SVEUILITE U ZAGREBU

FAKULTET STROJARSTVA I BRODOGRADNJE

ZAVRNI RAD

Bruno Haramini

Zagreb, 2016.
 SVEUILITE U ZAGREBU
FAKULTET STROJARSTVA I BRODOGRADNJE

ZAVRNI RAD

Mentor: Student:

Doc. dr. sc. Pero Prebeg, dipl. ing. Bruno Haramini

Zagreb, 2016.
Izjavljujem da sam ovaj rad izradio samostalno koristei steena znanja
tijekom studija i navedenu literaturu.

Zahvaljujem se mentoru Doc.dr.sc. Peri Prebegu na potpori tijekom izrade

zavrnog rada te na strunoj pomoi i savjetima pruenim tijekom izrade
ovog rada.

Bruno Haramini
Bruno Haramni Zavrni rad

SADRAJ

SADRAJ .......................................................................................................................... I

POPIS SLIKA ................................................................................................................ III

POPIS TABLICA ........................................................................................................... IV

POPIS OZNAKA .............................................................................................................V

SAETAK ...................................................................................................................... VI

SUMMARY .................................................................................................................. VII

1. UVOD ....................................................................................................................... 1

1.1 O metodi konanih elemenata [4] ...................................................................... 1

1.2 Program otvorenog koda .................................................................................... 2

1.2.1 OOFEM ...................................................................................................... 2

1.3 FEMAP (Nastran) .............................................................................................. 3

1.4 MAESTRO ........................................................................................................ 3

2. METODA KONANIH ELEMENATA .................................................................. 4

2.1 Osnovne jednadbe teorije elastinosti [4] ........................................................ 4

2.1.1 Veze izmeu deformacije i pomaka - kinematike relacije ........................ 4

2.1.2 Veze izmeu naprezanja i deformacije - konstitutivne jednadbe ............ 5

2.1.3 Ravninsko stanje naprezanja i deformacija ................................................ 6

2.2 Konvergencija rjeenja [4] ................................................................................. 8

2.2.1 Uvjeti konvergencije................................................................................... 9

2.3 Konani elementi za dvodimenzijsku analizu [4] ............................................ 10

2.3.1 Izvod pravokutnog ravninskog elementa s konstantnim sminim

naprezanjima (Constant Shear Stress Rectangular element CSSR) [5] ............... 11

2.4 Osnovne informacije o koritenim konanim elementima .............................. 17

3. JEDNOSTAVNI NUMERIKI PRIMJERI ........................................................... 19

Fakultet strojarstva i brodogradnje Page I

Bruno Haramini Zavrni rad

3.1 Primjer modela konzole ................................................................................... 19

3.1.1 Analiza rezultata ....................................................................................... 20

3.2 Primjer modela ploe ....................................................................................... 24

3.2.1 Analiza rezultata ....................................................................................... 25

4. ANALIZA ODZIVA KONSTRUKCIJE ROTILJA DVODNA .......................... 27

4.1 Izrada modela ................................................................................................... 28

4.2 Izrada mree konanih elemenata .................................................................... 30

4.3 Analiza rezultata .............................................................................................. 32

4.3.1 Nastran ...................................................................................................... 32

4.3.2 Maestro ..................................................................................................... 33

4.3.3 OOFEM .................................................................................................... 35

4.4 Usporedba svih rezultata .................................................................................. 37

5. ZAKLJUAK ......................................................................................................... 40

POPIS LITERATURE .................................................................................................... 41

PRILOG .......................................................................................................................... 42

Fakultet strojarstva i brodogradnje II

Bruno Haramini Zavrni rad

POPIS SLIKA

Slika 1 a) ravninsko stanje naprezanja, b) ravninsko stanje deformacije ........................ 7

Slika 2 Konvergencija rjeenja pri metodi pomaka ......................................................... 8
Slika 3 Pascalov trokut .................................................................................................. 10
Slika 4 Prikaz nekih 2D elemenata a) trokutni b) pravokutni c )etverokutni .............. 11
Slika 5 CSSR konani element ...................................................................................... 11
Slika 6 Distribucija naprezanja po elementu ................................................................. 12
Slika 7 Prikaz PlaneStress2d konanog elementa [1].................................................... 18
Slika 8 Prikaz modela konzole i diskretizacije modela [10] ......................................... 20
Slika 9 Konvergencija rjeenja na primjeru konzole ..................................................... 21
Slika 10 Uveani detalj konvergencije rjeenja na modelu konzole ............................. 22
Slika 11 Konvergencija rjeenja na modelu konzole za nepravilnu mreu ................... 23
Slika 12 Pomaci na modelu konzole za nepravilnu mreu u Femapu (CQUAD4) ....... 24
Slika 13 Primjer modela ploe [10] ............................................................................... 24
Slika 14 Konvergencija rjeenja na modelu ploe......................................................... 25
Slika 15 Pomaci ploe u Femapu (CQUAD4)............................................................... 26
Slika 16 Prikaz ekvivalentnih debljina limova .............................................................. 28
Slika 17 Raspodjela optereenja tlaka po stranicama .................................................... 29
Slika 18 Rubni uvjeti modela dvodna [6] ...................................................................... 30
Slika 19 Prikaz svih mrea konanih elemenata ........................................................... 31
Slika 20 Prikaz pomaka modela dvodna u Femapu (Mrea 4) ...................................... 32
Slika 21 Konvergencije CQUAD4 I QUADR na modelu dvodna ................................ 33
Slika 22 Konvergencija CQUAD4R elementa na modelu dvodna................................ 34
Slika 23 Prikaz pomaka modela dvodna (Mrea 2) u Maestru...................................... 35
Slika 24 Konvergencija CSSRK3d i Quad1MindlinShell3d na modelu dvodna .......... 36
Slika 25 Prikaz pomaka modela dvodna u OOFEM-u pomou Paraviewa................... 37
Slika 26 Zajedniki prikaz konvergencije rjeenja na modelu dvodna ......................... 38
Slika 27 Uveani detalj zajednikog prikaza konvergencije rjeenje modela dvodna .. 39

Fakultet strojarstva i brodogradnje III

Bruno Haramini Zavrni rad

POPIS TABLICA

Tablica 1 Usporedba rezultata maksimalnog progiba konzole ....................................... 21

Tablica 2 Usporedba rezultata maksimalnog progiba ploe ........................................... 25
Tablica 3 Geometrijske karakteristike modela dvodna [6]............................................. 27
Tablica 4 Prikaz izraunatih ekvivalentnih debljina limova .......................................... 28
Tablica 5 Iznosi vornih sila........................................................................................... 29
Tablica 6 Prikaz broja vorova i elemenata za razliite mree ...................................... 30
Tablica 7 Izraunati progibi modela dvodna u Nastranu ................................................ 32
Tablica 8 Izraunati progibi modela dvodna u Maestru ................................................. 34
Tablica 9 Izraunati progibi modela dvodna u OOFEM ................................................ 35
Tablica 10 Usporedba svih rezultata analiza modela dvodna......................................... 37
Tablica 11 Rezultati analiza iz [6] .................................................................................. 38

Fakultet strojarstva i brodogradnje IV

Bruno Haramini Zavrni rad

POPIS OZNAKA

A linearni diferencijalni operator, matrica meusobne ovisnosti

naprezanja i vornih sila
A-1 inverzna matrica
B matrica meusobne ovisnosti deformacije u elementu i vorovima,
operator rubnih veliina
C matrica meusobne ovisnosti stupnjeva slobode i koeficijenata
interpolacijskih polinoma
D matrice elastinosti
Dk, L kinematiki diferencijalni operator
E Youngov modul elastinosti
f vektor koncentriranih sila u vorovima konanog elementa
G modul smicanja
K globalna matrica krutosti
L,l duljine
N matrica funkcije oblika
qx, qy, qz komponente vektora optereenja u Kartezijevu koordinatnom
sustavu
S matrica raspodjele naprezanja u konanom elementu
u vektor pomaka
u, v, w komponente pomaka u Kartezijevu koordinatnom sustavu
Wint, Wext virtualni rad unutranjih i vanjskih sila
x, y, z Kartezijeve koordinate
xy, yz, zx kutne deformacije u Kartezijevu koordinatnom sustavu
matrica funkcije oblika za opis pomaka du elementa
tenzor deformacije
x, y, z duljinske deformacije u Kartezijevu koordinatnom sustavu
Poissonov faktor
tenzor naprezanja
x, y, z normalne komponente naprezanja u Kartezijevu koordinatnom
sustavu

Fakultet strojarstva i brodogradnje V

Bruno Haramini Zavrni rad

SAETAK

U radu je analiziran odziv postojee konstrukcije rotilja dvodna broda za rasuti teret.
Odziv je analiziran metodom konanih elemenata koristei program otvorenog koda
OOFEM. Odabrani su prikladni elementi za linearno statiku analizu tankostjenih
konstrukcija te su usporeeni rezultati sa komercijalnim programskim paketima (Maestro
i Nastran). Takoer, analiziran je odziv i na jednostavnim numerikim primjerima za koje
postoji analitiko rjeenje kako bi dobili dodatni uvid u ponaanje koritenih konanih
elemenata. Temeljem studija konvergencije provedenih na jednostavnim numerikim
primjerima i modelu konstrukcije rotilja dvodna izvedeni su zakljuci o primjenjivosti
pojedinih formulacija konanih elemenata implementiranih u program OOFEM za
analizu konstrukcije broda.

