Ankica Oda, Prilog poznavanju... (177-192) Histria Antiqua, 19/2010.

Ankica ODA

PRILOG POZNAVANJU NAKITA

SREDNJODALMATINSKE KULTURNE
SKUPINE*
UDK 904:391.7>(497.5-3 Dalmacija) Ankica Oda
069(497.6 Humac).51:902 Odjel za arheologiju Filozofskog fakulteta
Izvorni znanstveni rad Sveuilita u Mostaru
Primljeno: 17. 04. 2010. Matice hrvatske bb
Odobreno: 15. 09. 2010. Bosna i Hercegovina - 88 000 Mostar
e-mail: ankicaodza@ffmo.ba

A nalizira se bronani nakit i metalni dijelovi nonje, koji predstavljaju ukras glave, vrata, prsa, ruku i odjee:
sljepooni koluti, ogrlice, fibule, igle, pojasne kope, privjesci, narukvice. Predmeti, veinom neobjavljeni, uvaju
se u arheolokoj zbirci Sv. Ante na Humcu kod Ljubukog i dijelom na posudbi u arheolokoj zbirci Sv. Stjepana
u Gorici kod Gruda, ne mogu se dovesti u vezu sa sauvanom dokumentacijom o okolnostima i mjestu nalaza. Na
odabranim predmetima eli se istaknuti: pod prvo kontinuirani razvoj pojedinih oblika nakitnih predmeta koji se na
podruju srednjodalmatinske kulturne skupine moe pratiti jo od kasnog bronanog, te dugo zadravanje pojedinih
oblika u uporabi; pod drugo ovisnost o uvozu i utjecajima naprednijih metalopreraivakih, tj. obrtnikih centara;
pod tree specifine stvaralake mogunosti prerade i prilagodbe stranih utjecaja domaim potrebama i ukusu; pod
etvrto: lokalna proizvodnja i tipovi karakteristini za podruje rasprostiranja srednjodalmatinske kulturne skupine.
Iz svega navedenog proizlaze osobite karakteristike u ukusu i nainu kombiniranja razliitih ukrasnih i funkcionalnih
predmeta, prezentirane kroz navedene nepropadljive dijelove materijalne kulture humake zbirke koji predstavljaju
vrhunac dostignua u umjetnikom obrtu. Samim tim, stanovnitvu ireg ljubukog kotara pripada vano mjesto u
kulturnim tekovinama zapadnog Balkana, posebice izraeno u razdoblju od 7. st. pr. Kr. do 4. st. pr. Kr., to najbolje
prezentira izabrani humaki materijal.

Kljune rijei: arheoloka zbirka Franjevakog samostana Sv. Ante na Humcu kod Ljubukog, srednjodalmatinska kulturna skupina,
nakit i metalni dijelovi nonje, umjetniki obrt

UVOD je poneki duplikat iz svetita u Gorici mogao nai svoje

U mlae prapovijesno doba ire podruje Ljubukog mjesto u Zbirci. Pregledom Upisnika koji je voen
*
od samog osnutka Zbirke (1884. g.), nije bilo mogue Zahvalnost dugujem gospodinu
kotara iznimno je arheoloki bogato, o emu, meu gvardijanu Miru egi koji mi je
ostalim svjedoe nalazi u arheolokoj Zbirci na Humcu. dovesti u vezu, u tekstu razmatrane nakitne predmete, ustupio neobjavljeni materijal
Unato tome, izabrani predmeti koji e biti razmatrani u za koje se pretpostavlja da su u Zbirku mogli dospjeti na uvid te fra Milanu Jukiu na
srdanoj pomoi. Fotografije u
ovom radu, potjeu veinom iz nesistematski istraenih otkupom, poklonom ili kao sluajni nalazi. Godine 1968. ovom radu izradio je gospodin
manjih nekropola, dok treba ostaviti mjesta i injenici da materijal je inventariziran. Prapovijesni nalazi iz Zbirke Zoran Alajbeg.

