SVEUILITE U ZAGREBU

FAKULTET STROJARSTVA I BRODOGRADNJE

ZAVRNI RAD

Marinko Filipovi

Zagreb, 2013.
 SVEUILITE U ZAGREBU
FAKULTET STROJARSTVA I BRODOGRADNJE

ZAVRNI RAD

Mentori: Student:

Prof. dr. sc. eljko Bogdan, dipl. ing. Marinko Filipovi

Dr. sc. Mislav ehil, dipl. ing.
Stjepko Katuli, dipl. ing.

Zagreb, 2013.
 Izjavljujem da sam ovaj rad izradio samostalno koristei steena znanja tijekom studija i
navedenu literaturu.

Zahvaljujem se mentorima profesoru eljku Bogdanu i asistentima Mislavu ehilu i

Stjepku Katuliu. Uz njih je termodinamika postala zabavna.

Zahvaljujem se gospodinu Ivanu Rimcu iz cementare Koromano na potrebnim podacima

za proraun i na odvojenom vremenu za posjet cementari.

Zahvaljujem se gospodinu Boidaru eketi iz tvrtke Innoveva na ideji za temu Zavrnog

rada i Filipu Roiu na trudu oko prezentacije programa PDMS.

Marinko Filipovi
Marinko Filipovi Zavrni rad

SADRAJ

SADRAJ ................................................................................................................................... I
POPIS SLIKA ............................................................................................................................ II
POPIS TABLICA ..................................................................................................................... III
POPIS OZNAKA ..................................................................................................................... IV
SAETAK ............................................................................................................................... VII
SUMMARY .......................................................................................................................... VIII
1. UVOD .................................................................................................................................. 1
2. ORGANSKI RANKINEOV CIKLUS ............................................................................... 3
2.1. Povijest ......................................................................................................................... 3
2.2. Izbor radne tvari za ORC postrojenje .......................................................................... 5
3. POGON ZA PROIZVODNJU CEMENTA ........................................................................ 7
3.1. Cementara Koromano ................................................................................................ 8
3.1.1. Nain proizvodnje cementa ................................................................................... 9
4. UGRADNJA SUSTAVA ORC U POGONE CEMENTARE........................................... 10
4.1. Podaci potrebni za proraun i mogue mjesto ugradnje ORC sustava u cementaru
Koromano ................................................................................................................. 11
5. PRORAUN ..................................................................................................................... 15
5.1. Princip rada ORCa ..................................................................................................... 15
5.2. Primarni krug (krug sa termalnim uljem) .................................................................. 16
5.3. Sekundarni krug (ORC) ............................................................................................. 20
5.3.1. Turbina ................................................................................................................ 20
5.3.2. Pumpa ................................................................................................................. 20
5.3.3. Regenerator ......................................................................................................... 20
5.3.4. Ekonomajzer ....................................................................................................... 21
5.3.5. Pregrija .............................................................................................................. 22
5.3.6. Kondenzator ........................................................................................................ 22
5.4. Rezultati prorauna .................................................................................................... 23
6. ZAKLJUAK .................................................................................................................... 30
LITERATURA ......................................................................................................................... 31
PRILOZI................................................................................................................................... 32

Fakultet strojarstva i brodogradnje I

Marinko Filipovi Zavrni rad

POPIS SLIKA

Slika 1. Svjetski energetski tokovi u 2007. godini [2].......................................................... 2

Slika 2. William Rankine (1820-1872) i Harry Zvy Tabor .................................................. 3
Slika 3. Znaajni proizvoai ORC sustava ......................................................................... 4
Slika 4. Broj instaliranih ORC postrojenja prema izvoru topline u 2009. godini ................ 4
Slika 5. Shema ugradnje ORC-a u cementari ..................................................................... 11
Slika 6. Ciklon i hlaenje klinkera ..................................................................................... 12
Slika 7. Blizina morske obale kao potencijal ..................................................................... 13
Slika 8. Planirano mjesto ugradnje ORC-a ......................................................................... 14
Slika 9. Ciklon i rotacijska pe ........................................................................................... 14
Slika 10. Proces s regeneriranjem u Ts dijagramu ............................................................... 15
Slika 11. ORC ugraen u cementaru sa optimalnim radnim parametrima za R134a ........... 27
Slika 12. Usporedba ciklusa s (plavi) i bez (naranasti) regeneratora za R134a .................. 28

Fakultet strojarstva i brodogradnje II

Marinko Filipovi Zavrni rad

POPIS TABLICA

Tablica 1. Usporedba podataka nekih cementara ................................................................... 10

Tablica 2. Parametri cementare Koromano .......................................................................... 13
Tablica 3. Rezultati prorauna s nadkritinim tlakovima za R134a i R123 ........................... 25
Tablica 4. Rezultati prorauna s podkritikim tlakovima za R134a i R123........................... 26
Tablica 5. Rezultati prorauna za razliite fluide ................................................................... 29

Fakultet strojarstva i brodogradnje III

Marinko Filipovi Zavrni rad

POPIS OZNAKA

Oznaka Jedinica Opis

m - Koeficijent mehanike iskoristivosti turbine
ti - Koeficijent izentropske iskoristivosti turbine
Nu - Nusseltova znaajka
Pe - Pecletova znaajka
Pr - Prandtlova znaajka
Re - Reynoldsova znaajka
carnot - Koeficijent termike iskoristivosti karnotiziranog ciklusa
ORC - Koeficijent termike iskoristivosti ciklusa
postrojenja - Koeficijent termike iskoristivosti postrojenja
- Trenja izmeu fluida i stijenke cijevi
Tdp C Temperatura dimnih plinova
Ttz C Temperatura toplog zraka
dp ,i J/kg Entalpija dimnih plinova na izlazu iz izmjenjivaa
dp ,u J/kg Entalpija dimnih plinova na ulazu u izmjenjiva
mv ,izl J/kg Entalpija morske vode na izlazu iz kondenzatora
mv ,ul J/kg Entalpija morske vode na ulazu u kondenzator
tz ,u J/kg Entalpija toplog zraka na ulazu u izmjenjiva
tzi J/kg Entalpija toplog zraka na izlazu iz izmjenjivaa
h J/kg Razlika entalpija
Specifini toplinski kapacitet morske vode pri
p,mv J/kgK
konstantnom tlaku
pdp J/kgK Specifini toplinski kapaciteti dimnih plinova
ptz J/kgK Specifini toplinski kapaciteti toplog zraka
cp J/kgK Specifini toplinski kapacitet pri kostantnom tlaku
/kgkl J/kgkl Toplina izraena po kilogramu klinkera
pdp J/m3K Srednji volumni toplinski kapacitet dimnih plinova
Cp J/m3K Specifini molarni toplinski kapacitet pri kostantnom
tlaku
1" K Temperatura slabije struje na izlazu iz izmjenjivaa
1 K Temperatura slabije struje na ulazu u izmjenjiva
2" K Temperatura jae struje na izlazu iz izmjenjivaa

Fakultet strojarstva i brodogradnje IV

Marinko Filipovi Zavrni rad
2 K Temperatura jae struje na ulazu u izmjenjiva
dp ,i K Temperatura dimnih plinova na izlazu iz izmjenjivaa
dp ,u K Temperatura dimnih plinova na ulazu u izmjenjiva
mv ,izl K Temperatura morske vode na izlazu iz kondenzatora
mv ,ul K Temperatura morske vode na ulazu u kondenzator
s K Temperatura stijenke cijevi
tz ,i K Temperatura toplog zraka na izlazu iz izmjenjivaa
tz ,u K Temperatura toplog zraka na ulazu u izmjenjiva
Tm K Srednja logaritamska temperaturna razlika
Tmm K Razlika temperatura, manja
Tmv K Razlika temperatura, vea
3
kg/m Gustoa
dp kg/s Maseni protok dimnih plinova
rf kg/s Maseni protok radnog fluida
tz kg/s Maseni protok toplog zraka
u m Unutarnji promjer cijevi
v m Vanjski promjer cijevi
du m Unutarnji promjer cijevi
r m Polumjer cijevi
r1 m Unutarnji polumjer cijevi
r2 m Vanjski polumjer cijevi
m Duljina cijevi
v m/s Brzina strujanja fluida
m/s2 Ubrzanje zbog utjecaja sile gravitacije
2
Av m Vanjska povrina izmjenjivaa
2
m /s Kinematika viskoznost
dp 3
m /s Volumni protok dimnih plinova
3
dp m /s Volumni protok dimnih plinova
3
tz m /s Volumni protok toplog zraka
pmax Pa Tlak radne tvari pred turbinom
pmin Pa Tlak radne tvari pred pumpom
p Pa Pad tlaka zbog trenja
Pas Dinamika viskoznost
eko W Dovedena toplina u ekonomajzeru
pre W Dovedena toplina u pregrijau

