UDK 624.013.2:624.012.2 Primljeno 17. 9. 2007.

Modeliranje elinih okvira

sa zidanim ispunom
Damir Markulak, Vladimir Sigmund, Ivan Radi
Kljune rijei D. Markulak, V. Sigmund, I. Radi Prethodno priopenje
elini okvir, Modeliranje elinih okvira sa zidanim ispunom
zidana ispuna,
sastavljeni sustav, Prikazana je problematika numerikog modeliranja elinih okvira sa zidanim ispunom pri djelovanju
numeriko modeliranje, potresa. U novim europskim normama (EN 1998-1) predvieno je proraunavanje interaktivnog
djelovanje potresa, djelovanja kod takvog sastavljenog sustava, ali se ne daju pravila prorauna. Na primjeru su prikazane
metoda konanih elemenata najee primjenjivane mogunosti modeliranja ponaanja takvih konstrukcija, primjenom metode
konanih elemenata te je upozoreno na potrebu praktinog pristupa rjeavanju ovoga problema.

Key words D. Markulak, V. Sigmund, I. Radi Preliminary note

steel frame, Modelling steel frames with masonry fill
masonry fill,
composite system, Problems encountered in numerical modelling of masonry-filled steel frames subjected to earthquake
numerical modelling, action are presented. According to new European standards (EN 1998-1) an interactive action should
earthquake action, be calculated for such composite systems, but calculation rules are not provided. A practical example is
finite-element method used to show most frequent possibilities for modelling behaviour of such structures based on the finite-
element method, and the need to use a practical approach to find solution to this problem is
emphasized.

Mots cls D. Markulak, V. Sigmund, I. Radi Note prliminarie

cadre d'acier, Modelage des cadres d'acier remplissage en maonnerie
remplissage en maonnerie,
systme composite, Des problmes rencontrs au cours de modelage numrique des cadres d'acier remplissage en maonnerie
modelage numrique, soumis l'action sismique sont prsents. Selon les normes europennes nouvelles (EN 1998-1) l'action
action sismique, interactive devrait tre calcule pour de tels systmes composites, mais les rgles de calcul ne sont pas
mthode des lments finis fournies. Un exemple pratique est utilis pour montrer les possibilits les plus frquentes dans le modelage du
comportement de telles constructions selon la mthode des lments finis, et l'accent est mis sur la ncessit
d'utiliser l'approche pratique pour trouver solution de tels problmes.

. , . , .
,
,
,
.
, ,
, .
,
.

Schlsselworte D. Markulak, V. Sigmund, I. Radi Vorherige Mitteilung

Stahlrahmen, Modellierung von Stahlrahmen mit Ausfachungsmauerwerk
Ausfachungsmauerwerk,
zusammengesetztes Dargestellt ist die Problematik des numerischen Modellierens von Stahlrahmen mit Ausfachungsmauerwerk
System numerisches bei Erdbebenwirkung. In den neuen europischen Normen (EN 1998-1) ist die Berechnung des interaktiven
Modellieren, Wirkens bei solchem zusammengesetzten System vorgesehen, aber sind Berechnungsgrundstze nicht
Erdbebenwirkung, Methode angegeben. Am Beispiel zeigt man die hufigst angewendeten Modellierungsmglichkeiten fr das Verhalten
der endlichen Elemente solcher Konstruktionen durch Anwendung der Methode der endlichen Elemente. Es wird auf die
Notwendigkeit des praktischen Zutritts zum Lsen dieses Problems hingewiesen.

Autori: Prof. dr. sc. Damir Markulak; prof. dr. sc. Vladimir Sigumd; Ivan Radi, dipl. ing. gra., Sveuilite
J. J. Strossmayera u Osijeku, Graevinski fakultet, Osijek