177

1
NIKI 1985, 11, 12.; BASLER 1985,
17 i d.
2
OVI 1985, 54-57.; ODA 2009,
7 i d.
3
Nakitni predmeti prve grupe po
tipolokom kriteriju (osim pojasne
kope glasinakog tipa) mogli bi
pripadati i starijem dijelu druge
skupine.
4
Navedena grupa predmeta nije
popraena slikama u tablama, jer
je rije o istim ve u tekstu analiz-
iranim objektima, a izdvojeni su
u posebnoj grupi kako bi se istaklo
njihovo dugo trajanje to je i jedna
od obiljeja proizvodnih centara
srednjodalmatinske kulturne
skupine.
Ankica Oda, Prilog poznavanju... (177-192)
od 1884. g. vie puta, unutar samostanskih prostorija na
Humcu, mijenjali su mjesto izlaganja, da bi danas bili
izloeni u posebno za to prenamijenjenim podrumskim
prostorijama Samostana,1 dok je dio istog materijala na
posudbi i prezentiran je u stalnom postavu arheoloke
zbirke Sv. Stjepana u Gorici kod Gruda. O nakitnim
predmetima iz Zbirke bile su objavljene kratke biljeke,
veinom bez ilustracija, povodom 100 godinjice osnutka
arheoloke zbirke uz naglasak za potrebu detaljne objave
ovog materijala, dok su nedavno fibule posebno kataloki
obraene.2 Iako je dakle rije o veinom neobjavljenom
materijalu, interpretacijom se potvruju od prije iznesene
konstatacije vezane za materijalnu kulturu navedenoga
podruja, ali ipak zbog malo poznatog i objavljenog
materijala srednjodalmatinske kulturne skupine humaki
primjerci zasluuju kratku analizu.
Izdvojeni nakitni predmeti i metalni dijelovi nonje
pripadaju standardnim oblicima srednjodalmatinske
kulturne skupine, i odgovara starijem i dijelom
mlaem eljeznom dobu. U tekstu e biti predstavljeni
reprezentativni oblici pojedinih tipova nakita kako bi se
stekao uvid u osnovne tendencije u smislu zadovoljavanja
potreba stanovnitva za metalnim dijelovima nonje,
odnosno u irem smislu, proizvodima umjetnikog
obrta.
Postavlja se pitanje na temelju ega se moe govoriti o
umjetnikom obrtu, imajui u vidu nakitne predmete i
metalne dijelove nonje humake zbirke?
Odmah na poetku treba istaknuti injenicu kako
podruje rasprostiranja srednjodalmatinske kulturne
skupine, u okviru kojeg se razmatra humaki materijal ne
posjeduje resurse za izradu proizvoda umjetnikog obrta u
vidu bronanog nakita i metalnih dijelova nonje. Unato
tome, to ni na irem podruju Ljubukog kotara, odakle
se pretpostavlja da potjee humaki materijal, a tako ni
na irem podruju rasprostiranja srednjodalmatinske
kulturne skupine, naselja su nedovoljno poznata odnosno
neistraena, tako da ne raspolaemo arheolokim
ostacima obrtnih centara, niti imamo izravne potvrde
za izradu predmeta umjetnikog obrta u vidu kalupa za
lijevanje, alata i slinoga. Ali ipak na obrtnu proizvodnju
upuuju mnogi proizvodi i oblici materijalne kulture,
koji se veinom nalaze iskljuivo ili najee na podruju lokalni delmatski oblici igala, sljepooni kolutovi od
rasprostiranja srednjodalmatinske kulturne skupine, ili
im se na tom podruju moe pratiti kontinuirani razvoj
dui vremenski period, to govori u prilog injenici da su
tu i proizvedeni.
Materijal e u okviru tri grupe biti interpretiran na osnovu
stilsko-tipolokih karakteristika. Predmeti su izraeni
178
Histria Antiqua, 19/2010.
od bronce, a od ostalih materijala poznat je sasvim
izuzetno jantar. Izraeni su tehnikom lijevanja uz doradu
iskucavanjem, probijanjem, savijanjem i sl.
Prvoj grupi pripadaju: igla s prstenastom glavicom,
tordiranim vratom i bikoninim dugmetom koji na
etiri strane ima izrataje (T. I. 1.), masivne i duge igle
sa stoastom glavicom (T. I. 2.), , naoalasti privjesak (T.
I. 3.), tordirana ogrlica (T. I. 4.). okrugla pojasna kopa
glasinakog tipa (T. I. 5.)3
Drugu grupu po tipolokom kriteriju moemo jo
podijeliti na stariju i mlau.
Starijem dijelu druge grupe uz one predmete ija se
uporaba nastavlja iz prethodne faze kao to su: velike
igle sa stoastom glavom (T. II. 1.), masivne igle s
prstenastom glavicom (T. II. 2.); ubrajaju se i one koje
po prvi puta susreemo u ovoj fazi, kao to su: fibule s
dugom nogom i dva puceta na luku (T. II. 3.), starija
varijanta polumjeseaste fibule s privjescima (T. II. 4.),
unasta fibula (T. II. 5.), kopa za pojas s vijencem latica
na rubu (T. II. 6.), tzv. glasinaki privjesci u obliku
praporca s prorezima i noicom (T. II. 7.), cjevice od
spiralno namotane bronane ice (T. II. 8.), bronane
ogrlice glatke i tordirane (T. II. 9, 10.).
Mlaem dijelu druge grupe pripadaju: fibula
glasinakog tipa (T. III. 1.), fibula delmatskog tipa (T.
III. 2.), ulomak fibule polumjeseasto raskovana luka
(T. III. 3.), predcertosa fibule (T. III. 4.), ranolatenske
fibule jadranskoga tipa (T. III. 5.), naoalaste fibule (T.
III. 6.), sljepooni kolutovi od bronane ice smotani u
spiralni svitak (T. IV. 1, 2.), metalni ukras za kosu (T. IV.
3.), limeni sljepooni koluti tipa Sanski-Most (T. IV. 4.),
delmatski tip naunice (T. IV. 5.),kombinirani nakit
izraen od povezanih spiralnih svitaka koluta i privjesaka
(T. IV. 6.), kombinirani nakit - alka o kojoj visi niz lania
(T. IV. 7-8.), igle sa svitkastom glavicom i naoalastim
privjeskom okaenim o svitak (T. V. 1.), dvopetljaste igle
(T. V. 2.), igle omega tipa (T. V. 3.), lijevane sitno profilirane
igle (T. V. 4.), tordirana ogrlica (T. V. 5.), mala bronana
dugmad (T. V. 6.), jantarna perla (T. V. 7.).
Treoj grupi pripadaju, odnosno nastavlja se uporaba
tzv. latenoidnih istonojadranskih fibula, dvojne igle,
bronane ice ili limeni tipa Sanski Most, delmatske
naunice od bronane ice,4 te arnirska fibula.
Za navedene predmete prve skupine najvie analogija
nalazimo u 3. fazi razvoja srednjodalmatinske
kulturne skupine, te na irem zapadnobalkanskom,
junopanonskom i prialpskom podruju.
Ankica Oda, Prilog poznavanju... (177-192)
Interesantno je to se u Zbirci na Humcu uva vie igala
istog tipa iz razliitog vremenskog perioda, na kojima se
moe pratiti razvoj, te koje e u razdoblju starijeg eljeznog
doba biti karakteristine upravo za srednjodalmatinsku
kulturnu skupinu, a samim tim i dugi vremenski
