EKONOMSKI FAKULTET

ZAVRNI RAD

GLOBALNI NADZOR TRITA KAPITALA I

UTJECAJ NA REPUBLIKU HRVATSKU

Mentor; Roberto Ercegovac, prof.dr.sc Student; Ana Klari Kukuz

5140978

Split, kolovoz 2017.

 SADRAJ

1. UVOD ................................................................................................................................ 3
2. TRITE KAPITALA I NJEGOVA STRUKTURA ........................................................ 4
2.1. Financijski sustav i financijska trita ......................................................................... 4
2.2. Trite kapitala ............................................................................................................ 5
2.2.1. Primarno trite .................................................................................................... 6
2.2.2. Sekundarno trite ................................................................................................ 7
2.3. Sudionici i instrumenti na tritu kapitala ................................................................ 10
3. NADZOR TRITA KAPITALA; POVIJESNI PREGLED I ANALIZA RAZVOJA .. 14
4. UZROCI RADIKALIZACIJE NADZORNOG MEHANIZMA NAKON POSLJEDNJE
FINANCIJSKE KRIZE ............................................................................................................ 16
4.1. Financijska kriza ........................................................................................................ 16
4.2. imbenici financijskih kriza ...................................................................................... 17
4.3. Posljednja financijska kriza ....................................................................................... 19
4.3.1 Kriza u Hrvatskoj .................................................................................................... 21
4.4. Monetarna politika i krize.......................................................................................... 21
5. ESMA ............................................................................................................................... 25
5.1 Ciljevi ESMA-e ......................................................................................................... 25
5.2. Aktivnosti i struktura ESMA-e .................................................................................. 27
5.3. ESMA-ine organizacijske znaajke ........................................................................... 28
5.4. Zatita potroaa na financijskom tritu .................................................................. 29
6. EMIR ................................................................................................................................ 31
7. MIFID............................................................................................................................... 33
7.1. Nastanak i ciljevi donoenja MiFID -a ...................................................................... 33
7.2. Primjena i sadraj MiFID-a ....................................................................................... 34
7.3. Zadaci MiFID-a ......................................................................................................... 35
8. MIFIR ............................................................................................................................... 37
9. DIREKTIVA O NADZORU ZLOUPOTREBE TRITA (MAD) ................................ 39
9.1. Manipulacija tritem ................................................................................................ 39
10. NADZOR GLOBALNOG TRITA UKLJUUJUI SAD ...................................... 42
11. POLOAJ TRITA KAPITALA U RH I UTJECAJ NOVIH NADZORNIH
MJERA..46
11.1. Povijesni pregled regulatornih mjera i kritiki stavovi ............................................... 47
11.2. Novi zakon o tritu kapitala ..................................................................................... 49
11.3. Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga ( HANFA) ..................................... 51
11.3.1. Ovlasti HANFE .................................................................................................... 52

1
 11.4. Sredinje klirinko depozitarno drutvo SKDD ...................................................... 53
11.4.1. Usluge SKDD-a.................................................................................................... 53
12. ZAKLJUAK .................................................................................................................... 56
13. SAETAK .......................................................................................................................... 57
SUMMARY ............................................................................................................................. 57
LITERATURA ......................................................................................................................... 58

2
 1. UVOD

Od davnina gospodarsku aktivnost pratile su novane transakcije. Kako se razvijalo

gospodarstvo razvijalo se i poslovanje na tritima s novcem. Suvremene financije
karakteriziraju izrazito razvijena financijska trita meu kojima posebno mjesto pripada tritu
kapitala. Razvoj financija i financijskih poslova nuno je zahtijevalo obrazovanje kadrova koji
e obavljati to bolje te poslove. Jo uvijek se o naem gospodarstvu moe u odreenoj mjeri
govoriti kao o tranzicijskom gospodarstvu u kojem su financije, financijska trita i trite
kapitala svojevrsna novina prema kojoj postoji mnotvo predrasuda izazvanih velikim dijelom
nerazumijevanje sutine financijskih odnosa na tritu kapitala.

Cilj ovog rada je detaljno opisati trite kapitala pa sam s obzirom na to podijelila rad kako bi
to bolje to i uinila. U prvom dijelu rada opisat u trite kapitala, njegovu strukturu, sudionike
kao i njegove instrumente. Navest u i krize koje su se dogodile kroz povijest i koje su pogodile
istoimeno trite.

U drugom dijelu opisat u regulative koje je donijela Europska unija vezano za samo trite
kapitala a to su; ESMA, EMIR, MiFID te MiFIR. Objasnit emo svaku zasebno te navesti za
svaku najvanije imbenike, ciljeve te zadatke koje moraju ostvariti.

U treem dijelu objasnit emo sve o zloupotrebi trita, odnosno o takozvanoj manipulaciji koja
je prisutna kako na ovom tako i na svim tritima. Takoer u opisat sve o nadzoru trita
kapitala ukljuujui i ono u Sjedinjenim Amerikim Dravama. Na samom kraju posvetit u se
poloaju trita kapitala u RH te utjecaju novih nadzornih mjera.

3
 2. TRITE KAPITALA I NJEGOVA STRUKTURA

2.1. Financijski sustav i financijska trita

Financijski sustav jedna je od temeljnih sastavnica ekonomskog sustava zemlje. Oznaava

sustav zemlje determiniran stupnjem razvijenosti ekonomskog i politikog sustava, kao i
karakterom vlasnitva i drugih faktora. Financijski sustav moemo definirati kao ukupnost
nositelja ponude i potranje financijskih instrumenata, to zajedno s pravnim normama i
regulacijom stvara pretpostavke za trgovanjem novcem i financijskim instrumentima.
Financijski sustav, podsustav ekonomskog sustava, treba omoguiti rast i razvoj ekonomije, a
funkcije financijskog sustava ostvaruju se preko financijskih trita. Efikasan financijski sustav
podrazumijeva takvo funkcioniranje sustava kod kojeg je suma svih od plasiranja sredstava,
plaanja i trgovine maksimalna. Suvremeni financijski sustavi javljaju se u dva oblika;
bankocentrini financijski sustav1 u kojem dominiraju banke i trino orijentirani sustavi2 s
visoko razvijenim tritem kapitala. Elemente financijskog sustava ine financijska trita,
instrumenti, institucije te regulacija financijskih trita.

Financijska trita su strukture kojima protjeu sredstava. Glavna funkcija i bitna ekonomska uloga
financijskih trista je preusmjeravanje sredstava od ljudi koji imaju viak, odnosno od onih koji
su utedjeli novane vikove troei manje od dohotka do onih kojima nedostaju novana sredstva jer ele
ili moraju troiti vie od dohotka. Na pitanje zato je preusmjeravanje sredstava od tedia prema
potroaima toliko vano za gospodarstvo odgovor je da ljudi koji tede najee nisu poduzetnici odnosno
ljudi koji znaju za raspoloive profitabilne prigode za ulaganja. Bez financijskih
trita veoma je teko prenijeti sredstva od osobe koja ne vidi prigode za ulaganja do osobe koja vidi. Obje su
zatoene u statusu quo i objema je loije nego kada trita djeluju. Stoga su financijska trita kljuna
za napredak ekonomske efikasnosti. inei to, financijska trita doprinose veoj proizvodnji i
efikasnosti u cjelokupnom gospodarstvu. Takoer izravno promiu blagostanje potroaa, jer
im omoguavaju bolje vremensko planiranje i raspored kupnji. Mladim ljudima omoguavaju kupnju
onog to im je potrebno i to si mogu priutiti, ime preskau ekanje kad bi tedili cjelokupan iznos
koji trebaju platiti. Djelotvorna financijska trita poveavaju ekonomsko blagostanje svih
lanova zajednice.3

1
Srednje-europski model ili germanski model
2
Anglosaksonsko-skadinavski model
3
Mishkin, F.S.; Eakins, S.G.Financijska trita i institucije 2005. str. 15-17.

4
Financijska trita takoer predstavljaju prostor na kojem se nude i trae financijska sredstva,
te na kojemu se, ovisno o ponudi i potranji za tim sredstvima, formira njihova cijena. Uloga
im je alokacija financijskih sredstava. U irem smislu obuhvaaju javni sektor, privatni sektor,
stanovnitvo i inozemstvo. Financijska trita su mehanizam putem kojeg se obavlja prijenos
financijskih sredstava od financijski suficitarnih jedinica do financijski deficitarnih jedinica.

Financijska trita dijele se na;

Novano trite
Bilateralno-kratkoroni krediti
Multilateralno-kratkoroni vrijednosni papiri

Trite kapitala
Trite dugoronih kredita
Trite dugoronih vrijednosnih papira

2.2. Trite kapitala

Trite kapitala je trite na kojem se trguje instrumentima dugoronog duga, roka dospijea godinu
dana ili due, kao i instrumentima vlasnikih udjela. Instrumentima trita novca trguje se vie
nego dugoronim vrijednosnicama, pa su ti instrumenti likvidniji, odnosno kratkorone
vrijednosnice biljee manje promjene cijena nego dugorone vrijednosnice to ih ini
sigurnijima za ulaganja. U uem smislu trite kapitala je trite dugoronih vrijednosnih papira
dok je u najuem smislu sekundarno trite dugoronih vrijednosnih papira.

U najopenitijem smislu, ono ini mnotvo sveza izmeu raznih subjekata u procesu spajanja
ponude i potranje tednje (kapitala), prvenstveno radi financiranja proizvodnih ulaganja,
prilikom kojih se oblikuju cijene za ustupljena sredstva na rok (kamate) ili na trajno (dividende).
Trite kapitala, uz pomo niza instrumenata usisava raspaanu tednju i upumpava je u
gospodarski ivot, rasporeujui je istovremeno izmeu raznih proizvodnih initelja i
gospodarskih sektora.4 Kao to smo ve spomenuli u trite kapitala spada trite dugoronih

4
Prohaska, Z. Upravljanje vrijednosnim papirima, Infoinvest, Zagreb, 1994 . str 8.

5
kredita kao i trite dugoronih vrijednosnih papira. Trite dugoronih vrijednosnih papira ili
open market dijeli se na primarno i sekundarno trite, dok se samo sekundarno trite dijeli na
burze i OTC trita.

Pet funkcija trita kapitala:

Trita kapitala je mobilizacijska funkcija.

Transfer kapitala od tedia ka invstitorima pri emu se alokacija kapitala provodi u

skladu s relativnim stopama prinosa.

Signalna funkcija.

Funkcija poboljanja kreditnog rejtinga poduzea i odravanje likvidnosti poduzea.

Omoguavanje razvitka rasta mladih poduzea koja ne mogu koristiti klasine

izvore financiranja.

2.2.1. Primarno trite

Primarno trite je financijsko trite na kojem poduzea ili dravne jedinice, koja posuuju
sredstva od prvih kupaca, prodaju nove emisije vrijednosnica, poput obveznica i dionica.
Primarna trita vrijednosnica javnosti nisu dovoljno poznata jer se prodaja vrijednosnica prvim
kupcima esto odvija iza zatvorenih vrata. Primarna trita su trita na kojima korisnici
sredstava (npr. korporacije) prikupljaju sredstva putem novih emisija financijskih
instrumenta, poput dionica i obveznica. Korisnici sredstava raspolau novim projektima ili
proirenim proizvodnim potrebama , no nemaju dovoljno sredstava koja sami stvaraju (npr.
zadrana dobit) da bi podrali te potrebe. Stoga isti sredstava izdaju vrijednosne papire na
vanjskim primarnim tritima da bi dobili dodatna sredstva.5

Odobravanje kredita korporacijama, kuanstvima, potroaima, dravi i financijskim

institucijama takoer spada u transakcije primarnog trita. Posebno znaenje na primarnom
tritu imaju informacije o bonitetu emitenta vrijednosnica te o rejtingu samog poduzea.
Izdavanjem vrijednosnih papira na primarnom tritu uz pomo investicijske banke,
korisnik sredstava smanjuje rizik i trokove samostalnog stvaranja trita. Umjesto javne

5
Mishkin, F.S.; Eakins, S.G.,op.cit.,str. 19.

6
ponude, prodaja na primarnom tritu moe imati oblik privatnog plasmana. Uz pomo
privatnog plasmana izdavaa vrijednosnih papira pokuava pronai institucionalnog kupca kao
to je mirovinski fond, ili skupinu kupaca radi kupovine cijele emisije.6 Privatni plasman
vrijednosnih papira tradicionalno je meu najmanje likvidnim vrijednosnim papirima koji ele
ili mogu kupiti i zadrati samo najvee financijske institucije ili institucionalni ulagai.
Financijski instrumenti primarnog trita obuhvaaju emisiju dionica tvrtki koje su prvotno bile
javne (doputaju da se njihovim dionicama po prvi put javno trguje na tritu dionica). Takva
prva javna izdavanja zovu se inicijalne javne ponude (IPO).

2.2.2. Sekundarno trite

Sekundarno trite je financijsko trite na kojem se prethodno izdani vrijednosni papiri

mogu preprodati.7 Njima se trguje odnosno ponovno ih se kupuje i ponovno prodaje na
sekundarnim tritima. Kupci vrijednosnih papira na sekundarnom tritu su ekonomski
subjekti8 s vikom sredstava, a prodavatelji financijskih instrumenata su ekonomski subjekti
kojima trebaju sredstva.9

Kada individualni investitor kupi vrijednosni papir na sekundarnom tritu, osoba koja
je prodala papir zauzvrat dobiva novac, no poduzee koje je izdalo vrijednosnicu ne dolazi do
novih sredstava. Izdavai vrijednosnih papira nisu izravno ukljueni u prijenos sredstava ili
instrumenata na sekundarnom tritu. Izdava dobiva informacije o trenutanoj trinoj
vrijednosti svojih financijskih instrumenata, a time i vrijednosti korporacije praenjem cijena
po kojima se na sekundarnom tritu trguje njezinim financijskim instrumentima. Korporacija
dolazi do novih sredstava samo kada se njezini vrijednosni papiri po prvi put prodaju na
primarnom tritu. Sekundarna trita imaju dvije vane funkcije. Prvo, olakavaju prodaju
financijskih instrumenata radi dolaenja do novca, odnosno zbog njih su financijski instrumenti
likvidniji.

Na sekundarnim tritima se omoguuje unovenje ranijih ulaganja, tj. likvidnost investitora uz

relativno stabilne izvore financiranja za emitenta. Osiguranje likvidnosti je osnovna funkcija
sekundarnog trita bez kojeg bi funkcioniranje primarnog trita bilo dovedeno u pitanje. Zbog

6
Saunders, A., Millon Cornett,A.Financijska trita i institucije 2006., str.3-4
7
Mishkin, F.S.; Eakins, S.G.,op.cit., str 18.
8
Potroai, poduzetnici i vlada
9
Saunders, A., Millon Cornett,A.,op.cit.,str. 5

7
nelikvidnosti i vee neizvjesnosti u sluaju da svoja potraivanja ne mogu unoviti na
sekundarnom tritu , investitori bi bili neskloni ulaganju sredstava u ovakve vrijednosnice, to
bi se uveliko odrazilo na obujam primarnog trita. Kretanja na sekundarnom tritu najvaniji
su pokazatelji za korporacije koje izdaju vrijednosne papire. Ta kretanja i informacije o
cijenama omoguavaju izdavaima ocjenu uspjenosti koritenja sredstava nastalih iz
financijskih instrumenata koje su ve izdali te daje informacije o potencijalnoj
uspjenosti ponuda duga ili dionica koje e slijediti u prikupljanju dodatnog novca.

Burze su visokoorganizirano i specijalizirano trite gdje se prema strogo utvrenim pravilima

trguje raznim robama i uslugama na kojima trguju samo specijalni trgovci odnosno brokeri.
Porijeklo naziva burza jo nije tono utvreno. Jedna od pretpostavki je da je nazvana
po "Bourse de Paris", francuskoj nacionalnoj veletrnici dionica. Drugi smatraju da je dobila
ime mijeanjem prezimena trgovake obitelji van de Beurse (koja je u 16. stoljeu ivjela u
belgijskom gradu Bruggeu) sa latinskim pojmom Bursa. Prva burza osnovana je 1531. godine
u Antwerpenu. Burzu moemo shvatiti kao pojednostavljeno trite, ona spaja kupca i
prodavatelja robe ili usluge u ostvarenju njihovih ciljeva. Glavni cilj burze jest poveanje
transparentnosti trita, vea efikasnost, manji trokovi te vea zatita od manipuliranja tijekom
trgovanja. Postoji vie podjela burzi. lanovi burze su brokerske kue i ovlatene banke. Prijem
u lanstvo burze vri se na osnovi zahtjeva i dokumentacije propisane aktima burze. Burza je
duna primiti u lanstvo brokersku kuu, odnosno ovlatenu banku ako ispunjavaju uslove za
stjecanje svojstva lana burze utvrene njenim statutom.