GRAEVINAR 60 (2008) 4, 317-326 317

elini okviri s ispunom
1 Uvod
Okviri sa zidanim ispunom kompozitne su konstrukcije
sastavljene od okvira (elini ili armiranobetonski) i is-
puna za koje se u Hrvatskoj uobiajeno rabi opeka. Zgrade
s takvim sustavom u Hrvatskoj prevladavaju kod niskih
i srednje visokih graevina zbog nie cijene rada i tradi-
cionalne uporabe zidanih konstrukcija. Od posebnog je
interesa ponaanje takvih sustava pri potresnom optere-
enju, a iskustva iz nedavnih potresa pokazuju i povolj-
na i nepovoljna ponaanja konstrukcija okvira s ispu-
nom. Ispun bitno mijenja odgovor okvirne konstrukcije
na potres i njegov se utjecaj mora na odgovarajui nain
uzeti u proraun. Uz vrlo detaljnu proceduru prorauna
okvira i drugih uobiajenih nosivih konstrukcija u seiz-
mikim propisima te suvremenih metoda prorauna na
raspolaganju projektantima, nedostatak uputa za okvire
s ispunom moe se pripisati samo nedovoljnom razumi-
jevanju njihova ponaanja, tj. velikom broju nejasnoa
ukljuenih u modeliranje djelovanja ispuna. Stoga vei-
na propisa jo uvijek ide u smjeru izdvajanja glavnoga
okvirnog sustava iz ove kompozitne konstrukcije te is-
todobnog zanemarivanja nosivosti zidanog ispuna, koji
se samo uraunava u teinu graevine [1]. Meudjelo-
vanje izmeu nearmiranog ispuna i okvira moe dovesti
do neuobiajenih ponaanja okvira, bilo lokalno (efekt
kratkog stupa, otkazivanje prikljuaka), bilo globalno
(formiranje mekog kata).
Slika 1. elini okvir sa zidanim ispunom
Dosadanje analize (primjerice [22]) pokazuju da se
okviri sa zidanim ispunom dimenzionirani sukladno
normi EN 1998-1, [2], ponaaju bolje nego okviri bez
ispuna pri uporabnom stanju konstrukcije, te jednako
dobro pri proraunskom i ekstremnom optereenju. Me-
utim, metoda prorauna sadrana u [2] jest prekonzer-
vativna jer kanjava konstrukcije s ispunom povea-
njem proraunskih sila uz potpuno zanemarivanje dopri-
nosa ispuna u preuzimanju tako poveanih optereenja.
Jedini razuman nain uzimanja u obzir povoljnog i ne-
povoljnog uinka ispuna u proraunu seizmikog odziva
318
D. Markulak i drugi
konstrukcija jest izravno ukljuivanje zidanog ispuna u
analitiki model za proraun.
Razvoj racionalne metode prorauna nuan je ne samo
radi smanjenja rtava i teta, nego i poradi dobivanja
sigurnih i ekonominih rjeenja. Nuan je i razvoj po-
jednostavnjenih metoda prorauna seizmikog ponaa-
nja okvirnih konstrukcija s ispunom koje e osigurati
brzu analizu veeg broja varijanata u fazi projektiranja
te omoguiti procjenu nosivosti i oteenosti postojeih
konstrukcija. U tom se smislu u radu daje pregled naj-
ee primjenjivanih proraunskih modela takvih kons-
trukcija na pojednostavnjenom primjeru jednokatnoga
elinog okvira sa zidanim ispunom izloenom djelova-
nju horizontalne sile u ravnini grede okvira.
2 Karakteristike ponaanja elinih okvira sa
zidanim ispunom
Ponaanje okvirnog sustava bez ispunskog zia dobro je
istraeno te je ovisno o vrsti, namjeni i eljenoj preciz-
nosti prorauna mogue u obzir uzeti razliite pretpos-
tavke ponaanja konstrukcijskog sustava i materijala
(elastini i plastini modeli, teorija prvoga ili drugoga
reda i sl.).
Utjecaj zidanog ispuna na ponaanje okvira ovisi o nizu
parametara geometrijskim svojstvima i krutosti okvira
te njegovom predvienom (proraunskom) ponaanju
pri ekstremnim optereenjima, zatim takoer o vrsti,
vrstoi i krutosti zidanog ispuna, karakteristikama dje-
lovanja kojima je konstrukcija izloena itd. Ispun se
ponajprije kategorizira prema materijalu i geometrijskoj
konfiguraciji. Zidovi od opeke najee su upotrebljava-
ni tip ispuna, pri emu se posebice esto rabi uplja ope-
ka. Smjetaj ispuna u odnosu na stupove okvira moe
biti centrian ili ekscentrian, a geometrijski odnosi zi-
danih panela ispuna obino su u omjeru 1:1 do 3:1. U
dokumentu [3], koji nema snagu propisa, ali detaljnije
obrauje problematiku okvirnih konstrukcija sa zidanim
ispunom pri potresnom djelovanju, navode se karakte-
ristini naini ponaanja nearmiranog zidanog ispuna:
x klizanje po sljubnici morta
x prekoraenje tlane nosivosti
x dijagonalno vlano raspucavanje.
Pri djelovanju potresa moe doi i do prevaljivanja, od-
nosno ispadanja ispuna izvan ravnine zida, to je karak-
teristino za gornje katove visokih zgrada, dok se u ni-
im katovima moe dogoditi postupno izmicanje is-
puna iz okvira pri svakom ciklusu optereenja. Stoga je
odgovarajuim konstrukcijskim postupcima potrebno
sprijeiti ovu pojavu.
Klizanje po sljubnici morta najee se pojavljuje zajed-
no s ostalim spomenutim nainima ponaanja, odnosno
GRAEVINAR 60 (2008) 4, 317-326
D. Markulak i drugi
gubitka nosivosti ispuna, a ta je pojava vjerojatna kod
vrstih i fleksibilnih okvira - elinih okvira. Ako su
sljubnice morta relativno slabe u odnosu na elemente od
kojih je zidan ispun (opeka, blok), najslabija je ravnina
po kojoj e se dogoditi takvo otkazivanje nosivosti u
blizini polovice visine zida ispuna.
Zbog horizontalnog optereenja u ravnini okvira pojav-
ljuju se velika tlana naprezanja u dijagonalnom smjeru
ispuna, dok u poprenom smjeru dolazi do vlanih na-
prezanja. Otkazivanje nosivosti ispuna zbog drobljenja
tlanog podruja pojavljuje se zbog velikih koncentraci-
ja naprezanja u kutovima tlane dijagonale. Kod eli-
nih je okvira drobljenje kutova ispuna locirano na rela-
tivno malom podruju, dok se kod armiranobetonskih
okvira drobljenje tlanog podruja ispune openito do-
gaa na irem podruju.
Kada vlane deformacije premae deformacije pri koji-
ma dolazi do pucanja zida ispuna, pojavljuju se dijago-
nalne pukotine. Kako se pomak konstrukcije poveava,
dijagonalne pukotine nastoje se produljiti prema kutovi-
ma tlanih dijagonala, a to e ovisiti o dimenzijama
ispunskog panela. Takve se pukotine pojavljuju kod ve-
ine zidanih ispuna podvrgnutih velikim horizontalnim
silama, a ponekad se pojavljuju i s klizanjem po sljubni-
ci morta.
elini su okviri najee od I profila (uskopojasnih ili kao obina elina konstrukcija. Za treu skupinu, koja
irokopojasnih), a pri razmatranju meudjelovanja sa
zidanim ispunom pri potresnom optereenju treba obra-
titi pozornost na sljedee karakteristine naine ponaa- ispuna po visini. Meutim, iako se navodi mogunost
nja elemenata elinih okvira [3]:
x plastifikacije zbog savijanja
x plastifikacije ili izboivanja hrpta zbog posmika
x otkazivanje nosivosti prikljuaka.
Zidani ispun zbog svoje horizontalne krutosti preuzima
dosta horizontalnog optereenja te zbog poveanih bo-
nih sila kod elinih okvira openito dolazi do pojave
plastifikacije zbog savijanja koja se oekuje u blizini
krutih veza - kod upetih leaja i prikljuaka greda-stup.
S obzirom na veliku rotacijsku sposobnost elinih ele-
menata te utjecaja ispuna na ograniavanje relativnoga
katnog pomaka, takav nain ponaanja elinih okvira
openito ne dovodi do znaajnijih posljedica. Prekora-
enje posmine otpornosti ili izboivanje hrpta kod stu-
pova okvira moe se dogoditi nakon poetnog droblje-
nja zidanog ispuna u kutovima formirane tlane dijago-
nale, kada se ona pomie prema dolje, te tako dolazi
do poveanih posminih sila koje djeluju na rubne dije-
love stupova (efekt kratkog stupa). Djelovanjem ispuna
se izvorno izrazito fleksijsko ponaanje elinih okvira