Kjune rijei: metoda konanih elemenata, OOFEM, Maestro, Nastran, studija

konvergencije

Fakultet strojarstva i brodogradnje VI

Bruno Haramini Zavrni rad

SUMMARY

A bulk carrier double bottom structure was analyzed in this thesis. A structural response
was analysed using finite element method with an open source software package
OOFEM. Proper finite elements were chosen for the linear static analyses of thin walled
structures and the structural response was compared with commercial FEM software
packages. Conclusions about applicability of finite element formulations implemented in
OOFEM for the purpose of ship strength analysis have been made based on the study of
convergence carried on the simple numerical examples and the ship double bottom
structure.

Keywords: finite element method, OOFEM, Maestro, Nastran, study of convergence

Fakultet strojarstva i brodogradnje VII

Bruno Haramini Zavrni rad

1. UVOD

Stanje alternativnog krcanja broda, kod brodova poput brodova za prijevoz rasutog tereta,
karakterizira jako optereena konstrukcija rotilja dvodna. Takvo stanje krcanja izaziva velike
progibe i sekundarna naprezanja u konstrukciji rotilja dvodna, naroito u praznim skladitima.
Stoga je pri projektiranju brodske konstrukcije neophodno provesti analizu vrstoe
konstrukcije dvodna metodom adekvatne tonosti. U skorije vrijeme u tu svrhu, umjesto
analitikih metoda, sve se vie koristi metoda konanih elemenata (MKE). Pri tome se najee
koriste komercijalni programski alati, dok je primjena besplatnih MKE alata otvorenog
programskog koda, poput OOFEM-a [1], izuzetno rijetka.

U radu je za postojeu konstrukciju proveden proraun vrstoe metodom konanih elemenata

koritenjem otvorenog programskog koda OOFEM te su dane usporedbe s rezultatima
komercijalnih programskih paketa (Maestro [2], Nastran [3]). Pri tome su se za modeliranje
konstrukcije koristili razliiti konani elementi te je analizirano njihovo ponaanje. Takoer,
elementi su ispitani i na jednostavnim numerikim primjerima za koje postoji analitiko
rjeenje.

Provedena je i studija konvergencije usitnjavanjem mree konanih elemenata. Njome se

utvrivala konvergencija pojedinog modela odnosno konvergencija razmatranih formulacija
konanih elemenata.

1.1 O metodi konanih elemenata [4]

Metoda konanih elemenata numerika je metoda koja je nezaobilazna u inenjerskim

proraunima. Danas postoji velik broj raunalnih programa temeljenih na toj metodi, koji
omoguuju analizu konstrukcija bez razmatranja sloene teorije koja opisuje fizikalno
ponaanje konstrukcije. Njihovo koritenje nerijetko se svodi na zadavanje ulaznih podataka
prema propisanim uputama, a dobivena rjeenja, koja svojim grafikim prikazom fasciniraju
korisnike, prihvaaju se bez dovoljno kritinosti. Raunalni program shvaa se kao crna kutija
(Black-Box) u kojoj je skrivena sloena teorija koja se smatra nepotrebnom za rjeavanje
inenjerskih problema. Takav pristup moe dovesti do pogrene procjene stanja naprezanja i
deformacije u konstrukciji, a to moe ugroziti njezinu vrstou i stabilnost.

Fakultet strojarstva i brodogradnje 1

Bruno Haramini Zavrni rad

Metoda konanih elemenata priblina je numerika metoda. Svaki njezin korisnik treba imati
na umu da su dobivena rjeenja priblina, a realnim vrijednostima mogu se pribliiti samo uz
pravilan izbor proraunskog modela i uz pravilno odabrane konane elemente koji su u
mogunosti opisati realni proces deformiranja. Kako bi to bilo mogue, potrebno je razumjeti
fizikalno ponaanje konstrukcije koja se analizira te poznavati teorijske osnove konanih
elemenata, a na taj nain i ogranienja njihove primjene. Osim toga, korisnik mora biti u stanju
kritiki analizirati dobivene rezultate.

1.2 Program otvorenog koda

U dananje vrijeme, programi otvorenog koda koriste se sve vie, osobito na akademskoj razini.
Otvoreni kod odnosi se na raunalni program iji je izvorni kod dostupan javnosti za koritenje
i modifikaciju. Izvorno je osmiljen s ciljem da okupi zajednicu programera kako bi razvijali
kod i meusobno ga dijelili. Na taj nain, pojedinac moe vie nauiti, ali raste i kvaliteta
programa. Danas postoji velik broj licenci koje definiraju prava i obveze kako autora, tako i
korisnika programa otvorenog koda.

1.2.1 OOFEM

OOFEM je program otvorenog koda za rjeavanje strukturnih i transportnih problema te

problema iz dinamike fluida metodom konanih elemenata. Temelji se na objektno
orijentiranom programiranju. Za razliku od ostalih pristupa, u kojima je teite na akcijama koje
se vre na programskim strukturama, ovdje je teite na projektiranju aplikacije kao skupa
objekata koji izmjenjuju poruke. Program je izdan pod GNU Lesser General Public License
(LGPL) licenci te je dostupan u Windows i Linux okruenju. Sastoji se samo od rjeavaa, dok
se za predprocesiranje i postprocesiranje koriste druga rjeenja. Za pripremu modela najee
se koristi Salome, program otvorenog koda koji ima mogunost pripreme ulazne datoteke za
OOFEM. Za vizualnu obradu rezultata najee se koristi jo jedan program otvorenog koda
imena Paraview.

U sklopu ovog rada, OOFEM je instaliran na Linux operacijskom sustavu. Sama instalacija i
koritenje programa zahtjeva napredno poznavanje rada u Linux okruenju obzirom da program
nema pristupano grafiko suelje nego mu se pristupa putem konzole. Izrada modela
konstrukcije dvodna broda, napravljena je komercijalnim programskim alatom Femap. U njemu

Fakultet strojarstva i brodogradnje 2

Bruno Haramini Zavrni rad

se generirala izlazna datoteka koja sadri geometriju modela i sve potrebne podatke za
provedbu analize. Iz navedene datoteke, kreirana je ulazna datoteka za OOFEM. Postupak je
proveden koritenjem raunalnog koda razvijenog na Fakultetu strojarstva i brodogradnje.
Uitavanje modela u Maestro programski paket bila je puno jednostavnija. Naime, Maestro ima
ugraenu mogunost uvoza Nastran datoteka koje je Femap u mogunosti generirati. Na taj
nain, eliminirali smo potrebu za izradom zasebnog modela za svaki programski paket u kojem
su vrene analize. Za vizualnu obradu rezultata, koriten je ve navedeni program Paraview.

OOFEM projekt je zapoeo 1993. godine na ekom Tehnikom Sveuilitu u Pragu kao dio
doktorskog rada. Od tada, program se uestalo razvija na istom Sveuilitu uz podrku
nekolicine akademskih institucija.

1.3 FEMAP (Nastran)

Femap je napredni inenjerski simulacijski paket (CAE) koji vri analize metodom konanih
elemenata za sloene tehnike proizvode i sustave. Kao vodei predprocesor i postprocesor za
analizu metodom konanih elementa, koji u Windows okruenju ima daleko najvie korisnika,
Femap za potrebe prorauna ukljuuje vodee NX Nastran algoritme, koje je Siemens dodatno
nadopunio, najvie u podruju kontaktnih i nelinearnih problema.

