Pro Tempore 10/11 O historiografiji Tradicija asopisa Past & Present

(1952.-2012.)

Razgovor
Eric Hobsbawm
Eric Hobsbawm (1917.-2012.) bio je britanski povjesniar koji je u svojoj viedesetljet-
noj karijeri kao ostavtinu ostavio kapitalna djela u okvirima ne samo britanske, nego
i svjetske historiografije, od kojih su mnoga i prevedena na hrvatski. Od njegovih djela
najpoznatija je trilogija u kojoj je ispisao povijest dugog 19. stoljea (njegov koncept),
kojoj je dodao etvrtu knjigu o kratkom 20. stoljeu (takoer njegov koncept). Osim
toga, dao je kljuan poticaj definiranju novih kategorija povijesne misli poput izmi-
ljenih tradicija ili njegovih ranijih pionirskih promiljanja o opoj krizi 17. stoljea.
Bio je angairan ljeviar to je osim ivotnog stava potvrivao i meu stranicama
angairanih historiografskih tekstova. Godine 1952. bio je suosniva asopisa Past
& Present. Predavao je na vie sveuilita i bio je dobitnik vie strukovnih nagrada. Iz
vie se izvora moe uoiti ocjena da je rije o jednom od najznaajnijih povjesniara
20. stoljea ije djelo ne prestaje inspirirati ni u 21. stoljeu.

Razgovor je s engleskog jezika preveo Kreimir Matei.

Pro tempore: Socijalna historija, povijest obitelji, primamljiv nadarenim mladim povjesniarima
povijest marginalnih skupina, samo su neke od razliitih stajalita koji se nisu libili objavljivati
grana povijesti koje su takorei pokrenute i kasni- svoje radove u asopisu koji je bio na glasu kao
je poticane na stranicama Past & Presenta. Koja subverzivan.
su za Vas najvea dostignua Past & Presenta u
historiografiji? Pro tempore: Je li Past & Present, prema vama, bio
forum grupe povjesniara koji su dijelili sklonost
Hobsbawm: Smatram da je utjecaj asopisa Past prema pojedinim temama i metodologijama, ili
& Present u anglofonim zemljama bio jednak ono- je to bio dio ireg projekta koji je nastojao dekon-
me asopisa Annales u Francuskoj jer je doprinio struirati tradicionalnu britansku historiografiju
osuvremenjivanju historiografije u emu su zna- iji je tipini predstavnik iz ranih pedesetih bio
tan udio imale i humanistike znanosti. Sredstva AJP Taylor?
kojima smo raspolagali nisu bila ni priblino iz-
dana kao ona u Annalesu, no ipak smo uspjeli u Hobsbawm: asopis Past & Present pokrenula je
svome naumu da postanemo odskona daska za skupina povjesniara unutar Komunistike partije
mlade povjesniare iji su se radovi kritiki odno- Velike Britanije. Nismo htjeli ponuditi iskljuivo
sili prema tradicionalnoj historiografiji i srodnim marksistiko vienje povijesti, ve nam je namjera
asopisima. Past & Present pokrenut je s ciljem os- bila ujediniti irok spektar povjesniara koji su se
poravanja konzervativne tradicije stoga ne udi to protivili onome to smo smatrali tradicionalnom
se naao na meti etabliranih povjesniarskih in- i konzervativnom historiografijom, izniknulom
stituta. Ne treba uditi to je ba zbog toga postao iz ideologija Hladnoga rata. Takoer nismo htjeli