openito mijenja tako da dolazi do poveanja uzdunih
sila, a smanjenja momenata savijanja te mehanizam pri-
GRAEVINAR 60 (2008) 4, 317-326
elini okviri s ispunom
jenosa sila zbog aktiviranja tlane dijagonale u zidanom
ispunu postaje sliniji reetkastom sustavu. Velike tla-
ne sile u dijagonalnom smjeru zidanoga ispuna izlau
prikljuke znatnijem vlanom naprezanju, pa se u prik-
ljucima mogu pojaviti nepovoljna stanja naprezanja
zbog efekta poluge te ovaj nain ponaanja moe imati
ozbiljnije posljedice za konstrukciju.
Ponaanje kompozitnog sustava okvir-ispun izrazito je
nelinearne prirode te preciznije modeliranje najee
kombinira eksperimentalne postupke, ispitivanje materi-
jala te primjenu nelinearnih analiza i metode konanih
elemenata (MKE), [4], [5], [6], [7], [8]. U [2] su nave-
dene neke ope smjernice za proraunski tretman takve
vrste konstrukcija te se razlikuju:
x fleksijski okviri s armiranobetonskim ispunom koja
je na odgovarajui nain povezan s elinim okvi-
rom i s njim ini cjelinu,
x fleksijski okviri kod kojih je ispun konstrukcijskim
mjerama odvojen od elinog okvira
x fleksijski okviri kod kojih je ispun u kontaktu s e-
linim okvirom, ali nije posebnim konstrukcijskim
mjerama s njim povezana.
Prva se skupina konstrukcija proraunski tretira po pra-
vilima za spregnute konstrukcije elik-beton, a druga
se razmatra u ovom radu, zahtijeva se uzimanje u obzir
meudjelovanja okvir-ispun te ravnomjerna raspodjela
modeliranja utjecaja ispuna preko zamjenske tlane di-
jagonale, detaljnijih podataka kako izraunati njezine
geometrijske karakteristike nema (osim to se navodi da
usvojena irina dijagonale treba biti neki fiksni postotak
duljine dijagonale zidanog panela). Takoer, detaljnijih
podataka o moguim nepovoljnim utjecajima meudje-
lovanja okvir-ispun za sada nema.
3 Pregled aktualnih metoda modeliranja elinih
okvira sa zidanim ispunom
Za numeriko modeliranje okvira s nearmiranim zida-
nim ispunom danas se rabi nekoliko karakteristinih mo-
dela. Pri modeliranju se openito tei postii i dovoljna
pouzdanost u procjeni ponaanja i prihvatljiva jednostav-
nost modela budui da su se izrazito kompleksni modeli
s puno parametara pokazali neadekvatnima za praktinu
uporabu (osim u svrhu npr. kalibriranja jednostavnijih
modela). Gruba se klasifikacija tih modela moe proves-
ti iz dvaju stajalista:
x kompleksnosti modela (od fenomenolokog mode-
liranja ili uporabe makroelemenata do modeliranja
metodom konanih elemenata, MKE)
319
elini okviri s ispunom
x mogunosti obuhvaanja odgovarajuih mehanizama
otkazivanja nosivosti zidanog ispuna (navedenih u
prethodnom poglavlju).
U ovome se radu razmatraju mogunosti modeliranja
elinih okvirnih konstrukcija sa zidanim ispunom me-
todom konanih elemenata (MKE) kada se ovisno o
svrsi i traenoj tonosti prorauna najee primjenjuju
sljedei pristupi:
a) Izdvojeno modeliranje okvira - utjecaj zidanog ispu-
na na ponaanje okvira potpuno se zanemaruje te se
okvir dimenzionira na prihvat ukupnog (i horizon-
talnog) optereenja bez obzira na postojanje ispuna
b) Linearni tapni model sa zamjenskim dijagonalama
- ispun se modelira s pomou tapnog elementa kao
zamjenske (tlane) dijagonale koja spaja nasuprotne
vrhove okvira a za sluaj ciklinog optereenja mo-
del se sastoji od dviju (tlanih) dijagonala; geomet-
rijske i mehanike karakteristike dijagonala odreuju
se pojednostavljenim postupcima te se pretpostavlja
neogranieno linearno ponaanje
c) Nelinearni tapni modeli ponaanje ispuna modeli-
ra se nelinearnim zakonitostima te se u proraunski
model uvodi u obliku odgovarajuih nelinearnih ele-
menata (opruga, engl. nonlinear spring) kojima je
mogue definirati razliite karakteristike sila-pomak;
pri tome je navedene nelinearne elemente, u skladu s
nainom prorauna odgovarajuih parametara, mogue
orijentirati horizontalno ili dijagonalno (slika 2.)
d) Diskontinuirani ravninski modeli - zidani se ispun
modelira ravninskim elementima (s ortotropnim ili
izotropnim svojstvima) no u modelu postoje zasebni
vorovi za svaku od komponenata konstrukcije (ok-
vir i ispun), a za definiranje njihova kontakta uvode
se posebni elementi kojima je mogue simulirati
stvarnu situaciju u modelu pri vlanim naprezanji-
ma dolazi do odvajanja elemenata u kontaktu, dok se
pri tlanim naprezanjima raunaju ostvarena kontaktna
naprezanja; za modeliranje kontakta mogu se rabiti
tzv. gap, gap/friction ili kontaktni (engl. contact ele-
ments) elementi.
Valja istaknuti da se u praksi, naalost, ponekad moe
naii i na tzv. kontinuirane modele, kod kojih se zidani
ispun modelira ravninskim elementima, ali je veza sa
tapnim elementima okvira kontinuirana, tj. svi vorovi
okvira i zida imaju zajednike pomake, to dakako ne
odgovara stvarnoj situaciji. Takvi su modeli pogreni, a
u radu je taj model upotrijebljen za ilustrativniju uspo-
redbu s rezultatima prorauna dobivenim na diskontinu-
iranom modelu. Neki od navedenih modela mogu biti
priblini ili ak na strani nesigurnosti, pa dajemo uspo-
redni prikaz i komparaciju rezultata dobivenih na istom
320
D. Markulak i drugi
numerikom primjeru. Treba istaknuti da posebni prob-
lemi nastaju pri procjeni ponaanja sustava pri velikim
deformiranjima. Za numerika modeliranja uporabljeni
su programi NISA II/DISPLAY i ROBOT-Millenium
[9], [10].
4 Primjeri modeliranja elinog okvira sa zidanim
ispunom
U skladu s postavljenim ciljem rada, na numerikom su
primjeru jednokatnoga elinog okvira sa zidanim ispu-
nom ilustrirane razliite mogunosti numerikog mode-
liranja ponaanja takve kompozitne konstrukcije. Para-
metri za proraunsko definiranje modela nisu utemeljeni
na konkretnom eksperimentu, ali su njihove vrijednosti
odabrane na osnovi brojnih empirijskih smjernica nas-
talih na temelju obrade postojeih eksperimentalnih po-
dataka dostupnih u literaturi. Za ope modeliranje pona-
anja zidanog ispuna upotrijebljene su detaljnije prepo-
ruke dane u [3], dok su mehanike karakteristike zida-
nog ispuna i elinog okvira odreene na temelju odgo-
varajuih europskih norma.
elini je okvir dimenzija 2,50 m x 2,00 m s gredom i
stupovima od valjanih profila HE A 180 te zidanog ispuna
debljine 19 cm od zidnih elemenata dimenzija 19 cm x
19 cm x 33 cm. Okvir je izloen djelovanju horizontalne
sile u visini gornjeg vora okvira (slika 2.). Karakteris-
tina se tlana vrstoa zidanog ispuna prema [11] moe
izraunati iz izraza:
fk K f b0,65 f m0, 25 >N / mm @2
(1)
gdje je:
K - konstanta u [N/mm2]0.10 koja ovisi o tipu zidnih
elemenata i nainu izvedbe zidanog ispuna (usvo-
jeni zidni element svrstan je u skupinu 2a te je
K = 0,55)
fb - normalizirana tlana vrstoa zidnih elemenata u
N/mm2, ovisno o smjeru djelovanja optereenja
(ovdje usvojeno f b= 10 N/mm2)
fm - tlana vrstoa morta za opu namjenu u N/mm2
(ovdje usvojeno fm = 5 N/mm2).
Uz usvojene vrijednosti karakteristina tlana vrstoa
zidanog ispuna iznosi fk = 3,676 N/mm2, a prema istom
se dokumentu sekantni modul elastinosti moe usvojiti
prema izrazu:
Eme 1000 f k 1000 3,676
(2)
3676,0 N / mm 2
367,6 kN / cm 2
U svim je modelima pretpostavljeno idealno elastoplas-
tino ponaanje materijala elinog okvira s granicom
poputanja fy = 235 N/mm2 i modulom elastinosti
GRAEVINAR 60 (2008) 4, 317-326
D. Markulak i drugi elini okviri s ispunom

