Osnovni pojmovi

lanak 2.

U Zakonu HKO se koriste pojmovi sa sljedeim znaenjem:

Hrvatski kvalifikacijski okvir (engl. Croatian Qualifications Framework) instrument

je ureenja sustava kvalifikacija u Republici Hrvatskoj koji osigurava jasnou, pristupanje
stjecanju, pouzdano stjecanje, prohodnost i kvalitetu kvalifikacija kao i povezivanje razina
kvalifikacija u Republici Hrvatskoj s razinama kvalifikacija EQF-a i QF-EHEA te, posredno,
s razinama kvalifikacija kvalifikacijskih okvira u drugim zemljama.

Europski kvalifikacijski okvir (engl. European Qualifications Framework, EQF)

instrument je uspostave razina kvalifikacija radi prepoznavanja i razumijevanja kvalifikacija
izmeu nacionalnih kvalifikacijskih okvira.

Kvalifikacijski okvir Europskog prostora visokog obrazovanja (engl. Qualifications

Framework for the European Higher Education Area, QF-EHEA) instrument je uspostave
razina kvalifikacija u sustavu visokog obrazovanja radi prepoznavanja i razumijevanja
kvalifikacija izmeu nacionalnih kvalifikacijskih okvira Europskog prostora visokog
obrazovanja.

Kvalifikacija (engl. Qualification) je formalni naziv za objedinjene skupove ishoda

uenja odreenih razina, obujma, profila i kvalitete. Dokazuje se svjedodbom ili diplomom,
odnosno drugom javnom ispravom koju izdaje ovlatena pravna osoba.

Skup ishoda uenja (engl. Unit of Learning Outcomes) je najmanji cjeloviti skup
povezanih kompetencija odgovarajue razine, obujma i profila koje je osoba stekla uenjem i
koje dokazuje nakon postupka uenja.

Kompetencije (engl. Competences) su znanja i vjetine te pripadajua samostalnost i

odgovornost.

Kljune kompetencije za cjeloivotno uenje (engl. Key Competences for Lifelong

Learning) su kompetencije odgovarajue razine, koje su nune pojedincu za ukljuenost u
ivot zajednice. Osnova su za stjecanje kompetencija tijekom ivota za sve osobne, drutvene
i profesionalne potrebe, a obuhvaaju komunikaciju na materinskom jeziku, komunikaciju na
stranim jezicima, matematiku kompetenciju i osnovne kompetencije u prirodoslovlju i
tehnologiji, digitalnu kompetenciju, kompetenciju uiti kako uiti, socijalnu i graansku
kompetenciju, inicijativnost i poduzetnost te kulturnu svijest i izraavanje.

Standard kvalifikacije (engl. Qualification Standard) je sadraj i struktura odreene

kvalifikacije. Ukljuuje sve podatke koji su potrebni za odreivanje razine, obujma i profila
kvalifikacije te podatke koji su potrebni za osiguravanje i unaprjeenje kvalitete standarda
kvalifikacije.

Standard zanimanja (engl. Occupational Standard) je popis svih poslova koje

pojedinac obavlja u nekom zanimanju i popis kompetencija potrebnih za njihovo uspjeno
obavljanje.
 Formalno uenje (engl. Formal Learning) je organizirana aktivnost ovlatene pravne
ili fizike osobe koja se izvodi prema odobrenim programima, s ciljem stjecanja i
unaprjeivanja kompetencija za osobne, drutvene i profesionalne potrebe, a koja se dokazuje
svjedodbom ili diplomom, odnosno drugom javnom ispravom koju izdaje ovlatena pravna
osoba.

Neformalno uenje (engl. Non-formal Learning) je organizirana aktivnost uenja s

ciljem stjecanja i unaprjeivanja kompetencija za osobne, drutvene i profesionalne potrebe, a
koja se ne dokazuje javnom ispravom.

Informalno uenje (engl. Informal Learning) je neorganizirana aktivnost stjecanja

kompetencija iz svakodnevnih iskustava te drugih utjecaja i izvora iz okoline za osobne,
drutvene i profesionalne potrebe.