Burza ne smije povrijediti princip ravnopravnosti svojih. Svaki lan posebno je duan:

pridravati se akata burze,

savjesno obavljati poslove na burzi,

ne zloupotrebljavati informacije koje nisu dostupne svim sudionicima na burzi,

o prispjelom nalogu klijenta ili o osobnom nalogu odmah obavijestiti burzu,

izvrenje naloga odloiti do isteka roka koji burza propisuje svojim pravilima
poslovanja,

pismeno obavjetavati burzu o svakoj promjeni svojih ovlatenja, prava, obaveza i

odgovornosti u pravnom prometu, a posebice o promjenama koje se odnose na uvjete
na osnovu kojih je stekao lanstvo na burzi,

8
 plaati lanarinu, proviziju od zakljuenih poslova trgovine i druge naknade utvrene
cjenikom burze.

Predmet trgovanja na burzi mora biti tipiziran i standardiziran kako bi bio lako zamjenjiv, a
trgovina njime jednostavna, brza i efikasna. Isto omoguava odsustvo predmeta trgovanja sa
mjesta na kojem se trguje. Trgovina se odvija po posebnim pravilima burze, obino potvrenim
od strane dravne vlasti. Na burzi se samo zakljuuju poslovi, dok se isporuke i plaanja
odvijaju van burze. Pravila trgovanja na burzi izrasla su iz obiajnog trgovakog prava i
nastajala su zajedno sa postupnim nastankom burze tijekom razvoja trita i trinih odnosa.

Ova pravila imaju dvostruku funkciju:

osigurati standardizaciju predmeta trgovine i samih pravila trgovanja i

pruiti zatitu sudionicima u trgovanju.

Podjela prema objektu kojim se na burzi trguje:

Burze vrijednosnih papira (trgovanje dionicama, obveznicama i ostalim

vrijednosnim papirima)

Robne burze (trgovanje gotovim proizvodima)

Novane burze (trgovanje stranim/meunarodnim valutama)

Glavni cilj burze jest

poveanje transparentnosti trita,

vea efikasnost,
manji trokovi
poveana zatita od manipuliranja tijekom trgovanja

OTC (krat. od engl. over-the-counter market, njem. OTC market, Freiverkehr) ili OTC-trite;
izvanburzovna prodaja dionica na sekundarnom tritu vrijednosnih papira. OTC trite ne
ukljuuju fiksno mjesto trgovanja i u pravilu podrazumijevaju labaviju organizaciju,
informacijsku strukturu i pravila trgovanja. Trite kapitala stalno je podlono utjecajima novih
informatikih i telekomunikacijskih dostignua. Burza je prisiljena prilagoavati se s tim
novim promjenama. Primjerice NYSE specijalisti naloge vie ne vode u papirnim knjigama ve
u elektronskim knjigama (electric book), a jedan broj naloga izvrava se automatski (DOT

9
sustav na NYSE). Na taj nain sve vie brie granica izmeu OTC trita i burze pri emu
budunost ide u korist OTC trita. OTC trite silovito je napredovalo zahvaljujui tome
to omoguuje pristup irem krugu investitora, omoguava veu konkurentnost i bolji uvid u
sve vrijednosnice kojima se trguje. Sve potrebne informacije se mogu proitati s ekrana
pritiskom na tipku. Kompjuterski sustav OTC-a moe procesuirati oko 450 milijuna dionica
dnevno, s tim da ima rezervni sustav tako da ne moe zatajiti.10

Sustav kontinuirano na ekranima raunala iskazuje kupovne i ponudbene cijene. Na zahtjev

komitenta broker ili dealer telefonski kontaktira s drugim dealerom koji kupuje ili prodaje
vrijednosnicu koja je predmet trgovanja. Posao se zakljuuje telefonom ili telefaksom, bez
fizikog susreta sudionika. Promjene cijene unose se uraunalo i automatski se uspostavljaju
nove kupovne (bid) i prodajne (ask) cijene i kotacije. Dealeri su povezani u grupe koje trguju
odreenim izabranim vrijednosnicama. Ovo se trite ponekad naziva i tree trite11

2.3. Sudionici i instrumenti na tritu kapitala

Na tritu kapitala sueljava se veliki broj sudionika koji formiraju ponudu i potranju, a
mogu se razvrstati u etiri skupine: investitori i vlasnici kapitala, poduzetnici i korisnici
kapitala, financijski posrednici na tritu kapitala te drava.

Primarni izdavatelji vrijednosnica na tritu kapitala su savezne vlade, lokalne vlasti i

korporacije. Savezna vlada izdaje dugorone obveznice da bi financirali investicijske projekte,
kao to su izgradnja kola i zatvora. Vlade nikad ne izdaju dionice jer ne mogu prodati prava
vlasnitva. Korporacije izdaju i obveznice i dionice. Jedna od najteih odluka s kojima se
suoava neko poduzee jest treba li financirati svoj rast zaduivanjem ili emisijom kapitala.
Raspored kapitala tvrtke izmeu duga i temeljnog kapitala je njena struktura kapitala.
Korporacije mogu ui na trita kapitala jer nemaju dovoljno kapitala da financiraju svoje
prilike za ulaganje. Kao alternativu tvrtke mogu odabrati ulazak na trite kapitala jer ele
sauvati svoj kapital za podmirenje neoekivanih potreba. U oba sluaja dostupnost efikasnim
tritima kapitala kljuna je za kontinuirano zdravlje poslovnog sektora. Najvei kupci
vrijednosnica trita kapitala su kuanstva. esto pojedinci i kuanstva polau sredstva u

10
Foley, B.J. Trita kapitala,1998., str 38.
11
Leko,V.,Poslovno bankarstvo, pomoni materijali za izuavanje, 2008., str.59.

10
financijske institucije, kao to su investicijski i mirovinski fondovi, koji koriste sredstva za
kupnju instrumenata trita kapitala kao to su obveznice i dionice.12 Vrijednosnice trita
kapitala dijele se u tri kategorije: obveznice, dionice i hipoteke.

Obveznice su dugorone obveze koje izdaju korporacije i vladine jedinice. Obveznice su jedna
vrsta zajma, prilikom uzimanja zajma zajmoprimac izdaje potvrdu na temelju koje investitor
ostvaruje pravo na kamate prema unaprijed odreenoj kamatnoj stopi, i obvezuje se do
odreenog roka u budunosti vratiti i glavnicu iskazanu, u nominalnim ili realnim terminima.
Ono prema emu se prikupljanje novca obveznicama razlikuje od drugih vrsta zajmova je to
to su one prenosive. Banka obino vodi normalan zajam usvojim knjigama sve dok se
ne otplati, pa stoga postoji trajna veza izmeu zajmoprimca i zajmodavca (banke). S druge
strane, prvi kupac obveznice (investitor) ne mora stalno uvati je do dospijea. Moe je prodati
drugoj osobi ili instituciji uz pretpostavku da postoji prikladno sekundarno trite.13 Obveznice
su vrijednosnice koje predstavljaju dug izdavatelja ulagau. Obveznice obvezuju izdavatelja da
plati odreeni iznos na odreeni datum, uglavnom sa periodinom isplatom kamata. Trite
obveznica se dijeli na trite vladinih i korporacijskih obveznica. Trite vladinih obveznica
dijeli se na trite dravnih, municipalnih i trite obveznica raznih dravnih agencija.

Dravne obveznice predstavljaju najsigurnije ulaganje, s obzirom da je malo vjerojatno da e

drava bankrotirati. Ujedno je kamatna stopa na dravne obveznice najmanja i
predstavlja pokazatelj i poetnu kamatnu stopu na sve ostale obveznice. Amerika vlada emitira
obveznice na tono odreene rokove i na tono odreene datume tijekom godine. Tako postoje
u sluaju SAD-a obveznice na rok od dvije godine, a izdaju se mjeseno, zatim obveznice na
rok od pet godina koje se izdaju kvartalno i obveznice na rok od 10 godina, koje se takoer
izdaju kvartalno. Do 2002. godine amerika je vlada izdavala i obveznice na rok od 30 godina
(polugodinje), no ukinula je navedenu emisiju kako bi smanjila dugorone kamate stope (ako
nema tih obveznica, tada e potranja za obveznicama na rok od 5 ili 10 godina porasti, ime
raste trina cijena, a smanjuje se kamatna stopa).

Municipalne obveznice ili obveznice lokalnih vlasti su vrijednosnice koje izdaju lokalne
opinske, upanijske i dravne vlasti. Municipalne obveznice su dug lokalnih jedinica vlasti
i one nose neto vie kamatne stope od dravnih, jer predstavljaju rizinije ulaganje. U Americi,
svi nivoi lokalnih jedinica vlasti koriste iskljuivo municipalne obveznice za financiranje svojih

12
Mishkin, F.S.; Eakins, S.G.,op.cit., str. 242.
13
Foley, B.J.,op.cit.,str. 38.

11
projekata. Korporacijske obveznice emitiraju se na rokove od 10 do 30 godina, a kamatne stope
uglavnom su fiksne, sa polugodinjom isplatom. Postoje dvije vrste municipalnih obveznica:
ope obveznice i prihodne obveznice. Ope obveznice nemaju neka odreena sredstava kao
osiguranje, niti je neki izvor prihoda odreen za njihovu otplatu. Umjesto toga, njih podupire
dobra volja i bonitet izdavatelja. To znai da izdavatelj obeava da e iskoristit svaki mogui
izvor da bi otplatio obveznicu kako je obeano.

Dionica je vlasniki vrijednosni papir odnosno idealan udio u vlasnitvu kompanije izdavatelja
istog. Koliki udio predstavlja, ovisi o ukupnom broju izdanih dionica. Dvije su glavne vrste
dionica redovne i povlatene. Razlikuju se prema pravima koja vlasnik stjee njihovom
kupovinom. Dioniar posjeduje postotak udjela u poduzeu, u skladu sa postotkom dranih
dionica. To vlasnitvo je razliito od vlasnitva obveznice koja ne daje nikakav udio u
vlasnitvu ve potvruje da je vlasnik kreditor poduzea. Premda sve korporacije izdaju obine
dionice, mnoge ne nude povlatene. Oba tipa dionica nude investitorima dvodijelnu stopu
povrata. Prvi dio je kapitalna dobit ako se tijekom vremena cijena dionice povea, a drugi dio
je periodina (obino tromjeseno) isplata dividende dioniaru. esto ulagai ostvare prinos iz
oba izvora. Dividende povlatenih dionica obino su unaprijed odreene po fiksnoj stopi,
dok dividende obinih dionica variraju tijekom vremena i stoga su nesigurnije.14 Povrati su
manje sigurni budui da se dividende mogu lako promijeniti, a nitko ne jami poveanje cijena
dionica. Unato rizicima, mogue je zaraditi mnogo novca ulaganjem u dionice, dok je to vrlo
malo vjerojatno kada se ulae u obveznice. Dionice su riskantnije od obveznica, budui da
dioniari imaju nii prioritet od vlasnika obveznica kada je poduzee u neprilikama. Vlasnitvo
dionica daje dioniarima prava rezidualnih vjerovnika. Dioniari imaju prava na sva sredstva i
zaradu preostalu nakon to su namireni ostali vjerovnici. Ako nita ne preostane, nita i ne
dobiju. Kao to smo naveli postoje dvije vrste dionica, preferencijalne i obine (ili
redovite). Udjel obinih dionica u poduzeu predstavlja vlasniki udjel u tom poduzeu. Obini
dioniari glasuju, primaju dividende i nadaju se da e cijena njihovih dionica porasti. Postoje
razliiti razredi obinih dionica. Obino ih se obiljeava kao tip A, tip B i tako dalje. Naalost
tip ne predstavlja standardizirano znaenje koje bi vrijedilo u svim tvrtkama. Razlike meu
tipovima uglavnom ukljuuju ili distribuciju dividendi ili glasaka prava. Vano je da ulaga u
dionice zna tono koja prava idu uz udjel u dionice o kojemu razmilja.

14
Saunders, A., Millon Cornett,A.,op.cit., str. 220.

12
Preferencijalne dionice oblik su temeljnog kapitala u pravnom i poreznom smislu. Meutim
one se razlikuju od obinih dionica u nekoliko bitnih obiljeja. Preferencijalni dioniari primaju
fiksnu dividendu koja se nikad ne mijenja pa je preferencijalna dionica slina obveznici, kao
to je slina i obinoj dionici. Cijena povlatenih dionica relativno je stabilna. Povlateni
dioniari uglavnom ne glasuju, osim u sluaju kada poduzee nije isplatilo obeanu dividendu.
Povlateni dioniari imaju takvo pravo na sredstva s prednou pred obinim dioniarima. ali
je i to pravo u redoslijedu isplata pozicionirano tek nakon prava drugih vjerovnika, kao to su
vlasnici obveznica. Manje od 25 % posto novih izdanja vlasnikih udjela su preferencijalne
dionice, a samo oko 5 % sveukupnog kapitala sakupi se kroz povlatene dionice. Razlog je
moda to se preferencijalne dividende poduzeu ne odbijaju od poreza dok je to sluaj
kod plaanja kamata na obveznice. Prema tome, izdavanje povlatenih dionica tvrtku uglavnom
stoji vie nego izdavanje duga, unato tome to povlatene dionice imaju mnoge karakteristike
obveznice.15

Derivatni instrumenti

Derivatni instrumenti trita kapitala predstavljaju vrijednosne papira koji su izvedeni iz nekih
drugih vrijednosnih papira. Moe se rei da su rezultat poremeaj na tritu kapitala, koji se
investitori ele osigurati od nepoeljnih promjena kamatnih stopa i vrijednosnih papira, koji su
predmet ugovaranja.

15
Mishkin, F.S.; Eakins, S.G.,op.cit.,str. 260.

13
 3. NADZOR TRITA KAPITALA; POVIJESNI PREGLED I
ANALIZA RAZVOJA

Od suvremeno organiziranog trita kapitala oekuje se ostvarenje velikog spektra ciljeva

a neki od tih su :

Pribavljanje potrebnog kapitala po trinim uvjetima,

Ostvarivanje optimalne alokacije kapitala,
Ostvarivanje najvee mogue kapitalizacije,
Stvaranje takvih uvjeta i klime da se u funkcioniranju trita kapitala u najveoj
moguoj mjeri zadovolje zahtjevi i zatite interesi vlasnika i korisnika kapitala,
Onemoguavanje bilo kojeg oblika monopola,
Utvrivanje stvarne i trine cijene kapitala, odnosno usklaivanje kamatnih stopa na
tritu kapitala.

Svako ureenje trita, kao i uspostavljanje institucionalne razine djelovanja, obiluje

zakonima i regulativama. Poslovi na financijskom tritu predstavljaju vrlo sloene transakcije
koje ukljuuju vei broj subjekata tako da nije dovoljno poznavanje samo jednog pravilnika ili
zakona kojim se regulira samo dio aktivnosti. Jedan od najvanijih zadataka suvremenog trita
kapitala i ukupne regulative je zatita i ouvanje interesa investitora, odnosno vlasnika kapitala.

Razvoj trita kapitala povezan je s zakonskim i regulatornim okvirom. Razlikujemo dva

pristupa u oblikovanju regulatornog okvira: od gore prema dolje i od dolje prema gore. Kod
pristupa od gore prema dolje vlada oblikuje zakonsku regulativu prije samog poetka trgovanja,
te razvoj trita kapitala poinje privlaenjem malog broja visokokvalitetnih vrijednosnih
papira koji se nude javnim ponudama. Takvo trite je likvidno te je broj dionica u stalnom
porastu. Ovaj tip je karakteristian za trita na kojima nije bilo obveze uvrtavanja dionica
uslijed procesa masovne privatizacije16, te za ona trita koja su oformljena znatno prije poetka
masovne privatizacije.17 Drugi regulatorni okvir trita kapitala razvija se sa samim tritem.
Na ekom tritu kapitala regulatorna institucija osnovana je pet godina nakon poetka
trgovanja. Takva situacija pogodovala je onim koji su propisivali obvezno uvrtavanje dionica
na burzu uslijed provoenja masovne privatizacije. Posljedica spomenutog pristupa je veliki

16
Sluaj maarskog trite kapitala
17
Sluaj poljskog trita kapitala

14
broj dionica uvrtenih na minimalno regulirana trita kapitala. U takvom sluaju od trita se
oekivao brz transfer vlasnitva zbog ega je njihov razvoj bio spontan.

Uinkovita regulacija mora biti u skladu s ekonomskim rastom odnosno nema nepotrebnih
prepreka ni za ulazak ni za izlazak s trita. Trita moraju biti otvorena irokom rasponu
sudionika koji zadovoljavaju definirane ulazne kriterije. Regulacija se nije pojavila odmah s
razvojem trita vrijednosnica, nego kasnije. U poetku, trite kapitala veinom je bilo
temeljeno na privatnim dogovorima. Burza je obavljala mnotvo razliitih funkcija:
postavljanje standardiziranih pravila za trgovinu vrijednosnicama,(primjerice poveanje cijena,
vrijeme trgovanja, isporuku, nain plaanja i slino) razjanjavanje svih postupaka trgovine,
odreivanje pravila trgovanja te obveza za sve strane kako bi se isporuka i plaanje obavili na
vrijeme.