Fakultet strojarstva i brodogradnje V

Marinko Filipovi Zavrni rad
W Toplinski tok sa dimnih plinova na termalno ulje
W Toplinski tok sa toplog zraka na termalno ulje
p,mv W Snaga potrebna za pogon pumpe na strani morske vode
p,tu W Snaga potrebna za pogon pumpe na strani termalnog ulja
Pp W Snaga pumpe
Pt W Snaga turbine
rf W/m2K Koeficijent prijelaza topline na strani radnog fluida
kv W/m2K Ukupni koeficijent prolaza topline sveden na vanjsku
povrinu cijevi
dp W/m2K Koeficijent prijelaza topline na strani dimnih plinova
2
rf W/m K Koeficijent prijelaza topline na strani radnog fluida
W/mK Toplinska vodljivost (provodnost)
6 J/kg Entalpija radnog fluida na ulazu u ekonomajzer
6 J/kgK Entropija radnog fluida na ulazu u ekonomajzer
5 J/kg Entalpija radnog fluida na ulazu u kondenzator
5 J/kgK Entropija radnog fluida na ulazu u kondenzator
5 K Temperatura radnog fluida na ulazu u kondenzator
4 J/kg Stvarna entalpija radnog fluida na izlazu iz pumpe
4i J/kg Entalpija radnog fluida nakon izentropske kompresije
3 J/kg Entalpija radnog fluida na izlazu iz kondenzatora
3 J/kg Entalpija radnog fluida na ulazu u pumpu
3 J/kgK Entropija radnog fluida na izlazu iz kondenzatora
2 J/kg Stvarna entalpija na izlazu iz turbine
2i J/kg Entalpija radnog fluida nakon izentropske ekspanzije u
turbini
1 J/kg Entalpija radnog fluida na izlazu iz pregrijaa
1 J/kg Entalpija radnog fluida na ulazu u turbinu
1 J/kgK Entropija radnog fluida na izlazu iz pregrijaa

Fakultet strojarstva i brodogradnje VI

Marinko Filipovi Zavrni rad

SAETAK

U radu je okvirno razraen potencijal ugradnje ORCa za iskoritavanje otpadne topline iz

pogona cementare Holcim u Koromanom. Opisani su principi rada cementare i organskog
Rankineovog ciklusa. Postavljen je matematiki model za proraun ciklusa, a koriten je
program Excel. Za odreivanje stanja tvari koritene su pozivne funkcije iz programa
miniREFPROP. Optimizacija je provedena upotrebom Excelovog alata Solver. Na kraju rada
dani su rezultati za radne fluide R134a i R123 sa i bez upotrebe regeneratora. Kao rashladni
spremnik odabrana je morska voda zbog blizine obale mora, a za posrednika izmeu dva
izvora topline i ORCa odabrano je termalno ulje Terminol 66.

Fakultet strojarstva i brodogradnje VII

Marinko Filipovi Zavrni rad

SUMMARY

The article generally elaborates the potential of installing ORC plant for the heat recovery
from the Holcim cement plant in Koromano. Working principles of cement and organic
Rankine cycle are described. The mathematical model is set up, and the Excel program is
used for the calculation. Call functions from the program miniREFPROP are used to
determine the physical state of the substance. Optimization is performed using the Excel
Solver tool. At the end of the article results are presented for the working fluids R134a and
R123 with and without the use of regenerator. As a cooling tank saltwater is chosen because
of its proximity to the plant, and for the mediator between the two sources of heat and ORC it
is chosen thermal oil Terminol 66.

Fakultet strojarstva i brodogradnje VIII

Marinko Filipovi Zavrni rad

1. UVOD

Otpadna toplina podrazumjeva toplinsku energiju sadranu u tvari relativno niske temperature
zbog ega je takva energija nekvalitetna i biva odbaena u okolinu. Nekvalitetna energija ima
nisku eksergiju odnosno malu sposobnost izvravanja rada. Razlog nastajanju velikih koliina
otpadne topline iz raznih postrojenja je nemogunost da bilo koje postrojenje ili toplinski stroj
u potpunosti iskoristi ulaznu energiju [Slika 1] [2]. Isputanje otpadne topline u okoli
pridonosi toplinskom oneienju okolia ako je ta energija otpad iz postrojenja koja koriste
fosilna goriva. Rjeenje za ovaj problem bilo bi iskoritavanje obnovljivih izvora energije:
otpadna toplina iz postrojenja koja koriste sunevu energiju ne oneiuje okoli, a CO2 iz
postrojenja koja koriste biomasu je neutralanog utjecaja na atmosferu. Tehnologija koja danas
ponajvie obeava je rekuperativni sustav za proizvodnju elektrine energije baziran na
organskon Rankineovom ciklusu (Organic Rankine Cicle, ORC). ORC danas ima najveu
primjenu u niskotemperaturnim geotermalnim postrojenjima, postrojenjima loenim na
biomasu, solarnim postrojenjima i postrojenjima sa rekuperacijom otpadne topline kao to su
eliane, cementare, tvornice stakla i slina postrojenja.
U ovom radu e biti rijei o mogunosti iskoritavanja otpadne topline iz cementare
Koromano u Istri.

Fakultet strojarstva i brodogradnje 1

Marinko Filipovi Zavrni rad

Slika 1. Svjetski energetski tokovi u 2007. godini [2]

Fakultet strojarstva i brodogradnje 2

Marinko Filipovi Zavrni rad

2. ORGANSKI RANKINEOV CIKLUS

2.1. Povijest

Princip rada ORC-a je vrlo slian Rankine-ovom ciklusu sa vodenom parom: radni medij se
zagrijava i isparava preuzimajui toplinu iz ogrijevnog spremnika te ekspandira u turbini u
kojoj energija pare prelazi u mehaniki rad. Preko vratila mehaniki rad u generatoru prelazi u
elektrinu energiju. Po izlasku iz turbine para kondenzira u kondenzatoru predajui energiju
rashladnom spremniku te se termodinamiki ciklus ponavlja. Ovaj ciklus je nazvan po
kotskom fiziaru Williamu Rankineu [Slika 2] koji ga je i opisao, a valja napomenuti da se
90% dananje elektrine energije proizvede na temelju tog ciklusa. Razlika izmeu
Rankineovog ciklusa sa vodenom parom i organskog Rankineovog ciklusa je u radnom
mediju. Fluid u ORC-u je organskog porijekla, a prednost pred vodenom parom ima u niskoj
temperaturi isparavanja to ga ini pogodnim za iskoritavanje niskotemperaturnih izvora
topline. Prvi prototip snage 3 kWe koristio je sunevu energiju, a predstavljen je u Rimu 1961.
godine. Razvili su ga izraelski inenjer Harry Zvi Tabor [Slika 2] i francuz Lucien Bronicki.

