenaeopstojnosti".(Bent, Lloyd & Baker, 2002)
BentR.,LloydO.,BakerR. (eds),Energy Science, PolicyandthePursuitofSustainability,IslandPress,

15
 2002.

Literatura:
1.S.Halilevi,Energijaienergetika,UniverzitetuTuzli,2015.
2.S.Halilevi,Upravljanjeenergijom,UniverzitetuTuzli,2000.
3.B.Hagler,EnergyManagementforCompanies,ECEP,2000.
4.EUDirectives,Greenpaper,Whitepaperhttp://europa.eu/scadplus/leg/.
5.B.L.Capehart,GuidetoEnergyManagement,Wiley,2006.
6.A.N.Bilge,T.A.zgr,G.M.Erdem,EnergySystemsandManagement,Springer,2015.
Metodeprovjereznanja:
Tokom semestra seobavljakontinuiranaprovjeraznanja kroz nekeod narednihaktivnosti:izrada zadaa,
testova,seminarskihradovailiprojektnihzadataka.
Zavrniispitseradipismenoiliusmeno.

ifrainazivnastavnogpredmeta:

EEMS704 PRIMJENA VJETAKE INTELIGENCIJEUELEKTROENERGETSKOM

SISTEMU

Uanaunaoblastpredmeta: Elektroenergetskemreeisistemi
Kontaktsatisedmino(P+AV+LV): 3+0+0
Ukupnokontaktsatiusemestru: 45
BrojECTSkredita: 6ECTS
Preduslovi:
Semestar: ljetni
Ciljevi:
Osnovni cilj predmeta je da kod studenata razvije interesovanje i razumjevanje savremenih metoda
baziranih na vjetakojinteligenciji. Studenti e bitiupoznati i obuenidakoriste najsavremenije pristupe
rjeavanjarelnihproblemauelektroenergetskomsistemu(EES)primjenominteligentnihmetoda.
Sadraj:
Uvod i istorijski razvoj vjetake inteligencije. Neuronske mree: Neuron, Aktivacijske funkcije,
Perceptron, Vieslojni preceptron, Vrste neuronskih mrea, Procedure obuavanja, Podaci za neuronsku
mreu, NeuronskemreeuMatlab okruenju.Fuzzy skupovi:Osnovnikonceptidefinicije,Fuzzybrojevi,
Fuzzy aritmetika. Fuzzy sistemi zakljuivanja: Mamdani sistem, TakagiSugeno sistem, Adaptivni
neurofuzzysistem ANFIS.Klastering:osnoveklasteringa,cmeansklastering,fuzzycmeansklastering,
Fuzzy sistemi i klastering u Matlab okruenju. Evolucijsko izraunavanje: Osnove eveolucijskog
izraunavanja, Genetski algoritma, Evolucijske strategije, Evolucijsko izraunavanjeu Matlabokruenju.
Optimizacija rojem estica (Particle SwarmOptimization PSO): Klasina PSO. PSO bazirana na
evolucijskom izraunavanju. Primjena navedenih metoda u EES: prognoza optereenja, prognoza izlaza
fotonaponskih sistema, ekonomski dispeing, tokovi snaga, izbor optimalne konfiguracije u procesu
planiranjadistributivnemree,odluivanjenabazifuzzylogike,idr.
Literatura:
1.T.Konji,G.venda,Odluivanjeioptimizacija,ReproKari,Tuzla,ISBN:9789958795008,2010.
2.T.Konji,pripremezapredavanjakojimeseobuhvatitiosnovniaspektiitemepredvienepredmetom.
3.T.Ross,FuzzyLogicwithEngineeringApplications,JohnWiley&Sons,ISBN:0470860758,2004.
4.JamesKennedy,RusselC.Eberhar,SwarmIntelligence,AcademicPress,ISBN:1558605959,2001.
5.MATLABFuzzyToolbox,Simulink,NeuralNetworkToolbox
6. J.S. R. Jang, C.T. Sun, E. Mizutani, NeuroFuzzy and Soft Computing, Prentice Hall, ISBN:
0132610663,1997.
7.T.Konji, Predvianje optereenjaudistributivnomsistemukoritenjemneizrazitelogikezakljuivanja,
doktorskadisertacija,Fakultetelektrotehnike,Tuzla,2003.
8. K. Tomsovic, M.Y. Chow, Tutorial onFuzzyLogicApplication inPowerSystems,IEEEPES Winter

16
 MeetinginSingapore,January2000.

Metodeprovjereznanja:
Tokom semestra seobavljakontinuiranaprovjeraznanja kroz nekeod narednihaktivnosti:izrada zadaa,
testova,seminarskihradovailiprojektnihzadataka.
Zavrniispitseradipismenoiliusmeno.

ifrainazivnastavnogpredmeta:

EEMS705 INTELIGENTNEELEKTROENERGETSKEMREE

Uanaunaoblastpredmeta: Elektroenergetskemreeisistemi
Kontaktsatisedmino(P+AV+LV): 3+0+0
Ukupnokontaktsatiusemestru: 45
BrojECTSkredita: 6ECTS
Preduslovi:
Semestar: ljetni
Ciljevi:
Analizaizazova koje integracija varijabilnihobnovljivih izvoraenergijekao itrinookruenjepredstavlja
u radu savremenih elektroenergetskih sistema. Upoznavanje sa konceptom inteligentnih prijenosnih i
distributivnih mrea i savremenim rjeenjima nadzora, upravljanja i sistemskih zatita. Osiguravanje
fleksibilnostinastraniproizvodnjeipotronje.Konceptvirtualnihelektranaimikromrea.
Sadraj:
Izazovi integracijevarijabilnih obnovljivih izvoraenergijeiasinhronopovezanihdistribuiranihgeneratora
u savremenim elektroenergetskim sistemima. Poveani zahtjevi osiguranja stabilnosti i sigurnostivelikih
interkonekcija u trinom okruenju. Vizija i strategija elektroenergetskihmrea budunosti. Inteligentna
fleksibilna proizvodnja: resursi i potencijal. Inteligentne prenosne mree. Primjena FACTS ureaja u
prenosnimelektroenergetskim mreamazaupravljanjeu stacionarnimidinamikimstanjima.Tehnologije
sinhroniziranih mjerenja fazora. Nadzor, zatita iupravljanje uproirenomprostoru.InteligentniSCADA
sistemi. Inteligentne distributivne mree.Upravljanjepotronjomiueefleksibilnihpotroaaupruanju
sistemskih usluga. Koritenje tehnologije skladitenja elektrine energije i upravljanja multienergetskim
sistemima u inteligentnim prenosnim i distributivnim mreama. Koncept virtualne elektrane, virtuelnih
sinhronih generatora i mikromree. Savremeneinformacionokomunikacionetehnologije infrastruktura
inteligentnihmrea.
Literatura:
1.AliKeyhani,MuhammadMarwali,SmartPowerGrids,Springer2011.
2.V. Pappu, M. Carvalho,P.M.Pardalos,OptimizationandSecurityChallengesinSmartGrids,Springer
2013.
3.M.Begovi,ElectricTransmissionSystemsandSmartGrids,Springer2013.
4.BerndM. Buchholz, Zbigniew Styczynski, SmartGrids, Fundamentals andTechnologiesinElectricity
Networks,Springer2014.
5. U. Hager, C. Rehtanz, N. Voropai, Monitoring, Control and Protection of Interconnected Power
Systems,Springer2014.
6.A.R.Messina,WideAreaMonitoringofInterconnectedPowerSystems,IET2015.
7.C.Wang,J.Wu,J.Ekanayake,N.Jenkins,SmartElectricityDistributionNetworks,CRCPress2016.

Metodeprovjereznanja:
Tokom semestra seobavljakontinuiranaprovjeraznanja kroz nekeod narednihaktivnosti:izrada zadaa,
testova,seminarskihradovailiprojektnihzadataka.
Zavrniispitseradipismenoiliusmeno.

17
 ifrainazivnastavnogpredmeta:

EEMS706 PRIMJENA NUMERIKIH TEHNIKA U ANALIZI PRENOSNIH I

DISTRIBUTIVNIHMREA

Uanaunaoblastpredmeta: Elektroenergetskemreeisistemi
Kontaktsatisedmino(P+AV+LV): 3+0+0
Ukupnokontaktsatiusemestru: 45
BrojECTSkredita: 6ECTS
Preduslovi:
Semestar: ljetni
Ciljevi:
Ciljpredmeta jedaupoznastudentesasavremenimnumerikimmetodamarjeavanjau elektroenergetskim
mreama.
Sadraj:
Trendovi optimizacionih i stohastickih algoritama optimizacije, linearno programiranje, interior point
metod za linearne, kvadratne i nelinearne probleme, tehnike dekompozicije. Lokalna i globalna
konvergencija metoda. Cjelobrojnoprogramiranje. QuasiNewtonmetode,metodedirektnihpretraivanja,
stohastiko programiranje, metodi optimizacije bazirani na simulaciji. Metodi globalne optimizacije.
Viekriterijska optimizacija. Hibridnipristupirjeavanja.Aplikacijenumerikihioptimizacionihtehnikau
elektroenergetskim sistemima:unitcommitment,optimalni tokovisnaga,planiranjeizvorareaktivnesnage,
osnovi ekonomske analize, investicije i odravanje. Rjeavanje nekih problema vezanih za integraciju
vjetroelektrana u elektroenergetski sistem. Primjena savremenih softwareskih paketa na rjeavanje
problema u elektroenergetskim sistemima (na primjeru PSSE). Mogunosti automatizacije i ubrzanja
opsenihprorauna(primjenomPythonprogramskogjezika).
Literatura:
1.J.Momoh,ElectricPowerSystemApplicationsofOptimization,CRCPress,2009.
2.M.S.Bazaraa, H.D.Sherali,C.M.Shetty, "NonlinearProgramming: TheoryandAlgorithms", JohnWiley
&Sons,2006.
3. K.Y.Lee, M.A.ElSharkawi, Modern Heuristic Optimization Techniques, Theory and Applications to
PowerSystems,JohnWiley&Sons,2008.
4.F.CarlKnopf,"Modeling,AnalysisandOptimizationofProcessandEnergySystems",Wiley,2011.
5. M.U.Khalidet all,"Python basedPowerSystem Automation inPSS/E",UniversityofEngineering and
Technology,Lahore,2011.

Metodeprovjereznanja:
Tokom semestra seobavljakontinuiranaprovjeraznanja kroz nekeod narednihaktivnosti:izrada zadaa,
testova,seminarskihradovailiprojektnihzadataka.
Zavrniispitseradipismenoiliusmeno.

ifrainazivnastavnogpredmeta:

RI702 Naprednebazepodataka

Uanaunaoblastpredmeta: Raunarstvoiinformatika
Kontaktsatisedmino(P+AV+LV): 3+0+0
Ukupnokontaktsatiusemestru: 45
BrojECTSkredita: 6ECTS
Preduslovi: RI207
Semestar: zimski
Ciljevi:

18
 Upoznati studente s najnovijim tehnologijama u podruju bazapodatakainjihoveprimjene.Obezbijediti
teorijska i praktina znanja o naprednim opcijama u SQL standardu, distribuiranim bazama podataka i
skladitima podataka, te naprednim bazama podataka kao to su xml, objektnorelacijske, objektne i
NoSQLbazepodataka.
Sadraj:
Napredni SQL (prozori i funkcije za rad u prozorima, CTE i rekurzivni upiti,pivotiranje).Distribuirane
baze podataka. Skladitenje podataka. Oblikovanje skladita podataka. Objektnoorijentisani i
objektnorelacijski model podataka. Objektnorelacijske i objektnoorijentisane baze podataka.
Polustrukturirani podaci. Pohrana i pretraivanje XML dokumenata. XML baze podataka. NoSQL baze
podataka
Literatura:
Z.Skoir,I.Matasi,B.Vrdoljak,"Organizacijaobradepodataka",MERKURA.B.D.,Zagreb,2007
M.PiattiniandO.Diaz,"AdvancedDatabaseTechnologyandDesign",ArtechHouse,2000
Akmal B. Chaudhri, Awais Rashid, Roberto Zicari, "XML Data Management: Native XML and
XMLEnabledDatabaseSystems",AddisonWesley,2003
A.Silberschatz,H.F.Korth,S.Sudarshan,"DatabaseSystemsConcepts",5thEdition,McGrawHill,2005
Metodeprovjereznanja:
Tokom semestra seobavljakontinuiranaprovjeraznanja kroz nekeod narednihaktivnosti:izrada zadaa,
testova,seminarskihradovailiprojektnihzadataka.
Zavrniispitseradipismenoiliusmeno.

ifrainazivnastavnogpredmeta:

RI703 Naprednaraunarskagrafika

Uanaunaoblastpredmeta: Raunarstvoiinformatika
Kontaktsatisedmino(P+AV+LV): 3+0+0
Ukupnokontaktsatiusemestru: 45
BrojECTSkredita: 6ECTS
Preduslovi: RI202,RI205
Semestar: zimski
Ciljevi:
Ciljpredmeta jeupoznavanjenaprednihkoncepataimetodautrodimenzionalnojraunarskoj grafici.Fokus
ebitinaizuavanjusavremenihmetodaurenderingu,modeliranjuianimaciji.
Sadraj:
Napredne tehnike renderinga: Fotorealistini rendering, globalna iluminacija, rendering participativnih
medija, praenje zrake, Monte Carlo algoritam, preslikavanje fotona. Sinteza tekstura i obrada slike:
Okolinsko preslikavanje, anizotropno zaglaivanje slike. Rendering volumena: pregled volumne grafike,
algoritam pokretne kocke (engl. marching cubes), direktni rendering volumena. Povrine i meshovi:
modeliranje pomou povrina nastalih podjelom poligona (engl. subdivision surface), polja udaljenosti
(engl. distance fields) i skupovi taaka iste vrijednosti (engl. level sets).Fizikalno baziranomodeliranje:
solverstabilnihfluida,LatticeBoltzmannovametoda.Grafikihardver:Optenamjenskoizraunavanje.
Literatura:
DonaldHearn,M.PaulineBaker.ComputerGraphicswithOpenGL(4thEdition).Pearson,2010.
TomasMoller,EricHaines,RealTimeRendering,AKPetersLtd,2ndEdition,2002.
Matt Pharr, Greg Humphreys, Physically based Rendering: From Theory to Implementation, Morgan
Kaufmann,2004.
Alan H. Watt, Mark Watt, Advanced Animation and Rendering Techniques: Theory and Practice,
AddisonWesley,1992.
Metodeprovjereznanja:

19
 Tokom semestra seobavljakontinuiranaprovjeraznanja kroz nekeod narednihaktivnosti:izrada zadaa,
testova,seminarskihradovailiprojektnihzadataka.
Zavrniispitseradipismenoiliusmeno.

ifrainazivnastavnogpredmeta:

RI704 Softverskoinenjerstvo

Uanaunaoblastpredmeta: Raunarstvoiinformatika
Kontaktsatisedmino(P+AV+LV): 3+0+0
Ukupnokontaktsatiusemestru: 45
BrojECTSkredita: 6ECTS
Preduslovi: MAT2,RI101
Semestar: ljetni
Ciljevi:
Upoznati studente sa razliitim, esto suprotstavljenim, idejama i modelima softverskog inenjerstva, te
njihovimprednostimaimanama.
Sadraj:
Softverski inenjerstvokaodisciplina.Zahtjevi ispecifikacije.Oblikovanjeiimplementacija.Verifikacijai
validacija. Odravanje i evolucija. Objektni model i njegovi elementi (apstrakcija, nasljeivanje,
uahurivanje, tipizacija). Klase i objekti. Koncept objekta: ivot objekta: vrste objekata: Klase: tipovi i
apstrakcija podataka. Nasljeivanje: oblikovanje nasljeivanja. Prototip i delegiranje. Viestruko
nasljeivanje i hijerarhija nasljeivanja. Polimorfizam. Dinamiko vezivanje. Uporedna analiza
tradicionalneiobjektneparadigme.Datamining.
Literatura:
I.Sommerville,SoftwareEngineering,6thed.,AddisonWesley,2001.
C.Easteal,G.Davies,SoftwareEngineeringAnalysisandDesign,McGrawHillBookCompany,1989.
N.Sarajli,Softverskoinenjerstvo,Skripta,FETuzla,2007.
M.urek,Odabranapoglavljasoftverskogininjeringa,Skripta,FETuzla,2005
D.Radosav,Softverskoinenjerstvo,FakultetinformacionihTehnologijaMostar,2006
B.Joanov,P.Tumbas,Softverskoinenjerstvo,NoviSad,2002.
R. Pressman, Sofware Engineering, A Practicioners Approach, sixth ed. Europian Adaption (840 p),
McGrawHill,2004.
Metodeprovjereznanja:
Tokom semestra seobavljakontinuiranaprovjeraznanja kroz nekeod narednihaktivnosti:izrada zadaa,
testova,seminarskihradovailiprojektnihzadataka.
Zavrniispitseradipismenoiliusmeno.

