Franaka

1. ivot Franake se dijeli na razdoblje Merovinga i Karolinga. Jedini oblik materijalne

proizvodnje je poljoprivreda. U Galiji je promet dobara ogranien i vren bez
sudjelovanja neposrednih proizvoaa.

2. U Austraziji prevladava germanska plemenska organizacija i slobodno stanovnitvo.

Na jugu Franake se nasljeuje rimska struktura. Pokoreni seljaci su duni obraivati
zemlju i davati porez u dijelu proizvoda.

3. Francima je pojam vlasnitva gotovo nepoznat. Prava na zemlju imaju znaenje

posjeda i plodouivanja. Razliitost odnosa na zemlji je izjednaena obvezom davanja
dijela priroda beneficijaru, a razlika izmeu proizvoaa je u stupnju davanja.

4. Franaka ne poznaje trite i promet dobara. Prije Karla, cirkulacija novca ne postoji,
a nakon njega on postaje obraunska jedinica.

5. Franaka postaje kranska zemlja u 8. st. Glavno sredite su samostani. Njihov ideal
je puna samodovoljnost i nezavisnost.

6. Razvojem gospodarstva nastaju novi drutveni slojevi: oni koji mole ( oratores) , koji
ratuju (belatores), koji rade ( laboratores). Vlast je monopol nasilja, pa se ona
izjednaava sa silom.

7. Crkva faktinoj vlasti eli pripisati obiljeja legaliteta. Crkva se oslanja na trajnost
obiaja. U crkvi je sadran paralelizam svjetovne i duhovne vlasti.

8. Utemeljuje se doktrina koja dokida ta paralelizam i to u 10.st. U 11.st izbija sukob

izmeu najviih predstavnika tih vlasti, cara i pape. Car i feudalci se pozivaju na obiaj
koji daje prednost germanskom faktu a crkva takav obiaj odbacuje.

9. Veleposjede obrauju koloni, robovi i slobodni seljaci. Obdarenik moe do 8.st.

dobivenim posjedom raspolagati za ivota, a nakon smrti taj posjed dijeli sudbinu
njegove ostale imovine. Tijekom 7.st. se stvara novi veleposjed. Dolazi do raslojavanja
unutar plemena pa se plemenska aristokracija smatra vlasnikom sve zemlje svojih
suplemenika.

10. Dva stalea : neposredni proizvoai ( robovi, koloni, slobodni seljaci) i oni koji
dobivaju dio priroda ( vojska i sveenici ). Osnova franake drave je pleme i vojska.
Merovinzi su iz Salijskog, a Karolinzi iz Ribuarskog plemena.
11. Od 8.st. se stvaraju prostorne zajednice i zajednice prema zanimanju. Pravo je
izjednaeno s pravdom i ima teritorijalno-obiajno znaenje. Bit drave je iskljuivo
vojska.

12. Franaka je patrijarhalna kraljevina. Merovinko razdoblje je obiljeeno plemenskim

ureenjem , a karolinko karakterizira vojno-teritorijalna podjela vlasti.

13. Kralj izabrani plemenski voa. On ne odreuje nasljednika. Njegovi potomci

nasljeuju dio njegove imovine.

14. Vritelji vlasti postaju majordomi. Kralj nema neogranienu vlast i vlada po obiajima
svojega plemena i pomou njega.

15. Elevatio je osnova legitimiteta kraljevske vlasti. Izbor se vri bez obzira na jednakost
ostalih lanova kraljevskog roda. Nastaje oko 7.st. Simboli kraljevske vlasti za
Karolinga su tap,kri i sveto ulje, a za Merovinga koplje.

16. Banus je pravo neto narediti ili zabraniti pod prijetnjom kazne. Ima ga samo
legitimni kralj. Kraljeve zapovijedi moraju biti u skladu s obiajnim pravom i moraju ii
na opu korist.

17. Kraljevki banus je mogao biti upravni i naredbodavni. On je upravni ako se odnosi na
vremensko-prostorne ograniene odnose, a naredbodavni ako je openit, u obliku
opeg pravnog pravila. Mundeburdium regis je sredstvo zatite za one ljude bez
plemensko-rodovske i obiteljske zatite.

18. Mundeburdium imaju proirodni staratelji. Postoje dvije vrste kraljeve zatite : opa
koja je dana putem ope naredbe i tieniku daje pravo da se njegov spor rijei pred
kraljevim sudom i da naknada za povrede tim osobama bude plaena u iznosu
predvienom za povredu kraljeva banusa. Privatna zatita je ugovorena osobno
putem simbolinog ina.

