VELEUILITE U IBENIKU

ODJEL MENADMENTA
STRUNI STUDIJ MENADMENTA

Edita Bllaca
ZNAAJ I ULOGA TRITA KAPITALA U REPUBLICI HRVATSKOJ
Zavrni rad

ibenik, 2015.
 VELEUILITE U IBENIKU
ODJEL MENADMENTA
STRUNI STUDIJ MENADMENTA

ZNAAJ I ULOGA TRITA KAPITALA U REPUBLICI HRVATSKOJ

Zavrni rad

Kolegij: Financijske institucije i trita

Mentor: Anita Grubii, mag.oec.,v.pred.
Studentica: Edita Bllaca
Matini broj: 12048092

ibenik, kolovoz, 2015.

Sadraj: Str.

1. Uvod 1
2. Financijsko trite 2
2.1. Pojam i uloga financijskog trita 2
2.2. Razvoj financijskog trita 3
2.3. Podjela financijskog trita 4
3. Trite kapitala: pojam, vrste, pretpostavke i funkcije 6
3.1. Vrste trita kapitala 6
3.2. Pretpostavke i funkcije trita kapitala 8
3.3. Nastanak, povijest i znaajke hrvatskog trita kapitala 11
3.3.1. Osnovne karakteristike hrvatskog trita kapitala 12
3.4. Organizirano trite kapitala 13
3.4.1. Povijest burzi 13
3.4.2. Vrste burzi 14
3.4.2.1. Burzovni indeksi 16
3.4.3. Burze u RH 16
3.4.3.1. Zagrebaka burza 17
3.4.3.1.1. Indeks na Zagrebakoj burzi- Crobex 18
3.4.3.1.2. Trgovanje na Zagrebakoj burzi 18
3.4.3.2. Varadinska burza 19
3.4.3.2.1. VIN indeks 20
3.5. Sudionici trita kapitala u Republici Hrvatskoj 20
3.5.1. Investitori na tritu kapitala 21
3.5.2. Korisnici kapitala 22
3.5.3.Institucije i posrednici na tritu kapitala 22
3.5.3.1. Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga
(HANFA) 23
3.5.3.1.1. Ciljevi i naela Hanfe 23
3.5.3.1.2. Upravljanje Hanfom i donoenje odluka 23
3.5.3.1.3. Djelokrug i nadlenost Hanfe 24
3.5.3.2. Sredinje klirinko depozitarno drutvo (SKDD) 25
3.5.3.2.1. Vlasnitvo i upravljanje SKDD-om 26
 3.5.3.3. Posrednici na tritu kapitala 27
3.5.3.3.1. Investicijske banke 27
3.5.3.3.2. Investicijska (brokerska) drutva 29
3.6. Zakonski okvir i ureenje trita kapitala u RH 31
4. Trgovanje na Zagrebakoj burzi u 2014. godini 33
5. Zakljuak 36
Popis literature
Prilozi
TEMELJNA DOKUMENTACIJSKA KARTICA
Veleuilite u ibeniku Zavrni rad
Odjel Menadmenta
Preddiplomski struni studij Menadment

ZNAAJ I ULOGA TRITA KAPITALA U REPUBLICI HRVATSKOJ

EDITA BLLACA
Bana Ivana Maurania 71, Edita.bllaca@icloud.com

Saetak:

Trite kapitala, kao dio ukupnog financijskog trita na kojem se susreu ponuda i potranja,
jako je vano za poslovanje i proirenje poslovanja poduzea. Na tritu kapitala se
zadovoljava najvei dio potreba poduzea za kapitalom, a uz to od iznimne je vanosti i na
nacionalnoj razini jer razvijenost financijskog sustava pridonosi opem stanju i gospodarstvu
neke zemlje. No, za razvoj i funkcioniranje trita kapitala, moraju postojati politiki, pravni i
gospodarski preduvjeti, a lokalno trite mora biti ukljueno u meunarodna trita kapitala.
Hrvatsko trite kapitala dio je ukupnog meunarodnog trita kapitala, a iako relativno
mlado, do sad se uspjelo afirmirati upravo uz pomo dravne politike kojom se podupire
njegov razvoj, zakonske ureenosti, ali i organiziranih institucija ime je ostvarilo sve
preduvjete za promet dugoronim vrijednosnim papirima i dugoronim kapitalom.

(36 stranica / 3 slike / 3 tablice / 40 literaturnih navoda / jezik izvornika: hrvatski)

Rad je pohranjen u: Knjinici Veleuilita u ibeniku
Kljune rijei: trite, kapital, sudionici, burza, HANFA
Mentor: Anita Grubii, mag.oec.,v.pred.
Rad je prihvaen za obranu:
BASIC DOCUMENTATION CARD
Polytechnic of ibenik Final paper
Department of Management
Professional Undergraduate Studies of Management

THE IMPORTANCE AND THE ROLL OF THE CAPITAL MARKET IN

CROATIA

EDITA BLLACA
Bana Ivana Maurania 71, Edita.bllaca@icloud.com

Abstract:

The capital market, as part of the financial market, the place where supply and demand meet,
is important for business and expanding business enterprises. On the capital market most of
the needs of enterprises for capital are satisfied, and with it, it has extremely importance at the
national level because the development of the financial system contributes to the general state
of the economy of a country. However, for the development and functioning of capital
markets, there must be political, legal and economic conditions and local market must be
included in the international capital markets. Croatian capital market is part of the overall
international capital market, although relatively young, until now it succeded to establish
itself aided by government policies to support its development, legal regulation, but also
organized institution which has made all the prerequisites for traffic with long-term securities
and long-term capital.

(36 pages / 3 figures / 3 tables / 40 references / original in Croatian language)

Paper deposited in: Library of Polytechnic of ibenik
Keywords: market, capital, participants, stock market, HANFA
Supervisor: Anita Grubii, mag.oec.,v.pred.
Paper accepted:
1. Uvod

Tema ovog zavrnog rada je znaaj i uloga trita kapitala u Republici Hrvatskoj. Cilj rada je
definirati pojam financijskog trita, te posebno trita kapitala, a uz to objasniti ulogu i nain
funkcioniranja trita kapitala u Hrvatskoj.
Rad je kompozicijski podijeljen na pet cjelina.
Nakon uvodne cjeline, u drugoj je cjelini definiran pojam financijskog trita, navedena je
njegova uloga, kao i podjela, te je ukratko pojanjen razvoj istog kroz povijest.
U treoj cjelini detaljno je pojanjen pojam trita kapitala. Prikazane su vrste trita kapitala,
te su navedene pretpostavke, ali i openito funkcija trita kapitala kao dijela ukupnog
financijskog trita. Takoer je iznesen i nastanak trita kapitala u Hrvatskoj, njegova
povijest od poetaka u bivoj dravi, pa do danas, kao i osnovne karakteristike hrvatskog
trita kapitala. Posebno je panja skrenuta na organizirano trite kapitala: burze. Poblie je
pojanjen nastanak pojma burze, razvoj prvih burzi i vrste burzi prema predmetu burzovnog
djelovanja. Spomenuti su i burzovni indeksi kao sintetiki pokazatelji kretanja cijena
unaprijed definirane skupine vrijednosnih papira. Uz to, navedene su i burze u Republici
Hrvatskoj: Zagrebaka i Varadinska, koja je djelovala do oujka 2007., kada je na zahtjev
lanica obje burze, dolo do spajanja Zagrebake burze i Varadinske burze u jedinstveno
nacionalno trite kapitala, pod nazivom Zagrebaka burza d.d., kao i burzovni indeksi na
Zagrebakoj burzi. Uz burze, tu su i drugi sudionici trita kapitala u Republici Hrvatskoj:
investitori, korisnici kapitala i druge institucije, od kojih su najznaajnije HANFA i Sredinje
klirinko depozitarno drutvo, ali i posrednici, investicijske banke i investicijska drutva. U
radu je pojanjen i prikazan zakonski okvir i ureenje trita kapitala u Hrvatskoj.
U etvrtoj cjelini ukratko je prikazano trgovanje na Zagrebakoj burzi u 2014. godini.
Naposlijetku je dat i kratak zakljuak rada.
Rad je pisan indukcijsko dedukcijskom metodom.

1
2. Financijsko trite

Openito, i najkrae reeno, trite predstavlja mjesto na kojem se susreu ponuda i potranja
za odreenim robama ili uslugama, te na kojem se vre kupnja i prodaja istih. Pritom je
kupnju i prodaju mogue obavljati i bez nazonosti robe (na burzama i drugim tritima), pa
ak i bez izravnog kontakta kupaca i prodavaa, kao to je u sluajevima kataloke kupnje,
kupnje putem telefona, interneta i slino. Mjesto na kojem se susreu ponuda i potranja,
dakle, moe biti fiziki dostupno i prepoznatljivo (kao to je trnica na kojoj poljoprivrednici
nude vikove svojih proizvoda, a graani kupuju voe i povre), ali isto tako, prema Klamer
alopi i Cinguli1, trite moe biti i apstraktan pojam na razini nacionalnog gospodarstva na
kojem se susreu svi prodavatelji i kupci, bez obzira kupuju li robu ili usluge i bez obzira na
nain plaanja. Zbog toga se trite definira kao stalan i organiziran oblik dovoenja u
kontakt ponude s potranjom roba i usluga. Istodobno je trite i mehanizam kojim se
reguliraju odnosi prodavaa i kupaca u uvjetima u kojima sudionici razmjene ili kupoprodaje
ostvaruju svoje ciljeve i interese, zbog kojih i stupaju u meusobne odnose.

2.1. Pojam i uloga financijskog trita

Mjesto na kojem se susreu ponuda i potranja za novcem u bilo kojem obliku naziva se
financijsko trite. Financijsko trite (engl. financial market, njem. Finanzmarkt) znai
mjesta, osobe, instrumente, tehnike i tokove koji omoguavaju razmjenu novanih vikova i
manjkova, tj. novca, kapitala i deviza. Dakle, financijsko trite obuhvaa sva specijalizirana,
meusobno povezana trita na podruju neke zemlje na kojima se trguje financijskim
instrumentima koja obuhvaaju novac i njegove surogate, te sve vrste vrijednosnih papira. 2

Financijska trita podlijeu nacionalnim pravnim propisima, to znai da svaka drava

samostalno ureuje svoje financijsko trite. Financijsko trite jedne zemlje pritom ne mora,
prema svojim elementima, bitno odgovarati financijskom tritu neke druge zemlje, iako
moraju postojati elementi meusobne povezanosti. Elementi kojima su razliita nacionalna
trita povezana omoguavaju gospodarske djelatnosti u razliitim zemljama tj. robnu

1
Klamer alopa, M., Cingula, M.: Financijske institucije i trita kapitala, TIVA, Fakultet organizacije i
informatike, Varadin, 2009., str.1.
2
http://limun.hr/main.aspx?id=17065

2
razmjenu i gospodarske aktivnosti i meu razliitim dravama. Uz to, usprkos meusobnoj
povezanosti na nacionalnoj razini, pojedini dijelovi financijskih trita unutar kompleksnog
financijskog sustava na dravnoj razini, mogu funcionirati i kao mogui konkurenti- to su
primjerice: NYSE (New York Stock Exchange) i NASDAQ (National Association of
Securities Dealers Automated Quotations) ili nekada u Hrvatskoj: Zagrebaka burza i
Varadinska burza.
Financijsko trite, osim to predstavlja mjesto susreta ponude i potranje za financijskim
instrumentima, takoer omoguava i: 3
Rastresanje imovine institucionalnih i individualnih subjekata trita to olakava
stalno imovinsko-financijsko restrukturiranje,
Neutraliziranje granica izmeu likvidnih i nelikvidnih sredstvava, jer razvijeno
sekundarno trite kapitala omoguava likvidnost svakog oblika imovine,
Disperziju rizika,
Stalno prilagoavanje ronosti izvora i plasmana,
Stalno kombiniranje, kalkuliranje i mijenjanje oblika imovine prema prinosima i
drugim investicijskim motivima, te
Stalno vrednovanje i nadzor svih sudionika financijskog trita.
Ostale brojne funkcije i uloge financijskog trita odreene su oblikom i nainom poslovanja
svakog pojedinog segmenta istog.