Femap ima ugraene translatore za preuzimanje geometrije iz svih vodeih CAD programa,
kao to su Solid Edge, NX, Pro/E, Catia, Solid Works, Inventor, AutoCAD itd. Takoer na
raspolaganju su svi potrebni alati za kreiranje krivulja, povrina i tijela. Priprema geometrije za
razliite vrste analiza je zato brza i jednostavna, [7].

1.4 MAESTRO

Maestro je raunalni program namijenjen za analize velikih, sloenih tankostijenih

konstrukcija. Osim klasinih strukturnih analiza, ukljuuje analize granine vrstoe te
optimizaciju konstrukcije. Program je dostupan u Windows okruenju te ima vrlo pristupano
grafiko suelje. Najvie se koristi u brodograevnoj industriji te je iz tog razloga olakana
izrada modela sloenih brodskih konstrukcija uporabom podstuktura i modula. Model cijelog
broda moe se izraditi u vrlo brzom vremenskom roku.

Fakultet strojarstva i brodogradnje 3

Bruno Haramini Zavrni rad

2. METODA KONANIH ELEMENATA

U ovom poglavlju iznesene su osnovne jednadbe iz teorije elastinosti, uvjeti konvergencije

te su ukratko opisani membranski tipovi elemenata. Takoer je prikazan izvod pravokutnog
membranskog konanog elementa s konstantnim sminim naprezanjima.

2.1 Osnovne jednadbe teorije elastinosti [4]

Za rjeavanje problema mehanike deformabilnih tijela pomou metode konanih elemenata u

elastinom podruju, neophodne su osnovne relacije teorije elastinosti. Te relacije obuhvaaju
uvjete ravnotee, vezu izmeu deformacije i pomaka te konstitutivne jednadbe. Osim tih
osnovnih jednadbi, moraju biti zadovoljeni uvjeti kompatibilnosti, zajedno s rubnim uvjetima
sila i rubnim uvjetima pomaka.

2.1.1 Veze izmeu deformacije i pomaka - kinematike relacije

Deformiranje kontinuuma opisano je pomacima koji se odreuju komponentama u, v i w u

pravcu koordinatnih osi Kartezijeva koordinatnog sustava. U opem sluaju komponente
pomaka funkcije su koordinata x, y i z. Tu se pretpostavljaju mali pomaci i male deformacije.
Komponente tenzora deformacije odreuju se deriviranjem komponenata pomaka

v w u v v w w u
y , z , xy , yz , zx . (2.1)
y z y x z y x z
Ako su komponente tenzora deformacije jednake nuli, pripadne funkcije pomaka opisuju
gibanje krutoga tijela. Kinematike relacije (2.1) mogue je napisati u matrinom obliku na
sljedei nain:

x

y u
z
Dk v (2.2)
xy w
yz

zx

gdje je Dk kinematiki diferencijalni operator

Fakultet strojarstva i brodogradnje 4
Bruno Haramini Zavrni rad

x 0 0

0
0
y

0 0
z
Dk . (2.3)

y 0
x

0
z y

0
z x

Ako se komponente tenzora deformacije i pomaka prikai u obliku vektora, relacija (2.2) moe
se prikazati u obliku

Dk u . (2.4)

2.1.2 Veze izmeu naprezanja i deformacije - konstitutivne jednadbe

Veza izmeu naprezanja i deformacije za linearno elastian, homogen i izotropan materijal

prikazan je pomou relacija koje ine Hookeov zakon

x
E
(1

(1 ) x ( y z ) ,

y
E
(1

(1 ) y ( x z ) ,

z
E
(1

(1 ) z ( y y ) ,

xy G xy , yz G yz , zx G zx , (2.5)

gdje su Youngov modul elastinosti E i Poissonov koeficijent dvije neovisne konstante

materijala, a G je modul smicanja koji se moe izraunati pomou relacije

E
G . (2.6)
2(1
Relacije (2.5) mogu se prikazati u matrinom obliku
D , (2.7)

Fakultet strojarstva i brodogradnje 5

Bruno Haramini Zavrni rad

gdje je D matrica elastinosti. Njezini lanovi razliiti od nule ovise o elastinim konstantama
materijala

1 0 0 0

1 0 0 0

1 0 0 0
E
D .
1 1 2 0
(2.8)
1 2
0 0 0 0
2
0 1 2
0 0 0 0
2
1 2
0 0 0 0 0
2

2.1.3 Ravninsko stanje naprezanja i deformacija

Ravninsko stanje naprezanja i ravninsko stanje deformacije posebni su sluajevi

trodimenzijskog naprezanja. Problem ravninskog stanja naprezanja najee se pojavljuje u
tijelima kad im je dimenzija u pravcu jedne koordinate osi mnogo manja od dimenzija u pravcu
ostalih koordinata. Ako tijelo lei u ravnini xy, a dimenzija u pravcu osi z mnogo je manja od
ostalih dimenzija, ravninsko stanje naprezanja nastaje kad optereenje djeluje u ravnini tijela,
jednoliko raspodijeljeno po debljini i funkcija je samo koordinata x i y . Na Slika 1 su
optereenja qx, qy i qb jednoliko raspodijeljena po debljini ploe. U tom sluaju komponente
naprezanja z, yz, i zx jednake su nuli, a ostale komponente naprezanja x, y, i xy te pripadne
komponente tenzora deformacije x, y i xy funkcije su koordinata x i y. Komponente naprezanja
i deformacije prikazuju se u obliku

T x y xy (2.9)

x y xy . (2.10)
Matrica elastinosti D jednaka je

1
E
D . (2.11)
1 1
0 0

Fakultet strojarstva i brodogradnje 6

Bruno Haramini Zavrni rad

Slika 1 a) ravninsko stanje naprezanja, b) ravninsko stanje deformacije

Problem ravninskog stanja deformacija moe se pojaviti kad je dimenzija tijela u pravcu jedne
koordinate znatno vea od ostalih dimenzija. Ako je os z uzduna os tijela, optereenje djeluje
okomito na os i ne mijenja se po duljini tijela, te ako je geometrija po duljini konstantna, uz
rubne uvjete iz kojih slijedi z = yz = zx = 0 , u tijelu vlada ravninsko stanje deformacije, Slika
1. Komponente naprezanja i deformacije jednake su kao i pri ravninskom stanju naprezanja, a
jedina je razlika u matrici elastinosti koja sada ima oblik

E 1
D 1 . (2.12)
(1 )(1 2 ) 1 2
0 0

Komponente deformacije za ravninsko stanje naprezanja i za ravninsko stanje deformacije
izraunavaju se pomou iste kinematike relacije = Dk u gdje je kinematiki diferencijalni
operator jednak

x 0

Dk 0 y , (2.13)
y x

a vektor pomaka opisan je s dvije komponente u pravcu koordinatnih osi x i y

uT u v . (2.14)
Potrebno je napomenuti da je za sluaj ravninskog stanja naprezanja komponenta deformacije
z razliita od nule. Jednako tako pri ravninskom stanju deformacije u opem sluaju

Fakultet strojarstva i brodogradnje 7

Bruno Haramini Zavrni rad

komponenta naprezanja z nije jednaka nuli. Spomenute veliine ne uzimaju se u razmatranje

jer ne pridonose energiji elastinog deformiranja zato to je i u jednom i u drugom sluaju
produkt z z jednak nuli.

2.2 Konvergencija rjeenja [4]

Za proraun primjenom metode konanih elemenata, stvarni fizikalni problem zamjenjuje se

proraunskim modelom pri emu se razmatrani kontinuum dijeli na konane elemente. Cilj je
da se rjeenja dobivena metodom konanih elemenata to vie priblie vrijednostima koje tono
opisuju razmatrani problem. S poveanjem broja konanih elemenata numerika rjeenja
moraju se pribliavati tonim vrijednostima. To fizikalno znai da usitnjavanjem mree
konanih elemenata energija deformiranja konvergira k tonom iznosu energije deformiranja
proraunskog modela. Pritom se podrazumijeva da se mrea s veim brojem elemenata dobiva
tako da se elementi poetne mree dijele na dva ili vie manjih elemenata. Kako bi se ostvarilo
pribliavanje tonom rjeenju poveavanjem broja elemenata, potrebno je da interpolacijske
funkcije zadovoljavaju odgovarajue uvjete.