period tokom eljeznog doba u uporabi. Rije je o tipu
igala s prstenastom glavicom i bikoninim dugmetom
koji imaju izrataje sa strane, a iji najstariji primjerci
idu u kasno bronano doba. ovi je bronanodobne
primjerke podijelio u etiri varijante, od kojih se u Zbirci
uvaju dva primjerka, dvije razliite varijante (a i c).5 Ovi
stariji primjerci koji dre se tipolokim prethodnicima,
mlaim dimenzijama veim i razvedenijim formi, a
esto se interpretiraju i kao privjesci. Tokom starijeg
eljeznog doba karakteristini su za 3 i stariji dio 4 faze
srednjodalmatinske kulturne skupine, a kao autohtona
forma, pretpostavlja se da su bili u uporabi sve do 4. st. pr.
Kr., sukladno delmatskoj maniri zadravanja pojedinih
oblika nakita kroz dugi vremenski period (T. I. 1.).6 S
podruja rasprostiranja srednjodalmatinske kulturne
skupine poznate su u prilino velikom broju s nalazita
od kojih izdvajamo: Gorica, Korita.7
Taj tip nakita proirio se i u srednjebosansku kulturnu
skupinu, gdje su karakteristika faze 4, odnosno sredine
6. st. pr. Kr.8
Apsolutno kronoloki datiraju se u srednjodalmatinskoj
kulturnoj skupini u 7. i rano 6. st. pr. Kr., premda se ne
iskljuuje mogunost da su zadrane u uporabi sve do
4. st.9
Osim navedenih, i drugi tipovi iglala veoma su brojno
zastupljeni u Zbirci na Humcu, i esto upotrebljavani
kao dekorativno-funkcionalni element nonje. Meu
najstarije eljeznodobne primjerke u Zbirci ubrajaju se
igle sa stoastom glavom (T. I. 2.). Ovaj tip igle iroko je
rasprostranjeni nakitni predmet, poznat u vie tipova i
varijanti, u Italiji, na istonoalpskom podruju, u Istri,
te srednjodalmatinskoj kulturnoj skupini geografski
najbliem liburnskom prostoru odakle je najvjerojatnije
i preuzet.10 Na navedenom podruju karakteristika je
8. i 7. st. pr. Kr., dok je najranija pojava na podruju
rasprostiranja srednjodalmatinske kulturne skupine
zabiljeena u posljednjoj etvrtini 8., u 7. te prvoj polovini
6. st. pr. Kr., odnosno u treoj fazi razvoja navedene
skupine, kao ve razvijena forma igle.11 Znaajno je
napomenuti i to da humake primjerke osim tordiranja,
odlikuju i prstenasta zadebljanja na vratu, formirajui
varijantu toga nakita i to na slian nain kao i na
primjercima igala sa dvostoastom glavicom koje su
tipine za srednjodalmatinsku kulturnu skupinu.12
Histria Antiqua, 19/2010.
Navedena zadebljanja karakteristika su istonoalpskog
podruja i Donje Doline gdje je karakteristian i posebni
tip nazvan donjodolinskim diskastim iglama.13 Takoer
valja istaknuti kako je ovaj oblik nakita bez tipolokih
prethodnika na navedenom podruju s analogijama na
lokalitetima Gorica, Potoani, Vaarovine, Crvenice.14
U Zbirci na Humcu uva se vie ulomaka
spiralnonaoalastih privjesaka (T. I. 3.). Tipoloke
prethodnike s podruja rasprostiranja srednjodalmatinske
kulturne skupine nalazimo u kasnom bronanom dobu, u
vidu dvospiralnih bronanih toka i privjesaka sa cjevastim
srednjim dijelom iz kojih su se razvili.15 Ubrajaju se u
predmete irokog areala rasprostranjenosti, i u velikom
broju zastupljeni u svim suvremenim grupama zapadnog
Balkana ali i ire i to od razvijenog eljeznog doba do
mlaeg eljeznog doba. Upotrebljavani su samostalno
ili u kombinaciji s nekim drugim nakitnim predmetom.
Zoran primjer za to je i igla sa svitkastom glavicom koja se
takoer uva na Humcu (T. V. 1.). U srednjodalmatinskoj
kulturnoj skupini poznati su u svim fazama razvoja.16
Stanovnici srednjodalmatinske kulturne skupine kitili
su podruje vrata i prsa bronanim ogrlicama, tordiranim
ili glatkim, kojih je vie komada izloeno u arheolokoj
zbirci Sv. Stjepana u Gorici kod Gruda. Zastupljene su u
dva razliita tipa - okrugle (T. I. 4.) i u obliku lire (T. V.
5.) na temelju ega se i kronoloki razlikuju. Na Humcu
5
i u muzejskoj zbirci u Gorici kod gruda zastupljen je OVI 1971, 306, T. IV. 1, T. IV. 5.
6
OVI 1987b, 449-455.
navedeni nakitni predmet u svim poznatim oblicima i 7
TRUHELKA 1899, T. II. 10.; OVI
varijantama karakteristinim za srednjodalmatinsku 1971, 78.; GOVEDARICA 1982,
141-142, T. XIV. 2.; OVI 1987b, T.
kulturnu skupinu (T. I. 4.,T. II. 9-10. 17, T. V. 5.). Rije XLVIII. 3, 4, 12.
je o tipu nakita irokog areala rasprostranjenosti, 8
OVI 1987c, 499-501, T. LIII, 1.
9
OVI 1987b, 450, 454.
koji se u gotovo nepromijenjenom obliku, na prostoru 10
GLOGOVI 1989, 10, sl. 5.
rasprostiranja srednjodalmatinske kulturne skupine, 11
OVI 1987b, 452-453.
12
pojavljuje kao dio nakitnog asortimana jo od kasnog OVI 1987b, 453.
13
OVI 1987a, 241.
bronanog doba.18 Mogli si biti okaeni na vratu ili 14
TRUHELKA 1899, T. II. 5.;
objeeni o traci na prsima, a ne iskljuuje se ni uporaba MARIJAN 1986, 30, T. II. 13.; OVI
1987b, T. XLVIII. 16.; OVI 1969,
vie komada odjednom. Tako po tipolokom kriteriju 34, sl. 7, 2.
primjer T. I. 4. najbolje se moe usporediti s onima iz 15
16
OVI 1971, 307.
OVI 1971, T. II. 1-2.; MAROVI
3. faze razvoja srednjodalmatinske kulturne skupine, 1971, sl. 1:2, sl. 6:6.; MAROVI-
koje su formom blie krunom obliku. Ovaj tip nakita NIKOLANCI, 1977, sl. 2:5; sl. 15:9.;
OVI 1969, 35, sl. 11, 1.; MARIJAN
poznat je s vie nalazita srednjodalmatinske kulturne 1986, 30, T. II. 4.; MAROVI 1984,
skupine, od kojih izdvajamo Gorica, Crvenice kod Duvna.19 sl. 23:5.; PERIA 1998, 350, T. II. 3.;
U glasinakoj kulturi eljeznog doba, poznat je u fazi UPI 2008, 33, 55, kat. br. 79.;
PETRINEC 1999, 24, 62, kat. br. 14.
IIIc i IVa, dok ga u IVb vie nema, ali srednjebosanska 17
OVI 1987b, 455, T. L. 15.
18
kulturna skupina i Donja Dolina - Sanski Most, takoer OVI 1971, 303-304.
19
TRUHELKA 1899, 367, sl. 41.;
dugi vremenski period zadravaju u uporabi ovaj nakitni OVI 1969, 27, 32, 45, sl. 1.4; sl.
oblik.20 Karakteristika su 2, 3, 4, faze srednjodalmatinske 5, 4.
20
OVI 1987d, 582.; OVI 1987a,
kulturne skupine, tj. od 8 - 4. st. pr. Kr.21 241, 246.; OVI 1987c, 489, 492.
U Zbirci se nalazi i okrugla pojasna kopa tzv. 21
OVI 1987b, 448-459.
179