Efe = 210000 N/mm2. Ostale geometrijske karakteristike nearnost modela. Kod linearnog modela sa zamjenskom
sustava jesu: dijagonalom vlana se vrstoa zidanog ispuna potpuno
x visina elinog stupa okvira hcol = 200 cm zanemaruje te se ispuna modelira zamjenskom tlanom
dijagonalom (u sluaju ciklikog djelovanja potrebne su
x visina zidanog ispuna hinf = 191,45 cm dvije dijagonale). Kod takvih je modela vrlo vana to
x
moment tromosti presjeka elinog stupa okvira tonija procjena geometrijskih karaketristika takve zam-
Icol = 2510,0 cm4 jenske dijagonale (slika 2.). Jedan od naina jest da se
x duljina zamjenske dijagonale rinf = 301,49 cm dimenzije zamjenske dijagonale odrede iz uvjeta jedna-
kih horizontalnih pomaka diskontinuiranoga ravninskog
x debljina zidanog ispuna tinf = 19,0 cm
modela (ili ispitnog uzorka) i ekvivalentnog modela
x duljina zidanog ispuna Linf = 232,90 cm sa zamjenskim dijagonalama. U literaturi se moe pro-
x kut nagiba zamjenske nai i dosta gotovih izraza - od jednostavne ocjene da se
191,45 irina dijagonale moe uzeti kao visine ispuna (hinf)
dijagonale T tan 1 39,42o
232,90

U skladu s prethodnim poglavljem, za kompozitni sus-

tav elini okvir-zidani ispun izraeni su ravninski dis-
kontinuirani i kontinuirani model te tapni linearni i ne-
linearni modeli (slika 2.).
a) b)
Za diskontinuirani ravninski model uporabljeni su kon- Slika 3. tapni modeli s vie zamjenskih dijagonala u jednome
taktni elementi ime je modelirana i geometrijska neli- smjeru
Kontaktni elementi (npr. prema [12]), pa do
V HE A 180
kompleksnijih izraza os-
novanih na eksperimen-
2.5 m
talnim istraivanjima
(npr. prema [3]). Ovdje
HE A 180

HE A 180

V HE A 180
treba napomenuti da se
katkad rabe i modeli s
vie zamjenskih dijagona-
HE A 180

HE A 180

la odgovarajuih karakte-
2.0 m

inf
ristika u jednome smjeru
DISKONTINUIRANI RAVNINSKI MODEL
(slika 3.) [16]. Usporedbe
rezultata takvih tapnih
inf V HE A 180 modela s rezultatima dis-
kretnih ravninskih mode-
KONTINUIRANI RAVNINSKI MODEL
la openito pokazuju da
HE A 180
HE A 180

je kod modela s vie zam-

jenskih dijagonala hori-
V
zontalna krutost okvira
HE A 180
neto manja u odnosu na
rinf model s jednom zamjen-
NELINEARNI TAPNI MODEL
HE A 180

s dijagonalnim modelom ispuna skom dijagonalom (a to

a
ovisi i o usvojenom razma-
HE A 180

hinf V HE A 180
ku izmeu dijagonala) [25].
Ipak, rezultati prorauna
HE A 180

t inf
HE A 180

na modelu s jednom zam-

T jenskom dijagonalom po-
kazuju da taj model, una-
LINEARNI TAPNI MODEL SA ZAMJENSKOM DIJAGONALOM
to svojoj jednostavnosti,
NELINEARNI TAPNI MODEL
daje kvalitetnu procjenu
s horizontalnim modelom ispuna horizontalne krutosti ok-
Slika 2. Modeliranje elinog okvira sa zidanim ispunom vira sa zidanim ispunom