Cjeloivotno uenje (engl. Lifelong Learning) su svi oblici uenja tijekom ivota, s
ciljem stjecanja i unaprjeivanja kompetencija za osobne, drutvene i profesionalne potrebe.

Vrjednovanje skupova ishoda uenja (engl. Validation of Units of Learning

Outcomes) je ocjenjivanje steenih kompetencija, ukljuujui izdavanje potvrde ovlatene
pravne ili fizike osobe, u skladu s unaprijed definiranim i prihvaenim kriterijima i
standardima.

Sektor (engl. Sector) - Sektor je skupina kvalifikacija jednog obrazovnog podruja i

zanimanja koja koriste ishode uenja tih kvalifikacija na radnim mjestima u gospodarstvu.

DODATAK A - Opisnice razina ishoda uenja

Razina Opisnice razina ishoda uenja

1 Znanja:
razumijevanje osnovnih injenica i pojmova i njihovo primjenjivanje u kontekstu
jednostavnih i poznatih svakidanjih situacija, zadataka ili problema.

Spoznajne vjetine:
provedba misaonih koraka potrebnih za rjeavanje jednostavnih, definiranih
zadataka u poznatim uvjetima.

Psihomotorike vjetine:
izvoenje jednostavnih rutinskih radnji u poznatim uvjetima.

Socijalne vjetine:
primjena opih pravila ponaanja u poznatim socijalnim situacijama.

Samostalnost:
izvrenje jednostavnih rutinskih zadataka pod neposrednim strunim i stalnim
vodstvom u poznatim uvjetima.

Odgovornost:
preuzimanje odgovornosti za izvravanje jednostavnih zadaa u poznatim
uvjetima.
2 Znanja:
razumijevanje osnovnih injenica, pojmova i postupaka u podruju rada ili uenja
i njihovo primjenjivanje u kontekstu jednostavnih i poznatih situacija, zadataka ili
problema specifinih za podruje rada ili uenja.

Spoznajne vjetine:
koritenje relevantnih injenica, pojmova i postupaka u provedbi skupa misaonih
koraka potrebnih za rjeavanje relativno jednostavnih, definiranih zadataka ili
problema unutar specifinog podruja rada ili uenja u poznatim uvjetima.

Psihomotorike vjetine:
izvoenje jednostavnih radnji te primjena jednostavnih metoda, instrumenata,
alata i materijala u poznatim uvjetima.

Socijalne vjetine:
primjena jednostavne komunikacije i suradnje u interakciji s pojedincima u
poznatim socijalnim situacijama.

Samostalnost:
izvrenje rutinskih zadataka pod strunim neposrednim i povremenim vodstvom u
poznatim uvjetima.

Odgovornost:
preuzimanje odgovornosti za izvravanje jednostavnih zadaa i odnosa s drugima
u poznatim uvjetima.
3 Znanja:
razumijevanje osnovnih injenica, pojmova, postupaka, principa i teorija vanih u
podruju rada ili uenja i njihovo primjenjivanje u kontekstu sloenijih, ali
poznatih situacija, zadataka ili problema specifinih za podruje rada ili uenja.

Spoznajne vjetine:
interpretiranje, procjenjivanje, odabiranje i koritenje relevantnih injenica,
pojmova i postupaka u rjeavanju sloenijih, definiranih zadataka ili problema
unutar specifinog podruja rada ili uenja u poznatim uvjetima.

Psihomotorike vjetine:
izvoenje sloenih radnji te primjena jednostavnih metoda, instrumenata, alata i
materijala u poznatim uvjetima.

Socijalne vjetine:
primjena sloene komunikacije u interakciji s pojedincima i mogunost suradnje u
skupini u poznatim socijalnim situacijama.

Samostalnost:
izvrenje sloenih zadataka i prilagoavanje vlastitog ponaanja unutar zadanih
smjernica u poznatim uvjetima.