Slika 2 Konvergencija rjeenja pri metodi pomaka

Fakultet strojarstva i brodogradnje 8

Bruno Haramini Zavrni rad

2.2.1 Uvjeti konvergencije

Kako bi se osigurala monotona konvergencija, potrebno je da interpolacijske funkcije mogu

opisati pomake krutog tijela te da je mogue opisati polje konstantnih deformacija. Takoer
moraju biti zadovoljeni svi potrebni uvjeti kompatibilnosti du rubova susjednih elemenata.
Pomaci krutog tijela nastaju kad se element pomie kao kruto tijelo, tj. pritom se ne pojavljuju
deformacije odnosno naprezanja. Mogunost opisivanja pomaka krutog tijela utvruje se
analizom vlastitih vrijednosti matrice krutosti.

Za mogunost opisivanja stanja konstantne deformacija, funkcija pomaka mora sadravati

lanove koji omoguuju opisivanje polja konstantnih deformacija. Ne ispuni li taj uvjet,
konvergencija rjeenja ne moe se postii. To se fizikalno moe objasniti na sljedei nain.
Poveanjem broja elemenata njihova se veliina smanjuje te se za jako male dimenzije elementa
deformacija mora pribliiti konstantnoj vrijednosti. U tom sluaju dovoljan broj tih malih
elemenata s konstantnim poljem deformacije moe opisati svaku proizvoljnu raspodjelu
deformacije, a na taj nain i naprezanja u konstrukciji.

Uvjet kompatibilnosti pomaka du rubova za tapne i gredne elemente je zadovoljen sam od

sebe jer se ti elementi spajaju samo u vorovima. Relativno je jednostavno zadovoljiti uvjete
kompatibilnosti za dvodimenzijske elemente za proraun ravninskog stanja naprezanja i
deformacije, pri razmatranju osnosimentrinih problema te kod prostornih elemenata kad su u
vorovima definirani samo pomaci u, v i w u pravcu tri koordinatne osi. Uvjete kompatibilnosti
nije uvijek lako zadovoljiti pri proraunu savijanja ploa i pri analizi naprezanja u ljuskama jer
se za te elemente trai kontinuitet kutova zakreta du rubova. Kontinuitet pomaka i kutova
zakreta zadovoljen je ako je njihovu raspodjelu du rubova elemenata mogue jednoznano
opisati s veliinama u vorovima, to vee sa sobom veliki broj stupnjeva slobode, a na taj nain
i visok stupanj polinoma interpolacijskih funkcija.

Brzina konvergencije ovisi o stupnju polinoma interpolacijske funkcije. Vii stupanj polinoma
pridonosi broj konvergenciji rjeenja. Osim toga, poeljno je da polinomi budu potpuni te da
su elementi prostorno izotropni, to znai da je raspodjela pomaka u elementu neovisna o
orijentaciji koordinatnih osi. Ako nije mogue postii potpunost polinoma, poeljno je da je
zastupljena simetrinost lanova, to u Pascalovu trokutu znai simetrinost obzirom na os,
Slika 3.

Fakultet strojarstva i brodogradnje 9

Bruno Haramini Zavrni rad

Slika 3 Pascalov trokut

2.3 Konani elementi za dvodimenzijsku analizu [4]

Za rjeavanje problema ravninskog stanja naprezanja i deformacije primjenjuju se

dvodimenzijski konani elementi u kojima je funkcija pomaka najee prikazana u
Kartezijevom koordinatnom sustavu xy. Razlikuju se osnovni trokutni i osnovni pravokutni
konani elementi s vorovima u vrhovima trokuta odnosno pravokutnika, te elementi s veim
brojem vorova. Osim elemenata s ravnim stranicama, za dvodimenzijsku analizu primjenjuju
se etverokutni (kvadrilateralni) elementi te elementi ije stranice mogu biti zakrivljene te ih je
mogue opisati razliitim interpolacijskim funkcijama koje mogu biti jednake funkcijama za
opisivanje polja pomaka. Takvi elementi nazivaju se izoparametarski elementi.

U sljedeem poglavlju izvest e se pravokutni ravninski element s konstantnim sminim

naprezanjima (Constant Shear Stress Rectangular element CSSR) s kojim su u sklopu ovog
rada, uz nekolicinu drugih elementa, provedene razliite analize.

Fakultet strojarstva i brodogradnje 10

Bruno Haramini Zavrni rad

Slika 4 Prikaz nekih 2D elemenata a) trokutni b) pravokutni c )etverokutni

2.3.1 Izvod pravokutnog ravninskog elementa s konstantnim sminim naprezanjima

(Constant Shear Stress Rectangular element CSSR) [5]

CSSR konani element je pravokutni konani element koji se sastoji od etiri vora u vrhovima
pravokutnika s po dva stupnja slobode, Slika 5. Sve relacije najee se izvode u odnosu na
lokalni koordinatni sustav s osima paralelnim sa stranicama elemenata i ishoditem u voru 1.

v3
y

u3
4 3
b
1 a 2
x
Slika 5 CSSR konani element

Stupnjevi slobode pomaci su u pravcu koordinatnih osi x i y

T u1 v1 u2 v2 u3 v3 u4 v4 , (2.15)
a vektor vornih sila glasi

Fakultet strojarstva i brodogradnje 11

Bruno Haramini Zavrni rad

f T f x1 f y1 f x2 f y2 f x3 f y3 f x4 f y 4 . (2.16)
Openito prvi korak je odabiranje pogodne funkcije oblika za opis pomaka du elementa

u x, y
x, y H x, y C , (2.17)
v x , y
no u izvodu ovog elementa matrica H(x,y) odreuje se kasnije.
Dakle prvo se pretpostavlja distribucija naprezanja po elementu

x x, y C1 C2 y
y x, y C3 C4 x (2.18)
xy x, y C5 ,
odnosno u grafikom prikazu vidljivo na Slika 6.

Slika 6 Distribucija naprezanja po elementu

Nakon toga mogu se odrediti deformacije iz naprezanja

x x 1 0 x
1 1
y D y 1 0 y , (2.19)
E 0 2(1 )
xy xy 0 xy
to nakon sreivanja daje sljedeu relaciju

Fakultet strojarstva i brodogradnje 12

Bruno Haramini Zavrni rad

x C1 C2 y C3 C4 x
1
y E C1 C2 y C3 C4 x . (2.20)
xy 2(1 )C5

Pomaci se odreuju iz deformacija

u u

x x x C1 C2 y C3 C4 x
v v 1 C C y C C x .
x, y y (2.21)
y y E 1 2 3 4
xy 2(1 )C5
u v u v

y x y x
Nakon integriranja za u i v, relacija (2.21) rezultira s

C4 x 2
1
C x C xy
C x f y
u 1 2
2 3
,
v E 2

(2.22)
C y
C3 y C4 xy g x
C1 y
2

2
dok dodatna jednadba daje

u v 1
2(1 )C5 (2.23)
y x E
C x2 C y2
C1 x C2 xy C3 x 4 f y C1 y 2 C3 y C4 xy g x
2 2 2(1 )C . (2.24)
y x
5

Sreivanjem relacije (2.24) mogu se izraunati nepoznate funkcije f(y) i g(x) to je prikazano u
sljedeim relacijama od (2.25) do (2.28).

f y g x
C2 x C4 y 2(1 )C5 (2.25)
y x
f y g x
C4 y 2(1 )C5 C2 x C6 (2.26)
y x
Relacija (2.26) jednaka je konstanti C6 jer je konstanta jedino mogue rjeenje te jednakosti.

f y
C6 C4 y
y
(2.27)
g x
2(1 )C5 C6 C2 x
x

Fakultet strojarstva i brodogradnje 13

Bruno Haramini Zavrni rad

C4 y 2
f y C6 y C7
2 (2.28)
C x2
g x 2(1 )C 5 C 6 x 2 C8
2
Nakon uvrtavanja f(y) i g(x), relacija (2.22) rezultira poljem pomaka

C4 x 2 C4 y 2
C1 x C2 xy C3 x
C y C
u x, y 1 2
6 7
2 .
(2.29)
v x , y E C y 2
2
C3 y C4 xy 2(1 )C5 C6 x 2 C8
C x
C1 y
2

2 2
Relacija (2.29) funkcija je oblika za opis pomaka du elementa koja se moe zapisati u
matrinom zapisu ve spomenutom u izrazu (2.17). Slijedi da je

CT C1 C2 C3 C4 C5 C6 C7 C 8 , (2.30)

. (2.31)
Drugi glavni korak izvoda je povezivanje generalne distribucije po elementu sa vornim
pomacima. Obzirom da (x) predstavlja pomake u i v u bilo kojoj toki elementa, vorni pomaci
jednostavno se dobivaju supstituiranjem pripadajuih koordinata (npr. u voru 2 x=a i y=0, itd.).