462
Eric Hobsbawm 462/463

ograniiti povijest samo na znanstvene skupove, pripisati zasluge za uinkovitost u djelovanju ured-
ve smo je eljeli pribliiti obrazovanoj, pa i na- nitva i usmjeravanju suradnika.
prednoj iroj javnosti. Upravo zbog toga nismo
uzeli na zub A. J. P. Taylora, nenadmanog javnog Pro tempore: Prema Vama, koja je glavna zadaa
govornika, ije smo vienje povijesti smatrali za- marksistikog povjesniara u 21. stoljeu?
starjelim. Zasigurno ste upoznati s injenicom da
su krajem 50-ih godina 20. st. mnogi povjesniari Hobsbawm: a) Zadaa je povjesniara pojmiti
bili spremni pridruiti se urednitvu asopisa Past razvoj ljudskoga drutva od njegova poetka, ili
& Present pod uvjetom da ga prestanu etiketirati barem osvita bavljenja poljoprivredom, pa sve do
kao asopis povijesne znanosti, to su smatra- sadanjosti.
li neprihvatljivom marksistikom ostavtinom. b) Utvrivanje okvira globalne povijesti, koja je
Pokretai asopisa spremno su se sloili s tom razliita od regionalnih i nacionalnih povijesti.
tvrdnjom. c) Pronai nain kojim e obrazovni sustavi, koji su
gotovo uvijek prilagoeni postojeim nacionalnim
Pro tempore: Kako biste opisali unutarnju dina- dravama, nadii takva ogranienja.
miku urednitva asopisa Past & Present? Kako d) Kritiziranje sklonosti vlada da politikim od-
je izgledala vaa suradnja i interakcija? Jesu li ra- lukama utvruju povijesne istine i protivljenje
zlike u politikim stavovima uzrokovale razmirice pretvaranju povijesti u politiki opasno mitologi-
meu lanovima? ziranje to je pustilo korijenje u zadnjih etrdesetak
godina.
Hobsbawm: Unutarnja dinamika izvornoga ured-
nitva bila je jednostavna. Veinski komunisti
omoguili su neistomiljenicima koji su se tada
odluili za rad u asopisu amenovanje lanaka
dok je lanke ostalih autora italo i komentiralo
itavo urednitvo. Budui da se obujam asopisa
poveavao moralo se prestati s takvom praksom,
stoga su svi pristigli lanci bivali prosljeeni odre-
enom broju lanova urednitva te nepristranim
recenzentima. Svi lanovi urednitva iznimno bi
sudjelovali u raspravama u sluajevima kada bi
dolo do otroga razmimoilaenja u miljenjima
itatelja to je ostalo nepromijenjeno do danas.
Kako su se urednitvu pridruili i oni koji se nisu
slagali s marksistikim pogledom na povijest, vie
nije bilo potrebe za vetom na odluke. Koliko mi je
poznato, u meuvremenu nije dolo do podjele
izmeu marksista i ostalih lanova urednitva
niti su njihova razliita politika stajalita dovela
do bitnijih sukoba. Moram napomenuti i da smo u
razdoblju kada je Past & Present bio jedinstven imali
puno sree to smo pronali iznimno sposobnoga
urednika, Trevora Astona s fakulteta Corpus Chri-
sti sa Sveuilita u Oxfordu, koji je znaajan dio
svoga ivota posvetio asopisu i komu se trebaju

463
BROJ 10/11 2016.
asopis studenata povijesti
Godina VIII, broj 10-11, 2016.
Glavni i odgovorni urednik
Tomislav Branolica
Zamjenik glavnog urednika
Filip imetin egvi
Urednitvo
Tomislav Branolica, Marta
Fioli, Kristina Franina, Marko
Lovri, Valentina Nedeljko, Nikola
Seiwerth, Filip imetin egvi
Urednici pripravnici
Zvonimir Plavec, Vjenceslav
Rupi, Porin ukanec Rezniek Marija Mareti
Redakcija
Tomislav Branolica, Marta Fioli,
Kristina Franina, Marko Lovri,
Valentina Nedeljko, Zvonimir
Plavec, Vjenceslav Rupi, Nikola
Seiwerth, Porin ukanec Rezniek,
Filip imetin egvi
Recenzenti
dr. sc. Damir Agii
dr. sc. Ivo Banac
dr. sc. Tomislav Galovi
dr. sc. Ivo Goldstein
dr. sc. Iskra Ivelji
dr. sc. Tvrtko Jakovina
dr. sc. Hrvoje Klasi
dr. sc. Bruna Kunti-Makvi
dr. sc. Jelena Marohni
dr. sc. Mirjana Matijevi Sokol
dr. sc. Hrvoje Petri
dr. sc. Drago Roksandi
Marie Scatena, MA
akademik Arnold Suppan
Marina egvi, prof.
dr. sc. Boena Vranje oljan
Lektura i korektura Tvrdnje i miljenja u objavljenim
Gabrijela Detelj radovima izraavaju iskljuivo
Marta Fioli stavove autora i ne predstavljaju
Ana Jeli nuno stavove i miljenja
Nikolina Kos urednitva i izdavaa
Marko Pojatina
Tihomir Varjai Izdavanje ovog asopisa
financijski su omoguili:
Dizajn i priprema za tisak Filozofski fakultet
DZN studio Sveuilita u Zagrebu
Odsjek za povijest
Prijevodi s engleskog jezika Filozofskog fakulteta
Tomislav Branolica Sveuilita u Zagrebu,
Tina Miholjanan, prof. Studentski zbor
Sveuilita u Zagrebu
Ivan Markota
Kreimir Matei
Judita Mustapi
Kristina Videkovi
Prijevodi s njemakog jezika
Mirela Landsman Vinkovi Privatne donacije:
Filip imetin egvi Vesna Miovi, I. P., M. .
Azra Pliani Mesi
Redakcija asopisa Pro tempore
Prijevodi s francuskog jezika svim se donatorima iskreno
Jasna iri, prof. zahvaljuje na financijskoj podrci!
Marta Fioli
Marija Gali asopis se ne naplauje.
Tea imii
Adresa urednitva:
Prijevodi s talijanskog jezika Klub studenata povijestiISHA
Tihana Filipi Zagreb
Loretta Lana (za: Redakcija Pro tempore),
Filozofski fakultet
Izdava Sveuilita u Zagrebu,
Klub studenata povijesti ISHA Ivana Luia 3,
Zagreb 10000 Zagreb
Tisak E-mail:
Mediaprint Tiskara Hrasti pt.redakcija@gmail.com
tomislav.brandolica@gmail.com
ISSN: 1334-8302
624