Investitori na tritu kapitala su u ranim 1930. doivjeli velike gubitke i postali su jako
pesimistini. Zbog toga se 1933. godine posveuje panja regulaciji kako bi se vratilo
povjerenje i vratili investitori na trite. Uvidjelo se da se regulacija treba kretati u tri smjera:
poboljanje upravljanja u tvrtkama, zatita naivnih investitora te smanjenje regulacijskog jaza
izmeu javnih i privatnih trita.18 Slom trita 1929. godine je vaan faktor nastanka depresije
1930.-ih godina. Galbraith je smatrao da je trite bilo precijenjeno. Kad su kupci i prodavatelji
postali svjesni precijenjenosti, cijene na tritu su poele padati. Pad cijena na tritu je vodio
do pada bogatstva investitora to je utjecalo na smanjenje potronje. Sve manja potronja dovela
je do smanjenja potranje koja je prouzroila da proizvoai smanje cijene, proizvodnju ali i
radnu snagu. To je izazvalo daljnji pad na tritu kapitala. Trebalo je tada prisiliti tvrtke da
osiguraju tone informacije o njihovoj vrijednosti kako bi se smanjile pretjerane pekulacije na
tritu. Kroz povijest na tritu kapitala dogodile su se mnoge krize koje su pogodila istoimena
trita a o istome emo pisati u nastavku rada.

18
Zingales L.The Future of Securities Regulation, Journal of Accounting Research2009., str. 406.

15
 4. UZROCI RADIKALIZACIJE NADZORNOG MEHANIZMA
NAKON POSLJEDNJE FINANCIJSKE KRIZE

4.1. Financijska kriza

Financijska kriza se definira kao najvei poremeaj na financijskom tritu kojeg

karakterizira otar pad cijena imovine i neuspjesi mnogih financijskih i nefinancijskih tvrtki.19
Financijske krize veliki su poremeaji u meunarodnim plaanjima neke zemlje ili itavog
meunarodnog financijskog sustava. Tijekom posljednjih etristo godina bilo je mnogo
financijskih kriza. Investitorski optimizam se poveavao s ekspanzijom gospodarstva,
poveavanjem stope rasta kredita i ubrzavanjem ekonomskog rasta. Poveanje ponude kredita
i poletniji ekonomski izgledi esto su vodili do ekonomskih bumova, pri emu su investicijsko
troenje poveavalo u reakciji na optimistiniju perspektivu i veu dostupnost kredita.

Financijske krize prvi su pokazatelji ekonomskih odnosno poslovnih ciklusa. Ekonomski

ciklusi su jedno od obiljeja kapitalizma, a poeli su se pojavljivali s uvoenjem suvremenog
papirnog novca. Postoji nekoliko vrsta financijskih kriza: bankarska kriza, burzovna kriza,
teajna kriza, dunika kriza. Ukoliko se jedna od ovih kriza ili vie njih zajedno pojavi u
snanijem intenzitetu ona se iri u ostale dijelove financijskog i gospodarskog sustava dovodei
do gospodarske i socijalne krize.

Prema Hymanu Minskom financijska kriza se sastoji od slijedeih razvojnih stupnjeva:20

Nastaju kao rezultat vanjskih okova kao npr. rat, tehnoloko dostignue, promjena
preferencija, ekonomsko-politike mjere i dr.
Ako su rezultati oka dovoljno veliki rezultirat e dobicima ili gubitcima. Ako su
dobici veliki oni e predstavljat poticaj investiranju te se stvara faza boom-a;
Boom se poveava rastom bankarski kredita(poveanje M1), to potjee i pekulacije;
pekulacije izazvane boom-om potiu potranju za realnim dobrima, ali i za
vrijednosnicama. Rast potranje u kratkom roku potie inflaciju. To u kratkom roku
potie investiranje zbog rasta cijena;
pekulacije se poveavaju poveanjem cijena, te se zahvaa sve iri krug stanovnitva

19
Mishkin, F.S.,op.cit., str. 206.
20
Mishkin, F.S.,op.cit., str. 254.

16
privueni visokim zaradama;
pekulacija se kree od normalnog i racionalnog ponaanja ka iracionalnom i vodi
euforiji i maniji. Time se cijene sve vie udaljavaju od realnih. iri krug publike ne razumijeva
nastali proces i podlijee manipulacijama te se pekulacije prenose i na objekte manje
vrijednosti;
Pojedini pekulanti poinju prodavati svoju robu ili vrijednosnice, te poinje juri
na likvidna sredstva tj. novac. Nastupa proces sloma cijena. Neki pekulanti ne mogu
vratiti svoje kredite. Poinje bijeg od objekta pekulacije.
Signal za otkrivanje krize moe biti otkrivanje neke prijevare ili znatan pad cijene

4.2. imbenici financijskih kriza

Da bismo razumjeli zato se dogaaju bankarske i financijske krize te posebno kako dovode
do kontrakcija ekonomske aktivnosti, moramo istraiti imbenike koji ih uzrokuju.
etiri su kategorije imbenika koje mogu izazvati financijsku krizu:

1. Porast kamatnih stopa

Pojedinci i tvrtke s rizinijim investicijskim projektima su oni koji su spremni platiti vie
kamatne stope. Ako su kamatne stope dovoljno porasle zbog poveanja potranje za kreditima
ili zbog smanjenja ponude novca, tvrtke s niskim kreditnim rizikom e manje vjerovatno
uzimati zajmove, dok e tvrtke s viim kreditnim rizikom i dalje htjeti uzeti zajam. Zbog rasta
negativne selekcije zajmodavci nee vie htjeti davati zajmove. Znaajan pad pozajmljivanja
vodit e znaajnom padu investicija i ukupne ekonomske aktivnosti.

2. Poveanje nesigurnosti

Dramatian porast nesigurnosti na financijskim tritima, do kojeg moe doi zbog neuspjeha
istaknutih financijskih i nefinancijskih institucija, recesije ili sloma trita dionica, oteava
zajmodavcima odvajanje dobrih kredita od loih, pa su zajmodavci u nemogunosti rijeiti
probleme negativne selekcije te su manje voljni davati zajmove to vodi padu kreditiranja,
investiranja i ukupne ekonomske aktivnosti. Takva nemogunost zajmodavaca da rijee
problem negativne selekcije ini ih manje voljnima da daju zajmove, to vodi padu kreditiranja,
investiranja i ukupne ekonomske aktivnosti.

17
 3. Uinci trita imovine na bilance

Stanje bilance poduzea ima vane implikacije na ozbiljnost problema asimetrinih informacija
u financijskom sustavu. Otar pad na tritu dionica moe biti faktor ozbiljnog pogoranja
bilance koje onda moe poveati problem negativne selekcije i moralnog hazarda na
financijskim tritima i izazvati financijsku krizu. Slabljenje trita dionica znai da je neto
vrijednost korporacije pala, jer cijene dionica odreuju procjenu neto vrijednosti korporacije, a
upravo ona ima zajmodavcu ulogu slinu kolateralu. Pad neto vrijednosti koji nastaje kao
rezultat slabljenja trita dionica ini zajmodavce manje voljnima davati zajmove zato to neto
vrijednost tvrtke ima ulogu slinu kolateralu. Kada kolateralu pada vrijednost, tada zajmodavcu
prua manju zatitu, to znai da e gubici po zajmovima vjerojatno biti ozbiljniji. Budui da
su sada zajmodavci slabije zatieni od posljedica negativne selekcije, smanjuju koliinu
zajmova, to uzrokuje pad investicija i ukupne proizvodnje. Smanjenje korporativne neto
vrijednosti koje je rezultat slabljenja trita dionica poveava moralni hazard koje ini davanje
zajma manje privlanim, to je jo jedan razlog zato slabljenje trita, a time i smanjenje neto
vrijednosti vodi smanjenju kreditiranja i ekonomske aktivnosti.

4. Problemi u bankarskom sektoru

Banke igraju glavnu ulogu na financijskim tritima. Stanje bilanci banaka ima vaan utjecaj
na bankovne kredite. Ako banke pretrpe pogoranje svojih bilanci raspolagat e s manjom
koliinom sredstava koja mogu pozajmiti i pozajmljivanje od strane banaka e se smanjiti. Ako
je pogoranje bilance banaka ozbiljno, banke e poeti propadati, strah e se iriti od jedne do
druge uzrokujui ak i propast onih koje su zdrave. Viestruke propasti banaka poznate su kao
bankarska panika koja nastaje zbog asimetrinih informacija, odnosno, u panici , deponenti,
strahujui za svoje depozite povlae ih iz banaka ne poznavajui kvalitetu portfelja banke, to
u konanici rezultira smanjenjem broja banaka. Smanjenje bankarskog pozajmljivanja tijekom
financijske krize takoer smanjuje ponudu sredstava zajmoprimcima, to vodi viim kamatnim
stopama. Rezultat je poveanje negativne selekcije i moralnog hazarda na kreditnim tritima
to proizvodi jo jai pad pozajmljivanja koji smanjuje produktivna ulaganja.21

21
Mishkin, F.S., op.cit., str. 178.

18
Ekonomski teoretiari i analitiari razliito definiraju financijske krize i njene uzroke.
Goldsmith promatra krizu kroz prizmu indikatora, definirajui je kao otro, kratko i ultra-
cikliko pogoranje svih ili veine parametara, kamatnih stopa, cijene dionica, pad cijena
dionica i nekretnina, deprecijacija teaja to rezultira komercijalnom insolventnou i
steajevima financijskih institucija. Financijske krize teko je predvidjeti. onje smatra da se
rjeenje nalazi u obnovi povjerenja i vjerodostojnosti tvoraca gospodarske politike. Mishkin
nudi mogua rjeenja za oporavak od financijske krize koje bi tvorci ekonomske politike trebali
poduzeti. Kako razvijene i zemlje u razvoju nemaju jednake institucionalne okvire ni okruenje,
on razlikuje metode za izlaz iz krize za razvijene zemlje i za zemlje u razvoju.

4.3. Posljednja financijska kriza

Financijska kriza od 2007. godine oznaava krizu bankarstva i novarstva, koja je poela u
rano ljeto 2007. godine krizom trita nekretnina u Sjedinjenim amerikim dravama, (U SAD
pod imenom "Subprime kriza" Subprimecrisis). Ova kriza se izraava u globalnim gubicima i
steajima tvrtki iz financijskog sektora, a od kraja 2008., i velikog broja steaja u realnom
gospodarstvu. Uzrok krize je uglavnom bio brzi pad cijena nekretnina u SAD-u koje su se nakon
dugog razdoblja rasta cijena razvile u nerealnim razmjerima. Istodobno sve vie i vie dunika
nisu vie u stanju podmiriti obaveze kredita: djelomino zbog rasta kamatne stope i dijelom
zbog manjka prihoda. Obzirom na preprodaje kredita (securitizacija) bankama u cijelom svijetu,
kriza se proirila u globalnu financijsku krizu. U poetku su tim problemima bili pogoeni
uglavnom subprime krediti koji su bili namijenjeni za kreditiranje osoba s niskim dohotkom i
niskim bonitetom. Subprime kriza nije uzrok krize, nego je oznaila poetak i prisilila je vlast
SAD-a za preuzimanje kontrole na dvjema najveim hipotekarnim bankama drave.

Unato energinim intervencijama drave, u SAD-u, Japanu i Europi, tijekom 2008. kriza se
proirila i zahvatila globalno financijsko trite. Upozorenje o ozbiljnosti situacije dolo je s
krahom Bearn Stearnsa, pete najvee investicijske banke u SAD-u. Ona je u oujku sanirana
zajednikom intervencijom Federalnih rezervi (u vidu jamstva na imovinu u iznosu od trideset
milijardi dolara) i JPMorgan Chasea (koji je preuzima za dva dolara po dionici, nasuprot cijeni
od ezdeset dolara nekoliko mjeseci ranije). U rujnu 2008. kriza poprima dramatine razmjere,
dolazi do teke kreditne kontrakcije, pada vrijednosti na burzama diljem svijeta i kolapsa nekih
od najveih financijskih institucija. Poljuljano je povjerenje u kreditnu sposobnost partnera,
dolazi do pada cijena vrijednosnica, a kamatne stope na meubankovne kredite i dravne

19
vrijednosnice u rujnu i listopadu doseu najvie razine u posljednjih nekoliko desetljea. Daljnji
pad povjerenja investitora, u kombinaciji sa sve loijim rezultatima realnog sektora, vodio je u
novu paninu prodaju vrijednosnica diljem svijeta na kraju rujna i u listopadu. Na globalnoj
razini, samo u prvih deset dana listopada, pad vrijednosti dionica iznosio je vie od 10 000
milijardi dolara, a u 2008. zabiljeen je ukupan pad od 40 %.

Krajem 2008. godine globalni financijski sustav naao se pred kolapsom i morao se spaavati
daljnjim dravnim intervencijama. Nastojei ponovno pokrenuti financijski sustav, razvijene
zemlje pruile su dravna jamstva za tedne depozite i meubankovne posudbe, dokapitalizirale
banke javnim fondovima i preuzimale rizine plasmane, odobrile fiskalne olakice, utjecale na
visinu kamatnih stopa te poduzele niz drugih mjera ija je vrijednost iznosila otprilike 4 000
milijardi dolara. Najveu opasnost i dalje predstavljaju kreditni derivati. Njihova je nominalna
vrijednost 400 000 do 500 000 milijardi dolara, a zapravo nitko ne zna koliko je udio toksine
aktive i koliko e jo sredstava poreznih obveznika biti potrebno da se saniraju posljedice
krize. Poetne unilateralne mjere u nacionalnom financijskom sektoru sve se vie zamjenjuju
koordiniranim akcijama na globalnoj razini. Sprijeen je kolaps svjetskog financijskog sustava,
dolo je do stabilizacije situacije, ali je budunost i dalje neizvjesna. Kako to u krizama obino
biva, najvaniji igrai koji su (uz pomo dravnih osiguranja) preivjeli, novonastale e
okolnosti znati itekako iskoristiti. Meutim, usprkos poduzetim mjerama, turbulencije unutar
financijskog sustava proirile su se u druge sektore te se financijska kriza pretvorila u jednu od
najgorih ekonomskih kriza u modernoj povijesti. Povlaenje kapitala i zaotravanje kreditnih
uvjeta globaliziranu je ekonomiju stajalo pada potronje, proizvodnje i opsega trgovine,
uzrokujui rast nezaposlenosti s potencijalno opasnim posljedicama po socijalnu stabilnost
velikog dijela nacionalnih drava.

Nakon nekog vremena, na samom koncu 2008. godine dolazi do smanjenja industrijske
proizvodnje i opsega trgovine, a takvi se trendovi u 2009. godini dodatno zaotravaju. Razvijene
zemlje suoene su s recesijom, a zemlje u razvoju s znatnim usporavanjem gospodarskog rasta.
Nakon velikog pada vrijednosti dionica tijekom nastanka dot-com krize sredinja amerika
banka je za stimulaciju amerikog gospodarstva snizila kamatne stope na vrlo nisku razinu.
S tim niskim kamatnim stopama poeo je ubrzani rast cijena nekretnina u SAD. Dodatno je
djelovao i vanjskotrgovinski deficit u SAD koji je bio financiran novanim sredstvima
trita kapitala. Kina je znaajne dijelove vika prihoda od izvoza ulagala u vrijednosnice
Sjedinjenih Drava, to je snizilo efektivnu godinju kamatnu stopu dravnih vrijednosnica.

20
Politika niskih kamatnih stopa provedena je takoer u velikom dijelu
drugih industrijskih razvijenih zemalja.

4.3.1 Kriza u Hrvatskoj

Kriza nije zaobila ni Hrvatsku, a poduzete mjere vlasti pokazale su se zakanjelim i

nedovoljnim da bi se izbjegla ozbiljna recesija. U listopadu 2008. podignut je iznos jamenih
depozita graana sa 100 000 na 400 000 kuna22, ime je osigurana stabilnost banaka i to se
openito smatra jednim od rijetkih uspjenih poteza Vlade od izbijanja krize. Vlada iznijela est
mjera koje su veinom imale karakter neobaveznih preporuka. Dok su zemlje srednje i
jugoistone Europe ve provodile financijske programe pomoi gospodarstva vlada nije
priznavala da smo suoeni s recesijom, da bi krajem mjeseca iste godine napokon izila s
paketom od deset antirecesijskih mjera. Uzroci krize u Hrvatskoj samo su djelomino rezultat
globalnih poremeaja strukturni su preduvjeti ve postojali. To valja zahvaliti brojnim
okolnostima. Uz tranziciju, ratna razaranja i kriminalno provedenu privatizaciju, pogreno
koncipirana ekonomska politika (usmjerena na stabilnost cijena i teaja umjesto na razvoj) koja
se u bitnome nije mijenjala od osamostaljenja, pa i ranije, pokazuje se kao glavni uzrok
trenutane situacije. Neodriv koncept razvoja dodatno je optereen ubrzanim rastom
inozemnog duga i vanjskotrgovinskog deficita proteklih godina. Uz to, kreditna ekspanzija i
priljev inozemnog kapitala u uvjetima niske inflacije mjerene indeksom potroakih cijena
doveli su do napuhivanja balona na tritu vrijednosnih papira i nekretnina. Stoga su naznake
zastoja postojale i prije nego to su odjeci globalne krize stigli do nas u vidu pada izvozne
potranje, drastinom smanjenju stranih ulaganja i oteanom inozemnom zaduivanju.