2.2. Razvoj financijskog trita

Prema Klamer alopi i Cinguli4, razvoj financijskog trita zapoeo je jo u doba Rimskog
Carstva, kada su Rimljani kroz irenje Carstva, preko Europe, Azije i Afrike potaknuli razvoj
i internacionalizirali trite novca, i vezan je uz razvoj robne proizvodnje i razmjenu robnih
dobara. Meutim, razvoj se moe pratiti tek od 12. stoljea kada je uslijedila trgovaka
revolucija koja je potaknula robno-novanu razmjenu. U tom su se razdoblju intenzivirali
mjenjaki poslovi i zapoelo je kreditiranje trgovaca. Posebno je vano istaknuti i razdoblje
17. st. koje je obiljeila komercijalizacija i standardizacija roba to je omoguilo
industrijalizaciju i snaniji razvoj financijskog trita u Europi i Americi. Navedeno razdoblje

3
Leko, V.: Financijske institucije i trita I, Pomoni materijal za izuavanje, Ekonomski fakultet Zagreb,
Sveuilite u Zagrebu, Zagreb, 2002., str. 74.
4
Klamer alopa, M., Cingula, M.: Financijske institucije i trita kapitala, TIVA, Fakultet organizacije i
informatike, Varadin, 2009., str.8.

3
trgovake revolucije kreiralo je i nove drutvene vrijednosti; i to: bogatstvo kroz akumulaciju
kapitala, vlasnitvo kroz kreiranje dionikih drutava i razvoj poduzetnikih inicijativa. 5
to se tie razvoja financijskog trita u Europi u novijoj povijesti, znaajno je razdoblje
nakon Drugog svjetskog rata kada je zabiljeen propulzivan rast broja transakcija i veliine
prometa. Ameriko trite se, pak, ve tada formiralo kao trite s relativno razvijenom
infrastrukturom i financijskim institucijama koje su omoguavale neometano odvijanje
nadzora nad svim subjektima trita.
S druge strane, hrvatsko financijsko trite, iji je razvoj zapoeo 90-ih godina procesima
pretvorbe i privatizacije, mora zadovoljiti jo mnogo elemenata kako bi moglo parirati
razvijenim financijskim tritima, a njegov rast ovisi o efikasnosti prilagodbe nacionalnih
okvira poslovanja pravnim okvirima burzovnim trgovanja razvijenih trita kapitala.

2.3. Podjela financijskog trita

Kako se financijsko trite sastoji od velikog broja subjekata meu kojima se odvijaju brojne
razliite aktivnosti, tako je segmentiranje financijskog trita mogue prema razliitim
kriterijima. Podjela financijskog trita na manje segmente omoguava lake snalaenje u
brojnim transakcijama. Kriteriji prema kojima je mogue podijeliti financijsko trite su:6
Zavisnost od oblika trgovine financijskim instrumentima,
Formalnost strukture sekundarnih trita vrijednosnih papira,
Nain prodaje financijskih instrumenata,
Oblik u kojem su financijska sredstva pribavljena,
Metoda trgovanja i
Dospijee financijskih instrumenata7.
Upravo je prema kriteriju dospijea financijskih instrumenata za ovaj rad i vano sagledati
podjelu financijskih trita. Dakle, prema kriteriju dospijea financijskih instrumenata,
financijska se trita mogu podijeliti na:
Trite novca i

5
Ferizovi, M., FInansijska trita, Ekonomski fakultet Univerziteta u Bihau, Grafiar, Biha, 2004., str. 80.
6
Klamer alopa, M., Cingula, M.: Financijske institucije i trita kapitala, TIVA, Fakultet organizacije i
informatike, Varadin, 2009., str.10.
7
Financijski instrument je specifina isprava koju primjenjuju sve financijske institucije, a koja je sastavljena u
pisanom obliku. Ta isprava svom imatelju predstavlja mogunost potraivanja prema imovini ili zaradi drugog
subjekta, odnosno predstavlja financijsku obvezu za njezinog izdavatelja. Financijski instrumenti zamjenjuju
novac.
Klamer alopa, M., Cingula, M.: Financijske institucije i trita kapitala, TIVA, Fakultet organizacije i
informatike, Varadin, 2009., str.3.

4
 Trite kapitala.
Na tritu novca odvija se promet novcem i instrumentima iji je rok dospijea krai od
devedeset dana. Takoer, trite novca se sastoji od bilateralnih kratkoronih kredita i
multilateralnih kratkoronih kredita. S druge strane, na tritu kapitala odvija se promet
vrijednosnih papira iji je rok dospijea od godine dana ili vie ili koji su trajne vrijednosti-
tzv. permanentni vrijednosni papiri (dionice), a trite kapitala se sastoji od trita dugoronih
kredita i trita dugoronih vrijednosnih papira. Trite novca namijenjeno je prvenstveno
ispunjenju funkcija poslovnih banaka i sredinje banke, dok je trite kapitala namijenjeno za
zadovoljavanje potrebe za dugoronim investicijskim sredstvima (primarno trite), te
osiguranje mobilnosti i likvidnosti emitiranih vrijednosnih papira (sekundarno trite).
Ustroj financijskog trita najee se prouava upravo po mjerilu dospijea financijskih
instrumenata.

Slika 1. Ustroj financijskog trita

Izvor: Prohaska, Z., Analiza vrijednosnih papira, Infoinvest, Zagreb, 1996., str. 17.

5
3. Trite kapitala: pojam, vrste, pretpostavke i funkcije

Trite kapitala (engl. capital market, njem. Kapitalmarkt) je mjesto za sveukupne poslove,
kojima financijske institucije (uglavnom banke) trguju vrijednosnim papirima i vrijednosnim
derivatima.8 Trite kapitala je trite dugoronog kapitala, odnosno trite dugoronih
vrijednosnih papira. Takoer trite kapitala predstavlja i bitan segment financijskog trita
neke zemlje i to onaj dio na kojem se prometuje kapitalnim (dugotrajnim) ulaganjima, za
razliku od trita novca koje obuhvaa kratkotrajne novane transakcije. Trite kapitala je
iznimno vano, sa stajalita pribavljanja novca, za poslovanje i proirenje poslovanja
poduzea i to zato jer se na tritu kapitala zadovoljava najvei dio potreba poduzea za
kapitalom.9 Uz to, trite kapitala je vano i na nacionalnoj razini jer razvijenost financijskog
sustava pridonosi opem stanju i gospodarstvu neke zemlje, a afirmacijom nacionalnog
financijskog trita stvara se i prihvatljivo okruje za razvoj trita kapitala, te dravni
instrumenti i modeli kojima se moe po potrebi djelovati na razvojne ciljeve.

3.1. Vrste trita kapitala

Najjednostavnija podjela trita kapitala, moda bi bila ona geografska na:

1. Nacionalno i
2. Meunarodno trite kapitala.
Na nacionalnom tritu kapitala susreu se ponuda i potranja unutar jedne zemlje, a prodaja
se obavlja u nacionalnoj valuti, dok se na meunarodnom tritu kapitala trguje izmeu
razliitih zemalja i u razliitim valutama. Jedno nacionalno trite je sastavni dio
meunarodnog trita kapitala. Na meunarodnom tritu mogu se nabaviti vrijednosni papiri
pojedine zemlje, ali pristup meunarodnom sekundarnom tritu imaju samo ovlatene javne
osobe, kao to su brokerska drutva, banke ili investicijski fondovi.
Trite kapitala se, prema vrsti kapitala moe podijeliti i na:
1. trite dionica (vlasnikih vrijednosnih papira),
2. trite obveznica (dunikih vrijednosnih papira) i
3. trite investicijskih kredita.

8
https://hr.wikipedia.org/wiki/Tr%C5%BEi%C5%A1te_kapitala
9
http://limun.hr/main.aspx?id=13772

6
Dionice (equity capital u Velikoj Britaniji, common stock u SAD-u) predstavljaju trajni
kapital, a imaoci dionikog kapitala su vlasnici poduzea ili lanovi istog. Zbog toga primaju
povrat (dividendu) razmjeran uspjenosti rada poduzea.10 Kako navodi J. Foley11, trite
trajnog kapitala privlai investitore jer su obine dionice zbog svog odnosa rizika i povrata,
poeljan dio financijskog portfolija. Premda, dionice ne nude sigurnost svojstvenu
obveznicama, ali to kompenziraju moguim veim kapitalnim dobicima i rastuih dividendi.
No, ipak postoji i problem za investitore, a koji se odnosi na razumijevanje imbenika koji
utjeu na vrijednost dionica, to je vrlo vano prilikom donoenja odluke o ulaganju u
dionice.
Obveznice, s druge strane, predstavljaju posueni kapital koji ukljuuje zadunice i
neosigurane zajmove preko dionica. Obveznice12 su vrsta zajma. Zajmoprimac koji uzima
zajam izdaje potvrdu zajmodavcu- investitoru na temelju koje investitor ostvaruje pravo na
kamate prema unaprijed utvrenoj kamatnoj stopi koja se zove kupon. Kamata se plaa na
obveznice neovisno o profitu poduzea. Uz spomenutu kamatu, zajmoprimac se obvezuje do
odreenog roka u budunosti vratiti i glavnicu iskazanu u nominalnim ili realnim terminima.
Ono po emu se prikupljanje novca obveznicama razlikuje od drugih vrsta zajmova je to to
su obveznice prenosive ili negocijabilne. Obino banka vodi, u svojim knjigama, normalan
zajam sve dok se ne otplati, pa stoga postoji trajna veza izmeu zajmodavca (banke) i
zajmoprimca. S druge strane, prvi kupac obveznice (investitor), ne mora je uvati stalno do
dospijea, ve je moe prodati drugoj osobi ili instituciji uz pretpostavku da postoji prikladno
sekundarno trite. Ovo omoguuje trgovanje obveznicama koje su emitirane u nekom
prijanjem razdoblju. Prvobitni kupac ovog vrijednosnog papira u mogunosti je pretvoriti tu
investiciju u likvidna sredstva i nije vezan za ivot te obveznice. Veina kapitala posuenog
prilikom emitiranja obveznica je iskupiva, ali je mogue imati i neiskupive zajmove preko
obveznica.
U analizi trita kapitala, osim spomenute podjele prema vrsti trita, postoji i sljedea
sistematizacija i grupiranje trita kapitala: 13
Prema vrsti kapitala razlikuju se:
Trite obveznica,
Trite hipoteka i

10
J. Foley, B.: Trita kapitala, Mate, Zagreb, 1998., str. 12.
11
J. Foley, B.: Trita kapitala, Mate, Zagreb, 1998., str. 27.
12
J. Foley, B.: Trita kapitala, Mate, Zagreb, 1998., str. 75.
13
Druic I. : Resursi i trita hrvatskog gospodarstva, Politicka kultura, Zagreb, 2004., str. 137-140.

7
 Trite dionica.
Prema institucionalnom obliku razlikuju se:
Burze,
Banke,
Brokerske kue,
Investicijski fondovi i
Osiguravajua drutva.
Prema nainu trgovanja razlikuju se:
Primarna trita
Sekundarna trita
Prema mjestu trgovanja razlikuje se:
Burzovni nain trgovanja i
Neburzovni nain trgovanja.
Najbitnija i najvie objanjavana je podijela na primarno trite kapitala i sekundarno trite
kapitala. Ako se radi o uvoenju novih vrijednosnica na trite, tada se govori o primarnom
tritu, dok se sekundarno trite odnosi na trgovanje vrijednosnicama koje se ve u prometu,
odnosno tu se moe govoriti o burzama.