Odgovornost:
preuzimanje odgovornosti za izvrenje sloenih zadaa u poznatim uvjetima.
4 Znanja:
razumijevanje irokog spektra injenica, pojmova, postupaka, principa i teorija u
podruju rada ili uenja, analiziranje, selektiranje i vrjednovanje podataka,
uspostavljanje osnovnih odnosa izmeu podataka te teorija unutar podruja rada i
uenja te njihovo koritenje u kontekstu rjeavanja razliitih sloenih problema ili
zadataka.

Spoznajne vjetine:
interpretiranje, procjenjivanje, odabiranje i koritenje razliitih relevantnih
injenica, pojmova i postupaka u osmiljavanju rjeenja i rjeavanju relativno
sloenih i/ili manje poznatih zadataka ili problema unutar odreenog podruja
rada ili uenja u promjenjivim uvjetima.

Psihomotorike vjetine:
izvoenje sloenih radnji te primjena sloenih metoda, instrumenata, alata i
materijala (u izvrenju skupa sloenih specifinih zadataka) u promjenjivim
uvjetima.

Socijalne vjetine:
primjena sloene komunikacije u interakciji s pojedincima i mogunost suradnje u
skupini u djelomino nepredvidivim socijalnim situacijama.

Samostalnost:
izvrenje sloenih zadataka i prilagoavanje vlastitog ponaanja unutar zadanih
smjernica u promjenjivim uvjetima.

Odgovornost:
preuzimanje odgovornosti za vrjednovanje i unaprjeenje aktivnosti u
promjenjivim uvjetima.
5 Znanja:
razumijevanje irokog spektra detaljnih i specijaliziranih injenica, pojmova,
postupaka, principa i teorija u podruju rada ili uenja, analiziranje, selektiranje,
vrjednovanje i sintetiziranje podataka i teorijskog razumijevanja, spoznaja dosega
znanja te njegovo kreativno koritenje u rjeavanju razliitih sloenih problema ili
zadataka.

Spoznajne vjetine:
interpretiranje, procjenjivanje, odabiranje i kreativno koritenje razliitih
relevantnih injenica, pojmova i postupaka u osmiljavanju rjeenja i rjeavanju
sloenih zadataka ili problema unutar odreenog podruja rada ili uenja u
djelomino nepredvidivim uvjetima, te mogunost transfera znanja na druga
podruja i problem.

Psihomotorike vjetine:
izvoenje sloenih radnji te primjena sloenih metoda, instrumenata, alata i
materijala u djelomino nepredvidivim uvjetima te izrada instrumenata, alata i
materijala i prilagodba jednostavnih metoda.

Socijalne vjetine:
djelomino upravljanje sloenom komunikacijom u interakcijama s drugima te
 pokretanje procesa suradnje u skupini u djelomino nepredvidivim socijalnim
situacijama.

Samostalnost:
sudjelovanje u upravljanju aktivnostima u djelomino nepredvidivim uvjetima.

Odgovornost:
preuzimanje odgovornosti za upravljanje vrjednovanjem te unaprjeenjem
aktivnosti u djelomino nepredvidivim uvjetima.
6 Znanja:
kritiko razumijevanje teorija, vrjednovanje podataka i teorija unutar podruja
rada ili uenja te koritenje specijaliziranih, detaljnih i irokih znanja za
rjeavanje razliitih sloenih, apstraktnih i konkretnih nerutinskih problema ili
zadataka.

Spoznajne vjetine:
prikupljanje, interpretiranje, procjenjivanje, odabiranje i koritenje razliitih
relevantnih injenica, pojmova i postupaka u osmiljavanju rjeenja i rjeavanju
sloenih zadataka ili problema unutar specijaliziranog podruja rada u
nepredvidivim uvjetima, te transfer znanja na druga podruja i probleme.

Psihomotorike vjetine:
izvoenje sloenih radnji te primjena sloenih metoda, instrumenata, alata i
materijala u nepredvidivim uvjetima te izrada instrumenata, alata i materijala te
prilagodba sloenih metoda.

Socijalne vjetine:
upravljanje sloenom komunikacijom, interakcijama s drugima i procesom
suradnje u razliitim drutvenim skupinama u nepredvidivim socijalnim
situacijama.

Samostalnost:
upravljanje strunim projektima u nepredvidivim uvjetima.