19. Osnova kraljevske vlasti je ugovor; pristanak podanika. Od 6.st je obiaj da kralj
putuje kraljevstvom i prima prisegu podanika ulazei u posjed domena. Ne postoji
razlika izmeu kraljeve privatne i dravne imovine.

20. Zemljarina i glavarina nikad nisu nametnute Germanima. Kralj i svi ostali obdarenici
zemlju mogu uivati na dva naina : da sami brinu o obradi ili da zemlju daju u zakup.
Ostali kraljevi prihodi su : godinji darovi, globe za povrede osoba pod kraljevom
zatitom, carine, tributi pokorenih zemalja i ratni plijen, obveze podanika.
21. Najbitniji dio dvora je kraljeva garda. Kad Franaka ima vie kraljeva, svaki od njih ima
svoj dvor. Drava ima vie majordoma i ako vlada samo jedan kralj.

22. Najvaniji dvorski slubenik je majordom. On je upravitelj dvora i kraljeve vojske te

predsjedatelj kraljevskog suda. Prvo ga postavlja kralj, a od kraja 7.st. majordom
nasljedno pripada domu Arnulf.

23. Grof dvora vodi kraljevski sud, naredbodavne i normativne poslove kralja. Ostali vani
inovnici su : grof konjice, rizniar, kancelar, pisari, arhikapelan.

24. Narodnu skuptinu ine ratnici svih plemena. Sastaju se svakog oujka u campus
martius i odluuju o ratnim pohodima.

25. Od 755. se skuptina odrava u svibnju kao campus maius. Prestaje ju sazivati
Ljudevit Poboni.

26. Sabor velikaa se odrava u proljee. Raspravlja o svim pitanjima koja se tiu vlasti i
drave.

27. Sabor dvorskog i oblinjeg plemstva ine kraljevi pouzdanici. Odrava se na jesen i
bavi se zbrajanjem ljetnih ratnih pohoda i predvianjima za sljedee proljee.

28. Sabori velikaa nemaju pravo predlaganja. Kralj se na njihov savjet mogao ogluiti. Iz
sabora dvorskog plemstva e se razviti curia regis.

29. Temelj upravnog i sudskog ureenja su pleme i vojska. U germanskim krajevima je

plemensko ureenje uprave, a u romanskim teritorijalno-rimsko.

30. Najvee teritorijalne jedinice su vojvodine. Njima upravlja vojvoda. On je vojni

zapovjednik i voa vojske.

31. Plemenskim vojvodinama upravljaju plemenski vojvode. Oni su nasljedni vladari i

imaju sva prava kao i franaki kraljevi. Kasnije vojvodine postaju temelj pokrajinskih
stalekih skuptina.

32. Grofovije se razlikuju po veliini. Karolinzi uvode markgrofovije. Grof je izvritelj svih
kraljevih/vojvodinih nadlenosti na podruju grofovije.

33. Kraljevi one grofove koje ele vezati uz sebe biraju meu lanovima svoje pratnje. To
se mijenja ediktom kralja Klotara II. Iz 614.godine On odreuje da se grofovi moraju
imenovati iz kruga lokalnih monika.
34.

35. Grofovi kao oblik plae dobivaju beneficij. Njihova sluba postaje nasljedna od 9.st.
vlastelinstva se poinju razlikovati kao feud u kojem ovlatenik ima banus i kao nii
feud gdje ovlatenici imaju samo pravo rente od proizvoaa.

36. Karolinzi nadziru grofove pomou dvorskih izaslanika ( missi dominici). Njihov rad je
ureen kraljevim uredbama , a podruje njihova nadzora se naziva misatica.

37. Misi ispituju rad grofova sazivanjem skuptina naroda na kojima sluaju pritube. Od
Ludviga Pobonog se odabiru izmeu lokalnog plemstva. Grof ima pravo banusa, to
znai da ima pravo na dio novanih globa za kralja.

38. Najnia organizacijska jedinica je centena/vicaria. Razlikuju se u romanskim i

germanskim krajevima. Posebnost je to to su oblik sudskih jedinica s narodnim
sudovanjem.

39. Glavni organ je thing/mallus. Sastaje se 6 do 9 puta godinje. Predsjedatelj se naziva

centenar/vicar , thunginus.

40. Rachinburzi su ljudi koiji dobro poznaju obiaje i koji imaju ugled estitih ljudi. Bira se
7 njih. Pretpostavka narodnog sudovanja je sudjelovanje naroda u njemu.