3.2. Pretpostavke i funkcije trita kapitala

Da bi trite kapitala normalno funkcioniralo, potrebne su odreene pretpostavke: 14

Dravna politika kojom se podupire razvoj trita kapitala,
Zakonska regulativa kojom se ureuje poslovanje na tritu kapitala,
Potreba investitora za ulaganjem i potreba gospodarskih subjekata za prikupljanjem
kapitala i
Institucije koje omoguavaju izdavanje i trgovanje vrijednosnim papirima.
Dakle, da bi kapital mogao slobodno kolati, moraju postojati politiki, pravni i gospodarski
preduvjeti, a lokalno trite mora biti ukljueno u meunarodna trita kapitala. Zbog toga se
esto kae kako je slobodno kolanje kapitala- njegovo investiranje i prikupljanje, najvanija
pretpostavka za funkcioniranje trita kapitala.

14
Klamer alopa, M., Cingula, M.: Financijske institucije i trita kapitala, TIVA, Fakultet organizacije i
informatike, Varadin, 2009., str.56.

8
Kapital se moe prikupiti na tradicionalni nain i to izdavanjem dionica primarne emisije u
trenutku osnivanja ili ponovljenim izdavanjem dionica za kapitalne investicije. Sredstva
prikupljena primarnom emisijom dionica, tako, postaju vlasniki kapital i poduzee nema
obvezu vraanja tih sredstava sve do likvidacije. Ovaj nain prikupljanja kapitala predstavlja
najveu korist za poduzea koja su izdala dionice, ali korist svakako imaju i oni koji su
dionice kupili- jer oekuju da e poduzee dobro poslovati i da e ostvarivati dobitak. Iz
dobitka kupci dionica-investitori dobivaju dividende kao potvrdu dobrog poslovanja tvrtke u
koju su uloili svoj novac. No, kako navode Klamer alopa i Cingula 15, njihova su
oekivanja usmjerena na sekundarno trgovanje i kapitalni dobitak- to znai da investitori
oekuju zaradu prodajom dionica i to zbog razlike u cijeni dionice koju su sami platili i
oekivane- vee cijene te dionice u trenutku prodaje. Da bi se postigao kapitalni dobitak
dionice moraju biti likvidne odnosno mogunost njihove prodaje mora postojati u svakom
trenutku. Navedeno se postie zajednikim sudjelovanjem svih sudionika na tritu .
Uz likvidnost, trite mora biti i efikasno to znai da tekue trine cijene moraju tono i
brzo odraavati sve dostupne informacije, te da se ne smiju mijenjati pod utjecajem trokova
transakcija, regulative ili drugih vanjskih imbenika. Efikasnost je mogue postii
koritenjem raunalne tehnologije- stoga je na suvremenim razvijenim tritima infrastruktura
takva da osigurava likvidnost, transparentnost i pouzdanost trita. Uporaba raunala
omoguava automatsko uparivanje naloga za ponudu i potranju i strogu kontrolu redoslijeda
obavljenih transakcija. Time se postiu niske cijene transakcija i informacija, a u interesu
investitora, izdavatelja i ostalih sudionika na tritu vrijednosnih papira.
U sluaju da menadment tvrtke ne eli dirati postojei vlasniki ustroj, i to zbog potreba
dokapitalizacije, ve je pripravan vratiti sva prikupljena sredstva, tvrtka moe uzeti bankovni
zajam ili izdati obveznice. Za obveznice se tono zna u kojem roku dospijeva na naplatu
pojedini dio glavnice uz pripadajuu kamatu. Isto postupaju i dravne vlasti ukoliko ele
prikupiti sredstva za financiranje opedrutvenih projekata.
Hrvatska je, prije politikih promjena koje su dovele do osamostaljenja, koristila samo jedan
dio mehanizama financijskog trita, i to onaj koji se odnosio na bankovno poslovanje u dijelu
graanske tednje, klasine kreditne odnose i platni promet pravnih osoba. Ovakav sluaj
zabiljeen je i u ostalim tranzicijskim zemljama koje su u vrijeme socijalizma imale potpuno
nerazvijeno financijsko trite.

15
Klamer alopa, M., Cingula, M.: Financijske institucije i trita kapitala, TIVA, Fakultet organizacije i
informatike, Varadin, 2009., str.56.

9
Trita kapitala imaju brojne vane funkcije. Kako navodi Foley 16, trita kapitala su
mehanizam koji omoguuje prijenos sredstva koja se mogu investirati od ekonomskih
subjekata s financijskim vikom prema onima s financijskim manjkom. Ovo je mogue
postii prodajom vrijednosnih papira- dionica ili obveznica onima koji imaju viak sredstava.
Kao rezultat- poduzea, vlade, lokalne vlasti, nadnacionalne organizacije i sl. imaju pristup
veim koliinama kapitala nego to bi bio raspoloiv da se moraju osloniti skljuivo na
stvaranje vlastitih izvora.
To je tzv. Primarno trite gdje se ugovaraju nove emisije trajnog kapitala ili zaduenja u
obliku potpuno novih emisija kapitala ili u obliku ponude postojeim investitorima. U bilo
kojem sluaju zainteresirana organizacija dobiva svje novac u zamjenu za financijsko
potraivanje. Za poduzee financijsko potraivanje moe biti u obliku trajnog kapitala
(dionice) ili moda zaduenja (obveznice) dok dravne vlasti redovito emitiraju obveznice.
Kotirati na burzi vrijednostih papira glavna je prednost poduzeima koja su na burzu uvrtena
kada trebaju dodatni kapital.
Druga funkcija trita kapitala moda je predmet vee panje- ono djeluje kao sekundarno
trite za vrijednosne papire koji su mogli biti emitirani u prolosti. Trite dozvoljava
vlasnicima dionica ili obveznica da ih prodaju brzo i tako osigurava stupanj likvidnosti koj
iinae ne bi bio izvediv. Postojanje sekundarnog trita ini djelovanje primarnog trita
efikasnijim. Odluujui o investiciji u ova specifina financijska sredstva, investitor osjea
sigurnost da nije sputan, ve moe pretvoriti svoje ulaganje ponovno u novac u bilo koje
vrijeme. Sekundarno trite, drugim rijeima, omoguuje neprekidnu realokaciju financijskih
sredstava izmeu razliitih investitorea, dozvoljavajui jednima da prodaju takva sredstva dok
drugi mogu koristiti svoj viak sredstava da bi ih kupili. Glavni korisnici trita kapitala su
poduzea, suverene vlade i nad-nacionalna tijela kao to su Svjetska banka ili Europska
investicijska banka.
Trite kapitala je najzaslunije za prikupljanje dugoronih novanih sredstava potrebnih
nekom poduzeu za razvoj perspektivne dugorone strategije. U povoljnim i kontroliranim
uvjetima, pravnim je subjektima s kredibilitetom omogueno prikupljanje kapitala dok
zauzvrat daju vrijednosne papire. Samim time moe se doi do zakljuka da kapital koji
predstavlja novac stvoren na tritu kapitala ima osnovnu svrhu i ulogu, a to je njegovo
koritenje u investicijske svrhe.

16
Foley, B.J., Trita kapitala, Mate, Zagreb, 1998., str. 6.

10
Prema svemu navedenome, vidljivo je da trita kapitala imaju veliku vanost i brojne zadae
spram svih gospodarskih imbenika. Iako je njihova temeljna zadaa osiguranje prijenosa
kapitala izmeu razliitih sudionika na tritu, u stvarnosti se radi o mnogo vanijim
funkcijama. Kapital ide od onih koji ga imaju previe i ele ga investirati, prema onima koji
ga imaju premalo, pa ga ele prikupiti. Prikupljanje kapitala za nekog je pitanje opstanka, a
plasman vika kapitala za drugu je stranu pitanje najpovoljnije investicije. U svakom sluaju,
promet kapitalom strategijsko je pitanje za sve sudionike u tom procesu.

3.3. Nastanak, povijest i znaajke hrvatskog trita kapitala

Stvaranje hrvatskog trita kapitala zapoelo je s nastankom RH. Akumulacija kapitala i elja
za njegovim uveanjem razlog je zato se trite kapitala razvija brzo, kako na nacionalnom,
tako i na globalnom nivou. No, iako je hrvatsko trite kapitala vezano za nastanak Hrvatske
kao drave, povijest hrvatskog trita kapitala ili tonije trite kapitala na ovim prostorima,
poelo se razvijati ve u prosincu 1918. godine kada je organizirana prva burza pod imenom
Zagrebaka burza za robu i vrednote. U travnju 1919. je zapoelo trgovanje vrijednosnim
papirima, a mjesec dana kasnije i robom. Otada, uz odreene stanke i prestanak rada, burza se
uspjela odrati sve do 90-ih godina prolog stoljea, kada je osnovana dananja burza.
Iako se od 90-ih godina prolog stoljea, pa do danas, hrvatsko trite kapitala rapidno
razvijalo, ono ipak zaostaje za brojnim tritima razvijenih zemalja. Razliiti su imbenici
doprinijeli i doprinose razvoju financijskog trita i jaanju njihova mogueg pozitivnog
utjecaja na gospodarski rast. Veliki poticaj razvoju dala je i dalje daje privatizacija drutvenih
poduzea i jaanje privatnog sektora. Takoer se preporuuje i daljnja privatizacija putem
javnih ponuda radi poticanja razvoja trita kapitala i maksimiziranja vrijednosti korporacija.
Kako se trite kapitala sastoji od brojnih institucija, tako razvoj financijskog sektora ovisi o
institucionalnom okruenju. U Hrvatskoj postoji relativno slabo zanimanje za dionice i
fondove, ime se moe objasniti nia likvidnost hrvatskog trita dionica u usporedbi s
tritima drugih zemalja. U dionice u Hrvatskoj uglavnom ulae mlaa populacija, pa se s
vremenom, ako se predodbe populacije o tednji ne promijene, a na trite uu nove
generacije sa slinim eljenim oblicima tednje, moe oekivati znaajan porast potranje za
dionicama i time nastavak razvoja trita kapitala.

11
3.3.1. Osnovne karakteristike hrvatskog trita kapitala

U Republici Hrvatskoj djeluju 32 investicijska drutva, a 19 banaka je od Hrvatske agencije

za nadzor financijskih usluga dobilo odobrenje za poslovanje s vrijednosnim papirima. 17 Sva
navedena drutva, ukljuujui investicijska drutva (brokerska drutva), banke koje su za
obavljanje poslova s vrijednosnim papirima dobile odobrenje od Hrvatske agencije za nadzor
financijskih usluga (Agencija), Zagrebaka burza d.d. Zagreb, Trite novca i kratkoronih
vrijednosnica d.d., Sredinje klirinko depozitarno drutvo d.d. Zagreb, te Trite novca, su
lanovi Udruenja za poslovanje i posredovanje na financijskim tritima Hrvatske
gospodarske komore. Udruenje je osnovano u travnju 1998. godine u cilju profesionalnog i
strunog usklaivanja te institucionalne zatite i promicanja zajednikih interesa svojih
lanica. Nain rada Udruenja ureen je Poslovnikom o radu Udruenja. Predsjednik
Udruenja je Jurica Jednaak, a njegovi zamjenici su Ivana Gai, predsjednica Uprave, i Ivan
Kurtovi, predsjednik Uprave.

U RH je trenutno registrirano 37 drutava za upravljanje investicijskim fondovima. Uz to je

osnovan Fond hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i lanova njihovih obitelji te
Umirovljeniki fond. Svih 37 drutava su lanovi Udruenja drutava za upravljanje
investicijskim fondovima HGK. Radi promicanja razvoja i podizanja ope razine poslovanja,
profesionalnog odnosa i strunog obavljanja poslova upravljanja investicijskim fondovima po
ekonomskim naelima i pravilima struke u skladu s dobrim poslovnim obiajima i poslovnim
moralom, radi osiguranja kvalitetne zatite i ponaanja na tritu, Udruenje je donijelo
Kodeks poslovanja drutava za upravljanje investicijskim fondovima.
Na tritu takoer djeluju i etiri drutva za upravljanje obveznim mirovinskim fondom),
etiri drutva za upravljanje dobrovoljnim mirovinskim fondovima koja upravljaju sa est
otvorenih i 12 zatvorenih dobrovoljnih mirovinskih fondova te jedno mirovinsko
osiguravajue drutvo. Oni su lanovi Udruenja drutava za upravljanje mirovinskim
fondovima i mirovinskih osiguravajucih drutava HGK. Strukovna udruenja osnovana su
radi profesionalnog i strunog uskladivanja te institucionalne zatite zajednickih interesa
svojih lanica, a vrlo uspjenu suradnju ostvaruju s Hrvatskom agencijom za nadzor
financijskih usluga, Ministarstvom financija, Sredinjim registrom osiguranika te ostalim
institucijama.