Odgovornost:
preuzimanje etike i drutvene odgovornosti za upravljanje i vrjednovanje
profesionalnog razvoja pojedinaca i skupina u nepredvidivim uvjetima.
7 Znanja:
kritiko vrjednovanje teorija i podataka te visokospecijalizirana znanja u podruju
rada i uenja od kojih su neka na granicama poznatog, a koja mogu biti temelj za
originalno razmiljanje i istraivanje te povezivanje znanja meu razliitim
podrujima.

Spoznajne vjetine:
kritiko vrjednovanje i kreativno miljenje u rjeavanju novih i sloenih
problema, potrebno kao osnova za razvoj novog znanja i povezivanje znanja u
pojedinim podrujima u nepredvidivim uvjetima.

Psihomotorike vjetine:
izvoenje sloenih radnji te primjena sloenih metoda, instrumenata, alata i
 materijala te izrada instrumenata, alata i materijala u istraivanjima i inovativnom
procesu i prilagodba sloenih metoda.

Socijalne vjetine:
upravljanje i voenje sloenom komunikacijom, interakcijama s drugima te
procesom suradnje u razliitim drutvenim skupinama u nepredvidivim socijalnim
situacijama.

Samostalnost:
upravljanje i voenje razvojnih aktivnosti u nepredvidivim uvjetima okruenja i
donoenje odluka u uvjetima nesigurnosti.

Odgovornost:
preuzimanje osobne i timske odgovornosti za strateko odluivanje i uspjeno
provoenje i izvrenje zadataka u nepredvidivim uvjetima te drutvene i etike
odgovornosti tijekom izvrenja zadataka i posljedica rezultata tih zadataka.
8 Znanja:
refleksivnost u uenju, sustavno razumijevanje visokospecijaliziranog znanja te
redefiniranje, stvaranje i vrjednovanje novih injenica i teorija u podruju
znanstvenih istraivanja to dovodi do pomicanja granica poznatih znanja.

Spoznajne vjetine:
koritenje naprednih, sloenih, originalnih, visokospecijaliziranih znanja, vjetina,
aktivnosti i postupaka potrebnih za razvijanje novih znanja i novih metoda te za
integriranje razliitih podruja.

Psihomotorike vjetine:
kreiranje, vrjednovanje i izvoenje novih predloenih specijaliziranih radnji i
novih metoda, instrumenata, alata i materijala.

Socijalne vjetine:
kreiranje i provedba novih drutvenih i civilizacijski prihvatljivih oblika
komunikacije i procesa suradnje u interakciji s pojedincima i skupinama razliitih
opredjeljenja i razliitog kulturnog i etnikog podrijetla.

Samostalnost:
izraavanje osobnog profesionalnog i etikog autoriteta, upravljanje znanstveno-
istraivakim aktivnostima te predanost razvoju novih ideja i/ili procesa.

Odgovornost:
preuzimanje etike i drutvene odgovornosti za uspjenost provoenja
istraivanja, za drutvenu korisnost rezultata istraivanja te za mogue drutvene
posljedice.
 1. 7. RAZINA
GLAGOLI DOBRI I LOI usvojila Vlada RH

Izborom preciznih i aktivnih glagola, uz pripadajue uvjete izvrenja tih aktivnosti,