Slika 2. William Rankine (1820-1872) i Harry Zvy Tabor

Do danas je instalirano vie stotina ORC postrojenja diljem svijeta ija je zajednika snaga
vea od 1,5 GW elektrine energije [4]. Od 2000. godine je primjeen neto nagliji rast
instaliranih postrojenja. Najvei broj postrojenja koristi toplinu dobivenu iz biomase, slijedi
geotermalna energija te otpadna toplina dok najmanji broj ORC postrojenja koristi toplinu
sunca. Snaga jednog ORC postrojenja se kree u prosjeku od 300 kWe do 3 MWe, ali postoje
postrojenja snage do 10 MWe i takva se koriste uglavnom za iskoritavanje geotermalne
energije. Bitno je napomenuti da se ORC postrojenja na biomasu ne ugrauju u postrojenja
ija je primarna funkcija proizvodnja elektrine energije jer je zbog visoke temperature

Fakultet strojarstva i brodogradnje 3

Marinko Filipovi Zavrni rad
toplinskog izvora isplativije ugraditi Rankineov ciklus sa vodom kao radnim fluidom. ORC se
ugrauje u ona postrojenja iji je nusprodukt biomasa pa se tei iskoritavanju otpada za
dobivanje elektrine energije. Pri tome je bitno da ugraeni sustav ne zahtjeva puno panje, a
ORC je zbog mogunosti automatizacije upravo takav sustav. Za snagu do 2 MW e ORC je
uinkovitiji od konvencionalnih parnih turbina [3]. Najvei proizvoai ovakvih postrojenja
prikazani su [Slika 3]. Talijanska tvrtka Turboden je vodea na europskom tritu dok je
Ormat iz Izraela u vrhu po ugraenom broju megavata irom svijeta.

Slika 3. Znaajni proizvoai ORC sustava

Slika 4. Broj instaliranih ORC postrojenja prema izvoru topline u 2009. godini

Fakultet strojarstva i brodogradnje 4

Marinko Filipovi Zavrni rad

2.2. Izbor radne tvari za ORC postrojenje

Organske radne tvari se mogu podijeliti na vie naina [5]:

Prema izgledu graninih linija u T,s dijagramu:
a) Suhi fluidi, nazivaju se i pozitivni jer njihova krivulja zasienja lei pod kutom od 0
do 45. Veina organskih fluida su pozitivni fluidi.
b) Izentropski fluidi, njihova krivulja zasienja stoji pod kutom od 90 s tolerancijom od
-2 do 2.
c) Vlani ili negativni fluidi krivulja zasienja im lei pod negativnim kutom (od -45
do 0).

Prema radnoj temperaturi:

a) Niskotemperaturni za sustave sa temperaurom toplinskog izvora do 150C,
b) Srednjetemperaturni od 150C do 250C,
c) Visokotemperaturni do 400C (siloksani).

Prema kemijskom sastavu mogu se podijeliti na grupe:

a) Ugljikovodici,
b) Fluorougljikovodici
c) Siloksani,
Kako je ve navedeno u predhodnim poglavljima glavna razlika izmeu klasinog i
organskog Rankineovog ciklusa je u upotrebi razliite radne tvari, dok je u prvom sluaju
rije o vodi u drugom sluaju se radi o tvarima organskog porijekla velike molarne mase.
Temelj tvari organskog porijekla su spojevi s ugljikom, uglavnom razni ugljikovodici. Postoji
mnogo pristupa kod odabira odgovarajueg fluida. Odabir se uglavnom temelji na
termodinamikim karakteristikama fluida, a najee je klju odabira temperatura izvora
topline.
Osim toga valja obratiti panju na jo neke imbenike kao to je izgled graninih linija u T-s
dijagramu. Ako su vlani fluidi u upotrebi postoji opasnost od pojave kapljevine na kraju
procesa ekspanzije unutar turbine te moe doi do oteenja lopatica kao to je sluaj kod
Rankineovog ciklusa sa vodenom parom. Kao prevenciju od ove pojave takav fluid valja
pregrijati. U praksi su ei suhi fluidi ija granina linija ima negativan nagib i kod kojih ne

Fakultet strojarstva i brodogradnje 5

Marinko Filipovi Zavrni rad

postoji opasnost od kondenzacije unutar turbine, ali je nuna ugradnja regeneratora u kom se
primjerice kod upotrebe siloksana dogaa oko 70% ukupne izmjene topline [5].
Visoka gustoa pare: ovaj parametar je od kljune vanosti, posebno za tekuine koje
pokazuju vrlo nizak tlak kondenzacije (npr. silicijeva ulja). Niska gustoa dovodi do veeg
volumnog protoka: padovi tlaka u izmjenjivaima topline su izraeniji, a veliina isparivaa
se mora poveati to ima velik utjecaj na cijenu sustava.
Nizak viskozitet tekue i parne faze smanjuje gubitke zbog trenja u izmjenjivaima i
omoguava odravanje visokog koeficijenta prijelaza topline.
Visok koeficijent toplinske provodnosti poveava koeficijente prijelaza topline.
Tlak isparavanja pri odreenoj temperaturi ima znaajan utjecaj na investicijski troak.
Openito, ako se radi o visokom tlaku cijena je via i sustav je sloeniji.
Tlak kondenzacije: niski tlak unutar sustava bi morao biti vei od okolinjeg kako bi se
izbjegla infiltracija atmosferskog zraka u sustav.
Stabilnost fluida pri visokoj temperaturi: kako se radi o organskom fluidu koji je podloan
raspadanju na povienim temperaturama ne smije se odabrati fluid ija je radna temperatura
nia od temperature toplinskog izvora.
Toka taljenja fluida mora biti ispod najnie okolinje temperature u godini kako bi se
izbjeglo smrzavanje fluida.
Visok stupanj sigurnosti: fluid mora podlijegati propisima o sigurnosti u pogledu otrovnosti i
zapaljivosti. Tu su jo i propisi o utjecaju na ozon i globalno zatopljenje.
Svi ovi uvjeti su predodreeni cijenom i nabavljivou fluida. Lake je doi do tvari koje se
ve koriste u praksi u kemijskoj industriji i rashladnim sustavima (fluorovodici).
Odabir fluida za analizu u ovom radu se temelji na iskustvu znanstvenika i drugim radovima
na ovu temu [1].

Fakultet strojarstva i brodogradnje 6

Marinko Filipovi Zavrni rad

3. POGON ZA PROIZVODNJU CEMENTA

Proces proizvodnje cementa je jedan od zahtjevnijih industrijskih procesa u energetskom

pogledu. Toplinska energija potrebna za proizvodnju jedne tone klinkera kree se od 3 do 6,5
GJ ovisno o starosti postrojenja dok je elektrine energije potrebno od 90 do 150 kWh po toni
cementa [10].
Oko 65% elektrine energije troe mlinovi za usitnjavanje ugljena, sirovine i klinkera. Sa
svakom proizvedenom tonom cementa u atmosferu se ispusti tona CO2 od ega je 50%
nastalo procesom kalcifikacije sirovine, a 40% spaljivanjem goriva. U prosjenoj cementari,
25% ukupne potroene energije je elektrina energija, a 75% toplinska. Toplinski gubici su
znaajni: 35% do 40% otpadne topline se izgubi preko dimnih plinova i zraka za hlaenje
klinkera, a oko 26% radijacijom i konvekcijom sa pei i predgrijaa sirovine [10]. Iz ovih
podataka je oito da je cementna industrija ozbiljan kandidat za ugradnju sustava za
iskoritavanje otpadne topline. To bi rezultiralo poveanjem ukupnog koeficijenta
iskoristivosti postrojenja, smanjenjem emisija tetnih plinova, smanjenim toplinskim
utjecajem na okoli, niom temperaturom ispunih plinova te time i produljenjem vijeka
filtera.
Unutar postrojenja cementare postoji vie izvora topline: izlaz dimnih plinova iz ciklona, zrak
kojim je netom prije ohlaen klinker, radijacija u neposrednoj blizini rotacijske pei.