17
http://www2.hgk.hr/en/depts/banks/trziste_kapitala_2008.pdf

12
3.4. Organizirano trite kapitala

Organizirano i javno trite na kojem se trguje standardiziranom robom, uslugama, domaom

i stranom valutom naziva se burza. Trgovanje na burzi se odvija u tono odreeno vrijeme i
po unaprijed propisanim postupcima.18

Poslovanje i aktivnosti organiziranog trita kapitala odreeno je zakonom, prema kojem se

burza osniva kao dioniko drutvo koje mora raspolagati osobljem, opremom, tehnikim
uvjetima i organizacijom koja omoguava: da svi lanovi burze mogu istovremeno,
ravnopravno, i pod jednakim uvjetima davati i prihvaati ponude za kupnju i prodaju
vrijednosnih papira, da svi lanovi burze imaju i istom trenutku jednak pristup trinim
informacijama o vrijednosnim papirima kojima se trguje i da svi mogu prodavati, odnosno
kupovati vrijednosne papire pod jednakim uvjetima. Burza se moe osnovati i kao Europsko
drutvo- Societas Europea sa sjeditem u Republici Hrvatskoj. Sudionici u trgovini na burzi
mogu biti samo ovlatena drutva koja su istovremeno i lanovi burze.

Prema Zakonu o tritu kapitala, koji ureuje poslovanje i aktivnosti burze, burzu moe
osnovati najmanje 10 ovlatenih drutava i u svakom trenutku mora imati najmanje toliki broj
dioniara. Temeljni kapital burze iznosi najmanje 40.000,00 kuna. Sve dionice burze moraju
biti redovne i glasiti na ime, a svi dioniari moraju imati jednak broj dionica. Uz sve
navedeno, burza je obvezna primiti u lanstvo svako ovlateno drutvo koje ispunjava uvjete
iz ovog zakona i uvjete za lanstvo propisane pravilima burze.

3.4.1. Povijest burzi

Porijeklo naziva burza jo nije tono utvreno. Meutim, smatra se da potjee iz 14. stoljea.
Jedna od pretpostavki je da je nazvana po "Bourse de Paris", francuskoj nacionalnoj
veletrnici dionica. Drugi pak smatraju da je dobila ime iz talijanske rijei borsa- ili u
prijevodu torba (vreica za novac). Trei smatraju da je naziv nastao mijeanjem prezimena
trgovake plemike obitelji Van de Burse koja je u 16. stoljeu ivjela u
belgijskom gradu Bruggeu, sa latinskim pojmom Bursa. Kua obitelji Bursa nalazila se na
glavnom trgu, a oko nje i u njoj su se sastajali trgovci radi obavljanja trgovine. Kako bilo,
burze su se razvijale postepeno, i to paralelno s razvojem robnog i novanog prometa.

18
Alajbeg, D., Buba, Z.: Vodi kroz hrvatsko trite kapitala, Institut za javne financije, Zagreb, 2001., str. 13.

13
Burze su predstavljale mjesto na kojem su se sastajali tadanji trgovci da bi sklapali
kupoprodajne ugovore za trgovanje vrijednosnim papirima i robom. Prva burza osnovana
je 1531. godine u Antwerpenu. Od tog razdoblja, a radi se o 16. stoljeu, termin burza rabi se
u gotovo cijeloj Europi, uz iznimku Londonske burze, iji je termn stock exchange. Prve su se
burze poele razvijati na velikim sajmovima. Vrhunac trgovine vrijednosnim papirima bio je
u 18. stoljeu kada su se poela osnivati dionika drutva. Uzrok procvata je prijelaz kapitala i
proirenje pekulativnog trita na prekomorske kolonijalne zemlje. Vrhuncem trinog
djelovanja se smatra poetak 19. stoljea, kada su dionice postale najvanija investicija u
gradnji cesta, eljeznica i teke industrije. Radi sve veih dravnih investicija, javila se i
potreba za uvoenjem dravnih obveznica to je dovelo do jo veeg obujma pekulacija na
tritu kapitala. Uz napredak industrije i uvoenje mehanizacije u poljoprivredu, razvoj
prometa, pad vozarine, i nove serijske proizvodnje, dolo je i do razvoja robnih burzi, pa je
danas burzovno poslovanje proireno na cijeli niz realne robe koja je postala dijelom
svakodnevnih burzovnih transakcija.

3.4.2. Vrste burzi

Nekoliko je razliitih vrsta burzi koje se dijele prema razliitim kriterijima.

Prema organizaciji burze se mogu podijeliti s obzirom na vlasnitvo, tj. mogu biti privatne i
dravne institucije. Prema znaenju trgovake djelatnosti postoje lokalne, nacionalne,
regionalne i meunarodne, a s obzirom na vrste burzovnih poslova razlikuju se: promptni
poslovi kod kojih se sklopljeni ugovori izvravaju odmah i terminski poslovi koji su
uglavnom pekulativni. Burze se mogu podijeliti i s obzirom na naine obavljanja transakcija,
na tradicionalne i elektronike koje promet obavljaju iskljuivo putem raunala.

No, najee se burze dijele prema predmetu burzovnog djelovanja; i to na:

Burze vrijednosnih papira,

Novane (devizne) burze,

Robne burze i

Burze usluga.

14
Burze usluga su specijalizirane burze na kojima se potpisuju specifini ugovori poput
prijevoza tereta u meunarodnom zranom prometu. Na burzama roba se trguje
specijaliziranom vrstom robe poput kave, penice i dr. (najznaajnija svjetska u Chicagu, a
europska u Hamburgu). Nadalje, novane i devizne burze ili valutne burze su burze na kojima
se odvija trgovina efektivnim novcem (najznaajnije u Londonu i Frankfurtu), dok se na
burzama vrijednosnih papira trguje, kao to i samo ime govori- vrijednosnim papirima
(dionicama i obveznicama). Burze vrijednosnih papira mogu biti specijalizirane tako da se
trguje samo nekim vrstama vrijednosnih papira.

Kako bilo, burze vrijednosnih papira znatno utjeu na stanje u gospodarstvu i to stoga to se
na njima provodi transparentna prodaja vrijednosnih papira. Investitori zahvaljujui tome
imaju povjerenja da mogu trgovati svi pod jednakim uvjetima i sa sigurnou da nitko nije
privilegiran ako primjerice raspolae sa vie novca ili vie informacija. Nadziranje trgovanja,
zajedno s burzom, vre i dravni nadzorni organi. Njihova je uloga da paze da se potuju sva
pravila trgovanja i da se zatite investitori. Na burzama se tako svakodnevno vri velik broj
transakcija kojima se znaajna sredstva ukljuuju u trite kapitala. Poduzea stalno mogu
izdavati nove dionice i prikupljati novac za proirenje poslovanja. Istovremeno, investitori
mogu vjerovati u likvidnost kupljenih dionica.

Osim formalnog i najstroe organiziranog trita, postoje i manje formalni oblici koji se u
SAD-u nazivaju Over-The-Counter (OTC) trita19- u prijevodu, preko pulta ili preko altera.
Trita preko altera omoguavaju manjim poduzeima koja si ne mogu dopustiti trokove
burzovnog uvrtenja na neko od velikih trita, da za svoje dionice formiraju cijenu na
slobodnom tritu. Uz to, OTC trita osnivaima poduzea omoguavaju da na prikladan
nain nadoknade dii svoga ulaganja. OTC trita povezana su s poetkom burzovnih
transakcija ili s dionicama takvih izdavatelja koji nisu u stanju ispuniti sve zahtjeve z slubene
burzovne kotacije. OTC trita predstavljaju poetke trgovanja vrijednosnim papirima kada su
investitori prodavali vrijednosne papire na alterima svojih lokalnih banaka. Povjerenje
investitora u promet na OTC tritima manji je nego u burzovnom prometu, naravno, zbog
slabijeg nadzora nad poslovanjem izdavatelja. Ipak, promet na OTC tritima je bolje ureen
nego slobodan promet dionicama bez ikakve institucionalne kontrole. OTC trita postoje
samo na ekranima raunala i na telefonskim linijama i nemaju fiziki parket za trgovanje.

19
http://www.moj-bankar.hr/Kazalo/P/Preko-%C5%A1altera

15
3.4.2.1. Burzovni indeksi

Burzovni indeks je sintetiki pokazatelj kretanja cijena unaprijed definirane

skupine vrijednosnih papira.20 Kako objanjavaju Klamer alopa i Cingula 21, burzovni
indeksi slue za procjenu trinih kretanja kroz odreeno vremensko razdoblje i koriste se za
praenje ponaanja unaprijed utvrene grupe vrijednosnih papira. Indeksi se izraunavaju
unaprijed definiranim matematikim algoritmom koji je sastavljen od odreenog broja
vrijednosnih papira koji su reprezentativan uzorak promatranog trita. Investitori pregledom
prosjenog ponaanja vrijednosnih papira dobivaju uvid o uspjenosti dionica.

Najpoznatiji burzovni indeks je Dow Jones Industrial Average 22 koji se temelji na uspjenosti
dionica 30 velikih poduzea. Dioniki indeks Zagrebake burze zove se CROBEX.

Burzovni indeksi pruaju kvalitetne i openite informacije potencijalnim investitorima,

djelatnicima burze, financijskim strunjacima i javnosti o kretanjima na tritu kapitala.
Najvei svjetski burzovni indeksi obuhvaaju samo najvea i najkvalitetnija poduzea, a
pretpostavka je i da isti najbre osjeaju gospodarske i politike promjene koje se dogaaju na
globalnoj razini.

3.4.3. Burze u RH

Do 2007. godine su u Republici Hrvatskoj postojale dvije glavne burze: Zagrebaka i

Varadinska burza. U oujku 2007. proveden je proces spajanja navedene dvije burze i tim
inom u Hrvatskoj postoji samo jedna burza koja se naziva Zagrebaka burza

20
https://hr.wikipedia.org/wiki/Indeks_(burza)
21
Klamer alopa, M., Cingula, M.: Financijske institucije i trita kapitala, TIVA, Fakultet organizacije i
informatike, Varadin, 2009., str.63.
22
Dow Jones Industrial Average (NYSE: DJI, takoer poznat kao DJIA, Dow 30 ili, naformalno, kao Dow
Jones index ili the Dow) je jedan od indeksa vrijednosti dionica koje je stvorio Charles Dow, urednik Wall Street
Journala i osniva Dow Jones & Company. Dow je stvorio indeks kako bi se moglo mjeriti trino kretanje
industrijske komponente na amerikoj burzi dionica. To je najatsriji trini indeks u SAD koji i danas postoji.
https://sh.wikipedia.org/wiki/Dow_Jones_Industrial_Average