4.4. Monetarna politika i krize

Krizi je prethodilo dugo razdoblje relativno niskih realnih i nominalnih kamatnih stopa.
Meutim treba i napomenuti da su kamatne stope od 80-ih godina u svijetu vee od stope rasta
bruto domaeg proizvoda, to je moglo pridonijeti izuzetno dinaminim razvoju globalnih
financijskih trita. Velika novana tednja u velikom dijelu svijeta traila je mogunost
isplativog ulaganja na financijskim tritima i to je dovelo do (iz dananjeg kuta gledanja),
podcjenjivanja rizika ulaganja povezanog s hipotekarnim kreditima.

22
Od ulaska RH u EU ( 01.07.2013.)jameni depozit iznosi u protuvrijednosti 100.000,00

21
U poetku se jednostavno polazilo od pretpostavke da e velike financijske injekcije u
kombinaciji s "nauenom lekcijom" same po sebi uspostaviti ambijent dostatan da djelovanje
trita pokrene oporavak, u posljednje vrijeme sve vie prevladava uvjerenje kako te injekcije
moraju biti praene snanim intervencijama ekonomske politike.23
Monetarna politika predstavlja sastavni dio ope ekonomske politike kojom se regulira ponuda
i potranja za novcem u skladu sa stvarnim potrebama privrednog ivota. Njen osnovni zadatak
je permanentno snabdijevanje privrednog prometa takvom koliinom novca koja nee izazvati
nikakve poremeaje ili koja e u tom trenutku onemoguiti izbijanje i razvijanje negativnih
procesa, bilo kao rezultat nedovoljne ili pretjerano velike koliine novca. Monetarnom
politikom, mogu se dakle podsticati pozitivne i suzbijati negativne tendencije u gospodarstvu
to je izravno stavlja u funkciju stabilizacijske politike.

Kao osnovni ciljevi monetarne politike smatraju se puna zaposlenost, uravnoteena bilanca
plaanja te stabilnost opeg nivoa cijena. Upravo je ostvarenje posljednjeg cilja jedan od
preduvjeta financijske stabilnosti. Brojna istraivanja financijskih kriza pokazala su vanost
stabilnog nivoa cijena u prevenciji financijskih poremeaja. Naime, zemlje koje su kroz povijest
imale visoku inflaciju najee su svoje dugovne ugovore denominirale u stranoj valuti to je
financijski sustav inilo fragilnijim budui da je postojala vea vjerojatnost deprecijacije
odnosno smanjenja vrijednosti njihove valute. U uvjetima stabilnih cijena, a time i stabilnog
teaja, banke, nefinancijske firme i vlada mogu svoje dugove denominirati u domaoj valuti to
smanjuje vjerojatnost nastanka valutne i ope financijske krize. Takoer, sredinje banke koje
su tokom povijesti odravale stabilnost opeg nivoa cijena imaju vei kredibilitet to posebno
dolazi do izraaja u uvjetima krize kada ekspanzivna monetarna politika voena od takvih banki
rjee rezultira pojavom inflacije i deprecijacijom valute. Postizanje stabilnog nivoa cijena
zapravo je preduvjet uspjenog koritenja instrumenata monetarne politike u uvjetima
financijske krize.

Kada regulatori i financijske vlasti uoe postojanje slabosti u sustavu, rjeenje koje se esto
koristi je da se ne uradi uglavnom nita po tom pitanju, odnosno koristi se politika ustezanja.
Time regulatori pretpostavljaju da nije rije o opasnom problemu i nadaju se da e se on
spontanim mehanizmima sam od sebe rijeiti. Ako i djeluju, to je minimalno i svodi se na

23
Rohatinski, .: Monetarna politika u vrijeme krize-Teze sa izlaganja na konferenciji hrvatskog novarskog
trita, Opatija, 12.4.2010. g.

22
postupke olakavanja ili olabavljivanja postojeih regulacija.24 Nerijetko se daje rok subjektima
s problemima da ih rijee prije ikakve dravne intervencije, to je praeno postepenim
vraanjem regulacija u striktnije okvire.

Dravne vlasti, suoene s financijskim institucijama s znaajnim problemima u poslovanju koji

mogu imati negativne sistematske posljedice, mogu pokuati rijeiti problem (potencijalne)
krize putem prodaje tih institucija. Jedan je oblik provoenje spajanja s drugom, zdravom
financijskom institucijom. Smatra se da jaki kupac moe revitalizirati poslovanje propadajue
institucije. Postupak esto zahtijeva poboljanje bilance, te dravne garancije i poticajno
plaanje akviziteru.25

Naime i EU i SAD provode poboljanja regulatorne okoline. Njihov pristup ima dva glavna
zajednika cilja: prvi se odnosi na smanjenje vjerojatnosti pojavljivanja sline financijske krize,
dok drugi je osigurati da trokovi propadanja bilo koje financijske institucije ne snose porezni
obveznici ve propale banke i financijski sektor openito. Dodd-Frank zakon26je zakon kojim
se regulira poslovanje financijskih institucija i regulatornih agencija. Potpisan od predsjednika
Obame u srpnju 2010.,a predstavlja najvaniju promjenu financijske regulacije u SAD-a jo od
Velike Depresije. Zakon je donio znaajne izmjene financijskog regulatornog okruenja koje
utjee na sve dravne nadzorne agencije te obuhvaa najbitnije aspekte poslovanja industrije
financijskih usluga. Njegova glavna zadaa bila je smanjiti dravnu ovisnost o bankama
podvrgavajui ih brojnim propisima i regulacijama, te unitavanju kompanija koje su prevelike
da bi propale (too big to fail). Stvoren je odbor za financijsku stabilnost FSOC 27
kako bi
rijeili trajna pitanja koja su brinula financijsku industriju, te kako bi sprijeili jo jednu
recesiju. Banke su morale imati alternativne planove za prestanak poslovanja u sluaju da tvrtke
krenu u jako loem smjeru. Drei bankarski sustav pod prismotrom, zakon nastoji eliminirati
potrebu za saniranjem buduih propalih poreznih obveznika. Stvoren je takoer i zavod za zatitu
klijenata CFPB 28kako bi se oni zatitili od velikih nereguliranih banaka. Njegovo poslovanje je
bazirano na radu sa regulatorima u velikim bankama pri zaustavljanju provoenja poslovnih praksi
koje tete klijentima , kao to je rizino pozajmljivanje. Nadalje, CFPB omoguava klijentima

24
Tanaka, M., Hoggarth, G.: Resolving banking crises - an analysis of policy options, Bank of England
Working Paper, Bank of England, London, 2003, 293, str. 8.
25
Santomero, A. M., Hoffman, P.: Problem bank resolution: Evaluating the options, Center for Financial
Institutions Working Paper, Wharton School Publishing, Philadelphia, 98, 1998, str.. 9. i 15.
26
U veljai ove godine ovaj zakon preispitivan od strane novoizabranog amerikog predsjednika D. Trumpa
27
FSOC- Financial Stability Oversight Council
28
CFPB Consumer Financial Protection Bureau

23
pristupe istinitim informacijama o hipotekama te uspjene kreditne rezultate omoguene
cjelodnevnim automatskim prisustvom prilikom prijavljivanja problema sa financijskim
institucijama.

24
 5. ESMA

ESMA je kratica za Europsko nadzorno tijelo za vrijednosne papire i trite kapitala,

osnovana je u sijenju 2011. Zaduena je za unapreivanje zatite ulagatelja i promicanje
stabilnih financijskih trita u Europskoj uniji (EU) koja dobro funkcioniraju. Kao neovisna
institucija ESMA te ciljeve postie stvaranjem jedinstvenog pravilnika za financijska trita
EU-a i osiguravanjem njegove dosljedne primjene diljem EU-a te svojim doprinosom u nadzoru
nad drutvima koja pruaju financijske usluge na podruju cijele Europe, bilo putem izravnog
nadzora ili aktivnom koordinacijom nacionalnih nadzornih aktivnosti.

5.1 Ciljevi ESMA-e

Dobra i uinkovita regulacija trita vrijednosnih papira kljuna je za rast, integritet i

uinkovitost financijskih trita i gospodarstva EU-a, a uinkoviti propisi i nadzor odluujui
su imbenici u osiguravanju i odravanju povjerenja meu sudionicima trita. Kako bi poticala
te uvjete, ESMA je osnovana kao neovisno nadzorno tijelo EU-a zadueno da unapreuje
usklaivanje u regulatornim i nadzornim praksama. Kako bi postigla usklaenu provedbu
pravila diljem EU-a, ESMA donosi standarde u vezi sa zakonodavstvom o vrijednosnim
papirima te prua tehnike savjete po ovlatenju Europske komisije. Takoer ima vanu ulogu
u izravnom nadziranju sudionika na financijskom tritu paneuropskog znaaja, trenutano
agencija za kreditni rejting (CRA-ova) i trgovinskih repozitorija (TR-ova). ESMA takoer
sudjeluje u nadzoru nad sredinjim drugim ugovornim stranama (CCP-ovima) putem kolegija
nadzornih tijela. ESMA-ino godinje izvjee vaan je alat u smislu odgovornosti u vezi s
ispunjavanjem njezinih ciljeva i godinjeg programa rada. ESMA-ina uloga moe se bolje
shvatiti kroz pet ciljeva koje si je sama postavila, a to su:

Financijska stabilnost

Kako bi ESMA pridonijela ouvanju financijske stabilnosti trita vrijednosnih papira EU-a,
kljuno je da neprestano analizira trendove i da u ranoj fazi prepozna mogue rizike i
osjetljivosti na mikrobonitetnoj razini. ESMA to postie, neovisno o granicama i sektorima,
provodei gospodarske analize europskih trita vrijednosnih papira i predviajui uinak
moguih trinih kretanja. ESMA o svojim zakljucima redovito i ad-hoc obavjeuje europske
institucije, druge europska nadzorna tijela (ESA-ove) i Europski odbor za sistemski rizik

25
(ESRB). Skup mikro podataka prikupljenih u nadzornim aktivnostima klju je za
prepoznavanje poveanja moguih makro rizika za gospodarstvo u cjelini. Stoga je kljuno
redovito obavjeivati sve potrebne donositelje odluka, ukljuujui, na razini EU-a, Odbor za
financijske usluge (FSC) i Udruenje za financijsku stabilnost Gospodarskog i financijskog
odbora (EFC-FST).

Zatita ulagatelja

Osigurati zadovoljenje interesa ulagatelja druga je vana zadaa za ESMA-u. ESMA to postie
promicanjem transparentnosti, jednostavnosti i pravednosti na tritima vrijednosnih papira za
korisnike financijskih proizvoda ili usluga. Kako bi ulagateljima osigurala jednaku razinu
zatite bez obzira na prodajna mjesta ili proizvod koji se prodaje, ESMA prikuplja, analizira i
objavljuje podatke o potroakim trendovima promovirajui financijsku pismenost i inicijative
za obrazovanje te pridonosei jaanju zajednikih pravila o izvjeivanju. Svojim radom na tom
podruju ESMA nastoji zajamiti da su financijski podaci koje ulagateljima pruaju sudionici
trita jasni, razumljivi i u skladu s postojeim pravilima.

Jedinstveni pravilnik

U svojoj ulozi donositelja standarda ESMA radi na utvrivanju usklaenih tehnikih (TS) i
provedbenih standarda (IS) na razliitim podrujima propisa o vrijednosnim papirima. Izradom
tih standarda ESMA pridonosi stvaranju jedinstvenog pravilnika EU-a primjenljivog na sve
sudionike trita i stvaranju ravnopravnih uvjeta diljem EU-a.

Konvergencija

ESMA je osnovana kako bi promicala nadzornu konvergenciju te tako smanjila regulatorne

arbitrae nastale iz razliitih praksa diljem EU-a. Razliite nadzorne prakse mogu naruiti ne
samo integritet, uinkovitost i uredno funkcioniranje trita, ve u konanici i financijsku
stabilnost.

26
Nadzor

ESMA-ine izravne nadzorne ovlasti usredotoene su na dvije skupine sudionika na financijskim

tritima, to jest na agencije za kreditni rejting i na trgovinske repozitorije. Od 1. srpnja 2011.
ESMA je tijelo EU-a odgovorno za registraciju i nadzor agencija za kreditni rejting. Od poetka
2013. ESMA je preuzela izravne nadzorne ovlasti u vezi s trgovinskim repozitorijima te
sudjeluje u kolegijima nadzornih tijela koji registriraju i nadgledaju CCP-ove.

5.2. Aktivnosti i struktura ESMA-e

ESMA se dijeli na est odjela/jedinica koji se bave tritima kapitala, ulaganjem i

izvjeivanjem, agencijama za kreditni rejting, gospodarskom analizom i istraivanjem,
pravnim poslovima, suradnjama i konvergencijom te poslovanjem. Nadzornim tijelom
predsjeda Steven Maijoor, predsjednik, dok je Varena Ross, izvrna direktorica, odgovorna za
svakodnevno upravljanje. Carlos Tavares djeluje kao potpredsjednik ESMA-e i zamjenik je
predsjednika ESMA-e. Predsjedniku i izvrnoj direktorici pomau tim za komunikacije, tim
unutarnje kontrole i raunovodstva te njihovi osobni pomonici.

Upravljaka tijela ESMA-e

ESMA-om upravljaju dva tijela koja donose odluke: Odbor supervizora i Upravni odbor. Od
2011. predsjednik ESMA-e je Steven Maijoor, a njezina izvrna direktorica Verena Ross. Oboje
su smjeteni u ESMA-inom sjeditu u Parizu i slue petogodinji mandat koji se jednom moe
produiti. Predsjednik je odgovoran za pripremu rada Odbora supervizora (BoS) te predsjeda i
sjednicama Odbora supervizora i Upravnog odbora. Takoer predstavlja Nadzorno tijelo prema
van. Njegov je zamjenik Carlos Tavares, potpredsjednik ESMA-e. Izvrna direktorica
odgovorna je za svakodnevni rad Nadzornog tijela, ukljuujui pitanja osoblja, izradu i
provedbu godinjeg radnog programa, izradu nacrta prorauna Nadzornog tijela te pripremu
rada Upravnog odbora.

27
Odbor supervizora ESMA-e

Osim predsjednika ESMA-e, Odbor supervizora sastoji se od elnika 28 nacionalnih nadlenih

tijela (NCA-ova) odgovornih za regulaciju i nadzor trita vrijednosnih papira (ako postoji vie
od jednog nacionalnog nadlenog tijela u dravi lanici, ta e se tijela dogovoriti koji e ih od
njihovih elnika predstavljati), jednog promatraa iz Komisije, po jednog predstavnika EBA-a
i EIOPA-e i jednog predstavnika ESRB-a. Osim njih, kao stalni promatrai sudjeluju Norveka,
Island i Lihtentajn. Izvrna direktorica ESMA-e prisustvuje sjednicama Odbora, ali nema
prava glasa. Odbor vodi rad Nadzornog tijela i odgovoran je za donoenje konane odluke u
vezi s usvajanjem ESMA-inih standarda, miljenja, preporuka, smjernica i svih drugih odluka,
ukljuujui davanje savjeta institucijama EU-a. Odbor podupiru brojni stalni odbori i radne
skupine ESMA-e koje rjeavaju tehnika pitanja

Upravni odbor ESMA-e

Uz predsjednika ESMA-e, Upravni odbor ESMA-e sastoji se od est lanova (i njihovih

zamjenika) koje iz svojih redova biraju lanovi Odbora supervizora. Izvrna direktorica,
potpredsjednik ESMA-e i predstavnik Komisije prisustvuju sjednicama kao sudionici bez prava
glasa (osim o pitanjima o proraunu za koja Komisija ima pravo glasa). Glavna uloga Upravnog
odbora jest usredotoiti se na vidove upravljanja Nadzornog tijela kao to su izrada i provedba
viegodinjega programa rada te proraun i pitanja osoblja.

