HRVATSKO KATOLIKO SVEUILITE

STUDIJ SOCIOLOGIJE

Savrena konkurencija i naelo nevidljive ruke

Seminarski rad
UVOD U EKONOMIJU

Mentor: prof. dr. Ante Ronevi

Student: Ivica Marki

Zagreb, sijeanj, 2015.

SADRAJ..1

I. UVOD U SEMINARSKI RAD.2

II. SAVRENA KONKURENCIJA........................................................................................2

III. TRINI NEUSPJEH........................................................................................................4

IV. NAELO NEVIDLJIVE RUKE......................................................................................5

V. ZAKLJUAK.......................................................................................................................7

VI. LITERATURA...............................9

1
 I. UVOD U SEMINARSKI RAD

Trite i njegov mehanizam je danas najvei globalni faktor koji utjee na gospodarstva
diljem svijeta i na cjelokupnu ekonomiju. Ono predstavlja ukupnost ponude i potranje roba i
usluga na nekom prostoru i vremenu. Kako bi trite ostalo konkurentno potrebna je stalna i
potena konkurencija. Ponuda i potranja dva su imbenika o kojima ovise sva poduzea
svijeta koja sudjeluju na tritu. Prihodi koji poduzetnici zarauju nisu objektivan faktor
uspjenosti poslovanja, ve dobit koja se ostvaruje. Dobit je primaran fakor uspjenosti
poslovanja jer omoguuje napredak proizvodnje proizvoda i usluga, nove investicije i
modernizaciju pogona. Svako poduzee za primarni cilj ima maksimalizirati dobit, jer svaka
dobit manja od maksimalne nije prihvatljiva i tjera na redukciju poslovanja.

II. SAVRENA KONKURENCIJA

Savrena je konkurencija svijet prihvatitelja cijena. Poduzee u savrenoj konkurenciji

prodaje homogeni proizvod (onaj koji je jednak proizvodima koje prodaju drugi sudionici na
tritu).1 Svako poduzee u osnovi nikada nije dovoljno veliko kako bi zadovoljilo potrebe
ireg trita i nema preveliki utjecaj na formiranje cijene proizvoda, ve je primorano
prihvatiti trenutnu situaciju na tritu i prilagoditi joj se. S druge pak strane, potroai su ti
koji odluuju je li im cijena nekog proizvoda prihvatljiva s obzirom na sve elemente koje taj
proizvod ukljuuje (kvaliteta, dostupnost, usporedba sa slinim proizvodima, potreba za
istim). Sudionik savrene konkurencije ima toliko malen udio na tritu da moe prodati sve
to eli po trinoj cijeni.2

Kako bi pojam savrene konkurencije funkcionirao u praksi potrebno je zadovoljiti odreene

uvjete kao to su sloboda ulaza i izlaza, homogenost proizvoda i preuzimanje cijena.
Analizirajui pojedine segmente, potpuno je jasno da u savrenoj konkurenciji prevladavaju
mala poduzea koja se meusobno nadmeu s konkurentima i niti jedna nije dovoljno velika
kako bi sama mogla odreivati uvjete poslovanja drugima (nesavrena konkurencija
monopol). Sva ta poduzea na tritu imaju premali utjecaj kako bi mogle formirati cijene,
ve preuzimaju zadane trine cijene. Indikativno navedenome, i proizvodi koji se prodaju po

1
Samuelson, P. A., Nordhaus, W. D., (2010). Ekonomija (devetnaesto izdanje). Mate marketing tehnologija,
Zagreb, str. 150
2
Samuelson, P. A., Nordhaus, W. D., (2010). Ekonomija (devetnaesto izdanje). Mate marketing tehnologija,
Zagreb, str. 150

2
preuzetim cijenama uglavnom su slini ili identini. Takvi proizvodi su zamijenjivi i nisu
jedinstveni pa bi svaki pokuaj regulacije cijena od strane nekog poduzea proizvelo pad
dobiti tog istog poduzea jer bi potroai na tritu pronali identian proizvod ali po manjoj
cijeni. Kada govorimo o homogenim proizvodima poput penice ili nafte nazivamo ih
robama. Slobodan izlaz i ulaz znae da svako poduzee u svakom trenutku svog poslovanja
ima priliku izai ili se povui sa trita, ili da pak, potroai lako mogu mijenjati proizvoae
identinih proizvoda.

Slika 1. Krivulja potranje potpuno je elastina za poduzee u savrenoj konkurenciji 3

U savrenoj konkurenciji poduzee e maksimalizirati dobit kada proizvede onu razinu

proizvodnje pri kojoj je granini troak jednak cijeni.4 Sagledavajui trite savrene
konkurencije, treba panju usmjeriti na poduzea u cjelini, a ne sagledavati ih kao zasebne
subjekte. Trite ravnoteu postie u dugoronom ali i kratkoronom razdoblju. Kratkorono
se razdoblje razlikuje od dugoronog u tome to se u kratkoronom razdoblju ravnotee
promjene do kojih dolazi mogu koristiti samo fiksnu koliinu kapitala, dok su u dugoronoj
ravnotei i kapital i ostali imbenici varijabilni.