1 x 0, y 0 Hx 0, y 0 C
2 x a, y 0 H x a, y 0 C
3 x a, y b Hx a, y b C
4 x 0, y b Hx 0, y b C (2.32)
Iz relacija (2.32) moe se formirati matrica A, koja slijedi iz odnosa =AC.

(2.33)
Obzirom da je matrica A poznata, vektor nepoznatih koeficijenata se moe izraunati kao

Fakultet strojarstva i brodogradnje 14

Bruno Haramini Zavrni rad

C A1 . (2.34)
Inverz matrice A glasi

. (2.35)
Pomaci unutar elemenata se mogu izraziti u ovisnosti o vornim pomacima

u x, y
x , y Hx, y A Nx, y ,
1
(2.36)
vx, y
gdje je funkcija oblika N(x,y) glasi
Nx, y Hx, y A1 , (2.37)
odnosno moe se zapisati u obliku

N x, y
N x, y u . (2.38)
N v x, y
Nakon matrinog mnoenja i sreivanja dobivamo izraz koji se zbog preglednosti nalazi u
Prilogu 1.

Trei glavni korak izvoda izraavanje je deformacija u elementu kao funkcije vornih pomaka
(kinematike relacije) koje slijede iz teorije elastinosti

u
0
x x x
u x, y v
x, y y Lx, y 0 . (2.39)

y vx, y y
xy
u v
y x y x

Dolje navedenim odnosima mogue je definirati matricu funkcije oblika B

L ; N; LN B B LN , (2.40)
koja nakon uvrtavanja poprima oblik

Fakultet strojarstva i brodogradnje 15

Bruno Haramini Zavrni rad

N u x, y
0
B x x x
N u x, y N v x, y
B x, y B y 0 ,
y N v x, y
(2.41)
y
B xy
N x, y N v x, y
u
y x y x
odnosno

. (2.42)
etvrti korak je izraavanje naprezanja u elementu kao funkcije vornih pomaka (konstitutivne
jednadbe)

x x
E 1 0 x

y D y 1 0 y . (2.43)
1 1
2

xy xy 0 0 xy
2
Iz dolje navedenih odnosa mogue je formirati matricu raspodjele naprezanja S

DB S , (2.44)
iji je potpuni oblik nakon sreivanja dat u Prilogu 2.

Posljednji korak je odreivanje matrice krutosti postavljanjem veze izmeu vornih sila i
pomaka (koritenjem principa virtualnih radova). Virtualne pomake mogu se izraziti kao
T

* u1* v1* u2* v2* u3* v3* u4*
v4* . (2.45)
Virtualni rad vornih sila f na virtualnim pomacima * mogu se izraziti kao

Wext *T f , (2.46)
gdje je vektor vornih sila f ve dat relacijom (2.16).
Unutranji virtualni rad moe se izraziti kao

Wint x, y x, y dV ,
* T
(2.47)
V

koji uz relaciju (2.44) glasi

Wint * BT DBdV .
T
(2.48)
V

Fakultet strojarstva i brodogradnje 16

Bruno Haramini Zavrni rad

Izjednaavanjem virtualnih radova unutranjih i vanjskih sila

Wint Wext (2.49)

uz date relacije (2.47) i (2.48) te uz postavljenje jedininih virtualnih pomaka dobivamo

B DBdV f ,
T
(2.50)
V

iz kojeg se moe definirati matrica krutosti elementa k koja glasi

b a
k BT DBdV t BT DBdxdy . (2.51)
V 0 0

U relaciji (2.51) lanovi matrice B nisu konstantni te se mnoenje BTDB mora napraviti prije
integriranja. Konani izgled matrice k zbog kompleksnosti dat je u Prilogu 3.

2.4 Osnovne informacije o koritenim konanim elementima

U ovom poglavlju date su osnovne informacije o koritenim konanim elementima za provedbu

analiza. U Nastranu su koriteni CQUAD4 i CQUADR konani elemnti, dok se u Maestru
koristio QUAD4R konani element. Za analize u OOFEM, koriteni su PlaneStress2d, QDTK
i Quad1MindlinShell3d konani elementi.

CQUAD4 konani element Nastranov je najraireniji element u modeliranju membrana, ploa

i ljusaka. To je izoparametarski, etverokutni (kvadrilateralni) ravninski element koji moe
opisati sluaj ravninskog stanje naprezanja, savijanje i utjecaj poprenih sminih sila. Koristi
se za mree konanih elemenata na ravnim ili blago zakrivljenim povrinama. Element doputa
odstupanja od ortogonalnosti susjednih stranica elementa, ali dozvoljena odstupanja moraju biti
to manja da bi rezultati bili pouzdaniji. Ovaj element nema izravnu krutost za rotacijski stupanj
slobode oko normale na povrinu elementa (drilling stupanj slobode), nego se taj stupanj
slobode sprjeava, ili rjeava sam rauna minimalnu krutost kako bi se izbjegla singularnost
globalne matrice krutosti, [9].

CQUADR konani element, za razliku od CQUAD4 elementa, izravno rauna rotacijsku

krutost oko normale na povrinu elementa. Samim time, manje je osjetljiv na vee omjere i
vrijednosti Poissonovog koeficijenta te bolje opisuje sluaj ravninskog stanja naprezanja od
CQUAD4 konanog elementa, [9].

Fakultet strojarstva i brodogradnje 17

Bruno Haramini Zavrni rad

QUAD4R konani element odgovara Nastranovom CQUADR konanom elementu za sluaj

neukrepljene ljuske, [2].

PlaneStress2d je izoparametarski, etverokutni ravninski konani element za sluaj ravninskog

stanja naprezanja. Svaki vor ima dva stupnja slobode, translaciju u smjeru x i y koordinatnih
osi. Cijeli model mora biti u smjeten u xy ravnini, [1].

QDKT ravninski je konani element za sluaj savijanja ploa. Svaki vor ima 3 stupnja slobode,
translaciju u smjeru z koordinatne osi te rotacije oko x i y koordinatne osi. Cijeli model mora
biti smjeten u xy ravnini. Element je prikladan za sluaj savijanja tankih ploa jer se
zanemaruje utjecaj energije deformiranja poprenih sminih sila., [1].

Quad1MindlinShell3d je izoparametarski, etverokutni ravninski konani element koji slui za

modeliranje membrana, ploa i ljusaka. Ovaj element takoer nema izravnu krutost za rotacijski
stupanj slobode oko normale na povrinu elementa, ali ima mogunost da mu se dodijeli
fiktivna krutost (drilling stiffnesss) kako bi se sprijeilo da globalna matrica krutosti bude
singularna.

MITC4Shell je etvorkutni ljuskasti element, prikladan za tankostijene i debelostijene ljuske

jer je formuliran koristei MITC (Mixed Interpolation of Tensorial Components) pristup, a tim
pristupom izbjegnuta je pojava shear locking efekta. Ima est stupnjeva slobode po voru, ali
takoer nema pridruenu krutost za rotaciju oko normale na povrinu elementa. Element nije
koriten u analizama jer nema mogunost dodijele fiktivne krutosti poput
Quad1MindlinShell3d elementa, a sprjeavanje rotacija 6. stupnju slobode za sloene modele
nije odgovarajui pristup za sloene modele. Vie o tome objanjeno je u poglavlju 3.1.

Slika 7 Prikaz PlaneStress2d konanog elementa [1]

Fakultet strojarstva i brodogradnje 18

Bruno Haramini Zavrni rad

3. JEDNOSTAVNI NUMERIKI PRIMJERI

Prije analize konstrukcije rotilja dvodna, analizirat e se odziv konstrukcije na jednostavnim

numerikim primjerima za koje postoji analitiko rjeenje. Prvi primjer je konzola optereena
sa silom na slobodnom kraju, a drugi je kvadratna ploa, zglobno oslonjenja na rubovima sa
kontinuiranim optereenjem po cijeloj ploi. Analize su provedene u OOFEM i Nastran
programskim paketima.