Fakultet strojarstva i brodogradnje 7

Marinko Filipovi Zavrni rad
3.1. Cementara Koromano

Holcim Hrvatska d.o.o. Koromano, tvornica portlandskoga cementa. Najstarija je tvornica na

Labintini, a podignulo ju je tal. drutvo SPEMA Giuseppe Cinigliaro iz Palerma 1926.,
zahvaljujui geolokim naslagama kvalitetnoga lapora na podruju Koromana. Dvije godine
nakon putanja u rad tvornica je isporuila 28000 tona portlandskoga cementa godinje, a
nakon deset godina dostignula je kapacitet od 60000 tona. Nakon kapitulacije Italije 1943.
proizvodnja se ugasila, a obnovljena je odmah po zavretku II.svj. rata. Prvi direktor bio je
Viktor Paliska. Godine 1980., kada je s cementarom u Puli i tvornicom vapna na Mostu Raa
bila udruena u SOUR Istarske tvornice cementa i hidratiziranog vapna, na elu s Dragom
Radaljom, ostvarila je rekordnu proizvodnju od 400000 tona cementa. Nov uspon uslijedio je
na po. 1990-ih, kada je prela u vlasnitvo vicarske tvrtke Socit Suisse de Ciment
Portland S. A., potom u Holderbank i naposljetku u sastav multinacionalne kompanije
Holcim. Novi vlasnici iz temelja su joj promijenili izgled i poslovnu filozofiju. Mnogo je
uloeno u modernizaciju proizvodne tehnologije i zatitu okolia, pa tvornica u Koromanu
zajedno s iznajmljenim pogonom u Umagu danas ostvaruje proizvodnju veu od 750000 tona
cementa godinje i oko 500000 tona klinkera. Kao energent rabi uvozni ugljen s malim
postotkom sumpora, a kao alternativno gorivo spaljuje automobilsko i jestivo ulje, rabljene
gume i kotano brano, ime su smanjeni ukupni trokovi poslovanja. Od 1998. uvedeni su
meunar. standardi ISO 9002 za kvalitetu i 14001 za zatitu okolia. Za primjerno kvalitetno
rjeavanje ekolokih problema ire zajednice dobila je 1996. i 2000. nagrade RH za
dostignua u zatiti okolia. Od 2003. cementara je u vlasnitvu multinacionalne tvrtke
Holcim iz vicarske koja je poznata po promoviranju odrivog razvoja i posveivajnu
pozornosti zatiti okolia te razvoju lokalnih zajednica u kojima tvrtka djeluje [8].

Fakultet strojarstva i brodogradnje 8

Marinko Filipovi Zavrni rad
3.1.1. Nain proizvodnje cementa

Cement je graevinski materijal dobiven usitnjavanjem vapnenca te visokog i niskog lapora u

fini prah. Kad se mijea s pijeskom, ljunkom ili usitnjenim kamenom i vodom djeluje kao
vezivno sredstvo kod dobivanja betona. Sirovina iz kamenoloma u kojoj su sadrani potrebni
omjeri kalcija, silicija, aluminija i eljeznih oksida eksploatira se tehnikama buenja i
miniranja. Kamenolom cementare Koromano je udaljen svega 1,5 km od samog postrojenja,
a prema procjenama sadri sirovine za jo 600 godina. Materijal iz kamenoloma se doprema
kamionima te se usitnjava metodom kompresije udaranjem na razliitim tipovima drobilica.
Drobljeni kamen se usitnjava od veliine 120 cm na veliinu od 1,2 do 8 cm te se transportira
u deponiju gdje se vapnenac i lapor predhomogeniziraju. Takav materijal je zatim spreman za
proces mljevenja i suenja u vertikalnom mlinu sirovine. Masivnim valjcima se gruba frakcija
materijala usitnjava do te mjere da struja zraka odnosi materijal u silos homogenizacije. U
silosu se materijal sui i predgrijava dimnim plinovima na izlazu iz ciklona. Dimni plinovi po
izlasku iz ciklona su na temperaturi od oko 380C te se zbog zatite vreastih filtera hlade
prskanjem s 12 m3/h vode na temperaturu oko 105C. Valja napomenuti da je voda koja se
koristi za hlaenje posebno pripremljena (desalinizirana) boata voda. Ovako pripremljeni
materijal se odvodi u ciklonski izmjenjiva topline gdje se zagrijava dimnim plinovima te se
dogaa od 20% do 40% procesa kalciniranja prije ulaska u pe ime je znatno poveana
energetska uinkovitost rotacijske pei. Rotacijska pe je posebno projektirana cijev duga oko
40 m i promjera oko 4 m u kojoj se maksimalno koristi i predaje energija izgaranja goriva
sirovini. Sirovina se ubrzano zagrijava na temperaturu od 1000C kad vapnenac formira
slobodno vapno. U pei temperatura lokalno dostie od 400C do 1700C (u samoj jezgri
plamena 2200C) . Na toj temperaturi minerali formiraju kristale kalcij silikata tj. cementni
klinker. Po izlasku iz pei klinker se hladi to je mogue bre upuhivanjem atmosferskog
zraka koji se zagrije na temperaturu od 280C. U takvu struju zraka se upuhuje dodatna
koliina svjeeg zraka kako bi mu temperatura opala na 105C da bi se vreasti filteri kroz
koje zrak izlazi u okoli zatitili od progaranja. Klinker se potom skladiti ili priprema za
mljevenje u cement uz dodatak 5% prirodnog ili umjetnog gipsa. Ostali cementni materijali
kao to su troska, letei pepeo ili drugi, mogu takoer biti dodani u finalni cementni prah.
Nadalje se cement transportira kamionima, brodovima ili eljeznicom pakiran u vree ili kao
rasuti teret [13].

Fakultet strojarstva i brodogradnje 9

Marinko Filipovi Zavrni rad

4. UGRADNJA SUSTAVA ORC U POGONE CEMENTARE

Do danas je ugraeno mnogo sustava (oko 1,3 GWe) za iskoritavanje otpadne topline koji
rade na principu organskog Rankineovog ciklusa, a neki primjerci ugraeni u cemenatre su:
d) Cementara A.P. Cement Works u Indiji (4 MWe) [10],
e) Cementara Heidelberger Zement AG Plant u Njemakoj (1,5 MWe) [10],
f) Cementara Cimar-Italcementi Group u Maroku (2 MWe) [7] [8],
g) Cementara u vlasnitvu Holcima u Rumunjskoj (4 MWe) [8],
h) Jo jedna cemenatra u vlasnitvu Holcima u Slovakoj (5 MWe) [8].
Posljednja tri projekta vodi talijanska tvrtka Turboden. ORC sustavom u cementari u Maroku
se proizvodi 2 MWe iz topline dimnih plinova koji se pri tome ohlade sa poetnih 330C na
220C bez koritenja otpadne topline nakon hlaenja klinkera. Cementare u Rumunjskoj i
Slovakoj su u vlasnitvu Holcima kao i cementara u Koromanom to znai da su Turboden i
Holcim ve dobro meusobno upoznati. [Tablica 1] prikazuje usporedbu nekih postojeih
primjera sa pripadajuim snagama ORC sustava iz koje je za pretpostaviti da bi se iz otpadne
topline iz cementare Koromano moglo dobiti elektrine snage od 1 do 2 MW.

Tablica 1. Usporedba podataka nekih cementara

Cementara Proizvodnja Temperatura Temperatura Snaga ORC

klinkera dimnih rashladnog generatora
[t/dan] plinova [C] zraka [C] [MWe]

CimarItalcementi
5000 330 - 2
group (Maroko)

Holcim Rumunjska 4000 360 250 4

Holcim Slovaka 3600 360 310 5

Holcim Koromano 1600 380 280 ?

Fakultet strojarstva i brodogradnje 10

Marinko Filipovi Zavrni rad

4.1. Podaci potrebni za proraun i mogue mjesto ugradnje ORC sustava u

cementaru Koromano

Kako je ve predhodno navedeno u cementari postoje dva glavna izvora otpadne topline:
toplina dimnih plinova po izlasku iz ciklona i toplina rashladnog zraka kojim je ohlaen
klinker. [Slika 5] je shematski prikaz ugradnje ORC-a na ta dva izvora.

Slika 5. Shema ugradnje ORC-a u cementari

Iz sheme se ne vidi koliko je sloeno ugraditi izmjenjivae na izvore otpadne topline.

Izmjenjiva na strani dimnih plinova bi trebao biti ugraen na izlazu dimovoda iz ciklona a to
je na visini od oko 30 m [Slika 6]. Drugi izmjenjiva, onaj na strani rashladnog zraka bi
trebalo ugraditi na prilino nepristupano mjesto [Slika 6] koje je ktome udaljeno oko 70 m
od mjesta ugradnje prvog izmjenjivaa. Iz ovog razloga bi ta dva izmjenjivaa bila spojena
vrlo dugim cjevovodom sa termalnim uljem kao primarnim krugom to poskupljuje ugradnju,
gubici rastu s duljinom cijevi, a i potrebna je snanija pumpa. Osim toga problem predstavlja
praina i klinker odnosno materijal sirovine noen strujom zraka odnosno dimnih plinova u
koje valja ugraditi izmjenjivae.