Kako bi savrena konkurencija na tritu funkcionirala i kako bi poduzea bila profitabilna

potrebno je tono odrediti koliinu proizvoda koja e biti plasirana na trite jer je bitno da
granini troak bude jednak nuli kako bi se dobit maksimalizirala. Granini troak mora biti
3
Samuelson, P. A., Nordhaus, W. D., (2010). Ekonomija (devetnaesto izdanje). Mate marketing tehnologija,
Zagreb, str. 150
4
Samuelson, P. A., Nordhaus, W. D., (2010). Ekonomija (devetnaesto izdanje). Mate marketing tehnologija,
Zagreb, str. 152

3
jednak za svaku aktivnost unutar poduzea kako bi efikasnost bila maskimalna. Osim
graninog troka, bitnog faktora urednog poslovanja poduzea i kljua efikasnosti, poduzea
se mogu susresti i sa zatvaranjem ukoliko ne samo da ne ostvaruju dobit, ve nisu u
mogunosti plaati i isporuivati sve svoje ugovorene obaveze, plaati kamate i isplaivati
plae. To su fiksni trokovi i ako doe do situacije u kojoj se javlja niska trina cijena
proizvoda dolazi do velikih gubitaka jer su prihodi jednaki varijabilnim trokovima.5
Navedena situacija naziva se toka zatvaranja.

Trite savrene konkurencije objasnili smo u gore navedenom poglavlju, no treba se zapitati
kolika je njezina uspjenost i koliko dobro takvo trite prolazi danas u svijetu. Kada
govorimo o ekonomiji, efikasnost je rije bez koje ekonomija ne moe ivjeti i napredovati.
Ako gospodarstvo nije efikasno, ako ne moe pratiti trendove i privikavati se trenutnom
stanju, a pritom uredno poslovati i ostvarivati dobit, onda ono polako propada, a sa njime i
drutvo u cjelini. Gospodarstvo je efikasno ako svojim potroaima prua najpoeljniju
kombinaciju dobara i usluga, uz dane resurse i tehnologiju gospodarstva. 6 Govorei o
efikasnosti, treba spomenuti kako postoje i odreena ogranienja i neugodne nuspojave koje
se javljaju kod pokuaja postizanja efikasne ravnotee u savrenoj konkurenciji. Paretova
efikasnost zahtijeva savrenu konkurenciju, potpunu informiranost i nepostojanje
eksternalija.7 Paretova efikasnost kazuje da ukoliko smo sebe stavili u privilegirani poetni
poloaj tj. uinili si bolje i kvalitetnije uvjete, tada smo nekome drugome uinili tetu, tj.
stavili ga u nepovoljan poloaj ako je neka osoba zadovoljna, tada je drugoj osobi umanjeno
njeno zadovoljstvo jer da bi se povealo zadovoljstvo na jednoj strani, na drugoj mora biti
smanjeno obrnuto proporcionalno gledite.

III. TRINI NEUSPJEH

Meutim, situacija o kojoj smo govorili predstavlja idilu unutar trine konkurencije. Osim
savrenog oblika konkurencije, postoje i odreeni trini neuspjesi nesavrena konkurencija.
Taj oblik konkurencije javlja se kada jedno poduzee na tritu ima puno veu mo od ostalih

5
Samuelson, P. A., Nordhaus, W. D., (2010). Ekonomija (devetnaesto izdanje). Mate marketing tehnologija,
Zagreb, str. 153
6
Samuelson, P. A., Nordhaus, W. D., (2010). Ekonomija (devetnaesto izdanje). Mate marketing tehnologija,
Zagreb, str. 160
7
Samuelson, P. A., Nordhaus, W. D., (2010). Ekonomija (devetnaesto izdanje). Mate marketing tehnologija,
Zagreb, str. 166