3.1 Primjer modela konzole

U ovom primjeru konzola je optereena sa silom na slobodnom kraju. Zbog same geometrije
konzole i navedenog optereenja, vlada sluaj ravninskog stanja naprezanja. Proraunski model
je diskretiziran s etverokutnim elementima, Slika 8.

Primjer je takoer zanimljiv iz razloga to daje pomake za drilling stupanj slobode odnosno
rotaciju z . Konani elementi koji slue za rjeavanje problema ljusaka izvedeni su
superpozicijom dvodimenzijskog membranskog elementa za ravninsko stanje naprezanja i
elementa za rjeavanje problema savijanja ploa. Ako su elementi koji se spajaju u zajednikom
voru koplanarni, pojavljuju se numerike potekoe prilikom formiranja globalne jednadbe
proraunskog modela. Naime, zbog nulte krutosti koja je pridruena rotaciji oko osi z lokalnog
koordinatnog sustava, globalna matrica krutosti postaje singularna. Taj nedostatak uklanja se
najee na dva naina. U zajednikim vorovima koplanarnih elemenata potrebno je sprijeiti
rotacije oko lokalnih osi z. Drugi nain, koji se primjenjuje ee, pridruivanje je fiktivne
krutosti rotacijama oko normala na srednju ravninu. Stupnjevima slobode z pridruuju se
fiktivni lanovi matrice krutosti iji je iznos dovoljan da se ukloni singularnost globalne matrice
krutosti, a da se pritom ne narui tonost rjeenja, [4].

Fakultet strojarstva i brodogradnje 19

Bruno Haramini Zavrni rad

Slika 8 Prikaz modela konzole i diskretizacije modela [10]

3.1.1 Analiza rezultata

Analitiko rjeenje za maksimalni progib konzole se rauna relacijom

P l 3 ( 4 5 P l
w . (3.1)
3 EI 2 Eh
Uvrtavanjem vrijednosti sa Slika 8 u relaciju (3.1), dobije se iznos maksimalnog progiba
w = 0,3553. U Tablica 1 usporeene su vrijednosti maksimalnog progiba numerike metode
konanih elemenata sa analitikim rjeenjem te su dana odstupanja.

Fakultet strojarstva i brodogradnje 20

Bruno Haramini Zavrni rad

Mree konanih elemenata 4x1 8x2 16 x 4 4 x 1* 8 x 2*

CQUAD4 (Nastran) 0,3504 0,35426 0,35907 0,32899 0,35314
Greka 1,37% 0,29% 1,06% 7,40% 0,61%
CSSR (OOFEM) 0,35049 0,35427 0,35907 0,15136 0,15684
Greka 1,35% 0,29% 1,06% 57,40% 55,86%
Quad1MindlinShell3d (OOFEM) 0,24338 0,31843 0,34873 0,21307 0,30115
Greka 31,50% 10,38% 1,85% 40,03% 15,24%
PlaneStress2d 0,3294 0,3486 0,3575 0,2936 0,3380
Greka 7,28% 1,88% 0,63% 17,36% 4,87
Tablica 1 Usporedba rezultata maksimalnog progiba konzole

0,36

0,34

0,32 CQUAD4
progib w [mm]

Quad1MindlinShell3d
0,30
Analitiko rjeenje

0,28
CSSR

0,26 PlaneStress2d

0,24
20 50 80 110 140 170
broj stupnjeva slobode

Slika 9 Konvergencija rjeenja na primjeru konzole

Fakultet strojarstva i brodogradnje 21

Bruno Haramini Zavrni rad

0,36

0,35
progib w [mm]

0,35
CQUAD4

Quad1MindlinShell3d
0,34

Analitiko rjeenje
0,34
CSSR

0,33 PlaneStress2d

0,33
20 50 80 110 140 170
broj stupnjeva slobode

Slika 10 Uveani detalj konvergencije rjeenja na modelu konzole

Moe se primijetiti da se CQUAD4 i CSSR konanim elementima podudaraju rezultati. Ve pri

najgrubljoj podjeli mree, rezultati su zadovoljavajue toni. PlaneStress2d konani element
pri najgrubljoj podjeli mree ima neto vee odstupanje od CQUAD4 i CSSR elementa, ali vrlo
brzo konvergira k tonom rjeenju. Naspram ostalih elemenata, Quad1MindlinShell3d konani
element ima veliko odstupanje (31,5%) pri najgrubljoj podjeli mree. Tek pri najfinijoj mrei
se pribliava tonom rjeenju.

Fakultet strojarstva i brodogradnje 22

Bruno Haramini Zavrni rad

0,40

0,35

0,30

0,25
progib w [mm]

CQUAD4

0,20
CSSR

0,15
Quad1MindlinShell3d (OOFEM)

0,10
Analitiko rjeenje

0,05
Planestress2d

0,00
20 25 30 35 40 45 50
broj stupnjeva slobode

Slika 11 Konvergencija rjeenja na modelu konzole za nepravilnu mreu

Za nepravilnu podjelu mree konanih elemenata moe se primijetiti velika razliku u

rezultatima izmeu pravokutnog CSSR konanog elementa i ostalih etverokutnih konanih
elemenata. Naime, pravokutni CSSR element je formuliran na nain da ga se smije koristiti
samo za pravokutne oblike mrea konanih elemenata. U protivnome, rezultati potpuno
odstupaju od tonog rjeenja. To se jasno vidi na ovom primjeru.

Fakultet strojarstva i brodogradnje 23

Bruno Haramini Zavrni rad

Slika 12 Pomaci na modelu konzole za nepravilnu mreu u Femapu (CQUAD4)

3.2 Primjer modela ploe

Zglobno oslonjena kvadratna ploa sa kontinuiranim optereenjem po povrini standardni je

primjer za testiranje elemenata za savijanje ploa, Slika 13. Obzirom da je ploa simetrina
oko x i y osi, analiza je vrena samo za jednu etvrtinu ploe sa dodanim rubnim uvjetima
simetrije. Ploa je diskretizirana sa 4 elementa u najgrubljoj mrei, a u najfinijoj mrei sa 16
elemenata.

Slika 13 Primjer modela ploe [10]

Fakultet strojarstva i brodogradnje 24

Bruno Haramini Zavrni rad

3.2.1 Analiza rezultata

Analitiko rjeenje za progib u sredini ploe se rauna prema relaciji

q0 a 4
w 0,00406 . (3.2)
D
Uvrtavanjem vrijednosti sa Slika 13 u (3.2) dobivamo iznos progiba w = 0,0027027.
U Tablica 2 usporeene su vrijednosti progiba numerike metode konanih elemenata sa
analitikim rjeenjem te su dana odstupanja.

Mree konanih elemenata 2x2 4x4 8x8

CQUAD4 (Nastran) 0,00290000 0,00286340 0,00284380
Greka 7,30% 5,95% 5,22%
QDTK (OOFEM) 0,0026931 0,0108103 0,043261
Greka 0,35% 299,99% 1500,67%
Quad1MindlinShell3d (OOFEM) 0,00059988 0,00145952 0,00228971
Greka 77,80% 46,00% 15,28%
Tablica 2 Usporedba rezultata maksimalnog progiba ploe

0,0035

0,003

0,0025
progib w [mm]

0,002

Analitiko rjeenje
0,0015
CQUAD4

Quad1MindlinShell3d
0,001
QDTK

0,0005
20 70 120 170 220
broj stupnjeva slobode

Slika 14 Konvergencija rjeenja na modelu ploe

Fakultet strojarstva i brodogradnje 25

Bruno Haramini Zavrni rad

Moe se primijetiti da CQUAD4 element ponovo vrlo dobro opisuje stvarno ponaanje modela
dok je Quad1MindlinShell3d elementu potrebna veoma fina mrea da se priblii tonom
rjeenju. QDTK konani element daje izrazito dobar rezultat ve pri najgrubljoj podjeli mree.
No pri ostalim podjelama mree oito dolazi do neke greke i te rezultate neemo razmatrati.
To je jedan od problema koritenja programa otvorenog koda jer ne moemo biti sigurni da je
element implementiran na odgovarajui nain.

