JEZICKI IZRAZ USMENOG STVARALASTVA BOSNJAKA Lejla Nakai 1, Uvod Kajizevnojezick izraz BoSnjaka u turskom periodu imao je eetri posebna pravea razvoja. Cetiriknjizevne koine dale su svoj peéat modemom jezitkom izrazu premda samo jedna od njih— usmena koine ima puni status predstendardnog idioma. U -rijeme prvih pokutsja standardizacie ezika na lu Bosne i Hereegovine primjetan Jeujezitkom izrazubotnjatki pisaca rag ranije radcijeu vduprisustvaelemenata ‘svakog od éetiritipa knji2evnojezitkogizreza, Bitna pitanja hstorije modemoga knjizevnojezitkog izraza Bo8njake, prven- stveno pitanje posebnosti tog izraza, titu se moguéih usporedbi novoga s ‘radicionalnim izrazom. Samu podlogu novom izrazu, prema jasno izrazenom ‘opredjelienju pisaca u austrougarskom period, ini model jezika koji je prazala narona kaji2evnost. Modern jezit izraz botnjatki pisacau tom ranom periodu nadahnut je poetskom upotzebom jezika svojsivenom usmenom stvaralastva, fz divanske poesfena oriental jzicima nasjeduje se mitolosk i duhovne-relgiski prostor, stilogenost osobnih imena, simbolika orijentalne poetske leksike. Athanijado tradicija ponudila je model paralelizama u okvirurime za nove pjesnitke {orme, model bitno druktijod onog svojstvenog narodnoj poezii. Mode ezickoga iaraza krajifnickih pisama, koja donekle Cuvaju vezu sa stednjovjekovaom kali niz pendtere (18) i za njom teu dve éere djevojke > za njom tru dvi éere Aivojke (19). Ova tri primjera sae umjesto i, a osobito Konstrukeija sa genitivom (ule niz pendere) ujestodativne posesivne formule (kul niz penddere), koja je Uobiéajena za narodau poeziu, potvrduju da je tekst zapisao strane, (Od ukupno 38 rijdi sa jatom u zapisu nate najljepfebalade ima 8 ikavizama, Primijeéeno je dase skavizm u Forisovom konagaom zapisudesljednojavliaja 'nepostednom govoru same junaknje, oe interpretirano keo pjevageva “upotrsbe 'kavske forme tamo gaje se dramati¢nositragicnost radaje kreeu prema vrhuneu” ahi 1999:98), No moguseje i draktijetumatenje Fortis koji se dosljednopridrzava kKonzervativnih ortografsko-fonetskih uzusaslavenskih pisama (glagojce “ture. ski Knjign” i irilice “drevnih dokumenata”) u upravnom govoru dopusta ovo} {ragiénoj morlatkoj heroin da progovor svojim milozvutnim aajetjem, 4. Poetska gramatika usmenog pjesniStva ‘Obicno se smatra da je nadaijalekatskapriroda ove poezijeposledicatednje pjevae 28 ujednatavanjem izzaza, te da predstavja,dakle, odraz njthove volje da jzitki {raz u umjetnikoj funkcji bude pribvathjiviji na Sto Siem prostoru, U ovakvom poretku stvari moze izgledati da se pjevatu pripisuje romantgna ulogau ofuvanj Jezithog jedinsiva. No mnoge zajednitke jezitke crt, «osobito one za epeki sti najbitije, na veftine popunjavanja obrazaca za gradnju epske formule. Ka suStini spike prije Ge nas odvesti otkrivanje jezitkih zakonitosti epske tehnike, nego utvrdivanje mjere podudarnost pjevatevogizaza odredenim dijalekatskim cram, Pjevateva odstupanja od uobitajenoga govornog jezik ustvari najéetée pred. stavlaju dio njegovog umijeéa ukoristenjutradicionalnih obrazace za formule, Da ie ezitko ujecnatavanje posljedicedjelovanja tog sistema obrazaca jasno je vee | Po tome Sto i pored krupnijihdijalekatskihrazlka, kao Sto su npr. stati padedni oblici za mnozinu imenica’ i ikavska osnova zapadnobosanskih pjesama, i dalje Buda dajeoovim ejslekaskim cama ves psa Hert Kuna naveSuovdje stn niz ‘rinjera ized pesmeAforjanoviceve zbtke (1.40) eve se leew ramenth lita ai Sto oda a vath sve na babe madu po Latrih|hodsju, bate, po shuts pod slimenom u studenh sina weigh puske povalite: peli njemu po ramenth rie a oxtanigardaknavrati; kad sido oi na jen, upadote do mali pueka, Kotranon