16
3.4.3.1. Zagrebaka burza

Zagrebaka burza, kao jedina hrvatska burza vrijednosnih papira, predstavlja ujedno i jednu
od najznaajnijih burzi vrijednosnih papira u jugoistonoj Europi. Zagrebaka je burza
smjetena u Zagrebu, u neboderu Eurotower. Poeci Zagrebake burze datiraju jo iz
1907. godine. Te je godine, dana 15. lipnja Savez industrijalaca i trgovaca Hrvatske i
Slavonije u zgradi Trgovakog doma (dananji Hotel Dubrovnik) otvorio Sekciju za robu i
vrednote. Burza je tako poslovala do 1911., kada je zatvorena. Projekt ponovno poinje
oivljavati 1917., ali je zbog ratnih nedaa Prvog svjetskog rata rad otean te se on nastavlja
tek 4. lipnja 1918. godine. 3. prosinca 1918., nakon rata, osnovana je Zagrebaka burza za
robu i vrednote. Na njoj se tada osim vrijednosnim papirima trgovalo i drugim robama kao
npr. dragocjenim metalima i sirovinama. Burza je bila organizirana kao dioniko drutvo.
Dolaskom Drugog svjetskog rata, znaenje Zagrebake burze polagano je opalo u korist
tadanje Beogradske burze, a gospodarska kriza tridesetih godina odrazila se i na Zagrebakoj
burzi gdje je 1931. naputeno trgovanje vrijednosnim papirima, dok se trgovina drugim
robama nastavila sve do kraja Drugog svjetskog rata, tonije 1946. godine. Nakon rata, burza
je zatvorena je je za postojei socijalistiki reim predstavljala simbol neprihvatljivog
kapitalistikog drutva. Ponovno oivljavanje Zagrebake burze moralo je ekati gotovo pola
stoljea. Tako je nakon raspada bive Jugoslavije, tek 1991. godine osnovana burza u
dananjem obliku i to kao izraz stremljenja stvaranju stabilnog i suvremenog financijskog
trita te kao svojevrsna anticipacija na dolazeih gospodarskih, politikih i financijskih
promjena.23Osnovana je od strane 25 banaka i 2 osiguravajua drutva, koji su ocijenili uloiti
vlastita financijska sredstva u ponovnu reanimaciju tada zamrzle burze i stvoriti okosnicu
hrvatskog trita kapitala. Zagrebaka burza nalazila se na zagrebakom Ksaveru, a meu
obnoviteljima i utemeljiteljima bio je i Dalibor Kovaevi 24, koji je postao prvi predsjednik
obnovljene Zagrebake burze.

U oujku 1994. godine uveden je elektroniki sustav trgovanja, koji je kasnije jo dodatno
moderniziran.

23
Gaparovi, A.: Trite kapitala u Republici Hrvatskoj, Sinergija, Zagreb, 2001., str. 3.
24
Dalibor Kovaevi (Stari Grad, 1. lipnja 1931.) je hrv. gospodarstvenik i pravnik[1], suobnovitelj odnosno
jedan od suutemeljitelja dananje Zagrebake burze vrijednosnica, kojoj je bio prvim predsjednikom. Rodio se u
Starom Gradu na Hvaru. U Zagrebu je studirao pravo. Obnaao je dunost potpredsjednika Privredne komore
grada Zagreba, saveznog poslanika i predsjednika Savezne skuptine za uvoenje deviznog trita.

https://hr.wikipedia.org/wiki/Dalibor_Kova%C4%8Devi%C4%87

17
2007. godine Zagrebakoj burzi pripaja se Varadinska burza te se stvara jedinstveno trite
kapitala u Hrvatskoj, a organizacija se seli na dananju lokaciju u neboder Eurotower.

Na Zagrebakoj burzi trguju investicijska drutva koja su lanovi burze u svoje ime i za svoj
raun ili po nalogu klijenta, vlasnika vrijednosnih papira. lanovi burze su disperzirani po
Hrvatskoj.

3.4.3.1.1. Indeks na Zagrebakoj burzi- Crobex

Indeks vrijednosti dionica Zagrebake burze zove se Crobex. Isti je ujedno i slubeni indeks
Zagrebake burze d.d. Crobex se poeo objavljivati 1.9.1997., a bazna mu je vrijednost 1.000.
Crobex se dobiva na osnovi trite kapitalizacije 30 najlikvidnijih dionica hrvatskih poduzea
i revidira se dva puta godinje.

Crobis je slubeni obvezniki indeks Zagrebake burze koji se poeo objavljivati 1.10.2002.
To je cjenovni indeks, vagan na osnovu trine kapitalizacije, pri emu teina pojedine
obveznice u indeksu ne moe prijei 35%.

3.4.3.1.2. Trgovanje na Zagrebakoj burzi

Zagrebaka burza d.d danas je jedino ureeno trite u Republici Hrvatskoj, koje takoer
upravlja i multilaterlnom trgovinskom platformom. Namira transakcija sklopljenih na burz
vri se preko drutva SKDD, s rokom namire T+2. Na Zagrebakoj burzi razlikuju se:

Slubeno trite (Prva kotacija),

Trite dionica zatvorenih investicijskih fondova (Kotacija zatvorenih investicijskih

fondova),

Redovito trite,

Trite javnih dionikih drutava i

Usporedno trite.

Najzahtjevnije od navedenih je Slubeno trite.

Na Zagrebakoj burzi kotira oko 300 vrijednosnih papira- od ega oko 230 obveznica.
Ostatak vrijednosnih papira su obveznice, komercijalni zapisi, prava i certifikati. Trgovina se

18
na Zagrebakoj burzi odvija putem elektronskog trgovinskog sustava OMX X Stream. Burza
je otvorena svakim radnim danom od 10:00 do 16:00 sati, a zatvorena je vikendima, dravnim
blagdanima i danima o kojima je javnost unaprijed obavijetena na slubenim stranicama
burze: www.zse.hr. Trgovinski dan zapoinje u modalitetu predotvaranja koji traje 15 minuta,
emu se jo pridoda i varijabilni zavretak. Na burzi se nalozi zadaju putem ovlatenih
drutava, iji se aktualni popis takoer moe pronai na internetskim stranicama Zagrebake
burze. Rad Zagrebake burze d.d. nadzire HANFA - Hrvatska agencija za nadzor financijskih
usluga.

Meu dionicama s najveom trinom kapitalizacijom na Zagrebakoj burzi nalaze se: INA
d.d., HT d.d., Zagrebaka banka d.d., Privredna banka Zagreb d.d., te Janaf d.d. Ukupna
trina kapitalizacija svih dionica na Zagrebakoj burzi iznosila je 30.9.2014. 137 milijarde
kuna, dok je trina kapitalizacija svih vrijednosnih papira iznosila 209 milijarde kuna.

3.4.3.2.. Varadinska burza

Varadinska burza ili The Varadin Stock Exchange bila je burza sa sjeditem u Varadinu. Sa
svojim je radom zapoela 16.7.2002. godine, a do tada je djelovala kao OTC trite.
Osnovana je u oujku 1993. godine kao prvo hrvatsko ureeno javno trite, pod nazivom
Varadinsko trite vrijednosnica. Osnivai su bili 23 fizike osobe s namjerom stvaranja
infrastrukture potrebne za transparentno trgovanje vrijednosnim papirima nastalih iz prve faze
privatizacije dravnih tvrtki. Varadinsko trite vrijednosnica omoguilo je prikupljanje
ponuda za prodaju i kupnju vrijednosnih papira uz transparentno formiranje trine cijene.
Time se smanjilo nesigurno trgovanje putem novinskih oglasa.

U srpnju 1997. na tadanje Varadinsko trite vrijednosnica uveden je prvi on-line trgovinski
sustav s grafikim sueljem, tzv, OTIS (On-line trgovinski informacijski sustav) ime je
trgovanje postalo informatizirano. Kasnije je uveden novi, bolji sustav, preuzet od
Ljubljanske burze, a koji se zvao BTS (Burzovni Trgovinski Sustav).

U godini transformacije iz Varadinskog trita vrijednosnica u Varadinsku burzu ostvaren

je promet dionicama preko polovice prometa dionica u Republici Hrvatskoj. Iste je, 2002.
godine uvrteno i prvo dioniko drutvo u najviu, Prvu kotaciju. 2003. godine osnovana je

19
Kotacija javnih dionikih drutava koja je propisana zakonom, a tijekom ijeg se uvrtena na
Varadinsku burzu uvrstio najvei broj poduzea iz cijele Hrvatske- njih 123. 25

U oujku 2007. na zahtjev lanica obje burze, dolo je do spajanja Zagrebake burze i
Varadinske burze u jedinstveno nacionalno trite kapitala, pod nazivom Zagrebaka burza
d.d.

3.4.3.2.1. VIN indeks

Varadinska je burza imala i svoj dioniki indeks koji se zvao VIN indeks. Vin indeks bio je
slubeni indeks Varadinske burze i prvi je put uveden 1.10.1997. Njegova poetna vrijednost
iznosila je 1000 bodova. VIN indeks je bio sastavljen od dionica na temelju njihove trine
kapitalizacije, s tim da teina pojedine dionice nije smjela biti vea od 25%.

3.5. Sudionici trita kapitala u Republici Hrvatskoj

Sudionici na tritu kapitala se dijele na: 26

1. Investitore ili ulagatelje u financijske instrumente (koji posjeduju slobodna financijska
sredstva)
2. korisnike kapitala ili izdavatelje vrijednosnih papira i ostalih financijskih instrumenata
(trgovaka drutva ili druge pravne entitete koji vre emisiju vrijednosnih papira)

3. institucije i posrednike (banke, burze i ostale financijske institucije: Zagrebaka burza

d.d. Zagreb -trini operater i operater MTP-a, Sredinje klirinko depozitarno drutvo
d.d. Zagreb- operater sredinjeg depozitorija nematerijaliziranih vrijednosnih papira i
operater sredinjeg registra ostalih nematerijaliziranih financijskih instrumenata,
operater sustava poravnanja i namire nematerijaliziranih vrijednosnih papira te
operater Fonda za zatitu ulagatelja) i
4. dravu.

25
Klamer alopa, M., Cingula, M.: Financijske institucije i trita kapitala, TIVA, Fakultet organizacije i
informatike, Varadin, 2009., str.69.
26
http://www.hanfa.hr/nav/254/naslovni-teskt---trziste-kapitala.html

20
 Slika 2. Sudionici na tritu kapitala
Izvor: Klamer alopa, M., Cingula, M.: Financijske institucije i trita kapitala, TIVA,
Fakultet organizacije i informatike, Varadin, 2009., str.16.

3.5.1. Investitori na tritu kapitala

Investitori su sudionici bez kojih trite ne bi moglo djelovati. Njihovo uspjeno ulaganje s
ciljem ostvarivanja dobiti temelji se na uspjenoj i tonoj prosudbi vrijednosti investicije u
koju se ulae. Bit uspjenosti je kupovanje u pravom vremenskom trenutku tj. kada je cijena
investicije nia u odnosu na svoju pravu vrijednost. Koliko u danom trenutku moe pomoi
financijski sacvjetnik ovisi o njegovoj strunosti, znanju, ali i u veini sluajeva i
individualnoj procjeni dane situacije. Investitori koji kupuju vrijednosne papire su primjerice
banke, investicijski i mirovinski fondovi, osiguravajua drutva i pojedinci koji ele postii
dobit.

21
3.5.2. Korisnici kapitala

Korisnici kapitala su izdavatelji vrijednosnih papira koji u emisiji prikupljaju kapital potreban
za proirenje svojih djelatnosti. Oni mogu doi do kapitala na razliite naine (osim prodajom
vrijednosnih papira mogu se zaduiti kod banaka ili kod dobavljaa opreme), a odabir
financiranja emisijom vrijednosnih papira pokazuje kako oni ele imati u bilanci to veu
vlastitu glavnicu spram posuene imovine. Izdavatelji su dravne i javne ustanove, financijske
institucije i tvrtke. Vrijednosni papiri se kupuju i prodaju na burzi. Na taj nain dolaze do
novanih sredstava za svoje aktivnosti.