5.3. ESMA-ine organizacijske znaajke

Interesna skupina za vrijednosne papire i trita kapitala (SMSG) osnovana je temeljem

Uredbe o ESMA-i kako bi olakala savjetovanje sa zainteresiranim stranama na podrujima
vanima za zadae ESMA-e. ESMA je duna savjetovati se s SMSG-om u vezi sa svojim
nacrtom tehnikih standarda i smjernica. U srpnju 2011. po prvi put se sastalo 30 lanova
SMSG-a, koje je imenovala ESMA na razdoblje od dvije i pol godine nakon javnog poziva na
natjeaj za kandidate. Oni predstavljaju sudionike financijskog trita i njihove zaposlenike,
potroae i druge male korisnike financijskih usluga, korisnike financijskih usluga te mala i
srednja poduzea.

28
Organizacijske znaajke ESMA-e

Sljedeih est znaajki opisuju ESMA-u i nain na koji ona ispunjava svoju misiju i svoje
ciljeve.
Europska: u obavljanju svojih zadaa ESMA djeluje u interesu EU-a. Organizacija odraava
raznolikost EU-a;
Neovisna: ESMA je neovisna od institucija EU-a, nacionalnih nadlenih tijela i sudionika
financijskih trita;
Suradnika: zajedno s nacionalnim nadlenim tijelima, ESMA ini mreu nadzornih tijela
financijskih trita EU-a. Surauje sa svim vanim europskim tijelima, ukljuujui Europsko
nadzorno tijelo za bankarstvo (EBA), Europsko nadzorno tijelo za osiguranje i strukovno
mirovinsko osiguranje (EIOPA) i Europski odbor za sistemski rizik (ESRB) te s regulatorima
izvan EU-a;
Odgovorna: ESMA-ino donoenje odluka transparentno je i ona djeluje zajedno sa
zainteresiranim stranama na otvoren i ukljuiv nain. Odgovorna je Europskom parlamentu,
Europskom vijeu, Europskoj komisiji i iroj javnosti;
Struna: ESMA tei strunoj izvrsnosti zapoljavanjem visokokvalitetnog osoblja s
istaknutom tehnikom strunou, znanjem i iskustvom na financijskim tritima te slijedei
ispravne prakse i postupke; i
Uinkovita: ESMA uinkovito upotrebljava svoja sredstva kako bi ostvarila najvei mogui
uinak u promicanju zatite ulagatelja i stabilnih trita u EU-u koja dobro funkcioniranju.

5.4. Zatita potroaa na financijskom tritu

Osiguranje zatite potroaa druga je vana zadaa za ESMA-u. ESMA to postie

promicanjem transparentnosti, jednostavnosti i pravednosti na tritima vrijednosnih papira za
potroae financijskih proizvoda ili usluga. Kako bi ulagatelji imali jednaku razinu zatite bez
obzira na prodajna mjesta ili proizvod koji se prodaje, ESMA prikuplja, analizira i objavljuje
podatke o potroakim trendovima promovirajui financijsku pismenost i inicijative za
obrazovanje te pridonosei jaanju zajednikih pravila o izvjeivanju kako bi potroai mogli
donijeti ispravne odluke o ulaganju. Ako ESMA prepozna proizvode koji bi, zbog svoje prirode,
mogli predstavljati ozbiljne prijetnje ulagateljima, ona e razmotriti izdavanje upozorenja. Ako

29
sadanji zakonodavni prijedlozi stupe na snagu, ESMA e imati ovlasti, kao posljednje mogue
rjeenje, privremeno zabraniti odreene proizvode. U sklopu svojih aktivnosti na tim
podrujima, ESMA nastoji osigurati da financijske informacije koje ulagateljima pruaju
sudionici trita budu jasne, razumljive i u skladu s postojeim pravilima.

ESMA je uspostavljena kako bi promicala konvergenciju nadzora smanjivanjem regulatorne

arbitrae proizale iz razliitih nadzornih praksa diljem EU-a, koje moda mogu ugroziti ne
samo integritet, uinkovitost i pravilno funkcioniranje trita, ve u konanici i financijsku
stabilnost i zatitu ulagatelja. Nadzorno tijelo namjerava iskoristiti svoje aktivnosti na podruju
konvergencije kako bi pokrenulo aktivnosti na drugim podrujima iz programa rada,
ukljuujui unapreenje jedinstvenog pravilnika, izdavanjem smjernica i preporuka na
podrujima na kojima postoje razliite primjene i pruanjem savjeta Komisiji na podrujima na
kojima bi moglo biti potrebno revidiranje zakonodavstva radi usklaivanja nadzornih praksa.

30
 6. EMIR

Dana 16. kolovoza 2012. su na podruju Europske unije na snagu stupile odredbe Uredbe
(EU) br. 648/2012 Europskog parlamenta i Vijea od 4. srpnja 2012. o OTC izvedenicama,
sredinjoj drugoj ugovornoj strani i trgovinskom repozitoriju odnosno EMIR-u, koje su se na
subjekte nadzora Hanfe poele primjenjivati danom ulaska Republike Hrvatske u Europsku
uniju. Zakonom o provedbi Uredbe (EU) br. 648/2012 Europskog parlamenta i Vijea od 4.
srpnja 2012. godine o OTC izvedenicama, sredinjoj ugovornoj strani i trgovinskom
repozitoriju (Narodne novine broj 54/13), propisano je da su Hanfa i Hrvatska narodna banka
nadlena tijela zaduena za nadzor nad primjenom EMIR-a u Republici Hrvatskoj, a sukladno
postojeoj podjeli nadlenosti prema subjektima nadzora. Hanfa u smislu primjene EMIR-a
nadzire pravne osobe koje EMIR definira kao financijske druge ugovorne strane (s izuzetkom
kreditnih institucija koje nadzire Hrvatska narodna banka) i "nefinancijske ugovorne strane".

6.1. Ciljevi i obveznici EMIR-a

EMIR pokriva sljedea tri glavna podruja:

1. reguliranje obveza ugovornih strana u transakcijama OTC izvedenicama,

2. autorizaciju, uvjete poslovanja i nadzor nad sredinjim drugim ugovornim stranama,
3. autorizaciju, uvjete poslovanja i nadzor nad trgovinskim repozitorijima.

Cilj EMIR-a je smanjivanje rizika koji proizlaze iz ugovora o OTC izvedenicama, kao i
definiranje uvjeta pod kojima moraju poslovati sredinje druge ugovorne strane. EMIR je uveo
obvezu transparentnog izvjetavanja nadzornih tijela o OTC izvedenicama kako bi nadlena
tijela unutar Europske unije mogla nadzirati i, ako je potrebno, istraiti one transakcije koje
nisu sklopljene u skladu sa zakonskim propisima, te da bi mogla pratiti sistemske rizike.
Ugovore o OTC izvedenicama je u dosadanjem ureenju karakterizirala manja transparentnost
u odnosu na ostale financijske instrumente jer se isti sklapaju pod uvjetima koje dogovaraju
ugovorne strane izvan ureenog trita pa su podaci dostupni samo ugovornim stranama koje
sudjeluju u transakciji. U uvjetima financijske krize potvrdilo se da takva karakteristika ugovora
o OTC izvedenicama poveava nestabilnost na financijskom tritu. EMIR je radi poveanja

31
transparentnosti trita OTC izvedenicama uveo i obvezu prijavljivanja detalja svih transakcija
OTC izvedenicama trgovinskim repozitorijima.29

Obveznici primjene odredbi EMIR-a su sredinje druge ugovorne strane i lanovi sustava
poravnanja, financijske druge ugovorne strane i trgovinski repozitoriji. Odreene odredbe
EMIR-a se takoer odnose na nefinancijske druge ugovorne strane i mjesta trgovanja.

Sredinje druge ugovorne strane (Central Counterparty - CCP) su pravne osobe koje
posreduju izmeu drugih ugovornih strana u ugovorima kojima se trguje na jednom ili vie
financijskih trita, te postaju kupac svakom prodavatelju i prodavatelj svakom kupcu.
Trgovinski repozitoriji su pravne osobe koje imaju ulogu sredinjeg mjesta u kojem se
prikupljaju i vode evidencije o transakcijama izvedenicama.
Financijske druge ugovorne strane ukljuuju investicijska drutva, kreditne institucije, drutva
za osiguranje i drutva za reosiguranje, UCITS fondove i, gdje je primjenjivo, drutva za
upravljanje UCITS fondovima, institucije za strukovno mirovinsko osiguranje i alternativne
investicijske fondove.
Nefinancijske druge ugovorne strane ukljuuju sva drutva osnovana na podruju Europske
unije koja nisu financijske druge ugovorne strane, sredinje druge ugovorne strane ili trgovinski
repozitoriji.

29
www.hanfa.hr

32
 7. MIFID

MIFID oznaava direktivu o tritima financijskih instrumenata, Markets in Financial

Instruments Directive

7.1. Nastanak i ciljevi donoenja MiFID -a

Direktivom MiFID (Direktiva 2004/39/EZ koja je u meuvremenu stavljena izvan snage)

uspostavljeni su 2004. europski jedinstveni standardi za trgovanje vrijednosnim papirima koji
su doveli do poveanja trinog natjecanja i poboljanja zatite ulagaa, meu ostalim
zahvaljujui novim odredbama o zatiti ulagaa, veom transparentnou u pogledu provizija
za investicijsko savjetovanje te bolje povezanom ponudom financijskih usluga. Prije sklapanja
ugovora ulagai moraju biti obavijeteni o svim naknadama te o proizvodu i njegovim rizicima.
Oekuje se da e se takvim regulatornim okvirom poveati povjerenje ulagaa ime bi se
pojaao priljev meunarodnog kapitala u Europu. 2011. zapoeta je revizija u obliku preinake
Direktive (MiFID II) i nove Uredbe (MiFIR).

Direktiva za trita financijskih instrumenata (The Markets in Financial Instruments Directive

MiFID) je dokument usvojen od strane Europskog parlamenta i Savjeta, kojim se uspostavlja
jedinstveno trite i regulatorno ureenje za tzv. investicione usluge, za 30 zemalja lanica
Eurpskog ekonomskog podruja ( 27 zemalja lanica EU, Island, Norveka i Lihtenajn).
Direktivama se ele postii tri cilja. Prvo, pravno regulirati i obezbjediti cjelovit proces
stvaranja jedinstvenog trita EU za investicione usluge. Drugo, prilagoditi se promjenama i
inovacijama koje su se dogodile na tritima te naposljetku zatititi investitore od prevara i
zloupotreba, stvaranjem dubljeg, konkurentnijeg i efikasnijeg trita. Ove direktive trebaju
zamijeniti sve druge direktive kojima je bilo ureena oblast investicionih usluga, a u prvom
redu ISD (Investment Services Directive).

MiFID je temelj Akcijskog plana Europske komisije, kojim su utvrene etrdesetdvije mjere,
sa ciljem da se znaajno promijeni funkcioniranje financijskih trita EU. MiFID je zapravo
najznaajnija (i zavrna) faza uvoenja propisa u okviru Lamfalusove procedure kojom se
predvia bre usvajanje propisa za etiri oblasti, a koji su preporueni od strane Komiteta kojim
predsjedava Alexandre Lamfalussy. Inae, od lipnja 2006. godine na snazi su jo tri

33
Lamfalusove direktive: Direktive o prospektu, Direktive o zabrani zloupotrebe trita i
Direktive o transparentnosti.

7.2. Primjena i sadraj MiFID-a

MiFID se odnosi na investicione firme i regulirana trita, kao i na kreditne institucije,

ukoliko obavljaju djelatnosti utvrene ovom Direktivom (lan 1.). Termin investicione firme
(Investment firm) odnosi se na sva pravna lica ija je djelatnost ili poslovanje usmjereno na
pruanje investicionih usluga treim licima i/ili obavljanje jedne ili vie investicionih
aktivnosti, na profesionalnoj osnovi.

Pod investicijskim uslugama i aktivnostima podrazumijevaju se sljedei poslovi

Prijem i prijenos naloga koji se odnose na jedan ili vie financijskih instrumenata
Izvravanje naloga u ime klijenata
Trgovanje u svoje ime i za svoj raun
Upravljanje portfeljom
Investiciono savjetovanje
Preuzimanje i/ili plasman financijskih instrumenata na osnovu ugovorene obaveze
Plasman financijskih instrumenata bez ugovorne obaveze
Obavljanje multilateralnih poslova trgovanja

MiFID sadri principe koji su i ranije bili utvreni Direktivama o investicionim uslugama, ali
uvodi koncept maksimalne harmonizacije, koji ujedno daje vie znaaja lokalnim regulatorima.
Ovo je promjena u odnosu na prethodne propise EU o financijskim uslugama, koji su bili
zasnovani na konceptu minimalne harmonizacije i meusobnog priznavanja. Maksimalna
harmonizacija zapravo ne dozvoljava nekoj zemlji lanici da budu super equivalent ili gold-
plate Europske unije, odnosno omoguava okruenje u kojem sve kompanije na tritu moraju
potovati ista pravila i dobiti jednake mogunosti konkurencije.

34
 7.3. Zadaci MiFID-a

Pravna lica na koja se odnosi MiFID dobivati e dozvole za rad u svojim matinim
(domicilnim) zemljama, tj. u zemljama u kojima imaju registrirano sjedite. Jednom kada takvo
pravno lice dobije dozvolu, bit e u mogunosti da koristi MiFID passport za pruanje svojih
usluga klijentima u svim drugim zemljama lanicama EU. Nain pruanja tih usluga biti e
reguliran od strane matine zemlje lanice, za razliku od sadanjeg pravnog okvira ISD30koja
ureuje oblast investicionih usluga, prema kojem su takve usluge regulirane od strane zemlje
lanice u kojoj se usluga prua.

Kategorizacija klijenata

MiFID propisuje da pravna lica ija je djelatnost ili poslovanje usmjereno na pruanje
investicionih usluga obavezno izvre kategorizaciju svojih klijenata. Prema kategorizaciji
klijenata utvruje se nain i nivo zatite interesa klijenata, a MiFID propisuje sljedee kategorije
klijenata: kvalificirani klijent, profesionalni klijent te mali klijent

Izvravanje klijentovih naloga

MiFID propisuje nain dobivanja informacija o klijentima koje je potrebno prikupiti prilikom
izvravanja naloga klijenata, sa ciljem da se osigura pravno lice ija je djelatnost ili poslovanje
usmjereno na pruanje investicijskih usluga nastupa u najboljem interesu klijenta. MiFID
propisuje i nain prijema i izvravanja naloga razliitih klijenata.

Transparentnost prije trgovine

Primjena MiFID-a e zahtijevati da burze na kontinuiranom tritu obezbjede zbirne

informacije za naloge za likvidne od vrijednosti, na nain da se javno objavljuje pet najboljih
cijena, kako na stani prodaje tako i na strani kupovine, a za slubeno trite biti e dostupna i
najbolja ponuda i potranja.

30
Investment Services Directive

35
Transparentnost poslije trgovanja MiFID e zahtijevati od pravnih lice ija je djelatnost ili
poslovanje usmjereno na pruanje investicionih usluga (Investment firms) da objave cijene,
koliinu i vrijeme za sve transakcije od vrijednosti koje su na slubenom tritu, ak i kada se
radi o vanjskoj transakciji.

Najbolje izvrenje

MiFID propisuje da pravna lica, ije su djelatnosti ili poslovanje usmjereni na pruanje
investicijskih usluga, preuzmu sve mogue i raspoloive radnje sa ciljem ostvarivanje najboljih
rezultata u izvravanju klijentovih naloga. Najbolji rezultat nije ogranien samo na realizaciju
najbolje cijene, nego ukljuuje i trokove, brzinu, vjerovatnou izvrenja i mogunost
poravnanja, kao i druge (propisane) relevantne faktore.

Prema odredbama MiFID-a Systematic Internaliser se tretira kao mini burza, to, izmeu
ostalog, podrazumijeva da je Systematic Internaliser subjekt koji mora potovati propise o
transparentnost prije i poslije trgovine.

36
 8. MIFIR

Direktiva 2014/65 / EU ( 'MiFID II' ) trebala bi se poeti primjenjivati 3. sijenja 2017,

a zajedno s Uredbom (EU) br 600/2014 (MiFIR), zamijeniti Direktivu 2004/39 / EC (MiFID
I). MiFID II zajedno s MiFIR-om ureuje uvjete koji se primjenjuju na investicijska drutva
ureenih trita,izvjeivanje podataka pruatelja usluga i treih drava drutava koja
pruaju investicijske usluge ili aktivnosti u Uniji. Direktiva 2014/65 / EU ( 'MiFID'),
zajedno s Uredbom (EU) br 600/2014 ( 'MiFIR') donesena je u svjetlu financijske krize.

