Professional Documents
Culture Documents
PT 10 11 49 Hobsbawm 2016 462 463
PT 10 11 49 Hobsbawm 2016 462 463
(1952.-2012.)
Razgovor
Eric Hobsbawm
Eric Hobsbawm (1917.-2012.) bio je britanski povjesniar koji je u svojoj viedesetljet-
noj karijeri kao ostavtinu ostavio kapitalna djela u okvirima ne samo britanske, nego
i svjetske historiografije, od kojih su mnoga i prevedena na hrvatski. Od njegovih djela
najpoznatija je trilogija u kojoj je ispisao povijest dugog 19. stoljea (njegov koncept),
kojoj je dodao etvrtu knjigu o kratkom 20. stoljeu (takoer njegov koncept). Osim
toga, dao je kljuan poticaj definiranju novih kategorija povijesne misli poput izmi-
ljenih tradicija ili njegovih ranijih pionirskih promiljanja o opoj krizi 17. stoljea.
Bio je angairan ljeviar to je osim ivotnog stava potvrivao i meu stranicama
angairanih historiografskih tekstova. Godine 1952. bio je suosniva asopisa Past
& Present. Predavao je na vie sveuilita i bio je dobitnik vie strukovnih nagrada. Iz
vie se izvora moe uoiti ocjena da je rije o jednom od najznaajnijih povjesniara
20. stoljea ije djelo ne prestaje inspirirati ni u 21. stoljeu.
Pro tempore: Socijalna historija, povijest obitelji, primamljiv nadarenim mladim povjesniarima
povijest marginalnih skupina, samo su neke od razliitih stajalita koji se nisu libili objavljivati
grana povijesti koje su takorei pokrenute i kasni- svoje radove u asopisu koji je bio na glasu kao
je poticane na stranicama Past & Presenta. Koja subverzivan.
su za Vas najvea dostignua Past & Presenta u
historiografiji? Pro tempore: Je li Past & Present, prema vama, bio
forum grupe povjesniara koji su dijelili sklonost
Hobsbawm: Smatram da je utjecaj asopisa Past prema pojedinim temama i metodologijama, ili
& Present u anglofonim zemljama bio jednak ono- je to bio dio ireg projekta koji je nastojao dekon-
me asopisa Annales u Francuskoj jer je doprinio struirati tradicionalnu britansku historiografiju
osuvremenjivanju historiografije u emu su zna- iji je tipini predstavnik iz ranih pedesetih bio
tan udio imale i humanistike znanosti. Sredstva AJP Taylor?
kojima smo raspolagali nisu bila ni priblino iz-
dana kao ona u Annalesu, no ipak smo uspjeli u Hobsbawm: asopis Past & Present pokrenula je
svome naumu da postanemo odskona daska za skupina povjesniara unutar Komunistike partije
mlade povjesniare iji su se radovi kritiki odno- Velike Britanije. Nismo htjeli ponuditi iskljuivo
sili prema tradicionalnoj historiografiji i srodnim marksistiko vienje povijesti, ve nam je namjera
asopisima. Past & Present pokrenut je s ciljem os- bila ujediniti irok spektar povjesniara koji su se
poravanja konzervativne tradicije stoga ne udi to protivili onome to smo smatrali tradicionalnom
se naao na meti etabliranih povjesniarskih in- i konzervativnom historiografijom, izniknulom
stituta. Ne treba uditi to je ba zbog toga postao iz ideologija Hladnoga rata. Takoer nismo htjeli
462
Eric Hobsbawm 462/463
ograniiti povijest samo na znanstvene skupove, pripisati zasluge za uinkovitost u djelovanju ured-
ve smo je eljeli pribliiti obrazovanoj, pa i na- nitva i usmjeravanju suradnika.
prednoj iroj javnosti. Upravo zbog toga nismo
uzeli na zub A. J. P. Taylora, nenadmanog javnog Pro tempore: Prema Vama, koja je glavna zadaa
govornika, ije smo vienje povijesti smatrali za- marksistikog povjesniara u 21. stoljeu?
starjelim. Zasigurno ste upoznati s injenicom da
su krajem 50-ih godina 20. st. mnogi povjesniari Hobsbawm: a) Zadaa je povjesniara pojmiti
bili spremni pridruiti se urednitvu asopisa Past razvoj ljudskoga drutva od njegova poetka, ili
& Present pod uvjetom da ga prestanu etiketirati barem osvita bavljenja poljoprivredom, pa sve do
kao asopis povijesne znanosti, to su smatra- sadanjosti.
li neprihvatljivom marksistikom ostavtinom. b) Utvrivanje okvira globalne povijesti, koja je
Pokretai asopisa spremno su se sloili s tom razliita od regionalnih i nacionalnih povijesti.
tvrdnjom. c) Pronai nain kojim e obrazovni sustavi, koji su
gotovo uvijek prilagoeni postojeim nacionalnim
Pro tempore: Kako biste opisali unutarnju dina- dravama, nadii takva ogranienja.
miku urednitva asopisa Past & Present? Kako d) Kritiziranje sklonosti vlada da politikim od-
je izgledala vaa suradnja i interakcija? Jesu li ra- lukama utvruju povijesne istine i protivljenje
zlike u politikim stavovima uzrokovale razmirice pretvaranju povijesti u politiki opasno mitologi-
meu lanovima? ziranje to je pustilo korijenje u zadnjih etrdesetak
godina.
Hobsbawm: Unutarnja dinamika izvornoga ured-
nitva bila je jednostavna. Veinski komunisti
omoguili su neistomiljenicima koji su se tada
odluili za rad u asopisu amenovanje lanaka
dok je lanke ostalih autora italo i komentiralo
itavo urednitvo. Budui da se obujam asopisa
poveavao moralo se prestati s takvom praksom,
stoga su svi pristigli lanci bivali prosljeeni odre-
enom broju lanova urednitva te nepristranim
recenzentima. Svi lanovi urednitva iznimno bi
sudjelovali u raspravama u sluajevima kada bi
dolo do otroga razmimoilaenja u miljenjima
itatelja to je ostalo nepromijenjeno do danas.
Kako su se urednitvu pridruili i oni koji se nisu
slagali s marksistikim pogledom na povijest, vie
nije bilo potrebe za vetom na odluke. Koliko mi je
poznato, u meuvremenu nije dolo do podjele
izmeu marksista i ostalih lanova urednitva
niti su njihova razliita politika stajalita dovela
do bitnijih sukoba. Moram napomenuti i da smo u
razdoblju kada je Past & Present bio jedinstven imali
puno sree to smo pronali iznimno sposobnoga
urednika, Trevora Astona s fakulteta Corpus Chri-
sti sa Sveuilita u Oxfordu, koji je znaajan dio
svoga ivota posvetio asopisu i komu se trebaju
463
BROJ 10/11 2016.
asopis studenata povijesti
Godina VIII, broj 10-11, 2016.
624