prikazujemo razinu sloenosti ishoda uenja. Ovdje dajemo popis estih preporuenih
glagola (sortirano po sloenosti, od najnie prema viim):
1. PAMENJE (pamenje i dosjeanje informacija, prisjeanje) identificirati,
imenovati, iskazati / izrei (definiciju / pravilo / zakon), ispisati, ispriati, izdvojiti,
izvjestiti, nabrojiti, navesti, opisati, oznaiti, ponoviti, prepoznati / odabrati, prisjetiti
se, poredati, sastaviti popis, sjetiti se (NE: definirati, zapamtiti);
2. RAZUMIJEVANJE (shvaanje, sposobnost organiziranja i ureivanja,
razumijevanje onog to je proitano, sluano, ...) dati primjer, diskutirati,
grupirati, identificirati, izdvojiti, izraunati, izraziti (svojim rijeima), izvjestiti,
klasificirati, objasniti (glavnu ideju), opisati, pokazati, predvidjeti, preoblikovati,
prepoznati, raspraviti, razlikovati, razmotriti, saeti, smjestiti, svrstati, usporediti;
3. PRIMJENJIVANJE (upotrebljavanje opeg koncepta za rjeenje problema)
demonstrirati, ilustrirati, interpretirati, intervjuirati, isplanirati, istraiti, izabrati, izloiti,
izraunati, izvesti, koristiti, odabrati, otkriti, pokazati, povezati, predvidjeti, prevesti,
prikazati, prikupiti, prilagoditi, primijeniti (pravilo / zakon / ...), provesti, protumaiti,
rasporediti, rijeiti, rukovati, skicirati, upotrijebiti, (NE: vjebati, navesti primjer);
4. ANALIZIRANJE (raslamba na sastavnice u svrhu prilagodbe novim
informacijama) analizirati, identificirati (motive, razloge, uzroke, posljedice),
ispitati, izdvojiti, izraunati, kategorizirati, komentirati, nacrtati, napraviti dijagram
(graf, mapu), povezati, preispitati, procijeniti, proraunati, provjeriti, ralaniti,
razlikovati, razluiti, rijeiti, skicirati, sortirati, suprotstaviti, usporediti, ustanoviti
(slinost / razliku), (NE: eksperimentirati, raspravljati);
5. SINTETIZIRANJE (povezivanje dijelova ili ideja u cjelinu, o iskazivanje
originalnosti) dizajnirati, formulirati / oblikovati, generalizirati / uopavati, generirati,
integrirati, izgraditi, klasificirati, kombinirati, konstruirati, kreirati, napisati, normirati,
organizirati, osmisliti, otkriti, planirati, postaviti hipotezu, povezati, predloiti,
predvidjeti, preurediti, prezentirati, pripremiti, rasporediti, razviti, sastaviti (prijedlog /
rjeenje), skladati, sloiti, stvoriti, upravljati, urediti, voditi, zakljuiti;
6. VRJEDNOVANJE (ocjena vrijednosti neega / nekoga) argumentirati miljenje,
izabrati opciju, izmjeriti, kritiki prosuivati, obraniti stav, ocijeniti, opravdati,
odabrati, podrati, poduprijeti, potvrditi, predvidjeti, preispitati, preporuiti, procijeniti,
prosuditi, rangirati, samoprocijeniti, samovrjednovati, usporediti, utvrditi, valorizirati,
vrjednovati, zakljuiti;
7. KREIRANJE (misli se na novo) Jednako kao kod SINTETIZIRANJA te dodatno:
izumiti, stvoriti.
Primjer glagola koje ne smijemo upotrebljavati:
o nemjerljivi: biti osposobljen; biti sposoban; imati znanje; imati osnovna znanja;
imati snaan smisao za; nauiti; ovladati; osposobljavati se za; osvijestiti; postii;
poznavati; primijenjivati znanje; rabiti injenino znanje; razumjeti; razviti potrebe;
upoznati; usvojiti; shvatiti da se isti dogaaj i pojave mogu razliito tumaiti;
spoznati osnovna naela; stei znanja / sposobnost / stav; zapamtiti; znati, te
sline nemjerljive glagole.
Postupak pisanja skupa jedinica ishoda uenja

Skup ishoda uenja (SIU) sastoji se od:

a) Profila (naziv predmeta, podruja znanosti ili slino)
b) Razine (jedna od 1 8)
c) Obujma (vrijeme s uiteljem + vrijeme samostalnog rada + vrijeme provjere SJIU)
d) 5 10 kompetencija, koje se opisuju aktivnim glagolom iste razine u loginoj i
jednoznanoj reenici, uz koritenje instrumentarija HKO
e) Zadatka za provjeru svake od kompetencija
f) Jasnog i jednoznanog postupka provjere SIU (usmeno, pismeno, praktian zadatak,
koncept mapa, mapa uenja, referat, ppt - ukljuiti raznolike naine provjeravanja
kompetencija)
g) Uvjeta za stjecanje SJIU