Fakultet strojarstva i brodogradnje 11

Marinko Filipovi Zavrni rad

Slika 6. Ciklon i hlaenje klinkera

Valja napomenuti da je u praksi uobiajeno ugraivati primarni krug sa termalnim uljem jer je
na taj nain radna tvar odvojena od dimnih plinova i poveana je sigurnost s obzirom da se
radi uglavnom o zapaljivim i po okoli tetnim organskim fluidima. Osim toga zahvaljujui
primarnom krugu omoguena je ujednaenost rada ORC-a. U posljednje vrijeme se
eksperimentira s ugradnjom ORC-a bez primarnog kruga to je prirodni slijed razvoja jer je na
taj nain poveana ukupna iskoristivost postrojenja unato potrebnoj veoj koliini radnog
fluida. Tercijarni krug je rashladna voda koja odvodi toplinu iz kondenzatora i predaje ju
okoliu ili nekom sustavu za iskoritavanje topline. Rashladnu vodu hladi struja okolinjeg
zraka. Cementara Koromano je smjetena tik uz obalu mora [Slika 7] te je mogue direktno
hlaenja kondenzata morskom vodom.

Fakultet strojarstva i brodogradnje 12

Marinko Filipovi Zavrni rad

Slika 7. Blizina morske obale kao potencijal

[Tablica 2] prikazuje podatke dobivene zahvaljujui gospodinu Ivanu Rimcu koji je procesni
inenjer u Koromanom. Proraun e se temeljiti na ovim podacima koji se mogu smatrati
konstantama. Tokom godine cementara je u pogonu 9-10 mjeseci.

Tablica 2. Parametri cementare Koromano

Veliina oznaka iznos jedinica

Temperatura dimnih plinova Tdp 380 C

Temperatura toplog zraka Ttz 280 C
Volumni protok dimnih plinova dp 106 000 m3/h
Volumni protok toplog zraka tz 50 000 m3/h
Specifini toplinski kapacitet dimnih plinova cpdp 1,48 kJ/m3K
Proizvodnja klinkera po satu mkl 63 000 kg/h
Potrebna toplina po kilogramu klinkera Q/kgkl 3,5 kJ/kgkl

Slike koje slijede prikazuju dijelove postrojenja koji su vezani za otpadnu toplinu.

Fakultet strojarstva i brodogradnje 13

Marinko Filipovi Zavrni rad

Slika 8. Planirano mjesto ugradnje ORC-a

Slika 9. Ciklon i rotacijska pe

Fakultet strojarstva i brodogradnje 14

Marinko Filipovi Zavrni rad

5. PRORAUN

5.1. Princip rada ORCa

Slika 10. Proces s regeneriranjem u Ts dijagramu

Na slici [Slika 10] je T-s dijagram za radni fluid R134a sa prikazanim desnokretnim krunim
ciklusom i sa karakteristinim tokama. Adijabatskom ekspanzijom u turbini od toke 1 do
toke 2 fluid predaje energiju lopaticama turbine te tako izvrava rad. Ovaj proces zbog
nepovratnosti ne moe tei izentropski do toke 2i pa je na slici izentropa nacrtana crtkano.
Od toke 2 do toke 5 fluid prolazi kroz izmjenjiva topline i predaje toplini kapljevitom
fluidu koji se predgrijava od 4 do 6 prije ulaza u ispariva kojeg ine ekonomajzer i pregrija.
Od 5 do 3 fluid kondenzira u kondenzatoru predajui toplinu rashladnoj vodi koja je u ovom
sluaju morska voda. Od 3 do 4 pumpa tlai kapljevinu na najvii tlak u ciklusu sa najnieg
tlaka koji vlada u kondenzatoru. Kako kod rada turbine tako i u pumpi nije mogu izentropski
proces od toke 3 do toke 4i nego se odvija do toke 4. Toke 3, 4 i 4i se gotovo preklapaju
u jednu toku to je velika prednost jer se za komprimiranje kapljevine troi vrlo malo rada u
usporedbi s dobivenim radom u turbini. Od 4 do 6 kapljeviti stlaeni fluid prolazi kroz
izmjenjiva gdje prima toplinu ekspandiranog fluida od 2 do 5. Negdje oko toke 7 fluid
mijenja agregatno stanje to se ne moe tono odrediti jer se isparavanje dogaa u
nadkritinom podruju za rzliku od podruja na linijama zasienja. Od 7 do 1 se pregrijava do
ulaska u turbinu gdje ponovo ekspandira i tako se ponavlja ciklus.
Fakultet strojarstva i brodogradnje 15
Marinko Filipovi Zavrni rad

5.2. Primarni krug (krug sa termalnim uljem)

Kako bi proraun bio to jednostavniji valja uvesti sljedee pretpostavke:

Specifini toplinski kapacitet dimnih plinova i toplog zraka je konstantan,
estice noene strujom dimnih plinova odnosno toplog zraka nemaju utjecaj na
toplinski kapacitet niti na koeficijent prijelaza topline,
Koeficijent prijelaza topline na strani dimnih plinova je odreen iskustveno te
iznosi priblino 40 W/m2K [15].
Sustav je stacionaran.
Raspoloiva toplina na strani dimnih plinova dana je izrazom:

dp = dp dp ,u dp ,i = dp pdp dp ,u dp ,i (1)

dp - toplina dimnih plinova,

dp - maseni protok dimnih plinova,

dp ,u -entalpija dimnih plinova na ulazu u izmjenjiva,

dp ,i -entalpija dimnih plinova na izlazu iz izmjenjivaa,

pdp - specifini toplinski kapaciteti dimnih plinova,

dp ,u -temperatura dimnih plinova na ulazu u izmjenjiva,

dp ,i - temperatura dimnih plinova na izlazu iz izmjenjivaa.

Zbog nepoznatog sastava dimnih plinova, ali poznatog volumnog protoka i toplinskog
kapaciteta izraz (1) moe se pisati:

dp = dp pdp dp ,u dp ,i (2)

dp - volumni protok dimnih plinova,

pdp - srednji volumni toplinski kapacitet.

Isti izraz vrijedi i za raspoloivu toplinu toplog zraka:

tz = tz tz ,u tz ,i = tz ptz tz ,u tz ,i (3)

tz - toplina toplog zraka,

tz - maseni protok toplog zraka,

tz ,u -entalpija toplog zraka na ulazu u izmjenjiva,

tzi -entalpija toplog zraka na izlazu iz izmjenjivaa,

Fakultet strojarstva i brodogradnje 16
Marinko Filipovi Zavrni rad
ptz - specifini toplinski kapaciteti toplog zraka,

tz ,u -temperatura toplog zraka na ulazu u izmjenjiva,

tz ,i - temperatura toplog zraka na izlazu iz izmjenjivaa.