Mujo prokadue:| Koran svi sokolov6 3.JEZIK USMENOG STVARALASTVA ‘mozemo govorti 0 boinjatkoj usmenoj koine, pa i o novottokavskoj usmenoj koine. Primjriarhaitnihpadeznin obi prisuta su u oba tip bosnjatke epike kao stilsi element, nezavisno od govome podloge. (Kuna 1978:20) Svakako su takvi oblici Ge8ei u zapadnom tipu botnjacke epike, nego u juznom, li nih nije sasvim, ligena ni stpska folktoma koine,® ito uprave 2bog moguénosti da se variranjem oblika postigne odgovarajui Braj slopova w stimu Koleitivno uoblitavanje upuéeno je upravo na to da pojedinaéni umjemieki Zahvati ne postanu tajna umjetnitke radionice, veé da obrasci ostanu poznali i pristupatn. Preduvjet za kolektivno stvaraladtvo jeste da svaki utesnik mora znati ‘kako nastaje pjesma (Braun 1982:384), Da bi postao vlasnik tog umijesa,pjevaé ‘mora nositiu sebi potpuno viadanje elementima svoga umjetnitkog stil Ako dobro poznaje eps pjsnitki jezik (koji uopée nije jednak narodnom jeziku!), on ‘moze izvoditipredanjem primljenu pjesma, il stvorti neku novu. Gramatika ove boezife este gramatikekoju iziskuje versiikacj, (Lord 1982:475) Osnova pjevaceve "umjeinosti este ovladavanje vrloslozenim sistemom “obrazace koji omoguéavajy odesavanje faze i stvaranje fsza puter analogie” (Lord 1982:476). Formule su smienom epskom stilusveprisutne inema nigega upjesmi sto ne potjete iz abrasca nieke formule (Lord 1982:489) Kao &to je govori jezik organiziean w sisteme supstitucje u sitaksickim modelima koji se ponavjajuy,tako i usmena epike ima ‘organizirane sisteme formula, “skupina rijeti koje se redovno koriste pod istim ‘metrtkimustovima da izrazidatuosnovnu ideju” (Lord 1982:469)."Poeska gamata lusmene epike jest i mora biti zasnovana na formili, To je gramatika partake i esto upotrebljavanih i korisni taza” (Lord 1982:508), No tehnika izrazavanja u {ormulama ne spotava individualn talent pjovaga—u formulije uijek moguée zai. Jenitjednu rijee drugom,preoblikovati stare i stvarati nove fraze putem anatogije. ‘Sti izrazavanja zasnovan na formulama omoguéava otuvanjeirazvoj tadicje kao { sazvutje sa dalekom prosiosey, jer je vetina obrazaca iz zajodnithe tradicije | Pripadajuzajedni¢kojzalih formula 5. Elementi epske poetske gramatike uyjetovani potrebom za metritkim skladom Elementi poetske gramatike koji omoguéavaju regulrenje metrakorisn su pjovagu Jet omoguavaju povesanje i smanjenje broja slogova ustihu. U narodaoj poezjt Prisutna su sredstva koja omoguéavaju postojanje dvaju sinonimaih fonemskih likova lekseme, dvaju morfolotkih oblka ili dvjusintaksi¢kih konsteukeija 80 se ‘ne razlikujupo sadr2au, ali imajurazigt bro slogova ’ Moguénost ostvarivanja nepostojanoga au prefiksu-prijediogu karakteristitna 4 zannarodnu poeziu, Tako ée se samo w epskom stilu java lekseme popu svoju thsavede avliju $4; hoijahu mene savezaiH,55; aim bijele savezao uke H,42; i bijele savezal uke H,41; pa Halilu savezase ruke H.43; sad ma "Tako sud sr regulitann hoje logova ump ftktoma, keine zap mnozinkt bli bez kisnjeg -, mogu se akoderprona i sai nate: tou Seno elon rat "Neod Momie’ kad je bio tarda ne rats Musie Stevan’; ese bite sekose¢ uri ‘Smvojvode Pia’; amu sablja Turkom ne dopane “Orage Marka KraleneaJEZIK USMENOG STVARALASTVA BOSNIAKA, 7 Mujo saverwe ruke H,48; grane dele, a ist razavile H,4; « medu njth palu sahovanu #,49, ali su istovremeno prisutne inonimne lekseme: ‘asvede gana mermeraviju H,63;sverao mu obadvije uke H,41; svezate ga uz tanka jeliga H,43; rezv’durbin ne sedan kanata H,57, shove mu th Cuprlice vedire H,32;," 'Na granici prefiksa i korljenskog morfema javijaju se sporadiéno likovi sa ‘nepostojanim a: uza; a uca nu hiljada panduea H,57; Halil ode wza