Slika 15 Pomaci ploe u Femapu (CQUAD4)

Fakultet strojarstva i brodogradnje 26

Bruno Haramini Zavrni rad

4. ANALIZA ODZIVA KONSTRUKCIJE ROTILJA DVODNA

U sklopu ovog rada, analiziran je odziv konstrukcije na primjeru konstrukcije rotilja dvodna
koristei otvoreni programski kod OOFEM. Pri tome su za modeliranje konstrukcije izabrani
odgovarajui konani elementi za linearno statiku analizu te su dane usporedbe sa rezultatima
komercijalnih programskih paketa (Maestro, Nastran). Geometrija modela i proraun
optereenja preuzet je iz [6] kako bi se dobiveni rezultati mogli usporediti i sa rezultatima iz
navedene literature. U njoj je proveden analitiki proraun dvodna kao ortotropne ploe te
numeriki proraun metodom konanih elemenata pomou programskog paketa Maestro.
Geometrijske karakteristike preuzetog modela dane su u Tablica 3.
OSNOVNE GEOMETRIJSKE KARAKTERISTIKE OPLOENJA
dulja stranica [cm] a 2400
kraa stranica [cm] b 2080
ukupna visina dvodna [cm] h 174,4
debljina oplate dna [cm] td 1,9
povrina uzdunjaka dna [cm ] 2
36,1
broj uzdunjaka u donjem pojasu (dno) nd 2
debljina pokrova dvodna [cm] tg 2,5

povrina uzdunjaka pokrova dna [cm2] 49,7
broj uzdunjaka u donjem pojasu (pokrov dvodna) ng 2
OSNOVNE GEOMETRIJSKE KARAKTERISTIKE NOSAA
UZDUNI NOSAI
broj uzdunih nosaa na 7
irina pojasa uzdunog nosaa [cm] sa 260
CENTRALNI UZDUNI NOSA
debljina struka centralnog nosaa [cm] tsa 1,3
smina povrina [cm2] Aa 226,72
OSTALI UZDUNI NOSAI
debljina struka ostalih nosaa [cm] tsna 1,1
REBRENICE
broj rebrenica nb 11
irina pojasa rebrenice [cm] sb 240
CENTRALNA REBRENICA
debljina struka centralne rebrenice [cm] tsb 1,6
smina povrina [cm2] Ab 279,04
OSTALE REBRENICE
debljina struka ostalih rebrenica [cm] tsnb 1,2
TLAK [N/cm2] p 14,252
modul elastinosti [N/cm] E 21000000
Tablica 3 Geometrijske karakteristike modela dvodna [6]

Fakultet strojarstva i brodogradnje 27

Bruno Haramini Zavrni rad

4.1 Izrada modela

Obzirom da su rubni uvjeti i optereenje simetrini, modelirana je samo polovica modela te su

iz tog razloga dodani rubni uvjeti simetrije. Model je izraen u Femap programskom paketu uz
nekoliko pojednostavljenja. Obzirom da ispitujemo samo sekundarni odziv, ukrepe nisu
modelirane posebnim elementima, ve je njihova povrina dodana oplati. Zbog navedenog,
aproksimiralo se optereenje hidrostatskog tlaka morske vode na oplati dna sa vornim silama
na spojevima jakih uzdunih nosaa i rebrenica. Time je iskljuen tercijarni odziv iz
konstrukcije. Kratki pregled prikazan je u Tablica 4.

Ukepe A[cm2] Lim t[mm] tekv[mm] tekv[mm]

HP260x10 36,05 oplata dna 19 22 22,38
pokrov
HP300x12 49,73 dvodna 25 22,38 29,66
Tablica 4 Prikaz izraunatih ekvivalentnih debljina limova

Slika 16 Prikaz ekvivalentnih debljina limova

Hidrostatski tlak morske vode preraunat je u vorne sile prema pravilima o raspodjeli
optereenja kod konstrukcije rotilja, Slika 17.

Fakultet strojarstva i brodogradnje 28

Bruno Haramini Zavrni rad

Slika 17 Raspodjela optereenja tlaka po stranicama

p a2 pa b a
F (a) , F (b) (4.1)
4 2 2
Sile po stranici su izraunate prema relaciji (4.1), a sile u vorovima su dobivene tako da se
svakom voru dodijelili polovicu sile od stranica na kojima se nalazi. Ukupno je rezultiralo sa
7 razliitih iznosa sila prikazanim u Tablica 5.

vorne sile Iznos [N]

a 205228,8
2a 410457,6
4a 820915,2
a+b 547276,8
(a+b)/2 273638,4
3a+b 957734,4
(3a+b)/2 478867,2
Tablica 5 Iznosi vornih sila

Rubni uvjete modela nismo mijenjali. Dulja stranica modela je upeta to znai da joj je
sprijeena translacija i rotacija po sve tri koordinatne osi, dok je kraa stranica zglobno
oslonjena to znai da joj je sprijeena translacija po osi y. U ravnini simetrije xy koja lei na

Fakultet strojarstva i brodogradnje 29

Bruno Haramini Zavrni rad

centralnoj liniji (CL) modela implementirani su rubni uvjeti simetrije (sprijeena je translacija
po osi z, te rotacije oko osi x i y, Slika 18.

Slika 18 Rubni uvjeti modela dvodna [6]

4.2 Izrada mree konanih elemenata

Mrea konanih elemenata izraena je na nain da najgrublja podjela ima je dan konani
element po visini modela te po 2 konana elementa izmeu rebrenica po duljini, Slika 19. U
tom sluaju, elementi oplate dna i pokrova dvodna su kvadratnog oblika, dok su elementi jakih
uzdunih nosaa i rebrenica pravokutnog oblika sa omjerom stranica 1,416 to je prihvatljiv
omjer. U Tablica 6 dat je prikaz broja elemenata i vorova ovisno o podjeli mree.

Mrea Broj vorova Broj elemenata

1 420 559
2 1122 1336
3 4935 5464
4 11480 12294
Tablica 6 Prikaz broja vorova i elemenata za razliite mree

Fakultet strojarstva i brodogradnje 30

Bruno Haramini Zavrni rad

Slika 19 Prikaz svih mrea konanih elemenata

Fakultet strojarstva i brodogradnje 31

Bruno Haramini Zavrni rad

4.3 Analiza rezultata

4.3.1 Nastran

Analiza je provedena sa 2 vrste konanih elemenata, CQUAD4 I CQUADR elementom.

Elementi se razlikuju u tome to CQUADR konani element ima dodatni 6. stupanj slobode
odnosno rotaciju oko normale (drilling stupanj slobode). Za CQUAD4 element, Nastran
automatski rauna minimalnu krutost kako bi sutav jednadbi bio rjeiv . Zbog toga, kao to je
ve navedeno u poglavlju 2.4, CQUADR element bolje opisuje sluaj ravninskog stanja
naprezanja.

Dobiveni su sljedei rezultati prikazani u Tablica 7. Mjeren je progib na sredini ploe pokrova
dvodna te je izraen u milimetrima.

Mrea 1 Mrea 2 Mrea 3 Mrea 4

CQUAD4 16,404 16,560 16,654 16,672
CQUADR 16,226 16,487 16,568 16,600
Tablica 7 Izraunati progibi modela dvodna u Nastranu

Slika 20 Prikaz pomaka modela dvodna u Femapu (Mrea 4)

Fakultet strojarstva i brodogradnje 32

Bruno Haramini Zavrni rad

16,7

16,6

16,5
progib w [mm]

16,4 CQUAD4 CQUADR

16,3

16,2

16,1
0 2000 4000 6000 8000 10000 12000 14000
broj konanih elemenata

Slika 21 Konvergencije CQUAD4 I QUADR na modelu dvodna

Obzirom da u konstrukciji prevladava sluaj ravninskog stanja naprezanja, moe se primijetiti

da ta poboljanja za ovaj primjer nisu velika i da su odstupanja izmeu elemenata relativno
mala.

4.3.2 Maestro

Za sluaj programskog paketa Maestro, analiza je provedena sa CQUAD4R elementom, koji

prema [2] odgovara Nastranovom QUADR konanom elementu za sluaj neukrepljene ljuske.
Maestrov QUAD4R ima jo mogunost automatskog raunanja ortotropnih svojstva elementa.
Obzirom da radimo s izotropnim materijalom, elementi su u tom sluaju te bi trebali davati
identine rezultate.
Izraunati progibi dati su u Tablica 8.

Fakultet strojarstva i brodogradnje 33

Bruno Haramini Zavrni rad

Mrea 1 Mrea 2 Mrea 3 Mrea 4

CQUAD4R 16,363 16,521 16,624 16,644
Tablica 8 Izraunati progibi modela dvodna u Maestru

16,700

16,600

16,500
progib w [mm]

16,400
CQUAD4R

CQUADR
16,300

16,200
0 2000 4000 6000 8000 10000 12000 14000
broj elemenata

Slika 22 Konvergencija CQUAD4R elementa na modelu dvodna

Moe se primjetiti da ipak ne daju indentine rezultate, ali su odstupanja mala.