GRAEVINAR 60 (2008) 4, 317-326 321

elini okviri s ispunom
te raspodjelu uzdunih sila u konstrukciji uzrokovanu
horizontalnim bonim optereenjem. Stoga je u literatu-
ri opeprihvaeno da se model s jednom zamjenskom
dijagonalom (dvije dijagonale za ciklina optereenja)
moe uspjeno primjenjivati za proraune i studije pro-
cjene sustava okvira i zidanog ispuna.
Kako u [2] nisu dane detaljnije upute za geometrijsko
definiranje ispuna za potrebe modeliranja, u ovom je
radu zamjenska dijagonala prikazana stvarnom deblji-
nom ispuna koji je u kontaktu s okvirom (tinf), duljinom
dijagonale (rinf) i irinom a koja je proraunana prema [3]:
a 0 ,175( O1 hcol )0.4 rinf (3)
gdje je:
1
Eme tinf sin 2T 4
O1 (4)
4 E fe I col hinf
Primjer rezultata eksperimentalnog istraivanja ponaa-
nja elinog okvira sa zidanim ispunom, koje je 1994.
proveo Mander sa suradnicima, [13], prikazani su na
slici 4.a).
elini okvir s ispunom
elini okvir bez ispuna
Ukupna bona sila [kips]
(1 kips =4,448 kN)
Relativni katni pomak [%]
a)
Slika 4. a) Rezultati ciklikog ispitivanja elinog okvira sa zidanim ispunom i bez njega prema [13],
b) Anvelopa nosivosti zidanog ispuna
Obradom rezultata eksperimentalnih ispitivanja, ponaa-
nje zidanog ispuna u nelinearnim proraunima moe se
opisati odgovarajuim anvelopama nosivosti ispuna, tzv.
backbone krivuljama konstruiranim prema stvarnom
histereznom ponaanju ispune, [20]. Kod nelinearnih je
modela najjednostavnija primjena bilinearnog dijagra-
ma, ali se rabe i sloeniji modeli koji ukljuuju realnije
ponaanje ispuna te sadre i degradirajue dijelove dija-
grama.
U ovome je radu ponaanje ispuna modelirano jednostav-
nim linearnim modelom te nelinearnim modelima s an-
velopom nosivosti ispuna po uzoru na oblik prikazan na
slici 4.b), [14], [4]. Kod nelinearnih je modela anvelopa
nosivosti ispuna definirana odgovarajuom nosivou
na horizontalna bona optereenja te pripadajuim po-
322
D. Markulak i drugi
macima za pojedine razine optereenja nosivost pri
poputanju Vy, najvea posmina nosivost Vm, preostala
posmina vrstoa Vp te odgovarajui pomaci Uy, Um i
Up. Parametar je omjer horizontalne krutosti ispuna
nakon pojave poputanja i poetne krutosti, slika 4.b)
Opisane se nelinearne karakteristike pri modeliranju
unose s pomou bezdimenzijskih spring elemenata
ije je ponaanje mogue definirati proizvoljnom neline-
arnom funkcijom (npr. u NISA II), dok je u veini ine-
njerskih programa (npr. ROBOT, SAP2000 i sl.) tako-
er mogue lokalno ukljuiti nelinearno ponaanje pre-
ko tzv. nelinearnih zglobova (eng. nonlinear hinges) ili
nelinearnih leaja. Takvim se pojednostavnjenim neline-
arnim modelima, uz najee prihvatljivo poveanje vre-
mena trajanja prorauna, bitno poveava tonost procje-
ne odziva u odnosu na jednostavne linearne modele sa
zamjenskom tlanom dijagonalom jer tlano otkazivanje
nosivosti ispuna nije jedini nain otkazivanja.
U razmatranom je numerikom primjeru za proraun
parametara anvelope nosivosti zidanog ispuna najvea
horizontalna nosivost Vm odreena prema dvama naje-
im nainima gubitka nosivosti: gubitak nosivosti zbog
klizajueg posmika i gu-
V
bitak tlane nosivosti zam-
jenske dijagonale (kako je
objanjeno u poglavlju 2.).
Vm
Kao mjerodavna vrijed-
Vy nost za definiranje najve-
DKo
e horizontalne nosivosti
Ko Vm usvojena je manja od
Vp ovih dviju vrijednosti.
U Vlano raspucavanje op-
Uy Um Up
enito nije opi nain ot-
kazivanja nosivosti i vie
b) je povezano s upotreblji-
vou konstrukcije budu-
i da se vee bone sile
mogu preuzeti drugim mehanizmima nosivosti. Stoga ovaj
nain ponaanja kao i mogunost prevaljivanja ispune iz-
van ravnine okvira u ovome primjeru nisu razmatrani.
Za odreivanje nosivosti na klizajui posmik primjenju-
je se Mohr-Coulombov kriterij otkazivanja nosivosti:
W slide W 0  PV N (5)
gdje je 0 posmina vrstoa morta, P je koeficijent
trenja du sljubnice a N je vertikalno tlano naprezanje
na promatranoj razini zidnog ispuna. Ako se u razmatra-
nje ukljue dimenzije zidne ispune, tada se najvea ho-
rizontalna posmina sila koju ispun moe preuzeti moe
odrediti iz izraza:
Vslide W 0 tinf Linf  PN (6)
GRAEVINAR 60 (2008) 4, 317-326
D. Markulak i drugi elini okviri s ispunom