22
OVI 1987d, 596.
23
BENAC - OVI 1957, 34.
24
OVI 1987b, 450, 452, T. XLVIII.
20.
25
OVI 1987b, 448, 455; usp.
takoer BATOVI 1986, str. 30-39;
GABROVEC MIHOVILI1987, 310;
BATOVI 1987, str. 350 i dalje;
DRECHSLER-BII 1987, str. 402 i
dalje; LOLLINI 1976, str.133 i dalje;
OVI 1987a, 244 i dalje; OVI
1987c, str. 496 i dalje
26
27
OVI 1987b, 454.
GLOGOVI 2003, 59-62.
28
ODA 2009, 11-12, (kat. br. 1-8);
LOLLINI 1976, 132-133 i d. T. VI. 9.
29
TRUHELKA 1899, 356-357, sl. 18.
30
OVI 1987c, 499, 501; GLOGOVI
2003, 62.
31
OVI 1987b, 455
32
GLOGOVI 2003, 68-70; ODA
2009, 12-13, bilj. 28, (kat. br. 9.).
33
BENAC - OVI 1957, 42, 43, 50,
bilj. 136, T. XXXVIII, 8-9, T. XXXIX,
18; OVI 1987d, 619, T. LXII, 28, 33;
LOLLINI 1976, 137-150; ODA 2009,
13-14, (kat. br. 10.)
34
BENAC-OVI 1957, 45, T. XXX.
10; OVI 1987, 610, 621.
35
OVI 1987c, 493 i d; OVI nadopunjavali su taj proizvod kreirajui vlastitu inaicu
1987a, 250.
36
OVI 1987b, 455-456, T. L. 14.
37
VASI 1977, Pl. 28. 9.
Ankica Oda, Prilog poznavanju... (177-192)
glasinakog tipa (T. I. 5.) s etiri t perforacije oko
ispupenog sredinjeg dijela, koji su i jedini ukras ovog
nakitnog predmeta. Ukrasna pojasna kopa imala je
uz funkcionalnu i dekorativnu ulogu. Sluila je kao
praktini ukras krajeva pojasa za koje se zapinjala ili
pojedinih drugih dijelova odjee. Proirila se na podruje
rasprostiranja srednjodalmatinske kulturne skupine
s glasinakog podruja, na kojem najblie analogije
nalazimo u IVb fazi.22 Na navedenom podruju moe se
pratiti i razvoj ovog nakitnog predmeta jo od kasnog
bronanog doba.23 Najblie analogije humakom
primjerku nalazimo u Gorici.24
Za predmete starijeg dijela druge skupine najvie
analogija nalazimo u starijem dijelu 4. faze razvoja
srednjodalmatinske kulturne skupine, te na irem
zapadnobalkanskom, junopanonskom i prialpskom
podruju. Uz one nakitne oblike iju uporabu moemo
pratiti od kasnog bronanog doba, karakteristini su i
oni liburnske, te glasinake provenijencije.25 Jo uvijek u
ovom razdoblju se ne izrauju posve nove, lokalne forme
nakita ali ipak preuzeti oblici mogli su biti upotpunjeni
pojedinim elementima, te noeni upravo u delmatskoj
maniri. I onda kad oblik nema direktnih analogija rije
je o delmatskoj kombinaciji dobro poznatih i iroko
rasprostranjenih oblika, tako da se ni u tom sluaju
ne moe govoriti o samostalnoj produkciji, ve samo o
uzorima i preuzimanju formi.
Dugo trajanje pojedinih oblika nakita u okviru
srednjodalmatinske kulturne skupine jedna je od
karakteristika proizvoakih centara i afiniteta klijentele
navedenog podruja. Tako su u fazi 3 i starijem dijelu faze
4 bile omiljene velike igle sa stoastom glavicom i masivne
igle s prstenastom glavicom (T. II. 1-2.).26
Fibule s dugom nogom i dva dugmeta na luku (T.
II. 3.) iroko je rasprostranjen tip nakita, jadranskog i
alpskog podruja, koji u okviru pojedinih kulturnih
skupina razvija lokalne inaice u vidu razliitog
ukraavanja noge i luka fibule, bilo da je rije o razliito
izvedenom plastinom ukrasu ili ugraviranom, odnosno
urezanom.27 Humaki primjerci ukazuju na italske
uzore.28 Openito je i karakteristika 6. st. pr. Kr., koje u
razvoju srednjodalmatinske kulturne skupine pripada
starijem dijelu 4. faze razvoja, jak liburnski utjecaj.
Usprkos navedenome stanovnici srednjodalmatinske
kulturne skupine raznim dodacima koje su vjeali o iglu
Humcu, pa se ne iskljuuje ni mogunost ovakve ukrasne
nakita, kako je to zabiljeeno na primjeru iz Gorice.29
Slian kolut s nizom lania uva se i u Gorici (T. IV.
180
Histria Antiqua, 19/2010.
7-8.), za koji se ipak ne moe pouzdano utvrditi da je
inio sastavni dio upravo ovog tipa nakita. Za navedeni
tip fibule koji je predstavljao iznimno omiljenu formu
nakita stanovnika srednjodalmatinske kulturne skupine,
pretpostavlja se kako se posredstvom navedene (skupine)
proirio u srednjobosansku kulturnu skupinu te vjerojatno
i na junojadransko kulturno podruje.30 Na podruju
rasprostiranja srednjodalmatinske kulturne skupine
datiraju se u 6. st. pr. Kr.31
Starija varijanta polumjeseaste fibule s privjescima (T.
II. 4.) tip je nakita koji se s podruja Glasinca proirio na
podruje srednjodalmatinske kulturne skupine u kojoj je
karakteristian za stariji dio etvrte faze razvoja, odnosno
kraj 6. i po. 5. st. pr. Kr.32 Kulturni utjecaji s Glasinca biti
e intenzivirani u mlaem dijelu navedene faze.
unasta fibula (T. II. 5.) tip je nakita koji moda
najbolje prezentira poloaj srednjodalmatinske kulturne
skupine (druga polovina 6. st. pr. Kr.) izmeu - s jedne
strane kulturnih strujanja s Glasinca, s kojim se dovodi
u vezu ukraavanje luka fibule i Mediterana, tonije
Picenuma koji se ogleda u pucetastom zavretku noge.33
Kalotna pojasna kopa ukraena nizom latica na obodu
(T. II. 6.) sluila je za privrivanje odjee ili tkanica. Na
podruje srednjodalmatinske kulturne skupine proirila
se s Glasinca, gdje se moe pratiti razvoj ovog nakitnog
predmeta. Uporaba ovog nakitnog predmeta prevladava
od faze IVc-2 do faze Va.34 S Glasinca se ovaj tip nakita
proirio i u srednjobosansku kulturnu skupinu, te Donju
Dolinu-Sanski Most.35 Primjerak s Humca apsolutno
kronoloki moe se datirati u sredinu 6. st. pr. Kr.
Privjesci su u humakoj zbirci zastupljeni odreenim
brojem tipova i varijanti od kojih su najbojniji tzv.
glasinaki aurirani privjesci u obliku praporca (T. II.
7.). Poznato je da su kao proizvodni vikovi s glasinakog
podruja dospjeli u brojne susjedne grupe pa tako i u
zapadnu Hercegovinu. Humaki primjerci pripadaju
mlaoj varijanti, s noicom, koji se na Glasincu pojavljuju
u IVc-1 fazi da bi posebno omiljeni bili u IVc-2 fazi koja
vremenski odgovara razdoblju od 550-500/475. g. pr.
Kr. i kronoloki je paralelna sa starijim dijelom 4. faze
razvoja srednjodalmatinske kulturne skupine kojoj
pripadaju i humaki primjerci, a bili su u uporabi i u
mlaem dijelu iste faze.36 U zapadnoj Srbiji zajedno sa
spiralnim cjevicama od bronane ice tvorili su sloeni
nakit koji je sluio ukraavanju pojasa.37 Mnotvo je
ulomaka spiralnih cjevica (T. II. 8.) koje se uvaju na
kompozicije na podruju zapadne Hercegovine. Pitanje