3.5.3. Institucije i posrednici na tritu kapitala

Za ureenost trita kapitala i promet vrijednosnih papira vane su tzv. samoregulirajue

institucije koje djeluju u skladu s dravnim zakonima, ali bez izravne dravne intervencije. To
znai da djeluju po vlastitim (unutarnjim) pravilima. Pojam samoregulirajuih institucija
dolazi iz angloamerike prakse u kojoj su takozvane Self Regulatory Organizations (SRO) na
tritu kapitala poznate kao najvanija sastavnica slobodnog trinog nadmetanja jer
omoguavaju poteno i pravilno trgovanje na tritu kapitala, uz postojanje trine slobode
umjesto dravne regulative. Regulativu, kao to se moe i zakljuiti, provode sami sudionici
svojim pravilima, statutima, kodeksima asti i dr.
Najvaniju samoregulirajuu instituciju, uz burze i brokerska drutva, predstavlja udruga
brokera. Udruge brokera djeluju temeljem svojih pravila i kodeksa asti tj. pozivanja na ugled
i potenje brokerske struke. Ovakav pristup moe unaprijediti trite kapitala vie nego
dravni nadzor. Upravo taj nadzor i visoka profesionalnost brokera trebaju omoguiti da
korisnici kapitala ne prevare investitore uzimajui eventualno njihov novac za sumnjive
projekte i osobno bogaenje. Ukoliko udruga brokera ima jasno definirana pravila koja se
primjenjuju i koja tite ugled struke, povjerenje investitora bit e vee. U Hrvatskoj tako
udruga brokera okuplja pojedince, tj. fizike osobe s poloenim brokerskim ispitom koji ele
aktivno sudjelovati na tritu kapitala.
Uz brokerska drutva kao posrednika, tu su i druge institucije i subjekti koji djeluju na nain
koji je propisan zakonima. Najvanija institucija je Hrvatska agencija za nadzor financijskih
usluga- HANFA, a slijede je Sredinje klirinko depozitarno drutvo, te investicijske banke
kao posrednici.

22
3.5.3.1. Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga (HANFA)

Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga 27 ili kako se skraeno naziva HANFA je
nadzorno tijelo u iji djelokrug i nadlenost spada nadzor financijskih trita, financijskih
usluga te pravnih i fizikih osoba koje te usluge pruaju. Hanfa provodi nadzor nad
poslovanjem burzi i ureenih javnih trita, investicijskih drutava i izdavatelja vrijednosnih
papira, brokera i investicijskih savjetnika, vezanih zastupnika, sredinjeg klirinkog
depozitarnog drutva, drutava za osiguranje i reosiguranje, zastupnika i posrednika u
osiguranju i reosiguranju, drutava za upravljanje investicijskim i mirovinskim fondovima,
mirovinskih osiguravajuih drutava, investicijskih i mirovinskih fondova, Sredinjeg registra
osiguranika, Fonda hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i lanova njihovih obitelji,
Umirovljenikog fonda i pravnih osoba koje se bave poslovima leasinga i faktoringa, osim
ako ih banke obavljaju unutar svoje registrirane djelatnosti.

Hanfa je osnovana 2005. godine spajanjem triju postojeih nadzornih institucija: Komisije za
vrijednosne papire, Agencije za nadzor mirovinskih fondova i osiguranja te Direkcije za
nadzor drutava za osiguranje. Zapoela je s radom 1. sijenja 2006.

Hanfa je samostalna pravna osoba s javnim ovlastima u okviru svog djelokruga i nadlenosti
propisanih Zakonom o Hrvatskoj agenciji za nadzor financijskih usluga i drugim zakonima.
Odgovorna je Hrvatskom saboru.

3.5.3.1.1. Ciljevi i naela Hanfe

Prema Zakonu o Hrvatskoj agenciji za nadzor financijskih usluga, temeljni ciljevi Hanfe su
promicanje i ouvanje stabilnosti financijskog sustava i nadzor zakonitosti poslovanja
subjekata nadzora. U ostvarivanju svojih ciljeva Hanfa se rukovodi naelima transparentnosti,
izgradnje povjerenja meu sudionicima financijskih trita i izvjeivanja potroaa.

3.5.3.1.2. Upravljanje Hanfom i donoenje odluka

Djelatnost upravljanja Hanfom vri Upravno vijee, koje se sastoji od pet lanova od kojih je
jedan predsjednik. Predsjednika, kao i lanove Upravnog vijea Hanfe imenuje i razrjeava

27
http://www.hanfa.hr/HR/nav/58/o-nama.html

23
Hrvatski sabor i to na prijedlog Vlade Republike Hrvatske. Za zastupanje Hanfe je pak,
zasluan, glavni tajnik koji organizira te vodi rad i poslovanje Hanfe.

Sve odluke iz djelokruga i nadlenosti Hanfe donosi Upravno vijee na sjednicama, koje se u
pravilu odravaju jednom tjedno. Odluke se donose veinom, to znai od najmanje tri glasa s
tim da predsjednik ili lan Upravnog vijea ne mogu biti suzdrani od glasovanja.
lanovi Upravnog vijea su: Petar-Pierre Matek (predsjednik), Branka Bjedov Kostelac,
Silvana Boi, Gordana Letica i Mario Radakovi. Glavni tajnik Hanfe je Jadranka Grubei.

3.5.3.1.3. Djelokrug i nadlenost Hanfe

U obavljanju svojih javnih ovlasti Hanfa je ovlatena: 28

1. donositi provedbene propise na temelju Zakona o Hrvatskoj agenciji za nadzor

financijskih usluga, zakona koji ureuju trite kapitala, investicijske i druge fondove,
preuzimanje dionikih drutava, mirovinska osiguravajua drutva, leasing drutva,
osiguranje i reosiguranje te financijske usluge, kao i drugih zakona kada je to tim
zakonima ovlatena,

2. obavljati nadzor poslovanja subjekata nadzora utvrenih u propisima iz toke 1. te

pravnih osoba koje se bave poslovima faktoringa, osim ako ih banke obavljaju unutar
svoje registrirane djelatnosti, te nalagati mjere za uklanjanje utvrenih nezakonitosti i
nepravilnosti,

3. izdavati i oduzimati dozvole, odobrenja, licencije i suglasnosti za koje je ovlatena na

temelju posebnih propisa iz toke 1.,

4. poticati, organizirati i nadgledati mjere za uinkovito funkcioniranje financijskih trita,

5. voditi knjige, evidencije i registre u skladu s odredbama Zakona o Hrvatskoj agenciji za

nadzor financijskih usluga i posebnih propisa iz toke 1.,

6. predlagati inicijative za donoenje zakona i drugih propisa te informirati javnost o

naelima po kojima djeluju financijska trita,

7. donositi podzakonske akte radi propisivanja uvjeta, naina i postupaka za jedinstveno

obavljanje nadzora unutar svog djelokruga i nadlenosti te poduzimati druge mjere i
obavljati druge poslove u skladu sa zakonskim ovlatenjima,
28
http://www.hanfa.hr/HR/nav/59/djelokrug-i-nadleznost.html

24
8. izvjeivati ostala nadzorna, upravna i pravosudna tijela o svim pitanjima koja se
neposredno ili posredno tiu njihove nadlenosti i djelokruga, povodom postupaka koji se
vode pred tim tijelima, a u vezi su s postupcima iz djelokruga i nadlenosti Hanfe,

9. davati miljenja o provedbi Zakona o Hrvatskoj agenciji za nadzor financijskih usluga i

posebnih propisa iz toke 1. na zahtjev stranaka u postupku ili osoba koje dokau svoj
pravni interes.
HANFA je duna jednom godinje za proteklu kalendarsku godinu podnijeti Vladi Republike
Hrvatske i Hrvatskom saboru izvjee o svom radu i stanju financijskih institucija i trita
koje ulaze u njen djelokrug i nadlenost. Hanfa obavlja nadzor iskljuivo nad tritem
kapitala, dok ulogu nadzora nad tritem novca ima Hrvatska narodna banka.

3.5.3.2. Sredinje klirinko depozitarno drutvo (SKDD)

Sredinje klirinko depozitarno drutvo ili skraeno SKDD osnovano je 18. travnja 1997.
godine u skladu s tada aktualnim Zakonom o izdavanju i prometu vrijednosnih papirima 29 i
Zakonom o trgovakim drutvima 30 kao dioniko drutvo. Prvobitni naziv SKDD bio je
Sredinja depozitarna agencija SDA, ali usklaivanjem sa zakonskim propisima od 16. oujka
2009. slubeni je naziv Sredinje klirinko depozitarno drutvo, d.d.
SKDD su osnovala brokerska drutva i burze koje su temeljem osnivakih udjela stekli pravo
sudjelovanja u nadzoru drutva.
Sredinje klirinko depozitarno drutvo31 je sredinji registar nematerijaliziranih vrijednosnih
papira. To je mjesto na kojem se u obliku elektronikih zapisa u raunalnom sustavu vode
podaci o izdavateljima, vrijednosnim papirima i vlasnicima vrijednosnih papira na razini
cijele Hrvatske- tj. vodi registar vrijednosnih papira. Upisom u registar ili tzv. depozitorij
vrijednosnih papira, svakom investitoru SKDD otvara raun koji moe biti: vlasniki,
suvlasniki, zastupniki, skrbniki ili raun portfelja.
Uz voenje registra vrijednosnih papira, zadaa drutva je i praenje prometa na burzama i to
ponajprije stoga da se omogui to bri i sigurniji prijenos prodanih dionica na novog
vlasnika. Takoer, evidencija o vlasnitvu nad dionicama iskljuuje mogunost zloporaba u

29
Zakon o izdavanju i prometu vrijednosnim papirima, Narodne novine, 107/95
30
Zakon o trgovakim drutvima, Narodne novine, 111/93
31
Klamer alopa, M., Cingula, M.: Financijske institucije i trita kapitala, TIVA, Fakultet organizacije i
informatike, Varadin, 2009., str.88.

25
 pojedinim drutvima izdavateljima ime se poveava povjerenje investitora u sustav
trgovanja.

3.5.3.2.1. Vlasnitvo i upravljanje SKDD-om

Najvei vlasnik Sredinjeg klirinkog depozitarnog drutva je Fina s neto vie od 45% udjela
u vlasnikoj strukturi, tonije 45,28%. Slijedi Republika Hrvatska s 40,85% udjela u
vlasnikoj strukturi (2008. godine je imala vie od 60% udjela u vlasnikoj strukturi32), a
zatim i drugi sudionici trita kapitala s 13,87% udjela u vlasnikoj strukturi.

Tablica 1. Imatelji redovnih dionica SKDD-a

Imatelj Postotak (%) Koliina

Financijska agencija (FINA) 45,28 41.433

Republika Hrvatska 40,85 37.380
Sudionici trita kapitala (banke, brokerske kue,
13,87 12.687
izdavatelji, organizirana trita) i ostali
Ukupno 100,00 91.500

Izvor: http://www.skdd.hr/portal/f?p=100:7:0::NO 21.7.2015.

Uprava SKDD-a sastoji se od dva lana: 33

Predsjednica Uprave, Vesna ivkovi

lan Uprave, Stjepko iak

Nadzorni odbor SKDD-a prema Statutu ima najvie devet lanova, s time da trenutno broji osam
lanova:

Predsjednica Nadzornog odbora, Tanjica Liktar

Zamjenik predsjednice Nadzornog odbora, Ivo Balen
lanica Nadzornog odbora, Anelka Buneta

32
Klamer alopa, M., Cingula, M.: Financijske institucije i trita kapitala, TIVA, Fakultet organizacije i
informatike, Varadin, 2009., str.88.
33
http://www.skdd.hr/portal/f?p=100:7:0::NO

26
 lanica Nadzornog odbora, Zrinka Vrhovski
lanica Nadzornog odbora, Mirana Koljati
lanica Nadzornog odbora, Ivana Gai
lan Nadzornog odbora, Saa Drezgi
lan Nadzornog odbora, eljko Pavi

lanovi Uprave i Nadzornog odbora nisu imatelji dionica SKDD d.d.

3.5.3.3. Posrednici na tritu kapitala

Kao to je ve spomenuto, na burzi, odnosno organiziranom tritu kapitala, vri se trgovanje

vrijednosnim papirima. Meutim, trgovanje na burzi ne obavlja samostalno fizika osoba, ve su
joj za to potrebni posrednici. Uloga posrednika je da s jedne strane izvri nalog kupnje, a s druge
nalog prodaje nekog vrijednosnog papira. Posrednik je broker 34, osoba koja sudjeluju u okviru
brokerskih drutava koja zastupaju svoje klijente na burzi kroz izvravanje njihovih naloga,
analiziranje kretanja cijena na tritu kapitala i kroz savjetovanje investitorima ako je za to
ovlatena.