Konano, krovni cilj MiFID II / MiFIR regulatornog paketa je jednako igranje na

financijskim tritima i omoguiti im da rade za dobrobit gospodarstva.
Cilj MiFID II / MiFIR je poboljati uinkovitost, otpornost i integritet financijskih trita,
prije svega:

Postizanje vee transparentnosti: uvoenje transparentnosti pre-i post-trgovine

reim za ne-dionice i jaanje i irenje postojeih dionica
Stvaranje nove kategorije platforme za trgovinu derivatima i obveznica - organizirani
trgovakih objekata
Ispunjavanje G20 obveze Unije nad derivatima
Olakati pristup kapitalu za mala i srednja poduzea
Jaanje zatite investitora
Uvoenje odredbe o nediskriminirajui pristup za trgovinu i post-trgovinu
usluge u trgovanju financijskim instrumentima posebno za derivatima trguje;
Jaanje i usklaivanje sankcije i osiguranje uinkovite suradnje izmeu
nadlenih tijela.

MiFID i MiFIR, kolektivno se nazivaju MiFID II te kao takvi pokrivaju trita vrijednosnih
papira, investicijskih posrednika i mjesta trgovanja. Novi okvir uvruje a zamijenit e
dosadanji MiFID okvir.

MiFID II proiruje broj financijskih instrumenata obuhvaenih pravila trgovanja i osigurava da

se trgovanje odvija na organiziranim platformama. On uvodi pravila za visoke frekvencije
trgovanje. To poboljava transparentnost i nadzor financijskih trita - ukljuujui izvedenice

37
te govori o pitanju cijena na robnim derivatima. Novi okvir poboljava uvjete za konkurenciju
u trgovini i ienju financijskih instrumenata. Nadovezujui se na pravila ve u mjesto,
revidirani MiFID pravila takoer ojaati zatitu investitora uvoenjem robustan organizacijski
i voenje poslovnih zahtjeva. MiFID II paket sastoji se od direktive i uredbe. Drave lanice
morale su prenijeti Direktivu do 3. srpnja 2016.

Svrha nacrta prijedloga je proiriti ulazak u primjeni oba instrumenta koji se sastoje u MiFID
II paketu kao rezultat tehnikih provedbenih izazovima susreli Europska vrijednosne papire i
trita Authority ( "Esma"), nacionalna nadlena tijela i dionici. Ti izazovi su takve veliine da
eterina infrastruktura podaci nee biti na snazi u vrijeme za 3. sijenja 2017.

Tijekom zakonodavnog procesa, vrlo visoka razina sloenosti MiFID II paket i potrebu za
znaajnim brojem provedbenih mjera su prepoznati. U tu svrhu, u razdoblju od 30 mjeseci
predvieno je izmeu usvajanja i stupanja na zahtjev, umjesto uobiajenih 18-24 mjeseci.

38
 9. DIREKTIVA O NADZORU ZLOUPOTREBE TRITA (MAD)

Ureeno trite kapitala temelji se na povjerenju svih njegovih sudionika: ulagatelja,

investicijskih drutava i ostalih posrednika te izdavatelja. Iz tog razloga od iznimne je
vanosti sprijeiti svaki oblik zlouporabe tritem, to je detaljno regulirano Zakonom o tritu
kapitala. Sprjeavanje zlouporaba trita podrazumijeva zabranu i sprjeavanje koritenja,
otkrivanja i preporuavanja povlatenih informacija te zabranu i sprjeavanje manipulacije
tritem. Koliko je znaajna zabrana zlouporabe trita proizlazi i iz injenice da su zlouporaba
povlatenih informacija i zlouporaba trita kapitala prema Kaznenom zakonu propisani kao
kaznena djela za koja su zaprijeene kazne zatvora. Radi sprjeavanja zlouporabe trita i
urednog funkcioniranja trita kapitala, propisane su i odredbe koje se odnose na programe
otkupa vlastitih dionica i mjere stabilizacije trita, postupanje prilikom izrade preporuka i
prihvaene trine prakse.

9.1. Manipulacija tritem

Jedan od oblika zlouporabe trita je i manipulacija tritem. Pod manipulacijom tritem

podrazumijeva se sljedee:

transakcije ili nalozi za trgovanje koji daju ili bi mogli dati neistinite ili obmanjujue
signale u pogledu ponude, potranje ili cijene financijskih instrumenata, ili koji
djelovanjem jedne ili vie osoba koje usklaeno djeluju tako da dre cijenu jednog ili
vie financijskih instrumenata na umjetnoj razini (osim ako se ne dokae da su nalozi
dani iz opravdanih razloga ili u skladu s prihvaenim trinim praksama);
transakcije ili nalozi za trgovanje u kojima se upotrebljavaju fiktivni postupci ili svaki
drugi oblik obmane ili prijevare;
irenje informacija putem medija, ukljuujui internet, ili bilo kojim drugim nainom
koji daje ili bi mogao davati lane ili obmanjujue signale u pogledu financijskih
instrumenata, ukljuujui irenje glasina i lanih ili obmanjujuih vijesti, gdje je osoba
koja je proirila informaciju znala ili trebala znati da je informacija lana ili
obmanjujua.

39
Radnje i postupci koji se smatraju manipuliranjem tritem su primjerice:

aktivnosti jedne ili vie osoba koje surauju kako bi osigurale dominantan poloaj nad
ponudom ili potranjom financijskog instrumenta koji ima uinak izravnog ili
neizravnog namjetanja kupovnih ili prodajnih cijena ili stvaranja drugih nekorektnih
uvjeta trgovanja
kupnja ili prodaja financijskog instrumenta pred kraj trgovinskog dana s uinkom
obmanjivanja ulagatelja koji djeluju na temelju zadnje cijene trgovanja
iskoritavanje povremenog ili redovitog pristupa tradicionalnim ili elektronikim
medijima iznoenjem miljenja o financijskom instrumentu ili posredno o izdavatelju,
nakon to je ta osoba prethodno zauzela poziciju u tom financijskom instrumentu i kao
posljedica toga imala korist od utjecaja iznesenog miljenja o cijeni tog financijskog
instrumenta, a da nije u isto vrijeme javnosti objavila taj sukob interesa na odgovarajui
i uinkovit nain.

S ciljem sprjeavanja i otkrivanja manipulacije tritem, sudionici trita kapitala (prvenstveno

investicijska drutva, kreditne institucije, burza i MTP) obvezni su se pridravati i Pravilnika o
manipulaciji i obvezi obavjetavanja o sumnji za zloupotrebu trita. O manipulacijama na
tritu kapitala moe se govoriti kada jedan ili nekoliko sudionika trita odravaju cijenu na
umjetnoj razini te putem medija ire netone informacije, a sve kako bi pribavili osobne koristi.
Na internetskoj stranici NYSE definira manipulacije kao protuzakonite operacije kupnja i
prodaja vrijednosnica s namjerom utjecanja na rast ili pad cijena koje e potaknuti druge da
kupuju ili prodaju.31 Manipulatori kroz svoje akcije eliminiraju vjerojatnosti da e se trite
razvijati na njima neeljeni nain. Sigurni su da e svojim utjecajem na trite postii da cijena
i koliina trgovanja slijede njihov eljeni trend. Mnoge zemlje svrstavaju manipulacije na
tritima kapitala u kriminalne radnje, izmeu ostalih i zemlje lanice EU.

U irem smislu manipulacija je aktivnost gdje jedna osoba ili skupina uglavnom ilegalno podie
ili obara cijene vrijednosnih papira. Manipulacije cijenama dionica, kao oblik zlouporabe i
prijevare, smanjuje ispravnost cijena na tritu. Manipulantima se nazivaju pojedinici ili
skupine koji se bave manipulacijama, tj. provode razliite aktivnosti koje dovode do stalnog
poveanja ili stalnog smanjenja cijena vrijednosnih papira na burzama, pribavljajui financijske

31
Dutescu, C., The Manipulation of Capital Market, Ed. C.H. Beck Bucharest, 2008. str. 18.

40
koristi. Vjerojatnost da ve postojea, ali i trita koja tek nastaju mogu biti manipulirana je
uzrokovala osnivanje SEC-a (Securities and Exchange Commission) 1934. godine iji je
zadatak otklanjanje manipulacije na tritima kapitala. Manipulacije se mogu razlikovati s
obzirom na: upotrebljavane metode, rezultate koje proizvode, aktivne subjekte, broj sudionika
i likvidnost vrijednosnica.32 Na financijskim tritima javlja se vei broj metoda profesionalnih
manipulacija meu kojima se posebno istiu sljedee: 1. Pump & Dump, 2. Trash & Cash i 3.
Insider Trading. 33

Pump & Dump (napumpaj i istovari) metoda najpoznatija je meu burzovnim manipulantima,
a usmjerena je na ostvarivanje njihove financijske koristi. Burzovni manipulanti najprije stjeu
vei broj dionica na plitkom financijskom tritu nakon ega im ele podii cijene (pump)
promotivnim kampanjama, pozitivnim glasinama. Nakon podizanja cijena slijedi prodaja ili
iskrcavanje (dump) dionica po veim cijenama i tako manipulanti, odnosno, investitori za koje
rade ostvaruju ekstra profite.
Trash & Cash (obezvrijedi pa unovi) je metoda burzovne manipulacije, a sastoji se od dvije
faze:
Obezvrijeivanje ili kartiranje vrijednosti dionica (Trash) putem negativnih pria i
glasina koje se ire novinama, reklamama i internetom u cilju obaranja cijene onih
dionica koje ele burzovni manipulanti.
Nakon stjecanja dionica prestaju negativne glasine te se medijskom propagandom i
internetom financijskim svijetom ire pozitivne informacije o steenim dionicama.
Nakon toga manipulanti rasprodaju ili iskrcavaju dionice i profitiraju (Cash).

Insider Trading (manipuliranje iznutra) je metoda manipuliranja u kojoj primarno sudjeluju

slubenici kompanije ili insiders.34 Na temelju provjerenih informacija insideri kupuju ili
prodaju dionice po povoljnim cijenama. Takoer, insideri trguju s pouzdanim informacijama
koje su im dostupne zato to imaju financijsku korist ili napojnice (tippes). Insideri mogu
iriti i nerealno pozitivne ili negativne informacije ako ele podizati ili obarati cijene dionica
pa se ponaaju po metodama Pump & Dump ili Trash & Cash.

32
Dutescu, C., The Manipulation of Capital Market, Ed. C.H. Beck, Bucharest, 2008.,str 31.
33
Gulin, D.,Manipulacije na financijskim tritima i njihov utjecaj na financijske izvjetaje, Raunovodstvo,
financije i revizija u suvremenim gospodarskim uvjetima, XXXVII. simpozij Pula, Zagreb: 2002.,HZRiF , str 6
34
Osoba koja ima posebna znanja o unutranjem djelovanju grupe, organizacije ili ustanove. To su Management,
direktori, zaposlenici, njihove obitelji, prijatelji i sl.

41
 10. NADZOR GLOBALNOG TRITA UKLJUUJUI SAD

Turbulentna zbivanja na svjetskim tritima kapitala u prvim danima nove godine ponovno
dokazuju kako su plemenite kovine izvrstan uvar vrijednosti osobne imovine u trenucima krize
i gospodarskih tekoa. Plemenite kovine zasjale su punim sjajem u prvom tjednu 2016. godine
Ulagai u zlato i srebro bili su iznimno zadovoljni njihovim cjenovnim rastom koji se dogodio
istovremeno s debaklom i potopom na svjetskim burzama dionica. Dok vrijednost dionica,
papirnatog novca i nekretnina pada, zlato i srebro ostaju vrst temelj za dugorono ouvanje
bogatstva.

Istovremeno, ameriki burzovni indeks Dow Jones u istom je razdoblju izgubio vie od est
posto vrijednosti. Ulagai su mahnito poeli prodavati i kineske dionice, to je prouzroilo pad
vrijednosti burzovnog indeksa u angaju od gotovo 14 posto i nagli prekid trgovanja kako bi
se zaustavila prodajna panika. Svaki pojedinac trebao bi dio svoje imovine drati u fizikom
zlatu i srebru. Analitiari smatraju da bi i u gospodarski izvrsnim vremenima barem pet posto
od svega to posjedujete trebalo biti pohranjeno u plemenite kovine. A u vremenima
neizvjesnosti, sukoba, ratova, inflacije i ekonomskih tekoa kakve danas proivljavamo, taj bi
postotak trebalo poveati na 20 posto, 50 posto ili vie.

Posljednja velika financijska kriza koje je zapoela u ljeto 2007. u Sjedinjenim Amerikim
Dravama, te se proirila na itav svijet i rezultirala globalnim posljedicama, koje i danas
osjeamo. Mishkin definira financijske krize kao najvee poremeaje na financijskom tritu
koje karakterizira otar pad cijena imovine i neuspjesi mnogih financijskih i nefinancijskih
tvrtki. Ona je sloen fenomen koji nikako ne moe biti objanjen samo preko jednoga elementa
ili indikatora. Povezana je sa znaajnim promjenama u kreditnim plasmanima i cijenama
imovine to uzrokuje takav poremeaj u financijskom posredovanju i opskrbi vanjskog
financiranja koji se oituje na problematinim bilancama razliitih sudionika u gospodarstvu;
poduzea, kuanstava, financijskih posrednika i vlada i izaziva intervencije vlade u obliku
likvidnosti i dokapitalizacije. Temeljni imbenici krize su makroekonomska nestabilnost te
unutarnji ili vanjski okovi. Uzroci krize su nagle navale na banke, prelijevanja na financijskim
tritima, ogranienja na arbitrau u tekim vremenima, pad cijena imovine te kreditni slomovi.
Kao glavne uzroke neefikasnosti financijskih trita Mishkin takoer navodi probleme
moralnoga hazarda i negativne selekcije koji sprjeavaju da sredstva od suficitarnih jedinica
stignu do najproduktivnijih ulaganja.

42
SAD ima dugu povijest financijskih kriza, kreui od 1819., krize su se pojavljivale gotovo
svakih 20 godina; 1837., 1857., 1873., 1884., 1907. i 1930.-1933. Tijekom 1929.-1933.
financijski sustav i gospodarstvo SAD-a doivjelo je najveu i najpoznatiju ekonomsku krizu.
1920.-te bile su zlatne godine obiljeene elektrifikacijom, velikim kapitalnim projektima,
industrijskom proizvodnjom, osobito automobilskom, industrijom potronih dobara, te su se
SAD razvile u jednu od najbogatijih drava svijeta. Rastao je broj banaka i trgovakih drutava.
Tijekom 1928. i 1929. cijene dionica na amerikome tritu su se udvostruile. "Zlatne
dvadesete godine" prekinute su na crni petak 25. listopada 1929. slomom amerike burze na
Wall Streetu, to je se smatra slubenim poetkom Velike depresije. Pridravanje za zlatni
standard koje je zemlje diljem svijeta ujedinilo u fiksnom teaju pomoglo je da se kriza proiri
izvan granica SAD-a, pogotovo u Europu. Panika koja je zavladala uzrokovala je pad
investicija, smanjenje potronje, pad proizvodnje, bankrote poduzea, kontinuirani pad cijena
dionica, negativne okove u poljoprivrednom sektoru, poveanje nezaposlenosti te propadanje
velikog broja banaka.

Na vrhuncu krize 1933., broj nezaposlenih kretao se oko 12.830.000 ljudi, to je inilo 25%
stanovnitva, a prihodi od plaa smanjili su se za 43 % od poetka krize 1929. Snano
povlaenje novca iz banaka , stvorilo je bankovne panike, i propadanje banaka. Od 1930-1933.
propala je treina banaka to je smanjilo opseg financijskog posredovanja i povealo problema
asimetrije informacija i moralnoga hazarda, dolo je do pada ponude novca za 25 % to
monetaristi smatraju najvanijim uzrokom najvee depresije u povijesti. Sustav FED-a bio je
pasivan tijekom bankarskih panika. Smatra se da elnici FED-a nisu shvaali opasnost koja
prijeti od propadanja banaka, a to je smanjenje ponude novca a time i gospodarske aktivnosti.
Propadanje banaka shvaali su kao posljedice loeg upravljanja bankama i loih praksi,
pogotovo jer su u poetku propadale male banke. 1933. Franklin Delano Roosevelt dolazei u
slubu Predsjednika SAD-a uvodi ekonomski program poznat pod nazivom New Deal, ije
je glavno obiljeje intervencija drave kako bi se pokrenula ekonomija. Od bankovnih reformi,
najvanije je osnivanje FDIC (engl. Federal Deposit Insurance Corporation), amerika savezna
agencija za osiguranje depozita koja se smatra prvim modernim osiguranjem depozita u svijetu.
Isto je imalo pozitivan uinak na stanje poslije depresije jer je propadanje banaka postalo
rijetkost u razdoblju od 1934. 1981. Meutim, financijske inovacije su motivirale banke da
se u potrazi za veom profitabilnou okuaju i u rizinijim poslovima, a ono to im je to
omoguilo bilo je upravo postojanje osiguranja depozita jer je ono titilo banku od navale

43
deponenata u sluaju da banka pretrpi gubitke. BDP je biljeio rast, a druga recesija 1937. bila
je uzrokovana odlukom FED-a za poveanjem novca u rezervama. Razina nezaposlenosti pala
je ispod razine prije depresije tek 1941.godine, najavom Drugog svjetskog rata jer je to vrijeme
obiljeeno rastom industrijske proizvodnje za vojne potrebe te novaenjem velikog broja
vojnika.