4
poduzea i ima priliku nametati vlastita pravila igre bez obzira na ostale sudionike. Najei
oblik nesavrene konkurencije je monopol kada jedno poduzee ima apsolutnu mo kontrole
trita odreenog proizvoda. Kao primjer takve situacije uzmimo patent na neki proizvod ili
pak franizu. Najjednostavniji primjer takve trine situacije javio se kod nas nedavno. Rije
je o Agrokorovu preuzimanju slovenskog Mercatora koji djeluje i na hrvatskom tritu.
Kupnjom Mercatora Todori je doao u opasnost da na tritu prodajnih lanaca preuzme
monopol imajui vie od 33 posto ukupnosti duana u Hrvatskoj. Tada je morao prodati dio
svojih trgovina kako nebi dolo do monopola na tritu. U takvim situacijama, kada do
monopola doe, poduzee koje se nalo u takvoj situaciji ima priliku kontrolirati i nametati
cijene proizvoda i usluga iznad graninog troka. Tom situacijom najvie su, logino,
pogoeni potroai koji nemaju mogunost izbora, prisiljeni su kupovati robu koju moda
nisu htjeli, kupuju koliinski manje jer je cijena vea, zakljuno, nisu zadovoljni uloenim i
dobivenim. To nezadovoljstvo potroaa koje se javlja temeljni je problem s kojim je suoeno
trite nesavrene konkurencije.

Drugi tip neuspjeha su eksternalije. Eksternalije se javljaju kada neke od nuspojava

proizvodnje ili potronje nisu ukljuene u trinu cijenu.8 Kao primjer moemo uzeti naftnu
industriju koja, realno, ima tetan utjecaj na okoli i duna je u svoje trokove poslovanja
ukljuiti i trokove zatite okolia i modernizacije proizvodnje kako bi utjecaj na okoli bio
smanjen na najmanju moguu mjeru. U protivnome, dobrobit potroaa, ali i svih nas,
ozbiljno je ugrona. Treba ovdje naglasiti kako nisu sve eksternalije negativne. Pozitivna
eksternalija javlja se u sluaju programa javnog zdravstva, kao to je cijepljenje protiv
vodenih kozica... cijepljenje ne prua zatitu samo cijepljenoj osobi nego i drugima koje bi ta
osoba inae mogla zaraziti.9 Osim ova dva navedena oblika, postoji i nesavrena
informiranost tj. teorija nevidljive ruke o kojoj emo neto vie rei u sljedeem poglavlju.

IV. NAELO NEVIDLJIVE RUKE

Adam Smith u svojoj knjizi Bogatsvo naroda napisanoj 1776. godine iznio je naelo koje je u
ekonomiji postiglo zapaen uspjeh. Radi se o naelu nevidljive ruke koje kae da privatni
interes moe dovesti do javnih koristi kada ga se slijedi u dobrofunkcionirajuem trinom

8
Samuelson, P. A., Nordhaus, W. D., (2010). Ekonomija (devetnaesto izdanje). Mate marketing tehnologija,
Zagreb, str. 164
9
Samuelson, P. A., Nordhaus, W. D., (2010). Ekonomija (devetnaesto izdanje). Mate marketing tehnologija,
Zagreb, str. 164

5
mehanizmu.10 Naime, u vremenu kada je u Americi donesena amerika Deklaracija o
nezavisnosti, Smith je shvatio i prepoznao vanost koje ima trite unutar kojeg djeluju sile
ponude i potranje. Nevidljiva ruka, prema njemu, predstvalja simbiozu javnih i privatnih
interesa. Protivnik dravnih intervencija u trino gospodarstvo, Smith eli trite osloboditi
od aristokracije. Treba uzeti u obzir i vrijeme kada je nastalo ovo naelo. Poznajemo li
povijest, ak i povrno, znamo da je oko 1770. godine kada Smith pie o nevidljivoj ruci
postjao veliki nesrazmjer izmeu razvijenih drava poput Velike Britanije ili Francuske i onih
manje razvijenih poput Rusije i Turske. Smith je uvidio kako su u kratkom razdoblju ljudi u
Britaniji poeli bolje ivjeti i analizirajui situaciju, uveo je naelo nevidljive ruke na tritu.
Ako trite raste, poveava se proizvodnja, gospodarstvo i najbitnije, efikasnost. Indikativno
tome, poinje se sve vie proizvoditi, pojedinac kao kotai unutar mehanizma proizvodi vie,
a ako se vie proizvodi, vie se i izvozi i prodaje, tj. vie se troi jer radnik bolje ivi. Nadalje,
nevidljiva ruka puno bolje funkcionira kada ne postoje velike korporacije i moderni
kapitalizam. U Smithovom razdoblju svijet je tek stvarao prva trita, nije bilo velikih
poduzea i sve je bilo puno lake kontrolirati. Smith je svojim naelom bio puno ispred
svojega vremena, pa ga i danas cijene mnogi moderni analitiari ekonomske znanosti.
Nevidljiva ruka predstavlja samoregulirajuu ulogu i prirodu trita. Smith je vjerovao kako
nevidljiva ruka omoguava svakom sudioniku trinog natjecanja da osigura maksimalnu
korist, a samim time da stvara veliku korist drutvu i narodu u cjelini. Cilj je da u tome
procesu drava (vlast) ne intervenira. To naelo postalo je sinonim za nastanak laissez faire
ekonomske filozofije (neka stvari teku kako teku). Sva roba i usluge na tritu imaju svoju
cijenu za koju se na tom istom tritu razmjenjuju, a nijedno poduzee nije dovoljno veliko da
utjee na cijenu u tom sustavu savrene konkurencije naelo nevidljive ruke dovodi do
efikasne alokacije resursa pa se gospodarstvo nalazi na granici proizvodnih mogunosti.11
Nevidljiva ruka snano potpomae tritu savrene konkurencije, meutim ona isto tako
pretpostavlja da potroai tj. kupci imaju dovoljno informacija o proizvodima i ulugama koje
se prodaju. Pretpostavlja se da potroai poznaju kvalitetu i cijene dobara... primjerice, jesu