ifrainazivnastavnogpredmeta:

RI706 Dizajniimplementacijaprocesora

Uanaunaoblastpredmeta: Raunarstvoiinformatika
Kontaktsatisedmino(P+AV+LV): 3+0+0
Ukupnokontaktsatiusemestru: 45
BrojECTSkredita: 6ECTS
Preduslovi: RI201
Semestar: ljetni
Ciljevi:

20
 Po zavretku kursa, studenti e: razumjetiprincipeHDLa (HardwareDescription Language)koritenjem
jezikaVerilog, znatiprimijenitiHDLzadizajniimplementacijuprocesora,znatikoristitiHDLsimulacione
alateufazidizajna,znatiimplementiratiprocesornaciljnojFPGAplatformi.
Sadraj:
HDL koncepti. Verilog tipovi podataka, vrijednosti, registri, ice i moduli. Verilog kontrolne strukture.
Verilog simulatori Icarus i Verilator. Dizajn, simulacija i implementacija jednociklusnog procesora.
Dizajn,simulacijaiimplementacijaprocesorasacjevovodom.Tretmanprekida.Organizacijamemorije.
Literatura:
HennessyandPatterson,"ComputerArchitecture:AQuantitativeApproach",MorganKaufmann,2011
Metodeprovjereznanja:
Tokom semestra seobavljakontinuiranaprovjeraznanja kroz nekeod narednihaktivnosti:izrada zadaa,
testova,seminarskihradovailiprojektnihzadataka.
Zavrniispitseradipismenoiliusmeno.

ifrainazivnastavnogpredmeta:

SKE701 Integrisanapolja

Uanaunaoblastpredmeta: Elektrotehnikaisistemikonverzijeenergije
Kontaktsatisedmino(P+AV+LV): 3+0+0
Ukupnokontaktsatiusemestru: 45
BrojECTSkredita: 6ECTS
Preduslovi:
Semestar: zimski
Ciljevi:
Upoznatistudentesasasvremenimmetodamainajnovijimdostignuimauoblastiintegrisanihpolja.
Sadraj:
Diferencijalneiintegralnejednacinezapredstavljanjeinumerickorjeavanjepolja.Osnoviteorijeslicnosti.
Analogija elektricnih i toplotnih procesa. Matematicki modeli i numericko rjeavanjeelektromagnetnih i
temperaturnih polja.Primjenametodekonacnihelemenata(FEM),definicijametodeirjeavanjeparcijalnih
diferencijalnih jednacina. Modelovanje problema i kreiranje mree, prezentacija rezultata proracuna.
Numericki proracun elektrootporne i indukcione peci. Matematicki modeli i numericko rjeavanje
elektromagnetnih i toplotnih polja u obrtnim elektricnim mainama, te polja kretanja fluida u
transformatorima. Konceptpristupa izradisloenih racunarskihprograma.Primjeriprimjeneu sistemima i
uredajima u elektroenergetici, elektricnim mainama i transformatorima,komunikacijskoj tehnici i novim
elektricnimtehnologijama.Primjenametodekonacnihelemenata.
Literatura:
Z.Haznadar,.tih,ElektomagnetizamIiII,kolskaknjiga,Zagreb,1997.
Zienkiewicz,TheFiniteElementMethod,McGrawHill,London,1977.
Mitchel,CIMSystems,anIntroductiontoComputerIntegratedManufacturing,PrenticeHall,Englewood
Cliffs,1991.
Rembold,Dillman,ComputerAidedDesignandManufacturing,SpringerVerlag,Berlin,1986.
Metodeprovjereznanja:
Tokom semestra seobavljakontinuiranaprovjeraznanja kroz nekeod narednihaktivnosti:izrada zadaa,
testova,seminarskihradovailiprojektnihzadataka.
Zavrniispitseradipismenoiliusmeno.

ifrainazivnastavnogpredmeta:

SKE702 Tehnikadijagnostika

21
Uanaunaoblastpredmeta: Elektrotehnikaisistemikonverzijeenergije
Kontaktsatisedmino(P+AV+LV): 3+0+0
Ukupnokontaktsatiusemestru: 45
BrojECTSkredita: 6ECTS
Preduslovi:
Semestar: zimski
Ciljevi:
Upoznatistudentesasasvremenimmetodamadijagnosticiranjasloenihtehnikihsistema.
Sadraj:
Principi tehnike dijagnostike. Zadaci tehnike dijagnostike: geneza, dijagnoza i prognoza. Parametri
tehnike dijagnostike. Primjena matematikog modelovanja kod tehnike dijagnostike. Senzori i
transduktori. Osobine mjerenih veliina sa fizikalnog, hemijskog i biolokog aspekta', 'Nauka o
materijalima za proizvodnju senzora, hemijski i fizikalni aspekt osobine materijala (metali, plazma,
gasovi)', 'Nanotehnologija MEMS (Mikroelektromehaniki sistemi)', sa laboratorijskim vjebama iz
oblasti mjerenja senzorima temperature, pritiska, protoka, koncentracije gasa,zatim mjerenjauoptikom
spektru,te mjerenjanaponaistruje. Metodeutvrivanjaneispravnosti.Dijagnostikipostupci.Vibraciona
analiza kaokljupreventivnog odravanjaelektrinihmaina.Klasifikacija,teorijaikarakteristike.Potrebe
dijagnosticiranjatehnikih sistema.Ocjena stanja tehnikihsistema.Dijagnozasloenihtehnikihsistema.
Uticaj tehnike dijagnostike na pozdanost i kvalitet. Primjeri tehnike dijagnostike u uslovima realnih
tehnikihsistema.Tehnikoekonomskaanalizatehnikedijagnostike.
Literatura:
W.Boyes, Instrumentation Reference Book, Boston, Oxford, Johannesburg, Melbourne, New Delhi,
Singapore,3rd,2003.
Kilian,ModernControlTechnologyComponentsandSystems,Delmar,2002.
P.Girdhar, C.Scheffer, Practical Machinery Vibration Analysis and Perdictive Maintenance, Newnes,
Oxford,2003.
J.R.Sinclair,SensorsandTranducers,Newnes,Thirdedition,Oxford,2001.
R.S.Burns,AdvencedControlEngineering,ButterworthHeinemann,Oxford,2001.
Metodeprovjereznanja:
Tokom semestra seobavljakontinuiranaprovjeraznanja kroz nekeod narednihaktivnosti:izrada zadaa,
testova,seminarskihradovailiprojektnihzadataka.
Zavrniispitseradipismenoiliusmeno.