Osim brokera, kao posrednika koji djeluje po nalogu klijenta nakon to se vrijednosni papir nae
na tritu, vanu ulogu imaju investicijske banke koje djeluju na primarnom tritu- odnosno
pripremaju emisiju vrijednosnih papira. Uloga investicijskih banaka je, prema tome, u navedenom
sluaju nezamjenjiva.

3.5.3.3.1. Investicijske banke

Investicijska banka35 (engl. investment bank, njem. Geldgeberbank, Investitionsbank) je

financijska institucija koja upravlja kapitalom i trguje vrijednosnim papirima, a koju predstavljaju

34
Broker (eng. maker, franc. courtier) je samostalan trgovac koji nema trajni ugovorni odnos, ve na temelju
povremenih naloga posreduje izmeu kupca i prodavatelja pri sklapanju kupoprodajnog ugovora. Oni spajaju,
dovode u vezu prodavatelja i zainteresiranog kupca na tritu odreene robe, a nastupaju kao agenti
nalogodavatelja, te rade u njihovo ime i za njihov raun. Brokeri predstavljaju posebnu vrstu strunjaka koje je u
potpunosti upoznata s robom i uvjetima prodaje na tritu. Za uslugu posredovanja broker naplauje proviziju
koju obraunava od ugovorene vrijednosti predmeta kupoprodaje. Kako prema pravilima burze lanovi mogu
djelovati nasumino kao posrednici ili trgovci u svoje ime, pravilo koje broker nikada ne smije prekriti kae da
broker ne smije izvriti neku transakciju u svoje ime ako ima nalog svog komitenta o izvrenju iste transakcije.
Klamer alopa, M., Cingula, M.: Financijske institucije i trita kapitala, TIVA, Fakultet organizacije i
informatike, Varadin, 2009., str.93.
35
http://limun.hr/main.aspx?id=20339&Page=2

27
financijski specijalisti koji su ujedno i posrednici izmeu poduzea i drugih emitenata
vrijednosnih papira i investitora pri izdavanju novih vrijednosnih papira. Investicijske banke su
specijalizirane u stvaranju, potpisivanju i distribuiranju izdanja novih vrijednosnih papira
(komercijalna strana poslovanja), a nude usluge: otkupa emisije upisom preuzimajui dio rizika
izdanja, rasprodaje emisije preko dilera ili na malo, savjetovanja emitenata i kupaca, ali obavljaju
i usluge klijenteli na sekundarnom tritu (odravanje emisijskog teaja i trita). Neke od ovih
investicijskih banki bave se i akvizicijama stjecanjem kontrole nad drugim poduzeima,
fuzijama i drugim operacijama imovinsko-financijskog restrukturiranja poduzea kao i
operacijama za vlastiti raun. Iako nose naziv investicijska banka, nisu banka niti su depozitna
ustanova, a jo manje investicijska razvojna banka, ve se ovim pojmom oznaava svaka
financijska ustanova kojoj je dominantno obiljeje posredovanje pri emisiji i distribuciji
novoizdanih vrijednosnih papira. Ali ipak, najvaniji zadaci i uloge investicijskih banaka su
preuzimanje rizika kod primarne emisije vrijednosnih papira zbog ega su dobile vanu i
nezamjenjivu ulogu na primarnom tritu kapitala i preuzimanje skrbnitva za tue vrijednosne
papire. Najee je rije o vrijednosnim papirima fizikih osoba ili poduzea kojima investiranje
nije osnovna djelatnost, pa takve poslove preputaju specijaliziranim institucijama ili
odjeljenjima. Samim time investicijske banke preuzimaju odgovornu ulogu i u sekundarnom
trgovanju vrijednosnim papirima.

Investicijske banke djeluju tako to imaju utvren hodogram prema kojem se provodi postupak
emisije vrijednosnih papira. Hodogram zavisi o nizu elemenata vezanih za poduzee koje provodi
emisiju vrijednosnih papira. U pravilu, poduzee i investicijska banka na temelju provedene
analize trita dogovaraju cijenu vrijednosnog papira te pripremaju prospekt koji u konanici
pregledava i odobrava Hanfa. Potom investicijska banka otkupljuje vrijednosne papire i
doznaava sredstva poduzeu koje ih je emitiralo, a potom dalje prodaje otkupljene vrijednosne
papire na sekundarnom tritu kapitala.

U Hrvatskoj banke djeluju kao univerzalan tip banaka koje prije svega imaju karakteristike
klasinih poslovniha banaka, a s razvojem trita kapitala poele su razvijati investicijske odjele
putem kojih se aktivno kroz posrednike ili vlastite poslove, ukljuuju na trite kapitala.

28
3.5.3.3.2. Investicijska (brokerska) drutva

Investicijske kue36 (nekad brokerske kue, engl. brokerage firms, brokerage houses, njem.
Maklerfirmen) su poduzea specijalizirana za burzovno poslovanje, ili investicijske i
komercijalne banke koje imaju odjele za brokersko poslovanje. Investicijska drutva spadaju u
burzovne posrednike, a to su ovlatene osobe koje na burzama posreduju izmeu zainteresiranih
prodavatelja i kupaca predmeta burzovnog poslovanja. Investicijska zastupaju svoje klijente na
burzi izvravajui njihove naloge, te analizirajui trite i dajui savjete investitorima.
Investicijsko drutvo osniva se i posluje kao drutvo s ogranienom odgovornou ili dioniko
drutvo sukladno odredbama zakona koji ureuje osnivanje i poslovanje trgovakih drutava.
Investicijsko drutvo moe se osnovati i kao Europsko drutvo- Societas Europea (SE) sa
sjeditem u Hrvatskoj. Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga vodi registar investicijskih
drutava, i pravilnikom propisuje sadraj, oblik i nain voenja registra. Agencija investicijskom
drutvu izdaje odobrenje za rad.

Agencija e investicijskom drutvu izdati odobrenje za rad ako su ispunjeni uvjeti koji se odnose
na:37

Oblik drutva, dionice drutva i temeljni kapital,

Stjecanje kvalificiranih udjela za sve imatelje kvalificiranih udjela te usku povezanost,
Izdavanje suglasnosti lanovima uprave,
Organizacijske zahtjeve i
Pristupanje u lanstvo sustava zatite ulagatelja

Agencija odluku o odobrenju zahtjeva za izdavanje odobrenja za rad odluuje u roku od est
mjeseci od dana zaprimanja urednog zahtjeva, koji sadri sve propisane podatke i ako mu je
priloena dokumentacija s propisanim sadrajem.

Pruati investicijske usluge i obavljati investicijske aktivnosti u Republici Hrvatskoj, prema

Zakonu o tritu kapitala38, moe:

Investicijsko drutvo koje je za to dobilo odobrenje za rad od Agencije,

36
http://limun.hr/main.aspx?id=27644
37
http://www.zakon.hr/z/171/Zakon-o-tr%C5%BEi%C5%A1tu-kapitala
38
http://www.zakon.hr/z/171/Zakon-o-tr%C5%BEi%C5%A1tu-kapitala

29
 Investicijsko drutvo sa sjeditem u dravi lanici koje nije kreditna institucija ili
financijska institucija i koja u skladu s odredbama Zakona o tritu kapitala ustroji
podrunicu u Republici Hrvatskoj ili je ovlatena neposredno pruati investicijske usluge i
obavljati investicijske aktivnosti u Hrvatskoj,
Podrunica investicijskog drutva sa sjeditem u treoj dravi koja je za to dobila
odobrenje za rad od Agencije,
Kreditna institucija koja za to dobije obobrenje od Hrvatske narodne banke,
Kreditna institucija ili financijska institucija iz drave lanice koja, u skladu s odredbama
zakona koji ureuje osnivanje i poslovanje kreditnih institucija, ustroji podrunicu u Rh ili
je ovlatena neposredno pruati financijske usluge u Hrvatskoj i
Podrunica kreditne institucije sa sjeditem u treoj dravi koja je za to dobila odobrenje
za rad od Hrvatske narodne banke.

Osnovna funkcija investicijskih drutava je analitika i savjetodavna. Investicijska drutva vrlo su

vaan dio financijskog trita, budui da kontinuiranom analizom trita i upuivanjem
investitora u najprofitabilnije segmente pomau stabilnosti trita i objektivnoj valorizaciji
efekata ponuenih na burzi. Osim neposrednih kontakata s klijentima, veina znaajnijih
investicijskih drutava izdaje i publikacije u kojima objavljuje svoje analize i predvianja.

Veina znaajnijih investicijskih drutava su ujedno i investicijske banke. One u naelu pokrivaju
cjelokupno trite, ali su veinom specijalizirane za odreeni segment u kojem nastoje biti
vodee. Tako postoje investicijske kue specijalizirane za trgovinu dionicama, obveznicama,
opcijama i buduim ugovorima. U Europi, a posebno u Njemakoj, karakteristino je to da se i
velike komercijalne banke pojavljuju kao investicijske (brokerske) kue. Najaktivnija meu njima
je Deutsche Bank kojoj pripada vodee mjesto u svijetu po obujmu trgovine euro-obveznicama.

Za svoje usluge investicijske kue naplauju naknade, od kojih je najei oblik brokerska
provizija koju klijent plaa prilikom provoenja transakcije. Donedavno je bilo pravilo da za
svoje komitente brokeri ne naplauju analize i savjete, meutim smanjivanje provizije zbog
uzajamne konkurencije brokerskih kua dovelo je do toga da brokeri posebno naplauju sve
usluge koje pruaju klijentu. Ipak, pravila po kojima investicijske kue posluju razlikuju se.
Svaka burza ima svoja pravila, a pravila se openito razlikuju i meu zemljama. Veina velikih

30
investicijskih kua operira na vie svjetskih trita, i na svakom od njih prilagoava se lokalnim
uvjetima poslovanja.

Poznate investicijske- brokerske kue i investicijske banke su: Merrill Lynch, Salomon Brothers,
Dow-Jones, Pierce, Goldman Sachs & Co, Morgan Stanley (sve iz Sjedinjenih Amerikih
Drava), Nomura securities, Nikko securities, Daiwa securities (iz Japana).

3.6. Zakonski okvir i ureenje trita kapitala u RH

Kako su poslovi na financijskom tritu sloeni, i ukljuuju vei broj subjekata, tako je potrebno
regulirati aktivnosti putem zakona i pravilnika.

Trite kapitala u Republici Hrvatskoj, kao i djelokrug i nadlenost Hanfe u tom podruju,
ureeni su Zakonom o tritu kapitala (NN 88/08) 39, Zakonom o preuzimanju dionikih drutava,
Zakon o Hrvatskoj agenciji za nadzor financijskih usluga i dr.

Zakon o tritu kapitala ureuje sljedea podruja: 40

pruanje investicijskih usluga i obavljanje investicijskih aktivnosti i s tim povezanih

pomonih usluga
osnivanje, poslovanje, nadzor i prestanak postojanja investicijskog drutva
fond za zatitu ulagatelja
osnivanje, poslovanje, nadzor i prestanak postojanja trinog operatera
pravila trgovanja na ureenom tritu i multilateralnoj trgovinskoj platformi (MTP-u)
ponudu vrijednosnih papira javnosti i uvrtenje vrijednosnih papira na ureeno trite
objavljivanje informacija o izdavateljima vrijednosnih papira uvrtenih na ureeno trite
zabranu zlouporabe trita
osnivanje, poslovanje, nadzor i prestanak postojanja operatera sustava poravnanja i/ili
namire
pohranu financijskih instrumenata i poravnanje i namiru poslova s financijskim
instrumentima.

Zakon o preuzimanju dionikih drutava ureuje:

uvjete za davanje ponude za preuzimanje ciljnih drutava

postupak preuzimanja
39
http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2008_07_88_2812.html
40
http://www.hanfa.hr/nav/254/naslovni-teskt---trziste-kapitala.html

31
 prava i obveze sudionika u postupku preuzimanja te
nadzor postupka preuzimanja ciljnih drutava.