Kako je prikazano na slici [Slika 5] termalno ulje primarnog kruga prenosi toplinu od izvora
topline (dimni plinovi i topli zrak) do ORC-a na nain da se prvo zagrije do odreene
temperature preuzimajui otpadnu toplinu toplog zraka, a zatim se grije do konane
temperature u izmjenjivau na strani dimnih plinova. Odabrani medij u primarnom krugu je
termalno ulje Terminol 66. Ovo ulje je namijenjeno za transport topline do temperature od
360 C i pod tlakom do 1,5 bara. U ovom postrojenju ulje e biti izloeno temperaturi od 90
C do 330 C i tlaku od 1 bar. Voda kao nosioc topline nije pogodna za ovu primjenu mada se
na prvi pogled moe uiniti suprotno zbog niske cijene i visokog specifinog toplinskog
kapaciteta. Pri temperaturi od 330 C voda bi morala biti pod tlakom od 130 bara da ne ispari
to bi nepovoljno utjecalo na vijek trajanja postrojenja, ali drugi izvor topline je na dosta nioj
temperaturi (zrak za hlaenje klinkera je na 280 C). Uzmemo li da je temperatura medija pri
izlasku iz izmjenjivaa oko 180 C onda bi voda bila logian izbor jer je tlak zasienja vode
pri toj temperaturi 10 bara. Primjer ove ideje u praksi je ORC u Holcimovoj cementari u
Slovakoj [8].
Zadatak primarnog kruga je da to vie topline preuzme od izvora i dopremi sekundarnom
krugu. Na putu e mu se isprijeiti toplinski otpori koje valja odrediti i drugi zakon
termodinamike. Reciprona vrijednost toplinskog otpora je koeficijent prijelaza topline koji je
funkcija brzine strujanja, promjera cijevi i parametara fluida za koji se odreuje. Osim toga na
njega bitno utjee i vrsta strujanja, a proraun se temelji na sljedeim izrazima:

(4)
=


= p (5)

0,0398 0,75 (6)
= =
1 + 1,74 0,125 1

- Reynoldsova znaajka,

Pr- Prandtlova znaajka,

Nu- Nusseltova znaajka,
w- brzina fluida u cijevi,
Fakultet strojarstva i brodogradnje 17
Marinko Filipovi Zavrni rad
d- unutarnji promjer cijevi,
- kinematika viskoznost,

- dinamika viskoznost,

- toplinska vodljivost,

cp- specifini toplinski kapacitet,

- koeficijent prijelaza topline.

Izrazi od (4) do (6) vrijede za strujanje bilo kojeg fluida u cijevi, a fizikalna svojstva fluida
treba uzeti za njihovu srednju temperaturu [14]. U ovom sluaju termalno ulje struji kroz
cijevi na koje okomito nastrujavaju dimni plinovi odnosno topli zrak. Koeficijent prijelaza
topline se dobije iz izraza (6).
Za sluaj nastrujavanja na snop cijevi kakav imamo u oba izvora otpadne topline vrijede
sljedei izrazi:
2 (7)
=

(8)
= = 0,35 0,61

Pe- Pecletova znaajka.
Sva fizikalna svojstva fluida koja se pojavljuju u izrazima od (4) do (6) valja oitati iz
dijagrama ili izraunati za aritmetiku srednju temperaturu fluida, a u izrazima (7) i (8)
svojstva se odreuju prema srednjoj temperaturi izmeu temperature fluida prije naleta na
snop i temperature stijenke cijevi [14]. Faktor u izrazu (8) ovisi o razmjetaju i meusobnoj
udaljenosti cijevi u izmjenjivau. Za standardni razmjetaj gdje je udaljenost izmeu cijevi
jednaka dvostrukom promjeru cijevi faktor je jednak 1.
Odabirom materijala izmjenjivaa topline odabire se i koeficijent toplinske vodljivosti , a u
W
ovom sluaju to je elik iji je = 40 m 2 K .
Konano, koeficijent prolaza topline k sveden na vanjsku povrinu izmjenjivaa koji
obuhvaa sve toplinske otpore:
1
v = (9)
2 2 2 1
1 + 1 +

kv- ukupni koeficijent prolaza topline sveden na vanjsku povrinu cijevi

r1- unutarnji polumjer cijevi,
r2- vanjski polumjer cijevi.
Fakultet strojarstva i brodogradnje 18
Marinko Filipovi Zavrni rad
Koeficijent prolaza topline u izrazu (9) je sveden na vanjsku povrinu cijevi pa e se povrina
izmjenjivaa proraunata u konanici odnositi na vanjsku povrinu svih cijevi unutar
odreenog izmjenjivaa.

Diferencijalni toplinski tok d to prelazi preko diferencijalne povrine izmjenjivaa dA je:

d = v 1 2 dv (10)

lan u zagradi je razlika temperatura izmeu dva medija.

Da bi se izbjegao postupak integracije mogue je koristiti sljedei izraz:

= v m v (11)

Gdje je m srednja logaritamska temperatura izmeu slabije (koeficijent 1) i jae (koeficijent

2) struje:
1 2" 1" 2
m =
1 2" (12)
ln "
1 2
U gornjem izrazu slabiju struju u izmjenjivau predstavlja ona struja ija je razlika
temperatura od ulaza do izlaza iz izmjenjivaa vea. Jednostruki paragraf oznaava ulaz, a
dvostruki izlaz iz izmjenjivaa topline.
Izraz (12) se moe koristiti za protusmjerni i istosmjerni uz oprez da i u brojniku i u nazivniku
uvijek bude pozitivan broj, tako se moe napisati univerzalna jednadba za izraun srednje
logaritamske temperature:
mv mm
m =

mv (13)
mm

Potrebna povrina izmjenjivaa se dobije iz jednadbe (11).

Fakultet strojarstva i brodogradnje 19

Marinko Filipovi Zavrni rad
5.3. Sekundarni krug (ORC)

5.3.1. Turbina

U turbini se dogaa adijabatska ekspanzija zbog brzine strujanja fluida. Dolazi do naglog
smanjenja temperature i tlaka odnosno pada entalpije fluida koja je preko lopatica prela u
mehaniki rad na vratilu turbine, a koji se moe izraziti u vremenu kao snaga turbine:

t = rf 1 2i ti tm = rf 1 2 tm (14)

t - snaga turbine,

rf - maseni protok radnog fluida,

1 - entalpija radnog fluida na ulazu u turbinu,

2i - entalpija radnog fluida nakon izentropske ekspanzije u turbini,

2 - stvarna entalpija na izlazu iz turbine,

ti - koeficijent izentropske iskoristivosti turbine,

m - koeficijent mehanike iskoristivosti turbine.

Izentropski koeficijent turbine ti je dan u razliitim literaturama, a kree se oko 0,8.

Koeficijent mehanike iskoristivosti tm se kree oko 0,98 i umanjuje proraunatu snagu
turbine uglavnom zbog gubitaka u leajevima. Entalpija u toki 2 je obino nepoznata pa se
rauna iz gornje jednadbe.

5.3.2. Pumpa

Snaga pumpe se rauna iz izraza:

rf (4i 3 ) rf (4 3 )
p = = (15)
pi pm pm
p - snaga pumpe,

3 - entalpija radnog fluida na ulazu u pumpu,

4i - entalpija radnog fluida nakon izentropske kompresije,

4 - stvarna entalpija radnog fluida na izlazu iz pumpe.

I ovdje se izentropski i mehaniki koeficijenti iskoristivosti kreu oko 0,8 i 0,98.

5.3.3. Regenerator
Fakultet strojarstva i brodogradnje 20
Marinko Filipovi Zavrni rad
U regeneratoru paroviti fluid predaje toplinu kapljevitom fluidu, a za proraun potrebno je
odrediti koeficijent prijelaza topline sa pare na izmjenjiva koristei jednadbe (4) do (6) uz
razliku da se Nuseltov broj rauna na sljedei nain:

= 0,021 0,84 0,36 (16)
sr
sr je Prandtlov broj odreen za srednju temperaturu pare. Ovaj nain raunanja je po
Zhukauskasu. Koeficijent prijelaza topline se odreuje iz izraza (6). Za kapljeviti fluid u cijevi
vrijede izrazi od (4) do (6), a koeficijent prolaza topline se dobije iz (9).
Potrebna povrina izmjenjivaa se rauna prema jednadbi (11), a poznavajui protok i
promjer cijevi moe se odrediti pad tlaka:
2
= (17)
u 2
- pad tlaka usljed trenja u cijevi,

- trenja izmeu fluida i stijenke cijevi.

