You are on page 1of 5

Pro Tempore 10/11 O historiografiji Tradicija asopisa Past & Present

(1952.-2012.)

Razgovor
Eric Hobsbawm
Eric Hobsbawm (1917.-2012.) bio je britanski povjesniar koji je u svojoj viedesetljet-
noj karijeri kao ostavtinu ostavio kapitalna djela u okvirima ne samo britanske, nego
i svjetske historiografije, od kojih su mnoga i prevedena na hrvatski. Od njegovih djela
najpoznatija je trilogija u kojoj je ispisao povijest dugog 19. stoljea (njegov koncept),
kojoj je dodao etvrtu knjigu o kratkom 20. stoljeu (takoer njegov koncept). Osim
toga, dao je kljuan poticaj definiranju novih kategorija povijesne misli poput izmi-
ljenih tradicija ili njegovih ranijih pionirskih promiljanja o opoj krizi 17. stoljea.
Bio je angairan ljeviar to je osim ivotnog stava potvrivao i meu stranicama
angairanih historiografskih tekstova. Godine 1952. bio je suosniva asopisa Past
& Present. Predavao je na vie sveuilita i bio je dobitnik vie strukovnih nagrada. Iz
vie se izvora moe uoiti ocjena da je rije o jednom od najznaajnijih povjesniara
20. stoljea ije djelo ne prestaje inspirirati ni u 21. stoljeu.

Razgovor je s engleskog jezika preveo Kreimir Matei.

Pro tempore: Socijalna historija, povijest obitelji, primamljiv nadarenim mladim povjesniarima
povijest marginalnih skupina, samo su neke od razliitih stajalita koji se nisu libili objavljivati
grana povijesti koje su takorei pokrenute i kasni- svoje radove u asopisu koji je bio na glasu kao
je poticane na stranicama Past & Presenta. Koja subverzivan.
su za Vas najvea dostignua Past & Presenta u
historiografiji? Pro tempore: Je li Past & Present, prema vama, bio
forum grupe povjesniara koji su dijelili sklonost
Hobsbawm: Smatram da je utjecaj asopisa Past prema pojedinim temama i metodologijama, ili
& Present u anglofonim zemljama bio jednak ono- je to bio dio ireg projekta koji je nastojao dekon-
me asopisa Annales u Francuskoj jer je doprinio struirati tradicionalnu britansku historiografiju
osuvremenjivanju historiografije u emu su zna- iji je tipini predstavnik iz ranih pedesetih bio
tan udio imale i humanistike znanosti. Sredstva AJP Taylor?
kojima smo raspolagali nisu bila ni priblino iz-
dana kao ona u Annalesu, no ipak smo uspjeli u Hobsbawm: asopis Past & Present pokrenula je
svome naumu da postanemo odskona daska za skupina povjesniara unutar Komunistike partije
mlade povjesniare iji su se radovi kritiki odno- Velike Britanije. Nismo htjeli ponuditi iskljuivo
sili prema tradicionalnoj historiografiji i srodnim marksistiko vienje povijesti, ve nam je namjera
asopisima. Past & Present pokrenut je s ciljem os- bila ujediniti irok spektar povjesniara koji su se
poravanja konzervativne tradicije stoga ne udi to protivili onome to smo smatrali tradicionalnom
se naao na meti etabliranih povjesniarskih in- i konzervativnom historiografijom, izniknulom
stituta. Ne treba uditi to je ba zbog toga postao iz ideologija Hladnoga rata. Takoer nismo htjeli