Zakonom o Hrvatskoj agenciji za nadzor financijskih usluga propisuje:

pravni poloaj Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga,
njeno unutarnje ustrojstvo,
uvjete za imenovanje, trajanje mandata i razrjeenje predsjednika i lanova Upravnog
vijea Agencije
donoenje odluka,
dunost uvanja slubene tajne i odgovornost za tetu,
uvjete za imenovanje, trajanje mandata i funkciju Savjeta Agencije,
ciljeve, naela, djelokrug i nadlenost Agencije i
njeno funkcioniraje i izvjeivanje.
,

Navedeni zakoni neosporno su vani za funkcioniranje financijskog trita u Republici

Hrvatskoj i uspostavljanje legitimnih odnosa izmeu strana ukljuenih u financijske
transakcije.

32
4. Trgovanje na Zagrebakoj burzi u 2014. godini

Prema podacima iz publikacije koju je pripremila i izdala Zagrebaa burza d.d., u 2014.
godini je, na Zagrebakoj burzi, uveden niz noviteta ija je svrha poveanje razine
uinovitosti i konurentnosti hrvatskog trita kapitala. Tako je zapoeto raunanje novog,
devetog dionikog indeksa Zagrebake burze, indeksa ukupnog prinosa: CROBEX Total
Return, a postignuta je i suradnja s Bekom burzom, sklapanjem ugovora o distribuciji
podataka, ime je Zagrebaka burza postala dio mree preko koje, uz ostale meunarodne
klijente, dobiva informacije sa 13 trita preko jednog suelja. Nadalje, u 2014. se prvi put
trgovalo open-end certifikatima, sklopljeni su novi specijalistiki ugovori, a Zagrebaka burza
recertificirana je za ISO 9001 normu upravljanja kvalitetom. Znaajna su i dogaanja
meunarodnog karaktera: prva zajednika investicijska konferencija Ljubljanske i Zagrebake
burze sa 150 individualnih sastanka odrana je u svibnju u Zagrebu, a u listopadu je u Rovinju
odrana trea zajednika konferencija Burze i fondovske industrije Izazov promjene, s vie
od 350 domaih i stranih sudionika.

Pod pokroviteljstvom ministra financija, Zagrebaka burza je 2014. bila domain 20.
godinjeg sastanka Federacije euro-azijskih burzi, a u organizaciji Akademije Zagrebake
burze odrano je nekoliko okruglih stolova kako bi se potaknuo dijalog pojedinaca i
organizacija koje su dio trita kapitala. Akademija Zagrebake burze dobila je i priznanje
Prijatelj studenata, a u svibnju prestini financijski asopis Euromoney proglasio je
Zagrebaku burzu dobitnikom ugledne nagrade Best Financial Exchange in CEE u kategoriji
Best Managed Companies in CEE. Uspjena godina zakljuena je Nagradama Zagrebake
burze u sedam kategorija, koje se dodjeljuju na temelju statistikih kriterija, ali i doprinosa
edukaciji i razvoju hrvatskog trita kapitala.

U statistikom smislu, pak, trgovanje na Zagrebakoj burzi je u 2014. godini u najveoj mjeri
na razini prethodne godine. Ukupni promet bio je +2,4% vei nego godinu ranije. U ukupnom
prometu ostvarenom u 2014. godini, 79,2% otpada na promet dionicama, 18,4%
obveznicama, i 2,5% strukturiranim vrijednosnim papirima.

33
 Slika 3. Kretanje prometa dionicama (u mil. kn) u 2013. i 2014. godini
Izvor: ZSE-2014.pdf
Volumen unutar knjige ponuda porastao je za +10,8%, a ukupna trina kapitalizacija +10%.
U navedenom porastu, najvei udio ima znaajan porast trine kapitalizacije obveznica za
+17,2%, dok je trina kapitalizacija dionica porasla za 6,1%, a strukturiranih proizvoda
24,8%.
Indeksi su ostvarili razliite rezultate: CROBEX je korigiran -2,7%, CROBEXtr biljei porast
od 0,6%, a prosjek deset najlikvidnijih dionica, CROBEX10, narastao je za +1,2%. Od ostalih
indeksa znaajan je CROBEXturist, koji je porastao ak +79,1%. Taj je indeks godinu
zapoeo sa svega dvije sastavnice, da bi kraj doekao s ak est dionica u svom sastavu.

Tablica 2. Indeksi Zagrebake burze u 2014. godini

Najvia Najnia Zadnja Promjena Promet
(%)
Dioniki indeksi
CROBEX 1.938,71 1.661,36 1.745,44 -2,7% 1.804.747.209
CROBEX10 1.112,34 936,84 1.007,14 1,2% 1.444.542.516
CROBEXplus 1.025,51 850,36 940,18 -4,8% 1.992.693.604
CROBEXindustrija 1.127,67 792,55 910,74 -17,7% 469.982.033
CROBEXkonstrukt 795,43 465,98 499,03 -36,6% 52.259.833
CROBEXnutris 902,77 759,62 805,73 -8,4% 446.365.383
CROBEXtr 1.121,60 935,91 1.009,78 0,6% 1.804.747.209
CROBEXtransport 1.433,23 1.143,50 1.262,35 7,9% 133.503.013
CROBEXturist 2.244,57 1.142,14 2.068,44 79,1% 187.993.476
Obvezniki indeksi

34
 CROBIS 105,57 99,02 104,95 5,8% 24.129.497.137
CROBIStr 138,04 123,11 137,30 11,4% 24.129.497.137

Izvor: ZSE-2014.pdf
Najlikvidnija dionica u 2014. godini bila je, kao i prethodne godine, ona Hrvatskog telekoma
d.d., a nosila je 23% ukupnog prometa dionicama.

Tablica 3. Dionice s najveim prometom na Zagrebakoj burzi u 2014.

Oznaka Izdavatelj Promet (HRK) Udjel (%)

1 HT-R-A HT d.d. 507.435.483 18,8
2 ERNT-R-A Ericsson Nikola 174.214.098 6,4
Tesla d.d.
3 ADRS-P-A Adris grupa d.d. 150.862.952 5,6
4 LEDO-R-A Ledo d.d. 145.765.188 5,4
5 KORF-R-A Valamar Adria 145.658.643 5,4
Holding d.d.
6 PODR-R-A Podravka d.d. 114.472.313 4,2
7 ADPL-R-A AD Plastik d.d. 100.864.081 3,7
8 RIVP-R-A VALAMAR 90.229.602 3,3
RIVIERA d.d.
9 ATGR-R-A Atlantic Grupa 73.968.873 2,7
d.d.
10 SNHO-R-A SN holding d.d. 72.247.263 2,7
Ostali 1.129.349.844 41,7
Ukupno 2.705.068.341
Izvor: ZSE-2014.pdf

35
5. Zakljuak

Naposlijetku se moe zakljuiti da je hrvatsko trite kapitala relativno mlado trite (ako se
izuzme trite koje se razvijalo na podruju Hrvatske, dok je ista bila lanica bive drave).
Hrvatska je, dakle, zemlja koja s obzirom na svoj nekadanji socijalistiki ustroj, jo uvijek
prilagoava svoju trinu privredu cjelokupnom gospodarskom sustavu razvijenih zemalja, pa
prema tome, spada u tranzicijske ekonomije. Stoga je i utjecaj hrvatskog trita kapitala na
ekonomski rast slab, zbog ega na razvoju trita kapitala i dalje treba kontinuirano raditi.

No, usprkos injenicama koje su u prolosti sprijeavale rast i razvoj financijskog trita
Hrvatske (a samim time i gospodarski i tehnoloki razvoj, kao i investicije), moe se rei da je
Hrvatska ostvarila veliki napredak na nacionalnom tritu kapitala. Prvenstveno je to vidljivo
u institucionalnoj i zakonskoj ureenosti, ali i drugim preduvjetima koje je potrebno
zadovoljiti kako bi trite kapitala moglo normalno funkcionirati: dravnoj politici kojom se
podupire razvoj trita kapitala i potrebi investitora za ulaganjem, kao i gospodarskih
subjekata za prikupljanjem kapitala.

Uz sve navedeno, potreban je i slobodan protok kapitala, ali i ukljuenost hrvatskog

nacionalnog trita kapitala u meunarodna trita kapitala. Hrvatska je radila i na tome,
modernizirajui, mijenjajui i usklaujui propise s propisima Europske Unije, kako bi
postala konkurentno trite i u Europi.

Za daljnji razvoj i napredak hrvatskog trita kapitala, zakljuila bih da je vana daljnja
privatizacija dravnih poduzea, kako bi se znaaj i utjecaj trita kapitala na gospodarski
razvoj i rast poveali.

36
Popis literature:

1. Alajbeg, D., Buba, Z.: Vodi kroz hrvatsko trite kapitala, Institut za javne
financije, Zagreb, 2001.
2. Druic I. : Resursi i trita hrvatskog gospodarstva, Politicka kultura, Zagreb, 2004.

3. Ferizovi, M., Finansijska trita, Ekonomski fakultet Univerziteta u Bihau,

Grafiar, Biha, 2004.

4. J. Foley, B.: Trita kapitala, Mate, Zagreb, 1998.

5. Klamer alopa, M., Cingula, M.: Financijske institucije i trita kapitala, TIVA,
Fakultet organizacije i informatike, Varadin, 2009.

6. Leko, V.: Financijske institucije i trita I, Pomoni materijal za izuavanje,

Ekonomski fakultet Zagreb, Sveuilite u Zagrebu, Zagreb, 2002.

7. Prohaska, Z., Analiza vrijednosnih papira, Infoinvest, Zagreb, 1996.

8. http://www.hanfa.hr/nav/254/naslovni-teskt---trziste-kapitala.html
9. http://www.hanfa.hr/HR/nav/58/o-nama.html
10. http://www.hanfa.hr/HR/nav/59/djelokrug-i-nadleznost.html
11. http://limun.hr/main.aspx?id=17065
12. http://limun.hr/main.aspx?id=13772
13. http://limun.hr/main.aspx?id=27644
14. https://hr.wikipedia.org/wiki/Indeks_(burza)

15. https://sh.wikipedia.org/wiki/Dow_Jones_Industrial_Average

16. https://hr.wikipedia.org/wiki/Tr%C5%BEi%C5%A1te_kapitala

17. http://www2.hgk.hr/en/depts/banks/trziste_kapitala_2008.pdf

18. http://www.moj-bankar.hr/Kazalo/P/Preko-%C5%A1altera

19. http://www.skdd.hr/portal/f?p=100:7:0::NO/21.7.2015.

37
 20. http://www.skdd.hr/portal/f?p=100:7:0::NO

21. http://www.zakon.hr/z/171/Zakon-o-tr%C5%BEi%C5%A1tu-kapitala

22. http://www.zakon.hr/z/171/Zakon-o-tr%C5%BEi%C5%A1tu-kapitala

Prilozi:
Slike:
Slika 1. Ustroj financijskog trita
Izvor: Prohaska, Z., Analiza vrijednosnih papira, Infoinvest, Zagreb, 1996., str. 17.
Slika 2. Sudionici na tritu kapitala
Izvor: Klamer alopa, M., Cingula, M.: Financijske institucije i trita kapitala,
TIVA, Fakultet organizacije i informatike, Varadin, 2009., str.16.
Slika 3. Kretanje prometa dionicama (u mil. kn) u 2013. i 2014. godini
Izvor: ZSE-2014.pdf

Tablice:
Tablica 1. Imatelji redovnih dionica SKDD-a
Izvor: http://www.skdd.hr/portal/f?p=100:7:0::NO 21.7.2015.
Tablica 2. Indeksi Zagrebake burze u 2014. godini
Izvor: ZSE-2014.pdf
Tablica 3. Dionice s najveim prometom na Zagrebakoj burzi u 2014.
Izvor: ZSE-2014.pdf

38