41. Poetak stalne porote su scabini. U 9.st. dolazi do feudalizacije sudstva tako to
grofovska sluba postaje privatna i nasljedna , pa vazali poinju obavljati iste poslove
sudstva za stanovnike svog feuda.

42. Od kraja 9.st narod u sudu sudjeluje samo kao sluateljstvo. Predsjedatelja imenuje
grof. Thing je ogranien kad sudi causae maiores.

43. Sudstvo ima jedan stupanj. Kraljev sud je nedostupan za narod, uzima u obzir aeqitas.
Predsjeda kralj ili opunomoenik uz 7 prisjednika, prisutan je narod iz kraljeve
okoline, kraljev sud je katkad cijela skuptina ili sabor plemstva.

44. Sudovi vlastele su sudovi kraljevih vazala s imunitetima. Imunitet se odnosi na to da

vlastelinstva ne daju nikakve dae u korist drave, kraljevski slubenik ne moe ui u
vlastelinstvo, ne moe utjerivati javne dae, vlastelin ima sudbenost na vlastelinstvu.
Kralj odreuje imunitet pojedinano.

45. Svi kraljevi vazali stjeu imunitet obiajnim putem.

 46. Do 7.st za klerike vrijedi svjetovna sudbenost, a kasnije prvo biskupski sud provodi
disciplinski postupak,a potom sudi sud centene. To je odreeno Ediktom Klotara II.

47. Suenje klericima se dijeli na : a) causae minores-sude biskupi po svjetovnom pravu

b) causae maiores sudi grofovski sud

U vezi crkvene imovine vrijedi franako pravo, to znai da su crkve i sva njihova imovina
vlasnitvo privatne osobe na ijoj su zemlji i da ta osoba raspolae tom imovinom kao i sa svom
ostalom. Crkva se poinje organizirati po beneficijarnom naelu od 9.st.

48. Vojni obveznici su svi slobodni ljudi. Vojsku mogu podii kralj, plemenski vojvoda, markgrof i
grof u sluaju opasnosti. Neodaziv ili bijeg je bio kanjen po kraljevom banusu.

49. Franaka vojska je pjeaka. Od 807. Godine se u obzir poinje uzimati imovinsko stanje
podanika, pa vojnu opremu moraju nabaviti samo oni koji imaju odreenu imovinu,a oni koji
to nemaju se udruuju u grupe i skupljaju prilog.

50. Kraljevi vazali i podvazali ine posebne vojne odrede i slue neposredno pod kraljevim
zapovjednitvom.

51. Vazalitet se zasniva inom komendacije. Vazali su duni na one slube na koje su se obvezali
inom komendacije. Temelj tog odnosa je vojnika sluba.

52. Kraljeva pratnja je dravnopravna institucija.kraljevi s kraljevskom pratnjom zasnivaju vazalne

odnose.

53. Komendacija je in kojim se jedna osoba pruanjem ruku i prisegom vjernosti obvezuje na
neku slubu drugoj osobi. Ima oblik dvostranog ugovornog odnosa privatno-pravne naravi.

54. Beneficij je oblik dara. Obdarenik moe stei trajno i otuivo vlasnitvo. Gubitak beneficija ne
povlai prekid vazaliteta.

55. Kod te bitke se spoznaje vanost konjice i pjeadije, pa se provodi sekularizacija crkvenih
zemalja. Pipin odreuje obraivaima davanje 1/10 priroda ckvi.

56. U 9. st. nestaje vazaliteta bez beneficija. Na tom saboru je odreeno da svaki slobodni Franak
moe za gospodara izabrati kralja ili bilo kojeg ovjeka, te da su kraljevi vazali duni odazvati
se pozivu samo u ratu protiv tuinaca.

57. Kapitularijem Karla elavog je odreen je proces pretvaranja seljaka u kmetove, te su

uoblieni svi konstitutivni elementi europskog feudalizma.
58. Slobodan ovjek za ulazak u sveeniki stale treba kraljevo odobrenje, a neslobodan
gospodarevo. Crkvene sabore sazivaju kraljevi. Zakljuci sabora su obvezni tek kad ih kralj
potvrdi.

59. Crkvene slube stjeu samostalnost i sigurnost kad pojedinci dodjeljuju crkve i slube kao
beneficij. Kralju pripadaju samostani i crkve na njegovim domenama, a kasnije se smatra da i
sve stolne crkve i samostani.

60. U Franakoj vrijedi naelo personaliteta prava. Izvori prava su leges barbarorum / lex romana
barbarorum, kapitulariji, pravna praksa.

61.