10
Samuelson, P. A., Nordhaus, W. D., (2010). Ekonomija (devetnaesto izdanje). Mate marketing tehnologija,
Zagreb, str. 29
11
Samuelson, P. A., Nordhaus, W. D., (2010). Ekonomija (devetnaesto izdanje). Mate marketing tehnologija,
Zagreb, str. 35

6
li lijekovi koje koriste sigurni i efikasni.12 (Ne)informiranost graana nije opcija, pa se
drava esto ukljuuje i informira na podrujima gdje su primjeeni nedostaci.

Protekom vremena i razvitkom svijeta od Smitova doba do danas, nevidljiva ruka pomalo je
postala ograniena doktrina. Pojava monopola i drugih oblika nesavrene konkurencije tjera
dravu da se aktivno ukljui u trino natjecanje kako bi regulirala i kontorlirala trine
mehanizme. Sukladno tome, nevidljiva ruka funkcionira u uvjetima savrene konkurencije i
bez trinih neuspjeha, ali im se pojavi nesavrena konkurencija naelo nevidljive ruke
potpuno je neefikasno.

V. ZAKLJUAK

Kada bismo govorili o trinom gospodarstvu koje je idealno, govorili bi o tritu na kojem se
robe i usluge prodaju po trinim cijenama koje su potroau prihvatljive i tritu koje
stimulativno djeluje na drutvo. Takav sustav istiskuje maksimalne koristi iz raspoloivih
resursa drutva. 13 Naravno, u kapitalitikom, okrutnom svijetu to ba i nije tako. Niti jedno
gospodarstvo, a ni trite svijeta ne moe se pohvaliti potpuno savrenom konkurencijom u
kojoj djeluje naelo nevidljive ruke. Kada bismo se potrudili malo vie teiti ka tom idealnom
tritu, u svijetu bi bilo manje siromanih, gladnih, bolesnih, a razlike izmeu bogatih i
siromanih bile bi znatno manje, dok su danas te razlike iz dana u dan sve vee srednji sloj
polako nestaje, a ostaje veina koja je siromana, a kontrolira ih bogata manjina. Drava i
gospodarstvo, a samim time i trite danas meusobno surauju i meusobno su isprepleteni.
Drava ne moe opstati bez gospodarstva, ni obratno. Kada trite nema odgovor na tekue
probleme ili zahtjeve, ukljuuje se drava koja putem instituacija (policija, vojska) regulira
trite. Ne zaboravimo da drava od svojih graana ubire i poreze, a od tih istih poreza
subvencionira gladne, nemone i bolesne. Iako pozitivan, i to je primjer dravne intervencije
u trite direktno ili indirektno. to je uope ekonomija i trite? Moemo li se pohvaliti da
svijet ivi u doba procvata trita i ekonomije? Jesmo li dvolini kada kaemo da razvijene
zemlje danas pokreu svijet i proizvode milijune proizvoda, ostvaruju ogromnu dobit, a s
druge strane, na svijetu postoje i oni koji nemaju obrok svaki dan a pitku vodu samo sanjaju?
Spavate li svaki dan u istom krevetu i imate li barem sto kuna u depu bogatiji ste od polovice
svijeta, a rekli bi da i nemate previe. Dokle god svi nismo jednaki i nemamo barem onoliko

12
Samuelson, P. A., Nordhaus, W. D., (2010). Ekonomija (devetnaesto izdanje). Mate marketing tehnologija,
Zagreb, str. 164
13
Samuelson, P. A., Nordhaus, W. D., (2010). Ekonomija (devetnaesto izdanje). Mate marketing tehnologija,
Zagreb, str. 34

7
koliko nam je nuno potrebno, svijet, a time i ekonomija i trite nisu uspjeli u igri koja
odnosi vie ivota negoli svi ratovi svijeta zajedno.

Onome tko umire od gladi ne treba znanost ve hrana.

Toma Akvinski

8
 VI. LITERATURA

1. Samuelson, P. A., Nordhaus, W. D., (2010). Ekonomija (devetnaesto izdanje). Mate

marketing tehnologija, Zagreb