ifrainazivnastavnogpredmeta:

SKE703 Upravljanjeiregulacijaelektromotornihpogona

Uanaunaoblastpredmeta: Elektrotehnikaisistemikonverzijeenergije
Kontaktsatisedmino(P+AV+LV): 3+0+0
Ukupnokontaktsatiusemestru: 45
BrojECTSkredita: 6ECTS
Preduslovi:
Semestar: zimski
Ciljevi:
Upoznati studente sa sasvremenim metodama i najnovijimdostignuimauoblasti upravljanjairegulacije
EMP.
Sadraj:
Elementi upravljako regulacionog kruga. Prijenosne funkcije elektrinih maina. Prijenosna funkcija
sistema povezanih komponenti. Upravljanje iregulacijaistosmjernih EMP.Tiristorski EMP.Regulacija
brzine promjenom napona armature, magnetnog fluksa. Kombinovana metoda regulacije brizine
istosmjernog EMP. Statiki pretvarai napona i frekvencije indirektni,direktni pretvarai. Upravljanjei
regulacija asinhronih EMP. Podsinrone kaskade regulacija snage klizanja. Skalarno upravljanje

22
 asinhronog motora pri razliitom odnosu ulaznih veliina. Principi vektorskog upravljanja. Vektorski
modeli izmjeninih maina. Vektorske elektromagnetne i mehanike jednadbe u stacionarnom
koordinatnom sistemu. Jednadbe u koordinatnom sistemu polja. Naponski i strujni modeli. Regulacija
motora po teoriji orijentacije polja. Direktna orjentacija polja. Odreivanjevektora poljapomoustrujei
napona. Regulacija momenta direktnom orjentacijom polja. Direktno upravljanje momentom (DTC).
Upravljaka elektronika i senzori. Identifikacija parametara bezsenzorsko upravljanje. Optimiranja
parametaraupravljakoregulacionogkrugaEMP.
Literatura:
V.Vukovi,Elektrinipogoni,Akademskamisao,Beograd,2002.
L.Ljung,SystemidentificationTheoryfortheUser,PrenticeHall,EnglewoodCliffs,1997.
F.Bilalovi,Upravljanjeobrtnihelektrinihmainanaprednemetode,UniverzitetuSarajevu,1997.
V.Ambroi,Sodobneregulacijepogonovzizmjeninimimainami,UniverzavLjubljani,1996.
W.Leonhard,ControlofElectricalDrives,SpringerVerlag,Berlin,1985.
B.Jurkovi,Elektromotornipogoni,kolskaknjiga,Zagreb,1978.
Metodeprovjereznanja:
Tokom semestra seobavljakontinuiranaprovjeraznanja kroz nekeod narednihaktivnosti:izrada zadaa,
testova,seminarskihradovailiprojektnihzadataka.
Zavrniispitseradipismenoiliusmeno.

ifrainazivnastavnogpredmeta:

SKE704 Novetehnologijeusistemimakonverzijeenergije

Uanaunaoblastpredmeta: Elektrotehnikaisistemikonverzijeenergije
Kontaktsatisedmino(P+AV+LV): 3+0+0
Ukupnokontaktsatiusemestru: 45
BrojECTSkredita: 6ECTS
Preduslovi:
Semestar: ljetni
Ciljevi:
Upoznatistudentesanovimtehnolokimaspektimausistemimakonverzijeenergije.
Sadraj:
Supravodljivost:Meissnerov efekt. SupravodiitipaIitipaII. Baznateorija supravodljivosti.Supravodii
na visokim temperaturama. Primjena supravodia u elektrinim vodiima, elektromagnetima, motorima,
generatorima, limitatorima struje, sistemima magnetne levitacije (MAGLEV). Novi izvori energije.
Izolacija. Novi materijali. Metoda konanih elemenata i metoda graninih elemenata. Projektovanje
podrano raunarom (CAD).Elementi CAD sistema:hardware,software,geometrijskimodeli,tipoviCAD
sistema.Primjena CADa:systemikorisnik, konceptbazepodatakauprojektovanju.Numerikemetodei
sistemi programazaproraunpoljaumainamaiureajima kaoosnovazaanalizu iprojektovanjepodrano
raunarom. Matematiki modeli i numeriko rjeavanje elektromagnetnih i toplotnih polja u elektrinim
mainama i ureajima, te polja kretanja fluida u transformatorima. Optimizacija i pouzdanost rada
elektrinih ureaja. Primjeri projektovanja elektrinih maina i ureaja podrani raunarom.Proizvodnja
podranaraunarom(CAM).
Literatura:
Z.Haznadar,.tih,ElektromagnetizamIiII,kolskaknjiga,Zagreb,1997.
L.Silvester,ComputerAidedDesigninMagnetics,SpringerVerlag,NewYork,1986.
Hawkes,TheCAD/CAMProcess,PitmanPublishing,London,1998.
EnergyandEnvironment,OxfordPress,2002.
Y.A.Cengel,IntraductiontoThermodynamicsandHeatTransfer,NewYork,1997.
J.Penny,G.Lindifield,NumericalMethodsusingMatlab,AstonUniversity,1995.
V.Madarevi,Novetehnologijeuelektromehanikimsistemima,autoriz.predavanja,FE,Tuzla,2005.
Metodeprovjereznanja:

23
 Tokom semestra seobavljakontinuiranaprovjeraznanja kroz nekeod narednihaktivnosti:izrada zadaa,
testova,seminarskihradovailiprojektnihzadataka.
Zavrniispitseradipismenoiliusmeno.

ifrainazivnastavnogpredmeta:

SKE705 Metodepostizanjaelektromagnetskekompatibilnosti

Uanaunaoblastpredmeta: Elektrotehnikaisistemikonverzijeenergije
Kontaktsatisedmino(P+AV+LV): 3+0+0
Ukupnokontaktsatiusemestru: 45
BrojECTSkredita: 6ECTS
Preduslovi:
Semestar: ljetni
Ciljevi:
Upoznatistudentesanajnovijimdostignuimauoblastielektromagnetskekampatibilnosti.
Sadraj:
Koncept EMC i EMI i definicije. Izvori elektromagnetskog zraenja. Naini prenosa elektromagnetskih
uticaja. Induktivni, konduktivni i kapacitivni uticaji. Uticaji na ive organizme. Elektromagnetska
kompatibilnost elektronike i elektrine opreme. Sistemi za smanjenje uticaja elektromagnetske
interferencije EMI. Uzemljenje. Sistemi uzemljenja za EMC. Oklapanje. Teorija oklapanjaiefikasnost
oklapanja. Galvansko povezivanje. Materijali i oblici galvanskog povezivanja. EMC standardi. Metode
mjerenja i testiranjaelektromagnetske kompatibilnocti.Tehnikamjerenja EMC.OpremazamjerenjeEMC.
Izvori, prijemnici, senzori polja, antene. Uvjeti za praktinu provedbu testiranja EMC. Otvoreni prostor.
Laboratorijskatestiranja.elijezatestiranjeEMC.
Literatura:
V.P.Kodail,EngineeringElectromagneticCompatibility,IEEE,NewYork,2001.
T.Rybak,M.Steffka, Automotive Electromagnetic Compatibility, Kluwer Academic Publishers, New
York,2004.
M.Schrack, Single Economic Space in Bosnia and Herzegovina Conformity Assessment on LVD and
EMCDirective,Sarajevo,2001.
B.Archambeault, O.Ramahi, C.Brench, EMI/EMC Computational Modeling Handbook, Kluwer
AcademicPublishers,Norwell,Massachusetts,1998.
V.P.Kodali, Engineering Electromagnetic Compatibility Principles, Measurements and Tehnologies,
IEEEPress,1996.
P.A.Chatterton, M.A.Houlden, EMC Electromagnetic Theory to Practical Design, John Wiley &Sons,
Chichester,1995.
Metodeprovjereznanja:
Tokom semestra seobavljakontinuiranaprovjeraznanja kroz nekeod narednihaktivnosti:izrada zadaa,
testova,seminarskihradovailiprojektnihzadataka.
Zavrniispitseradipismenoiliusmeno.

ifrainazivnastavnogpredmeta:

SKE706 Interakcijaelektrinemreeipogonskihmotora

Uanaunaoblastpredmeta: Elektrotehnikaisistemikonverzijeenergije
Kontaktsatisedmino(P+AV+LV): 3+0+0
Ukupnokontaktsatiusemestru: 45
BrojECTSkredita: 6ECTS
Preduslovi:

24
Semestar: ljetni
Ciljevi:
Upoznati studente sa smetnjama koje nastaju pri radu pogonskih motora, a posljedica su loeg kvaliteta
elektrineenergije.
Sadraj:
Uticaj kvaliteta elektrine energije na rad pogonskih motora: Problemi povezivanja izmjenine i
istosmjernemree putempretvaraa,pojavajalovesnage,viihharmonikastruje,distorzije naponamree.
Smetnjeuradupogonskihmotora:Smetnjezbognestandardnogoblikanapona,promjenljivevisinenapona,
uticaja viih harmonika, distorzije napona, nesimetrije trofazne mree i sl. Smetnje u radu pogonskih
motora pri ponovnom ukapanju. Vektorski dijagram napona i magnetskog fluksa u prekapanju ili
ponovnom ukapanju asinhronog motora. Mogunost ponovnog ukapanja bez opasnosti po asinhroni
motor. Problematika pokretanja pogonskih motora velike snage: Teki pogoni, udarci tereta, diirektno
pokretanje, sukcesivno pokretanje viepogonskih jedinica, pokretanje pomou zaletnih ureaja, fluidnih
spojnica, SOFT startera i sl.Principi zatitepogonskihmotoraodsmetnjikojepotiuodelektrine mreei
radnogmehanizma.
Literatura:
A.abanovi,Kliznireimiuupravljanjuelektrinihmaina,ETFSarajevo,2003.
V.Vukovi,Elektrinipogoni,Akademskamisao,Beograd,2002.
B.M.Bird,K.G.King,D.A.G.Pedder,AnIntroductintoPowerElectronics,1993.
N.Marinovi,Elektromotornapostrojenja,kolskaknjiga,Zagreb,1986.
F.Kmel,ElektrischeAntriebstechnikAufgabenundLsungen,SpringerVerlag,1979.
B.Jurkovi,Elektromotornipogoni,kolskaknjiga,Zagreb,1978.
Metodeprovjereznanja:
Tokom semestra seobavljakontinuiranaprovjeraznanja kroz nekeod narednihaktivnosti:izrada zadaa,
testova,seminarskihradovailiprojektnihzadataka.
Zavrniispitseradipismenoiliusmeno.