Negativne posljedice krize najvidljivije su u gospodarstvu SAD. SAD kao drava ima najdue
iskustvo sa koritenjem suvremene dravne regulative u usmjeravanju gospodarskih kretanja.
Upravo zbog toga logino je bilo za oekivati da e u toj zemlji poeti i najenerginija akcija
za traenje izlaza iz problematine situacije. Jedan od najizraenijih pokazatelja tekog stanja
amerike privrede je svakako nezaposlenost koja je krajem 2008. godine iznosila 6,5 %. Neki
analitiari smatraju da je nezaposlenost bila i vea, zbog toga to je znaajan broj onih koji su
izgubili posao ostalo bez elje i motiva za traenjem novog radnog mjesta. Relativno najvei
broj nezaposlenih je u domeni graevinarstva, preraivake industrije i u maloprodaji. U
traenju izlaska iz recesije u znaajnoj mjeri se koristilo poveanje dravnog deficita.

2011. godine ukupni vanjski dug SAD-a dosegao je 14,3 trilijuna dolara. Kao predvodnik
razvijenih drava sa najveim ukupnim vanjskim dugom predsjednik SAD-a je poduzeo
odreene mjere, smanjivanjem potronje i poveanjem odreenih poreza. Premda se nalazi na
drugoj poziciji po ukupnoj vanjskoj zaduenosti Europska unija se trudi da on ne pree iznos
od 60 posto njihovog BDP-a. Iako je Ukupni javni dug Velike Britanije u 2008. godini znosio
37-43 posto njihovog BDP-a, ukupni vanjski dug je iznosio 400% BDP-a istegodine. To je
drugi najvei vanjski dug svih zemalja lanica G8. Njemaka se nalazi na treem mjestu po
vanjskoj zaduenosti, ali u 2010. drava biljei gospodarski rast i smanjuje razinu svog
vanjskog duga. Francuski javni dug u 2011. godini se takoer poeo smanjivati te je zabiljeen
pad ukupnog vanjskog duga od 6.43%.

Upravo je ameriki predsjednik, republikanac, Ronald Reagan poetkom 1980-tih, dotadanji

konstantni, ali razmjerno umjereni porast dravnog duga, pretvorio u divlji stampedo. Reagan
je smanjio odreene poreze, ali nije smanjio trokove, nego ih je poveao i to prvenstveno za
obranu. Imao je miljenje da manji porezi, u odreenim okvirima, uzrokuju vee prihode u
dravnu blagajnu. Ovakav stav za dravnu blagajnu SAD-a je bio katastrofa. Dok je polagao
prisegu, dug je iznosio oko treine amerikog BDP-a, a kada je odlazi dug je bio vei od
polovine amerikog nacionalnog prihoda. Njegov nasljednik, predsjednik Bush, takoer je

44
slijedio njegovu politiku to je dodatno vodilo zemlju u probleme. U vremenu predsjednika
Clintona gospodarstvu je krenulo, proraun je na kraju bio u plusu, a ukupni javni dug se
smanjio za 15%. Nakon Clintona, na mjesto predsjednika vratio se republikanac, Bush mlai,
te odluio se smanjiti poreze, osobito bogatima. Tada se pak dogodio 11. rujna koji je bacio
SAD u novi rast javnog i vanjskog duga. Dananji predsjednik Obama odluio se suprotstaviti
problemu zaduivanja, ali ipak njega su snali novi problemi, ponajvie velika financijska kriza
koja je poela upravo iz SAD-a 2008. godine.

Jedan od uzronika financijske krize, a istodobno i imbenika procesa globalizacije, je rastua

deregulacija i financijska liberalizacija. Tijekom 70-ih i 80-ih dolazi do vala deregulacije i
financijske liberalizacije iz ega niu nove financijske institucije, financijski instrumenti,
trita, mogunosti kombinacija poslova i strategija ulaganja i openito dolazi do bujanja
financijskog sektora i ljudi masovno bivaju privueni time. Raspadom Sovjetskog Saveza 1991.
zavrava globalni strah potencijalnog rata i u sukobu komunizma i kapitalizma drugi izvojeva
pobjedu te postaje globalna ekonomska ideologija. Svijet postaje otvoreno polje za investitore.
Do relativno nedavno postojala su tri ekonomska centra svijeta - Japan, SAD i (zapadna)
Europa. Tamo su investitori mogli relativno sigurno ulagati uz zadovoljavajue povrate. No
situacija se mijenja poetkom 1990-ih. pekulativni mjehur u Japanu puca 1989. to dovodi do
duboke i dugotrajne recesije - 90-te su nazvane izgubljeno desetljee. U SAD-u FED znaajno
sputa kamatne stope na razinu koje nije bilo ve 25 godina, inei ulaganja u dug manje
isplativim. U Europi 1992. nastupa kriza Europskog monetarnog sistema praenog
pekulativnim napadima, devalvacijama, naputanjem zemalja lanica i nepovjerenjem u valute
eurozone.

45
 11. POLOAJ TRITA KAPITALA U RH I UTJECAJ NOVIH
NADZORNIH MJERA

U ekonomiji postoje kontroverzne rasprave na pitanje treba li se drava umijeati i regulirati

trite kapitala. Zagovornici slobodnog trita vjeruju da nevidljiva ruka moe ispraviti sve
trine nepravilnosti. Pobornici dravne intervencije smatraju da samo ona moe ispraviti
trine nepravilnosti, ali i maksimizirati drutvenu dobrobit. Vlade ekonomija koje su u
nastajanju moraju odlino poznavati stanje njihovih trita kapitala. Da bi poduzeli korake
moraju najprije provesti kvalitetno istraivanje trita te razumjeti ponudu i potranju na tritu
kapitala. Uloga drave je veoma vana i znaajna u stvaranju optih uslova privreivanja.
Takoer je znaajna uloga drave u utvrivanju zakonskog okvira za organiziranje i
funkcioniranje trita kapitala.

Veoma je vano da drava pri donoenju popisa:

ostavi tritu dovoljno prostora da ostvari svoju ulogu i da se ostvari zatita investitora
ostavi prostora sudionicima da se iskau sa svojim inovacijskim sposobnostima.

Istiui ulogu drave, potrebno je istaknuti i poticaje u razvoju strukture financijskih trita, a
posebno poticaje u razvoju banaka. Svaka drava ima svoje karakteristine prilike, odnosno
svoju posebnost uslova, svoju tradiciju i iskustva, to u krajnjem rezultira i razliitostima
razvoja institucionalnih struktura, odnosno procedura financijskog trita. Svojom aktivnou,
drava utie ne samo na stvaranje strukture
financijskihoblika posrednika zapravo i financijskog trita u cjelini, nego i pratei razvojisku
stva omoguava, potie i regulira odreene promjene. U silnim promjenama, nestabilnostima u
vezi sa razvojem trgovine roba i kapitala. Primjer Japana, koji je uspjeno zadravao stabilnost
je na, suficit tekue bilance, a koji je rezultirao
izvozomnovanog kapitala, potvruje da moramo biti svjesni velike uloge banaka,meuzavisn
osti i znaaja ekonomsko- politikog sistema, organizacije trita kapitala, uloge monetarnog
sistema i posebno politike Centralne banke, a u tome zapravo drava.

46
U cilju preventivne i naknadne kontrole trinih odnosa i odreenih poslovnih transakcija na
tritu kapitala, drava organizira i provodi razne oblike kontrole i revizije i to:

primjene zakonskih propisa

nadzor nad radom burzi
portfolio vrijednosnih papira
informacija u vezi rada i funkcioniranja trinih odnosa

11.1. Povijesni pregled regulatornih mjera i kritiki stavovi35

Poslovanje banaka u SAD i EU predmet je raznih oblika nadzora i kontrole posljednjih

godina. Zemlje u razvoju su uvidjele svu nunost nadzora i kontrole banaka sa ciljem uspostave
stabilnog bankarskog sustava. U uvjetima suvremenog trinog gospodarstva i sve ire
deregulacije, pojave novih specijaliziranih banaka i novih bankovnih proizvoda, nestajanja
granica trita i sve veim razvojem novih informacijskih tehnologija, nadzor i kontrola
poslovanja banaka dobiva sve vie na vanosti za banku, grupu banaka na razini cijele grupe i
bankovnog sustava u cjelini.36 Analize su pokazale da je kod veina drava sustav nadzora i
kontrole bankarskih procesa proizaao kao posljedica financijskih kriza. Jedan od primjera je
Njemaka u kojoj je uveden opi nadzor nad poslovanjem banaka za banaka na razini cijele
grupe i bankovnog sustava u cjelini.37 Glavnu ulogu je preuzela Nadzorna vlast za bankarstvo,
kao koordinator izmeu Vlade i Dravne banke. Zakonom o kreditnom poslovanju iz 1962.
godine propisani su okvirni uvjeti poslovanja i obvezan nadzor poslovanja kreditnih institucija
koje obavljaju bankarske poslove.

Regulacija i nadzor poslovanja banaka u SAD ima najdulju povijest. U razdoblju ranog
amerikog bankarstva s brzom ekspanzijom dravnih banaka i porastom broja propasti banaka,
drave su dobivale sve vea ovlatenja u svezi s regulacijom bankovnog poslovanja. Da bi

35
Birov, M. Basel III utjecaj nove regulative na financijska trita, banke i njihove korporativne klijente,
PBZ, 2011
36
Mileti, I. Nadzor banaka i stabilnost bankarskog sustava, izvorni znanstveni rad, Zagreb, 2008
37
Mileti, I. op.cit.

47
zatitile klijente banaka, drave su poele obavljati nadzor bankovnog poslovanja, a neto
kasnije javljaju se ideje o sustavu osiguranja depozita. U razdoblju 1836. - 1863. nadzor banaka
obavljan je pregledom izvjea primljenih od banaka uz vrlo rijetke kontrole uvidom u
dokumente izravno u banci. Federalni Zakon o financijskom nadzoru (1863.) i Zakon o
narodnoj banci (1864.) omoguili su federalnoj vladi aktivni nadzor poslovanja banaka i
osnivanje prvog Ureda za bankovnu kontrolu s ovlastima regulacije i nadzora svih nacionalnih
banaka.38

to se tie socijalistikih zemalja, regulacija i nadzor poslovanja banaka su zasnovani na posve

drugaijim principima. Dravna regulacija je vodila glavnu rije kroz definiranje preciznih
mjera i postupaka koje su banke bile dune provoditi, dok su organi upravljanja bankom bili
tek obini izvritelji ve dogovorenih planova u okviru politikih organa i institucija bez
mogunosti uzmicanja od zacrtanih procedura. Uslijed takve politike nadzora i popustljive
kontrole dogodilo se to da je nastao sustav neprofitabilnog poslovanja koji je rezultirao
nelikvidnim i nesolventnim bankama. Sve navedene negativne posljedice je naslijedio i na
bankarski sustav, a sanacija i restrukturiranje naslijeenog stanja te ustroj modernog
regulatornog okvira i kvalitetnog sustava nadzora i kontrole dugotrajan je proces.

Sve negativne posljedice openito u financijskom sustavu je naslijedio je i na bankarski sustav

pa se u skladu s istim razvili i donijeli regulatorni okviri koji su do sada imali ukupno tri
preinake a radi se o Basel I, Basel II i Basel III.

Basel I objavljen je 1988. godine, a u primjeni je od 1992. godine. Za cilj je imao osigurati
stabilnost financijskog sustava kroz njegovu adekvatnu kapitaliziranost u odnosu na rizike
kojima je izloen. Kapitalni zahtjevi Basela I obuhvaaju kreditni te trini rizik.
Basel II je u Hrvatskoj u primjeni od oujka 2010. godine, a u Europskoj uniji od 2008. godine.
Takoer isti obuhvaa kreditni i trini rizik, ali i dodatni operativni rizik (odnosi se na rizik
pogreaka u procesima i IT sustavima, pogreaka u dizajnu proizvoda i usluga, internih i
eksternih prijevara, znaajnih eksternih dogaaja, itd.). Takoer propisuje i stroe supervizijske
procese te obvezu javnog objavljivanja bonitetnih informacija za kreditne institucije. Prije
implementacije Basela II je dolo do financijske krize (2007-2010. godine), a koja je ukazala
na njegove mnoge slabosti. Spomenuta financijska kriza je rezultirala novim regulatornim

38
Mileti, I. op.cit.

48
okvirom pod nazivom Basel III ija se primjena provodi postupnom prilagodbom poevi od
2013. godine pa sve do 2019. godine.
Baselom III se mijenja definicija kapitala, a kapitalni zahtjevi i dalje ostaju za kreditni i trini
rizik, ali se uvode i dodatni zatitni sloj kapitala, protucikliki sloj, te dodatni kapitalni zahtjevi
za sistemski rizik. Basel III meu ostalim daje novi okvir za upravljanje likvidnou i to
osiguranjem kratkorone i strukturne likvidnosti.

Nakon uvjetno reeno neuspjeha prethodna dva Baselska sporazuma (I i II), napredni Basel III
je skrojen i postupno implementiran kao sporazum izmeu amerikih banaka i banaka iz Europe
u vidu novog regulatornog okvira sa novim i objedinjenim starim uspjenim mjerama. Od
poetka izrade samog Basela III pa i nakon implementacije vlada odreeni strah meu
bankarima koji smatraju da bi moglo postupno doi do usporavanja ekonomskog oporavka, te
da e stotine milijardi dolara zapravo ostati zaglavljene za plasiranje potencijalnih kredita.
Pojavila su se neka ak vrlo radikalna razmiljanja meu financijskim istraivaima koji
smatraju da je primjenom Baselskih standarda dolo do destabilizacije svjetskog financijskog
sustava i da je njihova daljnja primjena zapravo samo izvor potencijalno novih previranja i
nestabilnosti.

11.2. Novi zakon o tritu kapitala

Naime, novim e Zakonom o tritu kapitala biti zabranjeno svakoj osobi koja kroz
obavljanje svog posla, profesije ili dunosti doe u posjed povlatene informacije da ju uini
dostupnom bilo kojoj drugoj osobi, vjerojatno u ime transparentnosti. Iako nije eksplicitno
navedeno, za pretpostaviti je da se taj dio novog Zakona ne odnosi na medije, nego je
ogranien samo na osobe sa javne liste onih koji raspolau povlatenim informacijama. Trite
kapitala u Republici Hrvatskoj, kao i djelokrug i nadlenost Hanfe u tom podruju, ureeni su
Zakonom o tritu kapitala i Zakonom o preuzimanju dionikih drutava.

Zakon o tritu kapitala ureuje sljedea podruja:

pruanje investicijskih usluga i obavljanje investicijskih aktivnosti i s tim povezanih

pomonih usluga
osnivanje, poslovanje, nadzor i prestanak postojanja investicijskog drutva
fond za zatitu ulagatelja

49
 osnivanje, poslovanje, nadzor i prestanak postojanja trinog operatera
pravila trgovanja na ureenom tritu i multilateralnoj trgovinskoj platformi (MTP-u)
ponudu vrijednosnih papira javnosti i uvrtenje vrijednosnih papira na ureeno trite
objavljivanje informacija o izdavateljima vrijednosnih papira uvrtenih na ureeno
trite
zabranu zlouporabe trita
osnivanje, poslovanje, nadzor i prestanak postojanja operatera sustava poravnanja i/ili
namire
pohranu financijskih instrumenata i poravnanje i namiru poslova s financijskim
instrumentima.39

Zakon o preuzimanju dionikih drutava ureuje:

uvjete za davanje ponude za preuzimanje ciljnih drutava

postupak preuzimanja
prava i obveze sudionika u postupku preuzimanja te
nadzor postupka preuzimanja ciljnih drutava.

Sudionici trita kapitala u Republici Hrvatskoj su:

ulagatelji u financijske instrumente

posrednici (investicijska drutva, kreditne institucije i ostali)
izdavatelji vrijednosnih papira i ostalih financijskih instrumenata
Zagrebaka burza d.d. Zagreb (trini operater i operater MTP-a)
Sredinje klirinko depozitarno drutvo d.d. Zagreb (operater sredinjeg depozitorija
nematerijaliziranih vrijednosnih papira i operater sredinjeg registra ostalih
nematerijaliziranih financijskih instrumenata, operater sustava poravnanja i namire
nematerijaliziranih vrijednosnih papira te operater Fonda za zatitu ulagatelja).