gdje je N vertikalna uzduna sila u zidanom ispunu. Uzi- U ovome je radu pretpostavljena vrijednost parametra
majui u obzir ovdje razmatrani sustav i optereenje, jednaka 0,1. Prema [3] preostala se vrijednost posmine
sila N moe se proraunati kao vertikalna komponenta nosivosti zidanoga ispuna moe procijeniti kao:
uzdune sile u zamjenskoj dijagonali D. Nosivost ispuna
Vp 0,3 Vm (13)
na klizajui posmik dostignuta je pri D cosT Vslide te
se izraz (6) moe napisati u obliku: dok najvei pomak Up ovisi o vrsti materijala ispuna i
W 0 tinf Linf ogranien je odreenom vrijednou meukatnog poma-
Vslide (7) ka. Vrijednost graninoga relativnog katnoga pomaka
1  P tan T
(relativni katni pomak/visina kata u %) za zidani ispun
Mnogi su istraivai ispitivali posminu vrstou morta prema [3] iznosi 1,5 % i ta je vrijednost usvojena i u
0 i koeficijent trenja koristei se razliitim materijali ovome primjeru (slika 5.) pri emu je on u potpunosti
0ma, te je dobiven relativno irok interval izmjerenih oteen.
vrijednosti u razliitim uvjetima. Tipine vrijednosti
posmine vrstoe za opene elemente i vapnene morto-
ve nalaze se u intervalu od 0,1 do 0,7 MPa pri nultom
osnom naprezanju, dok se izmjerene vrijednosti koefici-
jenta trenja nalaze u irokom intervalu od 0,3 do 1,2 (pri-
mjerice [21], [24]). Prema [11] se u nedostatku eksperi-
mentalnih ispitivanja preporuuje usvojiti vrijednost od
0,1 MPa pa je ta vrijednost usvojena i u ovome primjeru,
dok je za koeficijent trenja usvojena vrijednost od 0,4.
Tlana se nosivost zamjenske dijagonale zidanoga ispu-
na prema [3] moe odrediti iz izraza:
Vc a tinf f m' 90 cos T (8)
gdje je f m' 90 tlana nosivost zidanoga ispuna u horizon- Slika 5. Oteenost ispuna u ovisnosti o relativnom katnom pomaku
prema [22]
talnom smjeru, koja se prema istom dokumentu u nedo-
statku eksperimentalnih podataka moe uzeti u vrijed- Uvrtavanjem numerikih vrijednosti iz promatranog
nosti od 50 % karakteristine tlane nosivosti ispuna (fk). primjera u izraze (3) - (8) dobije se:
Ostali parametri potrebni za definiranje anvelope O1 0,0203 1 / cm
nosivosti zidanoga ispuna procijenit e se prema metodi a 30,12 cm
prikazanoj u [14] i [4], gdje se daju izrazi za proraun
Vslide 65,93 kN
parametara Um i Ko
Vc 81,26 kN
H m' rinf
Um (9)
cos T te se za mjerodavnu posminu nosivost zidanog ispuna
usvaja vrijednost Vm = 65,93 kN. Potom, uporabom izra-
V (10) za (9) - (13), uz gore objanjene pretpostavke, prorau-
K0 2 m
Um naju se ostali parametri anvelope nosivosti ispuna:
pri emu je H m' deformacija zidanoga ispuna pri najve- Um 0,781 cm
em tlanom naprezanju, a Ko poetna horizontalna kru- K0 168,83 kN / cm
tost zidanoga ispuna. Prema eksperimentalnim podaci- Vy 58,60 kN
ma vrijednost H m' iznosi od 0,002 do 0,005, a za ovaj e Uy 0,347cm
se primjer usvojiti vrijednost od 0,002 u skladu s [11]. Vp 19,78 kN
Nadalje, iz geometrijskih odnosa anvelope nosivosti
(slika 4.b) vrijedi: Up 3,00 cm
Vm  D K 0 U m (11) Anvelopa nosivosti zidanog ispuna za razmatrani prim-
Vy
1D jer prikazana je na slici 6., pri emu treba voditi rauna
da se dobiveni parametri nosivosti odnose na horizontal-
Vy
Uy (12) ni boni smjer. Pri uporabi nelinearnoga dijagonalnog
K0 modela, vrijednosti parametara proraunanih za horizon-

GRAEVINAR 60 (2008) 4, 317-326 323

elini okviri s ispunom D. Markulak i drugi

V [kN] x Na shemi deformira-

100
Vm D Ko
Vy
50
Vp
Ko
Uy Um 2 Up 4 U [cm]
Slika 6. Anvelopa nosivosti zidanog ispuna za promatrani numeriki primjer
talni smjer moraju se korigirati projekcijom na dijago-
nalni smjer.
5 Rezultati prorauna i komentar
Na slikama 7. do 9. prikazani su neki rezultati provede-
nih prorauna na ravninskim modelima konstrukcije iz
numerikog primjera (prikazane veliine naprezanja
odnose na horizontalno optereenje pri dosezanju tlane
nosivosti ispuna), a na temelju parametara definiranih u
prethodnom poglavlju izraeni su linearni i nelinearni
statiki prorauni proraunskih tapnih modela. Uspo-
rednim analiziranjem dobivenih rezultata na razmatra-
nim proraunskim modelima mogu se izvesti sljedei
zakljuci:
x Raspodjela normalnih xx i posminih xy naprezanja
u zidanom ispunu oekivano je bitno drukija kod
kontinuiranoga i diskontinuiranoga ravninskog mo-
dela kod diskontinuiranog se modela jasno uoava
formirano dijagonalno tlano podruje uz najvea
naprezanja na rubovima toga podruja, dok se u slu-
aju kontinuiranog modela evidentno znaajno akti-
vira i vlano podruje (vlana dijagonala), a to je
nerealno ponaanje za zidani ispun; usporedba inten-
ziteta dobivenih normalnih naprezanja na linearnom
tapnom modelu sa zamjenskom dijagonalom:
Rc 82,20 2,
V 0,144 kN / cm
a tinf 30,12 19,0
gdje je Rc sila u tlanoj dijagonali, pokazuje
relativno dobru procjenu naprezanja u odnosu na
diskretni ravninski model (slika 7.).
a)
Slika 7. Normalno naprezanje xx (N/cm2) za: a) diskontinuirani model, b) kontinuirani model
U nja diskontinuiranog
V
modela vidi se razdva-
janje elinog okvira i
zidanog ispuna na mjes-
tima pojave vlanih
Rc naprezanja na kontak-
tnoj plohi, za razliku
od kontinuiranog mo-
dela gdje su pomaci
na cijeloj duljini kon-
takta okvira i zida za-
jedniki.
x Vana je stavka pri ocjeni pojedinog modela i uspo-
redba dobivenih rezultata s ponaanjem elinog
okvira budui da neoekivano meudjelovanje pri
dimenzioniranju moe bitno poremetiti predviene
naine otkazivanja nosivosti; rezultati prorauna
tapnih modela prikazani na slici 10. pokazuju da je
zidani ispun poveao horizontalnu krutost konstruk-
cije, ali i smanjio njezinu duktilnost, pa se zbog toga
za takav tip konstrukcija u [2] predvia relativno kon-
zervativan faktor ponaanja (q = 2) pri proraunu na
potresna djelovanja.
x Ako se primjenjuje linearni model sa zamjenskom
dijagonalom pri kojemu je ispuna modelirana tla-
nom dijagonalom s neogranienim elastinim pona-
anjem, horizontalna krutost takvog modela jo je
vea (slike 10.) te je tada potrebno voditi rauna o
preuzetoj sili u zamjenskoj dijagonali (koja ne smije
prijei nosivost ispuna), kako se ne bi dobila nereal-
no velika nosivost konstrukcije u cjelini; na slici 11.
prikazana je usporedba odziva nelinearnih tapnih
modela s dijagonalno i horizontalno postavljenim
nelinearnim oprugama za modeliranje ponaanja
zidanoga ispuna.
Iz ovog je primjera vidljiva vanost to tonijeg defini-
ranja ponaanja kompozitnog sustava okvir-zidani ispun
da bi se dobila kvalitetnija procjena odziva pri horizon-
talnim optereenjima. Pri tome treba i dalje raditi na iz-
nalaenju racionalnijih pojednostavljenih metoda koje
mogu s dovoljnom tonou obuhvatiti izrazito nelinear-
no ponaanje okvirnih konstrukcija sa zidanim ispunom.
U tom je smislu nuna
primjena parametarskih
studija potkrijepljenih od-
govarajuim eksperimen-
talnim istraivanjima po-
jedinih parametara mode-
la kakve se danas intenziv-
no provode. Objavljeni
b)
rezultati takvih provede-
nih studija (npr. [6]) na-