jesu li ovi predmeti imali i neko drugo svojstvo osim
Ankica Oda, Prilog poznavanju... (177-192)
ukrasnoga, za sada ostaje otvoreno. Vjerojatno su zbog
svoje dekorativnosti i upadljivosti bili atraktivni meu
stanovnitvom navedenog podruja pa je i to razlog zato
se u toliko velikom broju nalaze u Zbirci.
Cjevice od spiralno namotane bronane ice
saltaleoni (T. II. 8.) ovdje navodimo jer se velikim
brojem ulomaka nalaze u zbirci na Humcu. Kao ukrasni
predmet poznat je od bronanog doba.38 Po ovievom
miljenju mogli su meu ostalim sluiti kao samostalni
nakit ili kao dijelovi ogrlica.39
Predmeti mlaeg dijela druge grupe najvie analogija
imaju u mlaem dijelu 4 faze razvoja srednjodalmatinske
kulturne skupine.40 To razdoblje karakteriziraju jaki grki
utjecaji, koji e se nastaviti i u sljedeim stoljeima. I dalje
je oit kulturni utjecaj sa susjednog liburnskog podruja,
ali sada u znatno manjoj mjeri nego u prethodnom
razdoblju. Razdoblje je obiljeeno samostalnim
delmatskim zanatstvom, potaknuto impulsima s
navedenih podruja.
Tzv. fibula tipa Novi Pazar (T. III. 1.), odnosno
glasinakog tipa pobuuje najvie zanimanja upravo
zbog pretpostavljenog utjecaja koji je mogla formom,
posebice oblikom noge izvriti na itavi niz fibula koje se
u literaturi nazivaju delmatskim.41
Impulsi za izradbu delmatskog tipa fibule (T. III. 2.)
u pogledu oblika noge stiu s kulturno naprednijega
glasinakog podruja i vezuju se uz skupinu Novi Pazar.
Raznovrsnost i kombinacija pravokutne noge s razliitim
formama svjedoi o sposobnosti delmatskih radionica
da same izrauju odreene forme na osnovi pojedinih
stranih elemenata.42
S Glasinakog podruja, tonije IVc-2 faze kulturnim
utjecajima proirio se meuostalim i krestasti tip fibule
(T. III. 3.).43 Preuzimanje dijela elementa ovog tipa fibule,
kreste, vidljivo je i kod oblikovanja pojasnih kopi koje
takoer u literaturi nose epitet glasinakih. Oito su
stanovnicima srednjodalmatinske skupine bili veoma
interesantni jer su obje forme nakita zastupljene meu
ostalim i na Humcu. Ali jo je vanija pretpostavka kako su
ovi krestasti izdanci, zajedno sa fibulom tzv glasinakog
tipa asimetrino postavljene none ploice, mogli imati
utjecaja pri formiranju tzv. delmatskog tipa fibule.44
Element raskovanog i perforiranog luka poznat je iz
starijeg dijela 4 faze razvoja srednjodalmatinske kulturne
skupine, a u kombinaciji sa asimetrino postavljenom
nonom ploicom predstavlja izrazito glasinako obiljeje
unutar navedene kulturne skupine. Karakteristine su za
drugu polovicu, odnosno sredinu 5. st. pt. Kr., a sline
Histria Antiqua, 19/2010.
primjerke pronalazimo i na susjednom junojadranskom
kulturnom podruju.45
Kulturni utjecaj s liburnskog podruja na
srednjedalmatinsko nastavljen je i tokom mlaeg dijela
etvrte faze razvoja.46 Predcertosa fibule (T. III. 4.) na
podruju srednjodalmatinske kulturne skupine datiraju
se u 6. st. pr. Kr., dakle starije su od srednjobosanskih
primjeraka gdje su se proirili posredst vom
srednjodalmatinske kulturne skupine.47
Zapadnobalkanski tip nakita irokog areala rasprostra-
njenosti je i ranolatenska fibula jadranskog tipa (T. III. 5.),
koja se s podruja liburnske kulture, gdje je zastupljena
velikim brojem primjera i varijanti, proirila na okolna
podruja, ukljuujui i srenjodalmatinsko gdje se datiraju
u 5. st. pr. Kr.48
Naoalasta fibula (T. III. 6.) u srednjodalmatinsku
kulturnu skupinu proirila se s podruja rasprostiranja
liburnske kulture. iroko je rasprostranjen oblik nakita jo
od kasnog bronanog doba.49 Primjerci s Humca datiraju
se u kraj 5. i prvu polovicu 4. st. pr. Kr.50
Za dva spiralna svitka od bronane ice sa po osam
navoja (T. IV. 1-2.), iako nikad potvreni poloajem u
grobu, ovi pretpostavlja da su sluili ukraavanju kose,
odnosno pletenica.51 Takoer pretpostavlja da su se razvili
iz dvospiralnih toka i privjesaka, najprije kao spiralni
svici s uicama, dok bi humaki primjerci predstavljali
mlau varijantu. Tome bi ila u prilog injenica da su
pojedini glasinaki primjerci spiralnih svitaka, kasnog 38
OVI 1971, 304.
bronanog doba, pronaeni po jedan sa svake strane 39
40
OVI 1969, 35, sl. 11, 6, 7.
OVI 1987b, 455-457.
lubanje.52 Dakle, navedeni ukras za kosu ovi dovodi 41
VASI 1987, 43-46.; ODA 2009,
u vezu sa dvospiralnim tokama i privjescima kasnog 14-15, (kat. br. 12.)
42
ODA 2009, 15-16, (kat. br. 13.)
bronanog doba, nakita, prije svega, irokog areala 43
BENAC - OVI 1957, 44, 50;
rasprostranjenosti, ali ipak najvee dokumentirane VASI 1987, 52; ODA 2009, 14, (kat.
koncentracije na podruju istone obale Jadrana i njegova br. 11.)
44
VASI 1987, 52.
neposredna zalea.53 Valja naglasiti da je ovaj oblik nakita, 45
ODA 2009, 16-17, (kat. br.
u toku ranog i razvijenog eljeznog doba izrazito brojan 14-17.)
46
BATOVI 1986, 32, sl. 5.7.
i upravo karakteristian za podruje rasprostiranja 47
OVI 1987c, 503-504; ODA
srednjodalmatinske kulturne skupine. Zastupljen je, u 2009, 18, (kat. br. 20.)
48
BATOVI 1987, 351; OVI 1987b,
starijoj formi s uicama, od 2. faze razvoja, u uporabi 455, 458; ODA 2009, 19, kat. br.
je bio i u 3. fazi, da bi kao veoma vaan dio nonje bio i 21-24.
49
u 4. fazi, a pretpostavlja se da je mogao ostati u uporabi BATOVI 1987, 385.
50
ODA 2009, 17- 18, (kat. br.
i tokom 5. faze srednjodalmatinske kulturne skupine.54 18-19.); GLOGOVI 2003, 25-30, T.
Ovaj tip nakita, irokog areala rasprostiranja, poznat je 62; TRUHELKA 1899, 351, 352, sl.
12.; OVI - NIKI 1983, 88, 90, T. I.
i u susjednim grupama glasinakoj, srednjobosanskoj, 1a, 1b; MARIJAN 1986, 26, 30, T.II.
liburnskoj, japodskoj, Donja Dolina Sanski Most. 5.; MAROVI 1984, 56, sl. 23. 1, 4.;
BULI 1898, str. 157, T. VIII.
Mali spiralni ukras za kosu sa srednjim zavojem u 51
OVI 1971, 302-303.
obliku limene trake (T. IV. 3.). Zbog malih dimenzija 52
OVI 1970, 81.
53
OVI 1970, 80-83.
ovi pretpostavlja kako je takoer rije o ukrasu za kosu, 54
OVI 1987b, 455-456.
a ne o narukvici.55 Oblikom, navedeni nakitni predmet, 55
OVI 1985, 57.
181
 Ankica Oda, Prilog poznavanju... (177-192) Histria Antiqua, 19/2010.