Fakultet strojarstva i brodogradnje 34

Bruno Haramini Zavrni rad

Slika 23 Prikaz pomaka modela dvodna (Mrea 2) u Maestru

4.3.3 OOFEM

Analize u OOFEM programskom paketu provedene su s Quad1MindlinShell3d i CSSRK3d

elementom. Quad1MindlinShell3d element je za rjeavanje problema ljuskastih konstrukcija
dok je CSSRK3d membranski tip elementa, ali je formuliran da moe rjeavati probleme u
trodimenzijskom koordinatnom sustavu, [8]. Rezultati analize dati su u Tablica 9.

Mrea 1 Mrea 2 Mrea 3 Mrea 4

CSSRK3d 16,279 16,346 16,177 15,939
Quad1MindlinShell3d 12,901 14,701 15,990
Tablica 9 Izraunati progibi modela dvodna u OOFEM

Proraun s Quad1MindlinShell3d elementom za sluaj podjele mree 4 nije se uspio provesti

jer OOFEM nije uspio rijeiti pripadajui sustav linearnih jednadbi. Zbog toga nisu prikazani
rezultati tog elementa za mreu 4.

Fakultet strojarstva i brodogradnje 35

Bruno Haramini Zavrni rad

Moe se primijetiti da CSSRK3d element daje vrlo dobre rezultate u odnosu na etverokutne
elemente iz Nastrana i Maestra kao i za sluaj konzole iz poglavlja 3.1. Razlog tomu je to u
zadanoj tankostjenoj konstrukciji, prevladava ravninsko stanje naprezanja, kao i kod primjera
konzole. Iz istog razloga, i Quad1MindlinShell3d element se ponaa kao i kod primjera konzole,
odnosno za prihvatljive rezultate trai finu mreu konanih elemenata.

17,000

16,500

16,000

15,500
progib w [mm]

15,000

14,500 CSSRK3d
Quad1MindlinShell3d
14,000
CQUAD4
13,500

13,000

12,500
0 2000 4000 6000 8000 10000 12000 14000
broj konanih elemenata

Slika 24 Konvergencija CSSRK3d i Quad1MindlinShell3d na modelu dvodna

Fakultet strojarstva i brodogradnje 36

Bruno Haramini Zavrni rad

Slika 25 Prikaz pomaka modela dvodna u OOFEM-u pomou Paraviewa

4.4 Usporedba svih rezultata

U Tablica 10 i Tablica 11 usporeeni su svi dobiveni rezultati progiba modela te je dana

usporedba sa rezultatima iz literature [6]. Takoer je dat grafiki prikaz dobivenih rezultata na
Slika 26 i Slika 27.

Formulacija Mrea 1 Mrea 2 Mrea 3 Mrea 4

CQUAD4 16,404 16,560 16,654 16,672
QUADR 16,226 16,487 16,568 16,600
CQUAD4R 16,363 16,521 16,624 16,644
CSSRK43d 16,279 16,346 16,177 15,939
Quad1MindlinShell3d 12,901 14,701 15,990 -
Tablica 10 Usporedba svih rezultata analiza modela dvodna

Fakultet strojarstva i brodogradnje 37

Bruno Haramini Zavrni rad

Metoda w[mm]
Schade 6,72
Grubi model 16,6
Fini model 18,9
Gredni model 22,3
Tablica 11 Rezultati analiza iz [6]

16,3

15,8

15,3
progib w [mm]

CQUAD4
14,8

QUADR
14,3
CQUAD4R
13,8
Quad1MindlinShell3d

13,3 CSSRK3d

12,8
0 2000 4000 6000 8000 10000 12000 14000
broj konanih elemenata

Slika 26 Zajedniki prikaz konvergencije rjeenja na modelu dvodna

Fakultet strojarstva i brodogradnje 38

Bruno Haramini Zavrni rad

16,7

16,6

16,5 CQUAD4

16,4 QUADR
progib w [mm]

CQUAD4R
16,3

Quad1MindlinShell3d
16,2

CSSRK3d
16,1

16

15,9
0 2000 4000 6000 8000 10000 12000 14000

broj konanih elemenata

Slika 27 Uveani detalj zajednikog prikaza konvergencije rjeenje modela dvodna

Moe se primijetiti da se izraunati progibi dobiveni analizama odziva konstrukcije u ovom

radu poklapaju sa izraunatim progibima grubog modela u [6]. Obzirom da je tamo modeliran
potpuni model, te su zadana stvarna optereenja, moe se zakljuiti da pojednostavljenja koja
su primijenjena u ovom radu daju vrlo dobre rezultate za analizu sekundarnog odziva (pomaci
na jakim uzdunim nosaima i rebrenicama).

Fakultet strojarstva i brodogradnje 39

Bruno Haramini Zavrni rad

5. ZAKLJUAK

U ovom radu prikazana je primjena programa otvorenog koda OOFEM za analizu odziva
konstrukcije rotilja dvodna broda za rasuti teret metodom konanih elemenata. Rezultati su
usporeeni sa komercijalnim programskim paketima (Maestro i Nastran).
Analizirao se sekundarni odziv konstrukcije te iz tog razloga ukrepe nisu modelirane posebnim
elementima, ve je njihova povrina dodana oplati. Zbog navedenog, aproksimiralo se
optereenje hidrostatskog tlaka morske vode na oplati dna sa vornim silama na spojevima jakih
uzdunih nosaa i rebrenica. Time je iskljuen tercijarni odziv iz konstrukcije. Nakon
usporedbe rezultata analiza odziva provedenih u ovom radu sa rezultatima iz [5], moe se
zakljuiti da za analizu sekundarnog odziva ovaj pristup daje vrlo dobre rezultate.
Takoer, pokazalo se da upotreba programa otvorenog koda OOFEM jo nije dovoljno dobra
za analizu brodskih konstrukcija u odnosu na komercijalne programske programe. Prije svega,
nedostaje formulacija ljuskastih konanih elemenata. Quad1Mindlin3D konani element nije
se pokazao dobar za analizu tankostijenih konstrukcija. Ima prevelika odstupanja, pogotovo u
sluaju grubljih mrea konanih elemenata. Postoji jo jedna formulacija etverokutnog
ljuskastog elementa u OOFEM biblioteci, naziva MITC4Shell, ali zbog pristupa rjeavanja
problema drilling stupnja slobode, koji nije odgovarajui za sloene modele, konani element
nije bio koriten u ovom radu.
Jedna od prednosti OOFEM-a je jednostavna implementacija konanih elemenata. Uz
odgovarajue ljuskaste konane elemente, poput onih u Maestru i Nastranu, OOFEM bi bio
vrlo dobar alat za analizu brodskih konstrukcija. Moe se zakljuiti da unato trenutanim
problemima, zasigurno ima potencijala za daljnji razvoj.

Fakultet strojarstva i brodogradnje 40

Bruno Haramini Zavrni rad

POPIS LITERATURE

[1] B. Patzk, OOFEM project home page, http://www.oofem.org, 2000.

[2] Maestro Marine, url: http://maestromarine.com/
[3] Femap/Nastran, url:
https://www.plm.automation.siemens.com/en_us/products/femap/nxNastran/
[4] Sori, J., Metoda konanih elemenata, Golden marketing - Tehnika knjiga,
Zagreb, 2004.
[5] Hughes, O.F. and J.K. Paik: Ship Structural Design and Analysis, Wiley, SNAME,
2010. (Chapter 7)
[6] Romi, D., Zavrni rad, Fakultet strojarstva i brodogradnje, Zagreb, 2015.
[7] iTCR, url: http://itcr.hr/
[8] Perleta, I., Diplomski rad, Fakultet strojarstva i brodogradnje, Zagreb, 2016.(u
izradi)
[9] Element Library Reference, url: https://www.plm.automation.siemens.com/en_us/
[10] Lin, J., Thesis report, University of Maryland at College Park, 1994.

Fakultet strojarstva i brodogradnje 41

Bruno Haramni Zavrni rad

PRILOG

Prilog 1

Prilog 2

Fakultet strojarstva i brodogradnje 42

Bruno Haramni Zavrni rad

Prilog 3

Fakultet strojarstva i brodogradnje 43