Stvaranje hrvatskog trita kapitala zapoelo je s nastankom RH. Bri razvoj je uslijedio
privatizacijom drutvenih poduzea i jaanjem privatnog sektora. Na tritu kapitala investitori
pravne ili fizike osobe koje ulau svoja sredstva s namjerom ostvarivanja dobiti, kupuju i

39
www.hanfa.hr

50
prodaju vrijednosne papire. Vrijednosne papire izdaju razni izdavatelji da bi prikupili kapital
za poslovanje i razvoj.

11.3. Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga ( HANFA)

Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga (HANFA) je nadzorno tijelo u iji se

djelokrug i nadlenost ubraja nadzor financijskih trita, financijskih usluga te pravnih i fizikih
osoba koje te usluge pruaju. Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga osnovana 2005.
godine spajanjem triju postojeih nadzornih institucija: Komisije za vrijednosne papire,
Agencije za nadzor mirovinskih fondova i osiguranja te Direkcije za nadzor drutava za
osiguranje. Agencija provodi nadzor nad poslovanjem burzi i ureenih javnih trita, drutava
ovlatenih za pruanje investicijske usluge i obavljanje investicijske aktivnosti, 116
investicijskih drutava i izdavatelja vrijednosnih papira, brokera i investicijskih savjetnika,
vezanih zastupnika, sredinjeg klirinkog depozitarnog drutva, drutava za osiguranje i
reosiguranje, zastupnika i posrednika u osiguranju i reosiguranju, drutava za upravljanje
investicijskim i mirovinskim fondovima, mirovinskih osiguravajuih drutava, investicijskih i
mirovinskih fondova, Sredinjeg registra osiguranika, Fonda hrvatskih branitelja iz
Domovinskog rata i lanova njihovih obitelji, Umirovljenikog fonda i pravnih osoba koje se
bave poslovima leasinga i faktoringa, osim ako ih banke obavljaju unutar svoje registrirane
djelatnosti. Agencija je samostalna pravna osoba s javnim ovlastima u okviru svog djelokruga
i nadlenosti propisanih Zakonom o Hrvatskoj agenciji za nadzor financijskih usluga i drugim
zakonima. Odgovorna je Hrvatskom saboru. Agencijom upravlja Upravno vijee, koje se sastoji
od pet lanova, od kojih je jedan predsjednik. Predsjednika i lanove Upravnog vijea Agencije
imenuje i razrjeava Hrvatski sabor na prijedlog Vlade Republike Hrvatske. Agenciju zastupa
glavni tajnik Agencije, koji organizira te vodi rad i poslovanje Agencije.

51
11.3.1. Ovlasti HANFE

U obavljanju svojih javnih ovlasti Agencija je ovlatena:

1. donositi provedbene propise na temelju Zakona o Hrvatskoj agenciji za nadzor financijskih

usluga, zakona koji ureuju trite kapitala, investicijske i druge fondove, preuzimanje
dionikih drutava, mirovinska osiguravajua drutva, leasing drutva, osiguranje i reosiguranje
te financijske usluge, kao i drugih zakona kada je to tim zakonima ovlatena
2. obavljati nadzor poslovanja subjekata nadzora utvrenih u propisima iz toke 1. te pravnih
osoba koje se bave poslovima faktoringa, osim ako ih banke obavljaju unutar svoje registrirane
djelatnosti, te nalagati mjere za uklanjanje utvrenih nezakonitosti i nepravilnosti
3. izdavati i oduzimati dozvole, odobrenja, licencije i suglasnosti za koje je ovlatena na temelju
posebnih propisa iz toke 1.
4. poticati, organizirati i nadgledati mjere za uinkovito funkcioniranje financijskih trita
5. voditi knjige, evidencije i registre u skladu s odredbama Zakona o Hrvatskoj agenciji za
nadzor financijskih usluga i posebnih propisa iz toke 1. 117
6. predlagati inicijative za donoenje zakona i drugih propisa te informirati javnost o naelima
po kojima djeluju financijska trita
7. donositi podzakonske akte radi propisivanja uvjeta, naina i postupaka za jedinstveno
obavljanje nadzora unutar svog djelokruga i nadlenosti te poduzimati druge mjere i obavljati
druge poslove u skladu sa zakonskim ovlatenjima
8. izvjeivati ostala nadzorna, upravna i pravosudna tijela o svim pitanjima koja se neposredno
ili posredno tiu njihove nadlenosti i djelokruga, povodom postupaka koji se vode pred tim
tijelima, a u vezi su s postupcima iz djelokruga i nadlenosti Agencije
9. davati miljenja o provedbi Zakona o Hrvatskoj agenciji za nadzor financijskih usluga i
posebnih propisa iz toke 1. na zahtjev stranaka u postupku ili osoba koje dokau svoj pravni
interes.

Sukladno odredbi lanka 374. stavak 2. Zakona o tritu kapitala (Narodne novine br. 88/08,
136/08, 74/09), Agencija na svojim internetskim stranicama objavljuje popis svih prospekata
koje je odobrila u zadnjih dvanaest mjeseci. Ovaj popis omoguuje korisniku pristup prospektu
objavljenom u elektronikom obliku, na internetskim stranicama izdavatelja te na internetskim
stranicama financijskih posrednika, ako su ukljueni u postupak ponude vrijednosnih papira
javnosti ili na internetskim stranicama ureenog trita na koje se trai uvrtenje

52
 11.4. Sredinje klirinko depozitarno drutvo SKDD

Sredinje klirinko depozitarno drutvo d.d. (SKDD) je osnovano 18. travnja 1997.
godine na temelju lanka 84. Zakona o izdavanju i prometu vrijednosnim papirima (NN 107/95)
i lanka 177. Zakona o trgovakim drutvima (NN 111/93) kao dioniko drutvo s nazivom
tvrtke Sredinja depozitarna agencija d.d. (SDA). Promjena naziva tvrtke u Sredinje klirinko
depozitarno drutvo provedena je 13. oujka 2009. godine. U skladu s odredbama Zakona o
tritu kapitala (NN 88/08, 146/08) te Pravila i Upute SKDD-a, SKDD: 1. upravlja sredinjim
depozitorijem nematerijaliziranih vrijednosnih papira 2. upravlja sustavom poravnanja i namire
transakcija vrijednosnim papirima sklopljenih na ureenom tritu i multilateralnoj trgovinskoj
platformi (MTP) ili izvan ureenog trita i MTP-a (OTC transakcije) 3. odreuje jedinstvene
identifikacijske oznake nematerijaliziranih vrijednosnih papira (ISIN i CFI oznake).

Zakon o tritu kapitala stupio je na snagu 1. sijenja 2009. godine. Na temelju lanka 593.
istog Zakona, Sredinje klirinko depozitarno drutvo, koje ima dozvolu za obavljanje poslova
depozitorija nematerijaliziranih vrijednosnih papira te poslova prijeboja i namire, sklopljenih
pravnih poslova s tim papirima u skladu sa ZTVP-om, nastavlja poslovanje kao sredinje
klirinko depozitarno drutvo u skladu s odredbama ovog Zakona, koje je dobilo odobrenje za
obavljanje djelatnosti iz lanka 506. Drutvo je upisano u sudski registar Trgovakog suda u
Zagrebu. Temeljni kapital SKDD-a iznosi 22.500.000,00 kuna i uplaen je u cijelosti. Drutvo
je izdalo 60.000 dionica na ime. Uprava SKDD-a sastoji se od dva lana, a Nadzorni odbor
SKDD-a prema Statutu moe imati najvie sedam lanova, s time da trenutno broji sedam
lanova.

11.4.1. Usluge SKDD-a

Usluge koje SKDD prua podijeljene su u tri zasebne kategorije:

1. usluge depozitorija
2. usluge poravnanja i namire
3. ostale usluge.

Prava i obveze vezane za obavljanje pojedinih Usluga ureuju se Pravilima i Uputom SKDD-
a, Ugovorom o lanstvu te drugim ugovorima sklopljenim izmeu SKDD-a i korisnika njegovih
usluga. SKDD svojim lanovima prua Usluge temeljem sljedeih naela: pruanje Usluga

53
SKDD-a u sigurnom radnom okruenju pravo svih podnositelja zahtjeva koji ispunjavaju
propisane uvjete da postanu lanovima SKDD-a ravnopravnost izmeu pojedinih vrsta
lanova redovitost izvjetavanja 121 jasno odreeni postupci koji se provode prema
lanovima koji postupaju protivno Pravilima i Uputi brzo i mirno rjeavanje sporova izmeu
SKDD-a i lanova, te izmeu lanova SKDD-a.
U okviru registara informacija SKDD-a mogue je pretraivati osnovne podatke o sljedeim
skupinama podataka:

lanovi SKDD-A (izdavatelji, sudionici)

Korporativne akcije (dostupni su podaci za krai vremenski period)
Oznaka vrijednosnog papira VP i ISIN
Vrijednosni papiri
Prvih 10 (prvih deset rauna s najveom koliinom odreenog vrijednosnog papira)
Free Float vrijednosni papiri.

Usluge ulagateljima; SKDD ulagateljima prua usluge Moj e-raun, uvid u podatke o ostalim
imateljima i usluge povjerenitva. Moj e-raun je besplatna internetska usluga svim
ulagateljima upisanim u depozitorij SKDD-a. Ukljuenje je online, jednostavno i brzo, bez
potrebe za dostavom naloga i ovjere kod javnog biljenika.

Prednosti:

provjera stanja na svim vaim raunima u SKDD-u (osim skrbnikih rauna) i pregled svake
promjene dostupni su Vam odmah
mogunost pregleda i potvrde zahtjeva za registraciju do 18 sati radnim danom Ostale
mogunosti e-rauna:
pregled vaih opih podataka
pregled isplaenih i neisplaenih sredstava iz korporativnih akcija za koje je SKDD platni
agent
pregled tereta (kao vjerovnik i kao dunik)
narudba i preuzimanje odreenih izvjetaja/obavijesti online
online zadavanje zahtjeva za dostavu izvjetaja o podacima iz depozitorija i online
preuzimanje podataka (DEP-IDE) 122

54
 pregled Prvih 10 - povijesni podaci
promjena PIN-a
promjena PUK-a
promjena dopisne adrese
promjena adrese oporezivanja

55
 12. ZAKLJUAK

Temeljna sastavnica ekonomskog sustava svake zemlje ini financijski sustav. Glavni
element financijskog sustava upravo ine financijska trita. Financijska trita su bitna jer ona
ine strukture kojima potjeu sredstva. Ona pak doprinose veoj proizvodnji i efikasnosti u
cijelom gospodarstvu. Svako trite obiluje zakonima i regulativama. Poslovi na istome
predstavljaju kompleksne transakcije te nije dovoljno poznavanje samo jednog zakona i
pravilnika. Sam razvoj trita kapitala povezan je sa zakonskim i regulatornim okvirima.

Brz razvoj financijskog trita u industrijskim razvijenim zemljama, a naroito u SAD-u,

zahtijevao je i razvoj sistema suvremenih financijskih institucija. Takav zahtjev se postavljao
kao neophodan, jer je bankarski sektor organiziran na konzervativan nain postao konica
daljnjeg razvoja trinih odnosa i financijskog trita uope. Slom trita 1929. godine inilo je
upravo prekretnicu depresije 30 godina 20- og stoljea. Smatra se da je trite bilo precijenjeno.
Unato energinim intervencijama drave u SAD-u, Japanu i u Europi kriza se proirila. S
obzirom da je novoizabrani predsjednik potpisao uredbu o preispitivanju Dodd Frank zakona
mnogi smatraju da e se kriza iz 2008. godine i ponoviti. Kriza nije zaobila ni nau dravu. Iz
spomenutog samih trita zakljuujemo da je upravo povijest ta koja ini i opisuje temelje
nekog trita.

U skladu s brojnim regulativama Europske Unije osnovane su radi zatite trita sljedee
regulative; ESMA,EMIR,MiFID I MiFIR. U skladu s spomenutim regulativama na tritima je
omoguena takozvana donekla zatita kako bi se sprijeile nepoeljne situacije. U skladu s
tim i u Hrvatskoj su doneseni zakoni koji tite i ureuju trite kapitala.

56
 13. SAETAK

Financijski sustav s obzirom na svoju ulogu u gospodarskom razvoju je meu najdetaljnije

reguliranim segmentima trine ekonomije, a ujedno i podruje oko kojega se esto vode
rasprave. Potez postavljanja novih regulatornih mjera i odredbi je logian obzirom na ponaanja
stanovnitva i poduzea, a koje su pokazale prole, ali i sadanja gospodarska kriza. Sasvim je
jasno da gospodarske krize dotiu kvalitetu ivota stanovnitva uope te da su ljudi pod
utjecajem krize pri odreenim gospodarskim fenomenima skloni initi drastine korake.
Gospodarsko stanje mnogih drava pa tako i Republike Hrvatske trenutno nosi negativnu sliku,
naroito to se tie zapoljavanja i razina plaa u usporedbi sa opim prosjenim trokovima
ivota stanovnitva, a to direktno utjee na kvalitetu ivota stanovnitva kao i na ope stanje
kvalitete ivota naroda. Upravo je radi navedenog uveden skup mjera za regulaciju bankarskog
sektora kako bi se smanjio manjak likvidnosti i time se sprijeila ve viena slaba pokrivenost
rizika, a koja je (i koja bi ubudue) vodila ka prekomjernom kreditiranju. Ovaj rad istie nain
na koji se implementiraju mjere za sprjeavanje navedenih situacija, a koje se temelje na Basel
III odredbama i mjerama.

SUMMARY

Due to its rule in economic development, the financial sistems is one of the most regulated
sectors of the market economy,and it is also the area around which discussions often take place.
The move of setting new regulatory measures is very logical considering behaviours of
residents and businesses shown by last (and current) economic crisis. It is clearly that the
economic crisis has a significant impact on life quality of residents and that in periods when
people are influenced by the economic crisis they tend to make drastic steps. The current
Economic condition of many countries and of the Republic of Croatia has a negative picture,
particularly when talking about employment and wage levels comparing average costs of living
which directly affects the quality of residents life. The specified is the cause for the introduction
of the set of measures for bank sector regulation, which are introduced in order to reduce the
excess of liquidity and thus prevent already seen risk coverage in banks, which is (and would)
leading to excessive crediting. This work asserts the way of measure implementation in order
to prevent specified situations, and which are based on Basel III regulations and measures.

57
 LITERATURA;

Knjige
Dutescu, C., The Manipulation of Capital Market, Ed. C.H. Beck Bucharest, 2008.
Foley, B.J. Trita kapitala,1998.
Gulin, D. (2002), Manipulacije na financijskim tritima i njihov utjecaj na financijske
izvjetaje, Raunovodstvo, financije i revizija u suvremenim gospodarskim uvjetima,
XXXVII. simpozij Pula, Zagreb: HZRiF
Leko,V.,Poslovno bankarstvo, pomoni materijali za izuavanje, 2008.
Mishkin, F.S.; Eakins, S.G.Financijska trita i institucije 2005.
Prohaska, Z. Upravljanje vrijednosnim papirima, Infoinvest, Zagreb, 1994.
Rohatinski, .: Monetarna politika u vrijeme krize-Teze sa izlaganja na konferenciji
hrvatskog novarskog trita, Opatija, 12.4.2010. g.
Santomero, A. M., Hoffman, P.: Problem bank resolution: Evaluating the options,
Center for Financial Institutions Working Paper, Wharton School Publishing,
Philadelphia, 1998.
Saunders, A., Millon Cornett,A.Financijska trita i institucije 2006.
Tanaka, M., Hoggarth, G.: Resolving banking crises - an analysis of policy options,
Bank of England Working Paper, Bank of England, London, 2003.
Zingales L.The Future of Securities Regulation, Journal of Accounting
Research2009.,

Web
1. www.dab.hr
2. www.hnb.hr
3. www.liderpress.hr
4. www.narodne-novine.nn.hr
5. www.scribd.com

58
lanci, referati, asopisi i ostali izvori:

1. Barth J. R., Caprio G. Jr., i Levine R. (2013): Bank Regulation and Supervision in 180
Countries from 1999 to 2011,

2. Basel Committee on Banking Supervision: About the Basel Committee, Basel:BIS

3. Basel Committee on Banking Supervision: History of the Basel Committee and its
Membership, Basel:BIS

4. Basel Committee on Banking Supervision (2010): Basel III: International framework

for liquidity risk measurement, standards and monitoring

5. Basel Committee on Banking Supervision (2003): Principales for the Management and
Supervisin of Interest Rate Risk, listopad 2003, str. 6-7.

6. Basel Commitee on Banking Supervision (2013): Progress report on implementation of

the Basel regulatory framework

7. Birov, M. (2011): Basel III utjecaj nove regulative na financijska trita, banke i
njihove korporativne klijente, PBZ

8. Bokan, N., Grguri, L., Krznar, I., Lang, M. - HNB (2010): Utjecaj financijske krize i
reakcija monetarne politike u Hrvatskoj

9. Mileti, I. (2008): Nadzor banaka i stabilnost bankarskog sustava, izvorni znanstveni

rad, Zagreb

59