slian je narukvicama kakve su zastupljene u glasinakoj emu svjedoi primjerak iz Tercele kod Vranjica, a koji
kulturi eljeznog doba u fazama IVa i IVb. U glasinaku e u 4. faze srednjodalmatinske kulturne skupine biti
kulturu ovaj oblik nakita proirio se iz Grke, a bio je dokumentiran na najveem broju lokaliteta.67 Problem
poznat na irokom podruju.56 Kao to je sluaj i sa nekim je to ni s jednog do danas poznatom nalazita nije
drugim oblicima nakita (fibule), najvjerojatnije je rije o poznata pozicija na pokojniku. Pojedini ulomci od lijevane
preuzimanju same ideje sa susjednog podruja koja je onda bronane ice, etvrtasta presjeka, mogli su izvorno
prilagoena ukusu i potrebama lokalnog stanovnitva, predstavljati formu slinu onoj bolje sauvanoj s Humca68
dakle, nije ornamentirana i nije u funkciji narukvice, ili Crvenica kod Duvna.69 Iako na prvi pogled jednostavni
ve je kako iz samih dimenzija proizlazi, mogla biti i neatraktivni, u kombinaciji (s iglom, fibulom i sl.) ili
upotrijebljena za ukraavanje kose.57 Najblie analogije u samostalno davali su poseban peat nonji stanovnika
okviru srednjodalmatinske kulturne skupine pronalazimo srednjodalmatinske kulturne skupine, u vidu kienosti,
u Gorici, gdje je slian objekt, ornamentiran, interpretiran masivnosti, glomaznosti i to kao trajna odrednica njihovog
kao djeja narukvica.58 S obzirom na vremensku pojavu modnog stila, ije zaetke moemo pratiti jo od kasnog
u glasinakoj kulturi, ovaj oblik nakita na podruju bronanog doba.
srednjodalmatinske kulturne skupine, mogao bi pripadati Igle sa svitkastom glavicom i naoalastim privjeskom
etvrtoj fazi razvoja. Apsolutno kronoloki to bi odgovaralo okaenim o svitak (T. V. 1.) iroko je rasprostranjen
vremenu 5. st. pr. Kr.59 oblik nakita poznat jo od bronanog doba. U
56
BENAC - OVI 1957, 29.
Ukrasu glave takoer su pripadali i sljepooni koluti srednjodalmatinskoj kulturnoj skupini u uporabi je
57
OVI 1985, 57. tipa Sanski Most (T. IV. 4.), koji su se s prostora kulturne od 3 faze razvoja, dok se u mlaem dijelu etvrte faze
58
TRUHELKA 1889, 368, sl. 44. skupine Donja Dolina -Sanski Most, gdje se pojavljuju (u razvoja javlja kao posebna tipoloka inaica s naoalastim
59
Usp. OVI 1987b, 455 i d.
60
OVI 1987a, 257, 260, T. XXVIII, 3a-2 i 3b fazi) od sredine 5. st. pr. Kr. do kraja 4. st. pr. privjeskom.70
11.; XXIX, 8. Kr.,60 proirili u srednjodalmatinsku kulturnu skupinu. Igle omega tipa (T. V. 2.), takoer su iroko
61
TRUHELKA 1899, 379, sl. 65;
OVI 1969, 31-32, sl. 5:5-6; OVI Nalazima iz Crvenice zasvjedoeni su na navedenom rasprostranjen oblik nakita koji se u srednjodalmatinskoj,
1987b, T. XLIX, 23.
62
podruju jo od 5. st. pr. Kr., a nalazimo ih i meu glasinakoj, Donjoj Dolini - Sanski Most kulturnoj skupini
OVI 1969, 32, sl. 6.
63
BULI 1898, T. V-VI. 16-22, 34; materijalom svetita u Gorici.61 zadrao u uporabi do kraja 3. st. pr. Kr. 71
OVI 1969, 32, sl. 6.; OVI-NIKI Nakit nainjen od bronane ice, krunog presjeka, Dvopetljaste igle (T. V. 3.) dosta su iroko rasprostranjen
1983, 90, T. II. 12.
64
OVI 1987c, 492, T. LII, 13.
forme otvorenog koluta sa iljastim zavretkom krajeva, oblik nakita.72 U okviru srednjodalmatinske kulturne
65
TRUHELKA 1989, sl. 18, 47-48, na ijim se rubovima nalaze spiralne cjevice od tanke skupine karakteristine su za mlai dio 4 faze, a u uporabi
50, 89. bronane ice, koje se mogu pomicati, (T. IV. 5.) ovi se zadravaju i u 5 fazi.73 Na Glasincu se njihova pojava
66
OVI 1969, 34-35, sl. 8:6.
67
OVI 1971, 84-85, sl. 14; interpretira kao naunice.62 S podruja rasprostiranja moe pratiti od faze IVa do Vb.74
TRUHELKA 1989, 383, sl. 18, 47-48, srednjodalmatinske kulturne skupine pronaen je na Lijevane sitnoprofilirane igle (T. V. 4.) odlika su
50, 89; OVI 1969, 34-35, sl. 8:6;
OVI - NIKI 1983, 89, T. II. 11; nalazitima Ritke Liske, Vaarovine 1, Postranje,63 odakle srednjodalmatinske kulturne skupine klasinoga
OVI 1987b, 456, bilj. 77.
68
se proirio i u srednjobosansku kulturnu skupinu, gdje se razdoblja.75 Apsolutno kronoloki datiraju se u 5. st. pr.
OVI 1985, T. III. 5.
69
OVI 1959, sl. 8:6. pronalazi u okviru 3. i 4. faze razvoja gdje se pojavljuje Kr. i idu u red nakitnog predmeta koji je mogao biti u
70
OVI 1987b, 450, 456-457. od poetka, odnosno prve etvrtine 7. st. pr. Kr. pa je u uporabi i u slijedeoj fazi razvoja.76
71
OVI 1987a, 262; MARIJAN 2001, uporabi do prve polovine 5. st. pr. Kr.64 Mala bronana dugmad (T. V. 6.) ubraja se takoer u
80, 91; MAIER 1956, 67-69.; VASI
1982, 241 i d. Bronane ulomke sauvane u vie komada mogue standardne dijelove odjee 4 faze razvoja srenjodalmatinske
72
VASI 1982, 232 i d; MAIER 1956, je interpretirati kao kombinirani kolutasti nakit (T. IV. kulturne skupine, a u uporabi su bili od 8. do 5. st, pr.
69-70.
73
OVI 1987b, 456, 459.; OVI 6-8.). Od ulomaka koji se uvaju u Zbirci nemogue Kr.77
1969, 34, sl. 8. 1-2; OVI 1983, 90, je kompletirati pojedine objekte ali je neupitno da U mlaem dijelu 4. faze srednjodalmatinske kulturne
T. I. 9; TRUHELKA 1989, 369-371,
sl. 46-48. su inili dijelove kombiniranog nakita. Iz preostalih skupine podrujje vrata i prsa ukraavalo se meuostalim
74
BENAC-OVI 1957, 30 i d. nepovezanih dijelova nemogue je odgonetnuti od po i ogrlicama s jantarnim perlama (T. V. 7.) od kojih se
75
OVI 1987b, 456, T. L. 1.
76
TRUHELKA 1899, T. II. 1-3.; OVI
koliko dijelova se sastojao pojedini nakitni objekt. Iako jedna uva u zbirci na Humcu.78 Najblie analogije
1969, sl. 7. 8; OVI 1987b, 459. sauvani u prelomljenim i razdvojenim formama nekad pronalazimo u Gorici,79 premda je i tamo u odnosu na
77
OVI 1971, 304; OVI 1987b, su bili noeni kao samostalni ukrasni predmeti ili u mnogobrojni i raznovrsni ostali materijal zastupljen samo
457, BATOVI 1986, 26-39.
78
OVI 1987b, 456. kombinaciji s nekim drugim nakitnim objektima, kako jednim primjerkom. Vie primjeraka poznato je iz Mirlovi
79
TRUHELKA 1899, 384, sl. 97. to zorno pokazuju primjerci iz Gorice65 ili Crvenice kod Zagore.80 Od susjednih grupa, u najveem se broju jantar
80
UPI 2008, 33, kat. 69-73.
81
BALEN-LETUNI 2004, 234-242, Duvna.66 Razvoj takvih ukrasnih predmeta moe se pratiti upotrebljavao za ukraavanje kod Japoda i Liburna.81
257.; BATOVI 1987, 350-351. jo od kasnog bronanog doba na podruju Delmata, o