324 GRAEVINAR 60 (2008) 4, 317-326

D. Markulak i drugi elini okviri s ispunom

vode da se radi o izrazito

kompleksnom, kadto i
poneto sluajnom feno-
menu kada je u pitanju
meudjelovanje okvira i
ispuna, a kao posebno
vani utjecajni imbenici
navode se dimenzije ispu-
a) b)
na i omjer dimenzija ok-
Slika 8. Posmino naprezanje xy (N/cm2) za: a) diskontinuirani model, b) kontinuirani model
vira, prionjivost i trenje u
sljubnicama, vrstoa i
horizontalna krutost ispu-
na, vrstoa i horizontal-
na krutost elemenata ok-
vira, nepopustljivost le-
ajnih spojeva i prikljua-
ka greda-stup, gravitacij-
sko optereenje te eventu-
alno postojanje razmaka a) b)
izmeu okvira i ispuna. Slika 9. Oblik deformiranja za: a) diskontinuirani model, b) kontinuirani model

U pokuajima za to boljim kontroliranjem odziva okvi-

ra sa zidanim ispunom pri potresnom djelovanju mogu
LINEARNI TAPNI MODEL SA
ZAMJENSKOM DIJAGONALOM se razluiti dva dijametralna pristupa. Jedan se zasniva
NELINEARNI TAPNI MODEL
S DIJAGONALNIM MODELOM ISPUNA
na ojaanju ispuna (npr. betoniranjem dijagonalnih ug-
lova), kako bi se omoguilo preuzimanje veih sila i bo-
lje meudjelovanje s okvirom, dok se u drugom pristupu
nastoji ograniiti zajedniko djelovanje okvira i ispuna
NELINEARNI TAPNI MODEL S
HORIZONTALNIM MODELOM ISPUNA tako da pri odreenoj sili doe do njihova razdvajanja,
ISTI ELINI OKVIR
ime bi se okvir oslobodio dodatnih sila koje preuzi-
ma ispun. Balansiranje izmeu ovih rjeenje i odabir
konanog rjeenja ovisit e o konkretnim parametrima,
tj. vrsti graevine, optereenja, eljenom nainu ponaa-
nja, posljedicama ruenja i sl., a zapravo se u osnovi ra-
di o modernom pristupu koji nazivamo potresno ine-
njerstvo sukladno oekivanom odzivu (engl. Perfor-
Slika 10. Dijagram sila-pomak za tapne modele mance Based Design).
6 Zakljuak
U radu je obrazloena problematika modeliranja pona-
anja elinih okvira sa zidanim ispunom. Pri tome je
posebno zanimljivo ponaanje takvih sustava pri potres-
nom djelovanju budui da sadanji propisi iz toga pod-
ruja upuuje na potrebu proraunskog obuhvaanja
NELINEARNI TAPNI MODEL SA meudjelovanja iako jo uvijek ne daje detaljne smjer-
HORIZONTALNIM MODELOM ISPUNA
nice za proraun. Na istovjetnom numerikom primjeru
ilustrirane su najee primjenjivane metode modeliranja
NELINEARNI TAPNI MODEL
SA DIJAGONALNIM MODELOM ISPUNA
takvih sustava primjenom MKE, uz prethodni proraun
parametara potrebnih za opisivanje pojedinih modela.
Kako su okvirne konstrukcije sa zidanim ispunom dosta
zastupljene u naim krajevima, evidentna je potreba za
provoenjem daljnjih istraivanja radi boljeg razumije-
Slika 11 Usporedba rezultata nelinearnih tapnih modela s
dijagonalnim i horizontalnim modeliranjem ponaanja vanja njihova ponaanja i kvalitetnije procjene rizika pri
zidanoga ispuna potresu. Upoznavanjem i obradom rezultata prethodnih