- duljina cijevi (ovdje valja imati na umu da je u paralelno spojenom snopu cijevi pad
tlaka u svakoj cijevi jednak pa se za uzima duljina jedne cijevi u snopu, a ne itavog snopa)

u - unutarnji promjer cijevi,

- gustoa fluida.
Koeficijent trenja dan je Nikuradseovom jednadbom:
1,325
= 2 (18)
5,74
ln +
u 3,7 0,92
- visina hrapavosti u cijevi.
5.3.4. Ekonomajzer

Ekonomajzer je izveden kao izmjenjiva u kojem toplinu dovodi termalno ulje kroz snop
cijevi uronjenih u kapljeviti fluid. Ovaj izmjenjiva je poput shell and tube izmjenjivaa uz
razliku da ima neto vei slobodni volumen iznad snopa cijevi kako bi se sprijeilo utjecanje
kapljevine u cijevi pregrijaa. Koeficijent prijelaza topline se izrauna prema jednadbama (4)
do (6) uz razliku da se za radni fluid koji nastrujava na snop Nuseltova znaajka rauna prema
Donohueu:
1
= 0,25 0,6 3 (19)

Toplinski tok je:

eko = rf (7 6 ) (20)

Fakultet strojarstva i brodogradnje 21

Marinko Filipovi Zavrni rad
7 - entalpija radnog fluida izmeu ekonomajzera i pregrijaa,

6 - entalpija radnog fluida izmeu regeneratora i ekonomajzera.

Povrina izmjenjivaa, duljina i promjer cijevi te pad tlaka se izraunaju kao i kod
regeneratora.
5.3.5. Pregrija

Iz ekonomajzera paroviti fluid odlazi u pregrija gdje se zagrijava na najviu temperaturu.

Proraun se vri koritenjem jednadbi (4) do (6), (9) do (12) i (19). Toplinski tok u
pregrijau:

pre = rf (1 7 ) (21)

5.3.6. Kondenzator

Kondenzator je izveden kao izmjenjiva shell and tube tako da su u struju kondenzirajueg
fluida uronjene cijevi kroz koje struji morska voda. Potreban protok morske vode se dobije iz:
rf (5 3 ) rf (5 3 )
mv = = (22)
(mv ,izl mv ,ul ) p,mv (mv ,izl mv ,ul )
5 - entalpija parovitog radnog fluida na izlazu iz regeneratora,

mv ,ul - entalpija morske vode na ulazu u kondenzator,

mv ,izl - entalpija morske vode na izlazu iz kondenzatora,

p,mv - specifini toplinski kapacitet morske vode pri konstantnom tlaku,

mv ,ul - temperatura morske vode na ulazu u kondenzator (najvia prosjena

temperatura mora u Istri koja iznosi 24C),

mv ,izl - temperatura morske vode na izlazu iz kondenzatora (ova temperatura je

odreena maksimalnom doputenom razlikom koja iznosi 8C).
Toplinski tok u kondenzatoru:

kon = rf (5 3 ) (23)

Za izraun prolaza topline koji je potreban kako bi se odredila odgovarajua povrina

izmjenjivaa za morsku vodu u cijevi vrijede svi izrazi kao i u predhodnom podnaslovu osim
za proraun koeficijenta prijelaza topline fluida koji kondenzira u cijevi. U ovom sluaju
vrijedi [14]:

Fakultet strojarstva i brodogradnje 22

Marinko Filipovi Zavrni rad

4 2 3 (24)
rf =
4(5 s )v
rf - koeficijent prijelaza topline na strani radnog fluida pri kondenzaciji,

- gustoa nastalog kondenzata,

- toplinska provodnost nastalog kondenzata,

- ubrzanje zbog utjecaja sile gravitacije,

- razlika entalpija izmeu parovite faze radnog fluida prije ulaska u kondenzator i
nastalog kondenzata,
- dinamika viskoznost,

5 - temperatura radnog fluida na ulazu u kondenzator,

s - temperatura stijenke cijevi u kondenzatoru,

v - vanjski promjer cijevi u kondenzatoru.

5.4. Rezultati prorauna

Proraun je napravljen u Excelu uz koritenje pozivnih funkcija iz programa Refprop mini.

Optimizacija je izvrena Excal-ovim alatom Solver, a odnosi se na traenje optimalnog tlaka
radnog fluida uz odreenu maksimalnu radnu temperaturu pred turbinom za koji e faktor
iskoristivosti ciklusa biti najvei.
Iskoristivost ciklusa nakon carnotizacije:
m,d
= 1 (25)
m,o
Gdje su m,d i m,o srednje temperature dovoenja i odvoenja:
1 6
m,d =
1 6 (26)

5 3
m,d =
5 3 (27)

1 - entalpija radnog fluida na izlazu iz pregrijaa,

1 - entropija radnog fluida na izlazu iz pregrijaa,

6 - entalpija radnog fluida na ulazu u ekonomajzer,

6 - entropija radnog fluida na ulazu u ekonomajzer,

Fakultet strojarstva i brodogradnje 23
Marinko Filipovi Zavrni rad
5 - entalpija radnog fluida na ulazu u kondenzator,

5 - entropija radnog fluida na ulazu u kondenzator,

3 - entalpija radnog fluida na izlazu iz kondenzatora,

3 - entropija radnog fluida na izlazu iz kondenzatora.

Koeficijent termodinamike iskoristivosti ciklusa je omjer ukupno dobivenog rada i uloene

topline:

t p
ciklusa = (28)
eko + pre

t - snaga turbine,

p - snaga potrebna za pogon pumpe,

eko - dovedena toplina u ekonomajzeru,

pre - dovedena toplina u pregrijau.

Koeficijent iskoristivosti postrojenja:

t p p,mv p,tu
postrojenja = (29)
eko + pre

p,mv - snaga potrebna za pogon pumpe na strani morske vode,

p,tu - snaga potrebna za pogon pumpe na strani termalnog ulja.

Rezultati temeljeni na predhodnim jednadbama prikazani su u [

Tablica 3] za nadkritini ciklus i u [

Tablica 4] za podkritini:

Fakultet strojarstva i brodogradnje 24

Marinko Filipovi Zavrni rad

Tablica 3. Rezultati prorauna s nadkritinim tlakovima za R134a i R123

nadkritino
veliina jedinica s regeneratorom bez regeneratora
R134a R123 R134a R123
T1= C 182,00 300,00 182,000 300,00
T2= C 101,56 177,14 81,005 130,74
T3= C 39,39 39,01 39,288 39,01
T4= C 44,95 42,36 47,004 47,96
T5= C 49,95 57,36 - -
T6= C 80,49 129,20 - -
T7= C 120,00 120,00 135,909 211,12
pmax= bar 67,60 62,52 91,45 123,63
pmin= bar 10,00 1,50 10,00 1,50
dp = kW 8628,40 8628,40 6471,300 6471,30
tz = kW 2719,93 2294,94 2719,926 2719,93
eko = kW 4176,46 3988,68 5591,424 5560,49
preg = kW 5442,52 14669,62 3507,890 3538,82
reg = kW 2902,67 4190,09 - -
kond = kW 9424,08 7969,23 7825,341 7162,99
Pt= kW 2287,14 3127,37 1643,685 2287,26
Pp,rf= kW 407,48 232,35 395,192 389,66
Pp,ulje= kW 1,80 2,92 2,203 2,73
Pp,kond= kW 16,37 8,47 5,255 2,19
carnot= - 0,26249 0,4197 0,1848 0,2655
ORC= - 0,16597 0,2629 0,1372 0,2085
postroj= - 0,16403 0,2619 0,1361 0,2071

Fakultet strojarstva i brodogradnje 25

Marinko Filipovi Zavrni rad

Tablica 4. Rezultati prorauna s podkritikim tlakovima za R134a i R123

podkritino
veliina jedinica s regeneratorom bez regeneratora
R123 R134a R123 R134a
T1= C 240,00 182,00 157,82 182,00
T2= C 149,05 142,73 67,03 142,73
T3= C 39,01 39,39 39,01 39,29
T4= C 40,65 41,38 40,27 41,28
T5= C 67,65 46,38 - -
T6= C 99,69 86,20 - -
T7= C 120,00 120,00 - 86,20
pmax= bar 31,00 30,00 21,00 30,00
pmin= bar 1,50 10,00 1,50 10,00
dp = kW 8628,40 8628,40 9059,82 6471,30
tz = kW 2719,93 2719,93 2468,90 2719,93
eko = kW 5793,27 7441,87 - 2324,14
preg = kW 6852,64 5442,52 - 6775,17
reg = kW 2340,85 5154,34 - -
kond = kW 6894,87 8703,16 5576,56 8277,73
Pt= kW 1977,15 1481,16 1095,97 884,28
Pp,rf= kW 93,45 143,26 60,21 79,13
Pp,ulje= kW 1,55 2,70 - 2,20
Pp,kond= kW 5,05 16,52 - 2,73
carnot= - 0,3202 0,2443 0,2082 0,1075
ORC= - 0,1644 0,1181 0,0898 0,0885
postroj= - 0,1639 0,1162 0,0898 0,0877

Iz predhodne dvije tablice se vidi da fluid R123 daje bolje rezultate od fluida R134a. Ovi
rezultati su dobiveni optimiranjem ne samo ciklusa nego cijelog postrojenja to ukljuuje
veliinu izmjenjivaa topline. Iz tog razloga razlike temperatura izmeu fluida u
izmjenjivaima su neto vie to rezultira i niom snagom na izlazu iz turbine i manjim
koeficijentima iskoristivosti.