182
Ankica Oda, Prilog poznavanju... (177-192)
Trea grupa nakitnih predmeta najvie analogija ima
u 5 fazi razvoja srednjodalmatinske kulturne skupine
koju karakterizira vei priljev stranih utjecaja. Lokalne
radionice i dalje djeluju. Pojedini elementi iz prethodne
faze kombiniraju se s novim formama, proizvodei
tipine forme nakita za hercegovako podruje, kao to
su, primjerice, arnirske fibule s pravokutnom nonom
ploicom (sl. 1.).82 Vrijeme je to sve izrazitije helenizacije
na podruju srednjodalmatinske skupine, dok utjecaj
Glasinca naglo slabi.
Osim nakitnih predmeta irokog areala rasprostra-
njenosti (koje u ovom razmatranju nee biti analizirane83),
ova faza u razvoju srednjodalmatinske kulturne skupine
obiljeena je i predmetima dugog trajanja to je i jedna
od temeljnih odlika kulture koji se manifestiraju kroz
nakitne predmete. Naime, potaknuti stranim impulsima
nastaju oblici (sl. 1) koje je jo uvijek u razdoblju u kojem
se gube lokalna obiljeja materijalne kulture mogue
okarakterizirati kao specifino delmatske.
ZAKLJUAK
Proizvodi umjetnikog obrta, nakitni predmeti i
metalni dijelovi nonje Humake zbirke, produkti su
domaih radionica. Na njihov nastanak djelovali su odnosi
i veze sa susjednim podrujima, preteno glasinakim,
ali i liburnskim, junojadranskim, junopanonskim,
prialpskim, italskim, grkim.
Raznovrsnost i brojnost u tekstu analiziranih nakitnih
predmeta upuuje i na veliku lokalnu proizvodnju. Na
posebnost i originalnost oblika i formi humakog
nakita djelovali su: nasljee, oponaanje stranih uzora
i prilagoavanje vlastitim potrebama. Izabrani humaki
materijal kraja 8, 7. i polovine 6. st. pr. Kr. odraava
heterogenu kulturnu sliku koja se formirala pod
utjecajem tradicije (T. I. 1, 3-4) te kulturnih strujanja
s liburnskog (posredno i jugoistonoalpskog) T. I. 2.,
i glasinakog podruja (T. I. 5.). Tordirane ogrlice i
spiralnonaoalasti privjesci iroko su rasprostranjeni
Histria Antiqua, 19/2010.
tipovi nakita iji razvoj moemo pratiti jo od kasnog Sl. 1. arnirska fibula s pravokutnom
nonom ploicom
bronanog doba, a karakteristini su i za susjedne
kulture, to upuuje na zajednike genetske osnove. U
okviru srednjodalmatinske kulturne skupine u uporabi
su od kraja 8 - 4. st. pr. Kr., kao to povruju humaki
primjerci. Kako je ve u uvodu istaknuto, zbog slabe
istraenosti, ne raspolaemo podacima o obrtnim
centrima srednjodalmatinske kulturne skupine. Ali na
lokalnu proizvodnju upuuju proizvodi koji se veinom
nalaze na podruju rasprostiranja navedene skupine. Igle
s prstenastom glavicom i bikoninim dugmetom na vratu
forma je nakita iji razvoj moemo pratiti jo od kasnog
bronanog doba na domaem tlu, te se s ovog podruja
proirio u susjedne kulturne skupine. Sukladno sklonou
dugog zadravanja pojedinih nakitnih predmeta u uporabi,
poznati su tokom svih razvojnih faza srednjodalmatinske
kulturne skupine. U humakoj zbirci mogue je pratiti
razvoj formi od jednostavnijih ka sloenijim, pa se
postavlja pitanje moe li se u iroj okolici pretpostaviti
lokalna obrtna radionica ili je rije o sluajnosti uslijed
nedovoljne istraenosti. Igla sa stoastom glavicom bez
tipolokih je prethodnika na podruju rasprostiranja
srednjodalmatinske kulturne skupine, to upuuje na
utjecaje i veze sa susjednim podrujima, liburnskim,
odnosno kad je rije o pojasnoj kopi glasinakog tipa,
glasinakim.
Od sredine 6. st. pr. Kr. nastavljaju se kulturni utjecaji
i veze ire okolice Ljubukoga s italskim, glasinakim
i jugoistonoalpskim podrujem. Veze s jadranskim
primorjem i Picenumom ogledaju se u oblikovanju
fibula s dva puceta na luku (T. II. 3.). Iako je rije o iroko
rasprostranjenom tipu poznatom u vie tipolokih inaica,
humaki primjerci veu se za italske uzore. U sasvim
delmatskoj maniri kienosti i glomaznosti ovi nakitni
predmeti mogli su biti upotpunjeni ukrasnim detaljima u
vidu privjesaka i lania kakve u velikom broju (rastavljene
na dijelove) pronalazimo u Zbirci (T. IV. 6-8.). Sve to
upuuje na zahtjeve za lokalnom proizvodnjom. Fibule,
pojasna kopa i privjesci (T. II. 4 - 7.) upuuju na ovisnost
o stranim uzorima naprednijih metalopreraivakih
podruja, u ovom sluaju Glasinca. unasta fibula spretna
je kombinacija italskih i glasinakih uzora, te samim
tim potvrda samostalnog delmatskog zanatsta 6. st. pr.
Kr. To samostalno delmatsko zanatstvo nastavljeno je i
u kasnijim stoljeima kada domai zanatlije (T. III. 1.)
potaknuti stranim impulsima kreiraju sasvim nove forme
nakita (T. I. 2.). S druge strane i dalje su u velikoj mjeri 82
VASI 1985, 123, 124; VASI 1999;
zavisni od stranih utjecaja metalopreraivakih centara, ODA 2009, 19-20, (kat. br. 25-26.)
bilo glasinakih (T. III. 3.) ili liburnskih (T. III. 4-6.). 83
ODA 2009, 20 i d.
183
 Ankica Oda, Prilog poznavanju... (177-192)
U petom i poetkom etvrtog stoljea posebna se
panja posveivala kienju glave (T. IV. 1-5.). Nadalje, uz
oblike koji evoluiraju iz kasnog bronanog doba (T. IV.
1-2, 6-8.; T. V. 6.), pronalazimo i one strane provenijencije
(T. IV. 3-4.), te specifino delmatske proizvode koji su se
formirali na domaem tlu i odatle proirili u susjedna
podruja (T. IV. 5.; T. V. 4.). Sve to odraava kienost te
pridonosi upadljivosti delmatske nonje. I kad je rije o
formama irokog areala rasprostranjenosti (T. V. 1-3.)
moguim dodacima stvarao se dojam glomaznosti
(T. IV. 6-8.). Dakle, rije je o kulturnim utjecajima s
italskoga, glasinakoga i jugoistonoalpskoga podruja
odnosno prilagodbi formi lokalnom ukusu. Delmatski
tip naunice (T. IV. 5.), tzv. kombinirani nakit (T. IV.
6-8.), te lokalni tip igle odraava stupanj samostalnosti
delmatskih radionica, koje svojim znaajkama ukazuju
da su nastale na domaem prostoru. To je razdoblje
84
BENAC 1987, 781 i dalje. Usp.
takoer ZANINOVI 1966.
184
Histria Antiqua, 19/2010.
kada delmatske proizvode pronalazimo i u susjednim
kulturama. Zapravo navedeni primjerci svjedoe o
tehnikom nivou radionica te sposobnosti majstora.
U etvrtom stoljeu, odnosno, u vremenu sve vie
naglaenih keltsko-latenskih i helenistikih utjecaja
na zapadnom Balkanu, potaknuti stranim impulsima
lokalni obrtnici i dalje kreiraju nove forme (sl. 1.).
Ovaj kratak pregled svjedoi o originalnosti i
osobenosti ukusa mukaraca i ena ireg Ljubukog
kotara koji su se kitili ovim predmetima, te na
dananjem stupnju istraenosti (bez obzira na brojne
nedoreenosti proizale iz nesistematski istraenih
nekropola) navedene kulturne skupine, vrhunac
dostignua u umjetnikom obrtu.
Je li rije o Delmatima ili pripadnicima nekih drugih
etnikih zajednica s podruja zapadne Hercegovine,
otvoreno je pitanje?84
Ankica Oda, Prilog poznavanju... (177-192) Histria Antiqua, 19/2010.