GRAEVINAR 60 (2008) 4, 317-326 325

elini okviri s ispunom
istraivanja, te njihovim prikazom na inenjerski nain,
postupno se formiraju zakljuci o bitnim karakteristika-
ma ponaanja. Istraivanja treba nastaviti na kontrolira-
nim i ciljanim eksperimentima te daljnjim razvojem nu-
merikih modela, kako bi se postiglo poboljanje prora-
una radi realnijeg upoznavanja ponaanja okvirnih kon-
strukcija s ispunom. Na taj e nain biti mogue dati
prijedloge racionalnijih metoda projektiranja koje izrav-
Napomena
Istraivanja opisana u ovome radu obavljena su u okviru znanstvenog projekta br.(149-1492966-1536.), Seizmiki
proraun okvirnih konstrukcija s ispunom koji financira Ministarstvo znanosti, obrazovanja i porta Republike
Hrvatske. Autori se zahvaljuju na potpori.
LITERATURA
[1] Kaushik, H.B.; Rai, D.C.; Jain, S.K.: Code Approaches to
Seismic Design of Masonry-Infilled Reinforced Concrete
Frames: A State-of-the-Art Review, Earthquake Spectra,
Earthquake Engineering Researh Institute, Volume 22, No. 4,
pp. 961983, November 2006.
[2] EN 1998-1: Design of structures for earthquake resistance Part
1: General rules, seismic actions and rules for buildings, European
Committee for Standardization, Bruxelles, December 2004.
[3] FEMA 306: Evaluation of Earthquake Damaged Concrete and
Masonry Wall Buildings , Basic Procedures Manual, Federal
Emergency Management Agency, Applied Technology Council
(ATC-43 Project), Washington DC, USA, 1998.
[4] Mostafaei, H.; Kabeyasawa, T.: Effect of Infill Masonry Walls
on the Seismic Response of Reinforced Concrete Buildings
Subjected to the 2003 Bam Earthquake Strong Motion: A Case
Study of Bam Telephone Center, Bulletin of the Earthquake
Research Institute, The University of Tokyo, Vol. 79, pp. 133-
156, 2004.
[5] Henderson, R.C.; Fricke, K.E.; Jones, W.D.; Beavers, J.E.; Bennett,
R.M.: Summary of Large- and Small-scale Unreinforced Masonry
Test Program, U.S. Department of Energy, 2002.
[6] Dawe, J.L.; Liu, Y.; Seah, C.K.: A parametric study of masonry
infilled steel frames, Canadian Journal of Civil Engineering,
Vol. 28, No. 1, pp. 149-157(9), February 2001.
[7] Kappos, A.J.; Stylianidis, K.C.; Michailidis, C.N.: Analytical
Models for Brick Masonry Infilled R/C Frames Under Lateral
Loading, Journal of Earthquake Engineering, vol. 2, No.
1, pp. 59-87, 1998.
[8] Abrams, D.: Seismic Response of Unreinforced Masonry
Buildings, Multidisciplinary Center for Earthquake Engineering
Research (MCEER), University at Buffalo, State University of
New York, USA, 1994.
http://mceer.buffalo.edu/publications/resaccom/94-SP02/
[9] NISA II, Users Manual, Version 9.0, Engineering mechanics
research corporation, Michigan, USA, December 1995.
[10] Robot Millennium v.17.0, User's Manual, Update November 2003,
Firma Informatyczna RoboBAT SP z.o.o., Krakow, Poland
[11] ENV 1996-1-1: Design of masonry structures - Part 1-1:
General rules for buildings Rules for reinforced and
unreinforced masonry, European Committee for
Standardization, Bruxelles, June 1995.
[12] Anii, D.; Fajfar, P.; Petrovi, B.; Szavits-Nossan, A.;
Tomaevi, M.: Zemljotresno inenjerstvo visokogradnja,
Graevinska knjiga, Beograd, 1990.
326
D. Markulak i drugi
no ukljuuju ispun u analizu ponaanja konstrukcija u
fazi projektiranja, ime e se projektirati pouzdanije i
racionalnije konstrukcije. Stoga je vrlo vano razvijati
inenjerske metode prorauna koje e omoguiti bri
proraun veeg broja varijanata u fazi projektiranja tak-
vih konstrukcija, a krajnji rezultat istraivanja treba biti
praktina metodologija utemeljena na irokoj bazi eks-
perimentalnih ispitivanja.
[13] Mander, J.B.; Aycardi, L.E.; Kim, D.K.: Physical and
Analytical Modeling of Brick Infilled Steel Frames, Proceedings
of NCEER Workshop on Seismic Response of Masonry Infills,
Technical Report NCEER-94-0004, San Francisco, 1994.
[14] Madan, A.; Reinhorn, A.M.; Mander, J.B.; Valles, J.B.:
Modeling of Masonry Infill Panels for Structural Analysis, Vol.
123, No. 10, pp. 1295-1302, October 1997.
[15] Proena, J.; Oliveira, C.S.; Almeida, J.P.: Seismic Performance
Assessment of Reinforced Cocrete Structures with Masonry
Infilled Panels: The Case of Block # 22 of the Santa Maria
Hospital in Lisbon, ISET Journal of Earthquake Tehnology,
Paper No. 449, Vol. 41, No. 2-4, pp. 233-247, June-December
2004.
[16] El-Dakhakhni, W.W.; Elgaaly, M.; Hamid, A.A.: Three-Strut
Model for Concrete Masonry-Infilled Steel Frames, Journal of
Structural Engineering,Vol. 129, Issue 2, pp. 177-185, February
2003.
[17] Moghaddam, H.A.: Lateral Load Behavior of Masonry Infilled
Steel Frames with Repair and Retrofit, Journal of Structural
Engineering, Vol. 130, Issue 1, pp. 56-63, January 2004.
[18] El-Dakhakhni, W.W.; Hamid, A.A.; Elgaaly, M.: GFRP
Reinforcing of Concrete Masonry Infill Walls, 3rd International
Conference on composites in infrastructures, San Francisco,
USA, June 2002.
[19] Z. Sori: Zidane konstrukcije I, Z. Sori, Zagreb, 2004.
[20] FEMA 273: Guidelines for the Seismic Rehabilitation of
Buildings, Federal Emergency Management Agency, Applied
Technology Council, Washington DC, USA, 1997.
[21] Priestley, M.; Paulay, T.: Seismic design of reinforced concrete
and masonry buildings, John Wiley&Sons Inc., New York,
USA, 1992.
[22] A. Kappos, F. Ellul, ; Seismic design and performance
assessment of masonry infilled r/c frames, Proceedings of 12th
World Conference on Earthquake Engineering, Auckland, New
Zealand, February 2000.
[23] Algan, B.B.: Drift and Damage Considerations in Earthquake
Resistant Design of R/C Buildings, Ph.D. Thesis, University of
Illinois at Urbana/Champaign, 1982.
[24] Tomaevi, M.: Earthquake-resistant Design of Masonry
Buildings, Imperial College Press, London, 2000.
[25] Smyrou, E:Implementation and verification of a masonry panel
model for nonlinear dynamic analysis of infilled RC frames,
MS Dissertation, European school for advanced studies in
reduction of seismic risk Rose School, Universita degli Studi di
Pavia, 2006.
GRAEVINAR 60 (2008) 4, 317-326