Fakultet strojarstva i brodogradnje 26

Marinko Filipovi Zavrni rad

Krajnji rezultat je prikazan slikom [Slika 11]. Duljina cjevovoda nije uzeta u obzir pa se
pretpostavlja da nema pada tlaka niti gubitka topline uzdu cjevovoda koji spajaju
izmjenjivae.

Slika 11. ORC ugraen u cementaru sa optimalnim radnim parametrima za R134a

Fakultet strojarstva i brodogradnje 27

Marinko Filipovi Zavrni rad

Na slici [Slika 12] je usporeen ciklus s i bez regeneratora u T-s dijagramu za radni fluid
R134a. Vidljivo je da je povrina omeena plavim linijama neto vea od povrine unutar
naranastih linija zbog ega je i koeficijent iskoristivosti neto vei kod ciklusa s
regeneratorom kao i snaga predana turbini, ali to zahtjeva ugradnju dodatnog izmjenjivaa
unutar ciklusa to poveava cijenu postrojenja.

Slika 12. Usporedba ciklusa s (plavi) i bez (naranasti) regeneratora za R134a

Tablica [Tablica 5] sa rezultatima dobivene optimiranjem ORCa sa razliitim fuidima uz

postavljenu minimalnu temperaturu od 39 C, minimalnu temperaturnu razliku u
izmjenjivaima od 10 C, za maksimalnu temperaturu je uzeta maksimalna radna temperatura
fluida, a minimalni tlak je tlak zasienja za temperaturu od 39 C. Protok radnog fluida je
ogranien na maksimalno 45 kg/s.

Fakultet strojarstva i brodogradnje 28

Marinko Filipovi Zavrni rad

Tablica 5. Rezultati prorauna za razliite fluide

veliina jedinica
R123 R134a R141b R245fa aceton amonijak

T1 C 326,00 182,00 226,00 166,00 276,00 330,00

T2 C 148,11 77,48 82,58 71,74 82,73 93,77
T3 C 39,00 39,00 39,00 39,00 39,00 39,00
T4 C 46,89 45,51 41,37 40,90 41,25 46,07
pmax= bar 150,00 94,81 45,50 38,59 53,94 200,00
pmin= bar 1,50 10,00 1,29 2,42 0,54 15,13
kW 8628,40 8628,40 8628,40 8628,40 8628,40 8628,40
kW 2889,92 2889,92 2889,92 2889,92 2889,92 2889,92
kW 8847,99 9773,13 9032,67 9651,79 8583,71 8722,33
Pt kW 3064,90 2133,80 2593,95 1982,06 3000,52 3006,30
Pp kW 514,54 490,75 182,04 176,72 143,30 307,71
carnot - 0,3058 0,2152 0,26091 0,19985 0,3021 0,3019
ORC - 0,2214 0,1426 0,20940 0,15674 0,2481 0,2343
rf kg/s 35,56 45 35,3 45 14,68 6,43

Iz gornje tablice se vidi da najveu snagu na turbini daje ORC s radnim fluidom R123, neto
manju snagu daje ORC s acetonom, ali pri znatno niem tlaku i s najviim termikim
koeficijentom iskoristivosti.

Fakultet strojarstva i brodogradnje 29

Marinko Filipovi Zavrni rad

6. ZAKLJUAK

Prema slici [Slika 1] je oito da ukupna ljudska djelatnost nudi velik potencijal u obliku
otpadne topline. Problemu niske temperature takvih izvora se u novije vrijeme moe
doskoiti dovitljivim konstruiranjem toplinskih strojeva od kojih je ORC u praksi
najpopularniji. Iako je ugradnja ORC sustava u cementare vrlo skupa danas se o tome
ozbiljno razmilja zahvaljujui ljudskoj razvijenoj svijesti prema odrivom razvoju i raznim
direktivama koje pritiu industriju kao zagaivaa. O cijeni i isplativosti u ovom radu nije
bilo rijei. Vrijedi samo navesti, evo, ba u zakljuku, podatak iz talijanske tvrtke Turboden:
cijena ugradnje ORCa snage 1,93 MWe bi bila oko 1925000 eura. To je oko 1000 eura po
kilovatu snage postrojenja to i nije previsoka cijena kad se uzme u obzir cijena odravanja
ORC sustava koja iznosi 1 % cijene investicije godinje.
Mogunost iskoritavanja topline to ju u ovom sluaju ORC predaje rashladnom spremniku
za grijanje nema znaajnog potencijala jer cementara ne radi za vrijeme 3 najhladnija mjeseca
u godini. Razlog tome je mirovanje graevinskih radova preko zime to povlai za sobom i
manju potranju za cementom.
Cementara Holcim u Koromanom, dok je u pogonu (oko 9 mjeseci godinje) za svoje
potrebe zahtjeva elektrinu snagu od 10 MWe. Prema tome iz vlastite otpadne topline bi bila
u stanju namaknuti oko 20 % potrebe za elektrinom energijom.

Fakultet strojarstva i brodogradnje 30

Marinko Filipovi Zavrni rad

LITERATURA

[1] Bian, D.: Optimizacija koritenja srednjotemperaturnih izvora otpadne topline putem
ORC procesa, Tehniki fakultet sveuilita u Rijeci, Rijeka, 2012.
[2] https://flowcharts.llnl.gov/content/international/2007EnergyInternational.pdf
[3] http://emispec.ca/en/external-combustion-engine-type-organic-rankine-cycle.php
[4] http://www.cycle-organique-rankine.com/market-markers.php
[5] Fernndez F.J., Prieto M.M., Surez I.: Thermodynamic analysis of high-temperature
regenerative organic Rankinecycles using siloxanes as working fluids, Energy 36 (2011)
5239-5249, 2011.
[6] Quoilin S.,: Working fluid selection and operating maps for Organic Rankine Cycle
expansion machines, International Compressor Engineering Conference at Purdue, July
16-19, 2012.
[7] http://www.youtube.com/watch?v 9nQUMUVHSwE&list PLED93F4EF52E87F35
[8] http://www.turboden.eu/en/applications/applications-heat-recovery.php
[9] Organic Rankine Cycles, Journal Applied Energy 88 (2011) 21832190, 2011.
[10] S., Leontaritis A.-D., Panousis G., Bellos E., Kakaras E.:Energetic and exergetic
analysis of waste heat recovery systems in the cement industry, Journal Energy xxx
(2013) 1-10, 2013.
[11] Hublin A., Delija-Rui V., Janekovi G.,Veligaj D.: Hrvatska idustrija cementa i
klimatske promjene, EKONERG Institut za energetiku i zatitu okolia, d.o.o., 2007.
[12] http://istrapedia.hr/hrv/1016/holcim-hrvatska-d-o-o-koromacno/istra-a-z/
[13] http://www.holcim.hr/holcimcms/uploads/HR/flash/HR/cement_01.html
[14] Halasz B., Predloci za vjebe iz Termodinamike II, Fakultet strojarstva i brodogradnje,
Zagreb, ak. g. 2006/2007.
[15] Kraut B., Strojarski prirunik, Tehnika knjiga, Zagreb, 1982.

Fakultet strojarstva i brodogradnje 31

Marinko Filipovi Zavrni rad

PRILOZI

I. DVD-R disc

Fakultet strojarstva i brodogradnje 32