ifrainazivnastavnogpredmeta:

TK701 Mrenasigurnost

Uanaunaoblastpredmeta: Telekomunikacije
Kontaktsatisedmino(P+AV+LV): 3+0+0
Ukupnokontaktsatiusemestru: 45
BrojECTSkredita: 6ECTS
Preduslovi: RI501
Semestar: zimski
Ciljevi:
Ovladati konceptima mrene sigurnosti. Studentima e se predstaviti principi i tehnologije za
implementaciju mrene sigurnosti. Objanjenje najeih ranjivosti mree i napada, te odbrambenih i
kriptografskihmehanizama.
Sadraj:
Osnove kriptografije. Autentifikacija i uspostavljanje kljueva. Napad buffer overflow. TCP/IPi DNS
sigurnost.IPSEC.SSL/TLS.Internetsigurnost.Spam,kraaidentiteta,uskraivanjeusluge(DoS).Vatrozid
isistemizaotkrivanjeupada.Filteripaketa,kriptovanituneli,kolaii.

Literatura:
Kaufman,Perlman,andSpeciner,NetworkSecurity: PRIVATECommunicationinaPUBLICWorld,2th
edition
Cole,Krutz,Conley,NetworkSecurityBible,WileyPublishing,2005.
K.T.Fung,NetworkSecurityTechnologie,2thedition,CRCPress,2005.
Kaufman,Perlman,andSpeciner,NetworkSecurity: PRIVATECommunicationinaPUBLICWorld,2th

25
 edition


Metodeprovjereznanja:
Tokom semestra seobavljakontinuiranaprovjeraznanja kroz nekeod narednihaktivnosti:izrada zadaa,
testova,seminarskihradovailiprojektnihzadataka.
Zavrniispitseradipismenoiliusmeno.

ifrainazivnastavnogpredmeta:

TK702 Softverskidefiniranoumreavanje

Uanaunaoblastpredmeta: Telekomunikacije
Kontaktsatisedmino(P+AV+LV): 3+0+0
Ukupnokontaktsatiusemestru: 45
BrojECTSkredita: 6ECTS
Preduslovi:
Semestar: zimski
Ciljevi:
Ciljpredmeta jenauitistudenteo softverskidefiniranomumreavanju i prezentiratikako senasoftverski
definirannainupravlja,odravaititekomunikacijskemree.

Sadraj:
Osnove softverski definirane mree (SDN). Virtualizacija mrenih funkcija (NFV). SDN arhitektura
(aplikacijski, upravljaki, infrastrukturni sloj). Kontrolna ipodatkovnaravan (interfejsi).Novageneracija
protokola (primjer OpenFlow). Primjeri implementacije SDN kontrolera i tehnologija (primjeri Open
vSwitch, OpenDaylight, Ryu, ONOS (OpenNetwork OperatingSystem),POX,Mininet,isl.).Softverski
definirano umreavanje u oblaku i podatkovnom centru. Softverski definiranoskladiteimreeisporuke
sadraja.Sigurnostsoftverskidefiniranog umreavanja.Virtualnimreni servisi(primjerOpenstack, isl.).
Softverski definirano umreavanje u beinim mreama (primjeri: OpenWRT i sl.). Umreavanje za
podatkovnuanalitiku.Primjeriupotrebe.
Literatura:
Azodolmolky,S.,SoftwareDefinedNetworkingwithOpenFlow,2013.
Goransson, P. & Black, C.,Software Defined Networks: A Comprehensive Approach, First Edition,
MorganKaufmann,2014.
Jim Doherty,SDN andNFVSimplified:AVisualGuidetoUnderstandingSoftwareDefinedNetworksand
NetworkFunctionVirtualization,AddisonWesleyProfessional2016.

Metodeprovjereznanja:
Tokom semestra seobavljakontinuiranaprovjeraznanja kroz nekeod narednihaktivnosti:izrada zadaa,
testova,seminarskihradovailiprojektnihzadataka.
Zavrniispitseradipismenoiliusmeno.

ifrainazivnastavnogpredmeta:

TK703 Multimedijskikomunikacijskisistemiiusluge

Uanaunaoblastpredmeta:Telekomunikacije
Kontaktsatisedmino(P+AV+LV): 3+0+0
Ukupnokontaktsatiusemestru: 45
BrojECTSkredita: 6ECTS

26
Preduslovi: TK304,TK003
Semestar: zimski
Ciljevi:
Upoznati studente sa savremenim tehnikama i tehnologijama u multimedijskim komunikacijskim
sistemima,temultimedijskimuslugama.
Sadraj:
Multimedijske komunikacije model, tehnoloki okvir, standardizacijskiokvir, evolucijaikonvergencija.
Metode isporuke multimedijskih sadraja. Standardi u multimedijskim komunikacijama. Dizajn
multimedijskih komunikacijskih sistema. Distribuirani multimedijski sistemi. Podrka za IP multicast
tehnologije i broadcasting tehnologije. Multimedijska integracijaiinteraktivnamultimedija. Hipermedija.
Osnovne kategorije i vrste multimedijskih usluga. Distribuirane multimedijske usluge. Multimedijske
interaktivne usluge. Primjeri multimedijskih mrea i usluga. Pregled protokola relevantnih za
implementacijumultimedijskihusluga.
Literatura:
D. Kanellopoulos, Emerging Research on Networked Multimedia Communication Systems (Advancesin
MultimediaandInteractiveTechnologies),IGIGlobal,2015.
K.R. Rao, Z.S. Bojkovic, D.A. Milovanovic, Introduction to multimedia communications: applications,
middleware,networking,Wiley,2006.
K.R. Rao, Z.S. Bojkovic, D.A. Milovanovic, Multimedia communication systems, PrenticeHall, PTR,
2002.
M.Poikselka, G.Mayer, H.Khartabi, A.Niemi, The IMS IP Multimedia Concepts and Services, John
WileyandSons,2006.