merdevine 4,32 Morfolotkoge karakterasuprijeriraspanula, prepanuo, pobjegrut,osanuth. ‘Takyi obit predstavijajuizrazta oxobinujezika narodne poesije te poredfunkelje ¥oblikovanju metra imaju i posebnu poetsku i stilsku vrijednost (Kuna 1978-24). ppaje cara knjiga dopanula H,32; este momak depanuo rana H,47; Mujobjese dopanuo rana H,41; u koje je jade zapanula H,4; Ja bih mogo lako pobjegmutl 1,56; veé sam sedam pobjegrala puta H,63; dati bjese Paun pobjegnuo 55; sgospodsa se v'oma prepanula H,32; jesi li se prepanuo, Mujo, H,37. gdje se, ‘Ando, prepanuti net H,54; kroz &zme mu propanule pete H,75; tw suse oni sastamudi W,42; kad Sestn’esto jutro nastanulo H,S7; otkeko je njega nestanulo 1,325 na ajima je mejdan ostanuo H,52; otkako je Skradin postanuo 1.57, Stambolijena eit stanule H,32 Paralelno sa ovima pojavljju se i oblii ‘Pobjegao Paun harambata 1,55; nije dutman davno pobjegao H,S3; jer se ‘Mujo prepao Halilu H,47; kroz take propalakoljena H,32; gospoda se sva bbutun sastala H,32; kad je druga nascala godina, H,56; gotovo mu nestalo metaforgna bia anoefece Pear Sone Erinelogiski jen, 354) ’ Slimati~ proeient; vidi ® ‘vilenneukroéen diva bijsanJEZIK USMENOG STVARALASTVA BOSNIAKA, bs Oznake uz stihove H~(iormann 1976) B~(Buurovie 1983) D~(Dizdar 1944) M~ (Marjanovie 1898-1899) © (Orahovae 1968) P~(Pobrig 1992), Bibliogratija Braun, Maximilian (1982)*Narodna pesma ka filolosi problem", u:Keljevi, Svetozar, ‘a poeticinarodnog pesnina, Sana brtha nolo) narodnd) poe, Pose, Beograd, 373-386, Buturovi, Denana (1983) Mor, Svetos, — (1992) Botanskomuaimanska usmena e Sarajevo, pik, Svetlon, Sarajevo, Dadar, Hamid (1944) Sevdatinke, DKP, Sarajevo, Durie, Resid (1998) Antologia kraiteepie, NIP Unsko-sanskenovine, Biba Fonts, Alberto “2 putovanja po Dalmaci( 1774), u: Koljevié, Svetozar, Ka poetet ‘narednog peonsta,Sirana krika 0 nafe) narodnof poe, Prose, Beograd, 1982, 70-81 Hermann, Kosta (1975) Noronepjosme Muslinana u Boon Mercegovint ly, 2d Sabrao Kosta Hermann 1888-1889, Priredila Denena Buturovie Sarjeve, Shit, Dzevad (1999) Batnack narod niegov jeri, Lilja, Sarajevo. Kajan, Ibrahim (1994) Botyack.Rlesme irasprove,Preporod, Bibl Kuna, Herta (1978) “Jezikbosanskohereego icka Behar, Zagreb vate muslimanskenarodne poeije u ‘odnosu prema standardnom jeziku, Kyjieva jek VIV3, 529, Sarjero, Krjevie, Hatdaa (1980) Zt patimpses i 2 sumency oer, Noli, Beograd ‘Lelie, Zdenko (1989) “Trai pripoiedanj u star ajdevnost Bi, ze, kn LXV, god XXX, br. 7-8, Seraevo, I Lord, Albert Bates (1982) “Formula u: Ko esnibtve, Srana rita o na) narod 6. ivi, Svetozar, Ke poetcinaronog 9 possi, Prosveta, Beograd, 457-16 — (4974) “Utica tursihosvajanja na balkansc epsku tala" Nevada Anjdevnos rb, Hrvata, Maslimana Palavestra,Syetont, Sarajevo, Mareié, Toma (1966) Nae narodna epka, 2. id, Noli, Beograd Cmogoraca rit B.Buturovi iV, M~ in abit Luke Marjanoviéa_rvatekenarodne piesme, ki iV. Junate _esme (muhamedovske), Matica brvaska, Zagreb 189 1899, u: Durie 1998, (Okuka, Milos (1987) U Pukovo dobo, Kyjifemojecith rai u Boon éHercegovnt w ‘raxdobivod 1800. do 1878, Veen MasleSe Orahovac, Sait (1968) Sevdatinks,balade ir Senijevo. ‘omanse, Bosne i Hercegovin, Svjtlost, Pobrit, Omer (1992) 9 sedalint i poneka plesma, Omega, Sarajevo, ‘Schmaus, Alois (1953) Studie o krajinska)epici, Rad, JAZL, kn). 297, Zagreb.10. 3.JEZIKUSMENOG STVARALASTVA — 11982) "Zivot stoi mustinanskeepke", us: Koljevig, Svetaza, Ko poe ‘Jenodnogpeonistva, Stranabthaonatoj narodnaj peri, Prosvet. Beosed, 342.359, Vujanovig,Vojisan, (1994) bork radova nat, strategie". Zenica, ) Badagicevo pjesntrvow imerpretaci nah snansienihav og skupa *Safve-beg Basagé~ botnet intlektuaiva