462
Eric Hobsbawm 462/463

ograniiti povijest samo na znanstvene skupove, pripisati zasluge za uinkovitost u djelovanju ured-
ve smo je eljeli pribliiti obrazovanoj, pa i na- nitva i usmjeravanju suradnika.
prednoj iroj javnosti. Upravo zbog toga nismo
uzeli na zub A. J. P. Taylora, nenadmanog javnog Pro tempore: Prema Vama, koja je glavna zadaa
govornika, ije smo vienje povijesti smatrali za- marksistikog povjesniara u 21. stoljeu?
starjelim. Zasigurno ste upoznati s injenicom da
su krajem 50-ih godina 20. st. mnogi povjesniari Hobsbawm: a) Zadaa je povjesniara pojmiti
bili spremni pridruiti se urednitvu asopisa Past razvoj ljudskoga drutva od njegova poetka, ili
& Present pod uvjetom da ga prestanu etiketirati barem osvita bavljenja poljoprivredom, pa sve do
kao asopis povijesne znanosti, to su smatra- sadanjosti.
li neprihvatljivom marksistikom ostavtinom. b) Utvrivanje okvira globalne povijesti, koja je
Pokretai asopisa spremno su se sloili s tom razliita od regionalnih i nacionalnih povijesti.
tvrdnjom. c) Pronai nain kojim e obrazovni sustavi, koji su
gotovo uvijek prilagoeni postojeim nacionalnim
Pro tempore: Kako biste opisali unutarnju dina- dravama, nadii takva ogranienja.
miku urednitva asopisa Past & Present? Kako d) Kritiziranje sklonosti vlada da politikim od-
je izgledala vaa suradnja i interakcija? Jesu li ra- lukama utvruju povijesne istine i protivljenje
zlike u politikim stavovima uzrokovale razmirice pretvaranju povijesti u politiki opasno mitologi-
meu lanovima? ziranje to je pustilo korijenje u zadnjih etrdesetak
godina.
Hobsbawm: Unutarnja dinamika izvornoga ured-
nitva bila je jednostavna. Veinski komunisti
omoguili su neistomiljenicima koji su se tada
odluili za rad u asopisu amenovanje lanaka
dok je lanke ostalih autora italo i komentiralo
itavo urednitvo. Budui da se obujam asopisa
poveavao moralo se prestati s takvom praksom,
stoga su svi pristigli lanci bivali prosljeeni odre-
enom broju lanova urednitva te nepristranim
recenzentima. Svi lanovi urednitva iznimno bi
sudjelovali u raspravama u sluajevima kada bi
dolo do otroga razmimoilaenja u miljenjima
itatelja to je ostalo nepromijenjeno do danas.
Kako su se urednitvu pridruili i oni koji se nisu
slagali s marksistikim pogledom na povijest, vie
nije bilo potrebe za vetom na odluke. Koliko mi je
poznato, u meuvremenu nije dolo do podjele
izmeu marksista i ostalih lanova urednitva
niti su njihova razliita politika stajalita dovela
do bitnijih sukoba. Moram napomenuti i da smo u
razdoblju kada je Past & Present bio jedinstven imali
puno sree to smo pronali iznimno sposobnoga
urednika, Trevora Astona s fakulteta Corpus Chri-
sti sa Sveuilita u Oxfordu, koji je znaajan dio
svoga ivota posvetio asopisu i komu se trebaju

463
BROJ 10/11 2016.
asopis studenata povijesti
Godina VIII, broj 10-11, 2016.

Glavni i odgovorni urednik Lektura i korektura Tvrdnje i miljenja u objavljenim


Tomislav Branolica Gabrijela Detelj radovima izraavaju iskljuivo
Marta Fioli stavove autora i ne predstavljaju
Zamjenik glavnog urednika Ana Jeli nuno stavove i miljenja
Filip imetin egvi Nikolina Kos urednitva i izdavaa
Marko Pojatina
Urednitvo Tihomir Varjai Izdavanje ovog asopisa
Tomislav Branolica, Marta financijski su omoguili:
Fioli, Kristina Franina, Marko Dizajn i priprema za tisak Filozofski fakultet
Lovri, Valentina Nedeljko, Nikola DZN studio Sveuilita u Zagrebu
Seiwerth, Filip imetin egvi Odsjek za povijest
Prijevodi s engleskog jezika Filozofskog fakulteta
Urednici pripravnici Tomislav Branolica Sveuilita u Zagrebu,
Zvonimir Plavec, Vjenceslav Tina Miholjanan, prof. Studentski zbor
Rupi, Porin ukanec Rezniek Marija Mareti Sveuilita u Zagrebu
Ivan Markota
Redakcija Kreimir Matei
Tomislav Branolica, Marta Fioli, Judita Mustapi
Kristina Franina, Marko Lovri, Kristina Videkovi
Valentina Nedeljko, Zvonimir
Plavec, Vjenceslav Rupi, Nikola Prijevodi s njemakog jezika
Seiwerth, Porin ukanec Rezniek, Mirela Landsman Vinkovi Privatne donacije:
Filip imetin egvi Filip imetin egvi Vesna Miovi, I. P., M. .
Azra Pliani Mesi
Recenzenti Redakcija asopisa Pro tempore
dr. sc. Damir Agii Prijevodi s francuskog jezika svim se donatorima iskreno
dr. sc. Ivo Banac Jasna iri, prof. zahvaljuje na financijskoj podrci!
dr. sc. Tomislav Galovi Marta Fioli
dr. sc. Ivo Goldstein Marija Gali asopis se ne naplauje.
dr. sc. Iskra Ivelji Tea imii
dr. sc. Tvrtko Jakovina Adresa urednitva:
dr. sc. Hrvoje Klasi Prijevodi s talijanskog jezika Klub studenata povijestiISHA
dr. sc. Bruna Kunti-Makvi Tihana Filipi Zagreb
dr. sc. Jelena Marohni Loretta Lana (za: Redakcija Pro tempore),
dr. sc. Mirjana Matijevi Sokol Filozofski fakultet
dr. sc. Hrvoje Petri Izdava Sveuilita u Zagrebu,
dr. sc. Drago Roksandi Klub studenata povijesti ISHA Ivana Luia 3,
Marie Scatena, MA Zagreb 10000 Zagreb
akademik Arnold Suppan
Marina egvi, prof. Tisak E-mail:
dr. sc. Boena Vranje oljan Mediaprint Tiskara Hrasti pt.redakcija@gmail.com
tomislav.brandolica@gmail.com
ISSN: 1334-8302

624

You might also like