Metodeprovjereznanja:
Tokom semestra seobavljakontinuiranaprovjeraznanja kroz nekeod narednihaktivnosti:izrada zadaa,
testova,seminarskihradovailiprojektnihzadataka.
Zavrniispitseradipismenoiliusmeno.

ifrainazivnastavnogpredmeta:

TK704 Projektovanjeelektronskihsklopova

Uanaunaoblastpredmeta: Telekomunikacije
Kontaktsatisedmino(P+AV+LV): 3+0+0
Ukupnokontaktsatiusemestru: 45
BrojECTSkredita: 6ECTS
Preduslovi: TK102,TK202
Semestar: ljetni
Ciljevi:
Ovladati konceptimaprojektovanjaelektronskihsklopova.Studentienauitiosnovnetehnologijeimetode
za projektovanje i analizu elektronskih sklopova. Sposobnost povezivanja matematikih modela sa
tehnolokimrjeenjima.Praktinorjeavanjeproblemasaelektronskimsklopovima.
Sadraj:
Tehnolokipregledosnovnihanalognihi digitalnihelektronskihkomponenata,Modelovanjeikonceptualni
dizajn elektronskih sklopova, Dizajn jednostavnog elektronskog sklopa koji ukljuuje analogne
komponente, FPGA, mikrokontroler, senzore i aktuator, Dizajn tampanih veza koje ukljuuje analizu
integritetsignalaiimedansnoprilagoavanje.

Literatura:

StephenH.Halletal:HighSpeedDigitalSystemDesign,WileyPublishers,ISBN:0471360902
Alex Doboli, Edward H. Currie, Introduction to MixedSignal, EmbeddedDesign,Springer NewYork

27
 DordrechtHeidelbergLondon,2011.
Nihal Kularatna, Electronic circuit design : from concept to implementation , CRC Press Taylor &
FrancisGroup,2008.
Mark Balch, COMPLETE DIGITAL DESIGN: A Comprehensive Guide to Digital Electronics and
ComputerSystemArchitecture,McGRAWHILL,2003.
Roger Woods, John McAllister, Gaye Lightbody, Ying Yi, FPGAbased Implementation of Signal
ProcessingSystems,JohnWiley&SonsLtd,2008.
StephenH.Halletal:HighSpeedDigitalSystemDesign,WileyPublishers,ISBN:0471360902

Metodeprovjereznanja:
Tokom semestra seobavljakontinuiranaprovjeraznanja kroz nekeod narednihaktivnosti:izrada zadaa,
testova,seminarskihradovailiprojektnihzadataka.
Zavrniispitseradipismenoiliusmeno.

ifrainazivnastavnogpredmeta:

TK705 Programiranjetelekomunikacijskihsistema

Uanaunaoblastpredmeta: Telekomunikacije
Kontaktsatisedmino(P+AV+LV): 3+0+0
Ukupnokontaktsatiusemestru: 45
BrojECTSkredita: 6ECTS
Preduslovi: TK402
Semestar: ljetni
Ciljevi:
Kursimazaciljstudentimaprezentiratiprincipeprogramiranjatelekomunikacijskihsistema.

Sadraj:
Koncept SoCa (System on Chip) i njegova uloga u razvoj telekomunikacijskog sistema. Programiranje
SoCa i mikrokontrolera u telekomunikacijskim sistemima. Primjeri implementacije IEEE 802.11 b/g/n,
IEEE 802.15.1 i IEEE802.15.4 telekomunikacijskog sistema nabazi SoCai namjenskihkomunikacijskih
modula senzorske mree. Mikrokontroleri sa DSP podrkom za implementaciju OFDM baziranog
primopredajnika i superheterodinskog prijemnika. Analiza performansi komunikacijskih protokola u
osnovnom opsegu (SPI, I2C, I2S) i protokola u transponovanom opsegu. Koncept OAP (over the air)
programiranjamikrokontrolera naprimjeru beinihsenzorskihmrea.Tehnikegeneriranjasluajnoguma
neophodne za analizu performansi telekomunikacijskih sistema (primjer performansi ASK, PSK i FSK
sistema u osnovnom opsegu). Performanse algoritama diskretnih transformacija: DFT, Wavelet, DHT i
STFT,u procesuestimacijespektralnegustinesnagesignala.Periodogram.Principiimplementacijetehnika
multipleksiranja signalaiviestrukog pristupamediju na mikrokontrolerskim platformamasaultraniskom
snagomdisipacije.
Literatura:
J.G.Proakis,DigitalCommunications,5thed,2007.
J.G.Proakis,DigitalSignalProcessing:Principles,AlgorithmsandApplications,4thed,2007.
E.IfeachorandB.Jervis:DigitalSignalProcessing:APracticalApproach,2nded,2001.
DonaldS.Reay,DigitalSignalProcessingUsingtheARMCortexM4,Wiley,2015

Metodeprovjereznanja:
Tokom semestra seobavljakontinuiranaprovjeraznanja kroz nekeod narednihaktivnosti:izrada zadaa,
testova,seminarskihradovailiprojektnihzadataka.
Zavrniispitseradipismenoiliusmeno.

28