T. I.

4 3

185
 Ankica Oda, Prilog poznavanju... (177-192) Histria Antiqua, 19/2010.

T. II.

1 2

3 4

5 6

7 8

9 10

186
Ankica Oda, Prilog poznavanju... (177-192) Histria Antiqua, 19/2010.

T. III.

1 2

3 4

6a 6b 6c

187
 Ankica Oda, Prilog poznavanju... (177-192) Histria Antiqua, 19/2010.

T. IV.

1 2

3 4

5 6

7 8

188
Ankica Oda, Prilog poznavanju... (177-192) Histria Antiqua, 19/2010.

T. V.

1 2 3 4

5 6

189
Ankica Oda, Prilog poznavanju... (177-192) Histria Antiqua, 19/2010.

LITERATURA:

BALEN-LETUNI 2004 D. Balen-Letuni, Japodi, u: Ratnici na razmeu Istoka i Zapada - Starije eljezno
doba u kontinentalnoj Hrvatskoj, Zagreb 2004, 211-257.
BATOVI 1986 . Batovi, Dalmatska kultura eljeznog doba, RFFZd 25, Zadar 1986, 5-60
BATOVI 1987 . Batovi, Liburnska grupa, PJZ V, Sarajevo 1987, 339-390
BASLER 1985 . Basler, Nova postavka Muzeja franjevakog samostana Humac, u: 100 godina
Muzeja na Humcu (1884-1984), A. Zelenika (ur.), Ljubuki 1985, 17-29
BENAC, OVI 1957 A. Benac, B. ovi, Glasinac 2, Sarajevo 1957.
BENAC 1987 A. Benac, O etnikim zajednicama starijeg eljeznog doba u Jugoslaviji, PJZ V,
Sarajevo 1987, 737-802
BULI 1898 I. Buli, Prehistorino groblje u Postranju kod Imotskog, BASD XXI, Split 1898, 152-
157
OVI 1969 B. ovi, Grobnice eljeznog doba iz Crvenice kod Duvna, VAHD LXIII-LXIV, Split
1969, 25-48
OVI 1970 B. ovi, Vodei tipovi kasnog bronanog doba na podruju Delmata, Godinjak
VIII, CBI 6, Sarajevo 1970, 67-97
OVI 1971 B. ovi, Nalaz praistorijskog nakita iz Otoka (Vitina). GZM n. s. A, XXVI, 1971, 313-
331
OVI 1985 B. ovi, Praistorijska zbirka Franjevakog samostana na Humcu kod Ljubukog,
u: 100 godina Muzeja na Humcu (1884-1984), A. Zelenika (ur.), Ljubuki 1985,
49-59
OVI 1987a B. ovi, Grupa Donja Dolina - Sanski Most, PJZ V, Sarajevo 1987, 232-286
OVI 1987b B. ovi, Srednjodalmatinska grupa, PJZ V, Sarajevo 1987, 442-480
OVI 1987c B. ovi, Srednjobosanska grupa, PJZ V, Sarajevo 1987, 481-528.
OVI 1987d B. ovi, Glasinaka kultura, PJZ V, Sarajevo 1987, 575-643
OVI, NIKI 1983 B. ovi, D. Niki, Grobnice eljeznog doba iz Vaarovina kod Livna - Zbornik ADBH
1, Sarajevo 1983, 87-92
DRECHSLER-BII 1987 R. Drechsler-Bii, Japodska grupa, PJZ V, Sarajevo 1987, 391 - 441
GLOGOVI 1989 D. Glogovi, Prilozi poznavanju eljeznog doba na sjevernom Jadranu, Zagreb
1989.
GLOGOVI 2003 D. Glogovi, Fibeln im kroatischen Kstengebiet, Prhistorische Bronzefunde XIV,
13, Stuttgart 2003.
GOVEDARICA 1982 B. Govedarica, Prilozi kulturnoj stratigrafiji praistorijskih gradinskih naselja u
jugozapadnoj Bosni. Godinjak XX, CBI 18, Sarajevo 1982, 111-188
LOLLINI 1976 D. G. Lollini, Sintesi della civita Picena, Jadranska obala u protohistoriji, M. Sui
(ur.), Zagreb 1976, 117-153
MAIER 1956 F. Maier, Zu einige bosnisch-herzegowinischen Bronzen in Griechenland, Germania
34/1-2, 62-75.
MARIJAN 1986 B. Marijan, Zajednika grobnica eljeznoga doba iz Vaarovina kod Livna, GZM
XL/XLI, Sarajevo 1986, 23-38
MARIJAN 2001 B. Marijan, eljezno doba na junojadranskom podruju (istona Hercegovina,
juna Dalmacija), VAHD 93, Split 2001, 7-221
MAROVI 1971 I. Marovi, eljeznodobni grobovi u aganj docu kod Sumartina (o. Bra), VAHD
LXV-LXVII, 1963-1965, Split 1971, 5-26

190
Ankica Oda, Prilog poznavanju... (177-192) Histria Antiqua, 19/2010.

MAROVI 1984 I. Marovi, Sinjska regija u prahistoriji, u: Cetinska krajina od prahistorije do dolaska
Turaka, Izdanja Hrvatskog arheolokog drutva 8, Zagreb 1984, 27-63
MAROVI, NIKOLANCI 1977 I. Marovi, M. Nikolanci, etiri groba iz nekropole pronaeni u Vioj luci (o. Bra)
pronaena u 1908. god., VAHD 70-71 (1968-1969), Split 1977, 5-55
NIKI 1985 A. Niki, Muzej franjevakog samostana Humac (1884-1984), u: 100 godina Muzeja
na Humcu (1884-1984), A. Zelenika (ur.), Ljubuki 1985, 7-15
PERIA 1998 D. Peria, Trojni grob eljeznao doba u Priluci kod Livna, VAHD 87-89, Split 1998,
347-358
PETRINEC 1999 M. Petrinec, Prapovijesno razdoblje, u: Arheoloka zbirka Franjevakog muzeja u
Livnu, A. Miloevi (ur.), Livno 1999, 21-24, 43-64.
TRUHELKA 1899 . Truhelka, Dva prehistorijska nalaza iz Gorice (ljubukog kotara), GZM XI, Sarajevo
1899, 339-396
VASI 1977 R. Vasi, The chronology of the Early Iron Age in the Socijalist Republic of Serbia, BAR
31.
VASI 1982 R. Vasi, Ein Beitrag zu den Doppelnadeln im Balkanraum, PZ 57/2, 220-257.
VASI 1987 R. Vasi, Prilog prouavanju lunih fibula s pravougaonom nogom na Balkanu,
AV 38, Ljubljana 1987, 41-68
VASI 1985 R. Vasi, Prilog prouavanju arnirskih fibula u Jugoslaviji, Godinjak CBI XXIII,
CBI 21, Sarajevo 1985.
VASI 1999 R. Vasi, Die Fibeln im Zentralbalkan, PBF, XIV, 12, Mnchen 1999,
ZANINOVI 1966 M. Zaninovi, Ilirsko pleme Delmati, Godinjak CBI 4/2, Sarajevo 1966, 27-92
UPI 2008 B. upi, Prapovijesni predmeti, u: Arheoloka zbirka Franjevakog samostana u
Sinju, M. Topi (ur), Sinj 2008, 29-67.

IZVORI:

KNJIGA INVENTARA 1968 Knjiga inventara 1968, Arheoloke zbirke Franjevakog samostana Humac,
Predhistorija.
UPISNIK 1894-1922 Upisnik 1894-1922, Upisnik primljenih doprinosa za Muzej na Humcu, Humac kod
Ljubukog

191
Ankica Oda, Prilog poznavanju... (177-192)
SUMMARY
CONTRIBUTION TO THE KNOWLEDGE OF THE CENTRAL DALMATIAN CULTURE GROUP
Ankica ODA
The jewellery items of the Central Dalmatian culture
group kept at the Archaeological Collection of the Franciscan
monastery in Humac near Ljubuki belong to a group
of interesting craft products which represent high artisan
achievement and testify to great artistic creativity. Among
other things, the above-mentioned group distinguishes itself
from all other contemporary phenomena because of these
items. It is assumed that these finds were collected in the
area of activity of the Humac monastery, and in most cases
there are no data on the location and context of the finds.
Certain forms are known from other sites in the wider
area of the Central Dalmatian group, while analogies for
the majority of jewellery types from the Humac collection
can also be found outside the area of the aforementioned
group. The majority of items have either not been published
192
Histria Antiqua, 19/2010.
or only notes without illustrations have been put into print.
Characteristic local forms and variants of widely spread
types of jewellery from the collection testify to the craft
achievements of the Central Dalmatian culture group,
where craftsmanship and emphasised creativity, as well
as the individuality of the craftsman, come to the fore.
Given that a very small number of items from the
area of the Central Dalmatian culture group have been
found and published, the jewellery items from the Humac
collection deserve scientific study. The owners of these items,
which were both decorative and functional, were members
of several ethnic communities from the territory of western
Herzegovina, and even though this area is associated with
the dominant ethnic group, the Dalmatae, it is not certain
that they inhabited the whole of this area.