KAKOISCIJELIT meats | Dr. John E. Sarno ez Teena) eed operacyaOva je knjiga nastavak knjige Mind Over Back Pain (Umom protio bolnih leda), objavljene 1984. godine. Ona opisuje medicinski poreme¢aj poznat kao sindrom tenzijskog miozitisa (Tension Myositis Syndome - TMS), za koji imam razloga vjerovati da je najée8Gi uzrok uobi¢ajenih bolova u vratu, ramenima, ledima, straznjici i udovima. U godinama nakon njezinog objavljivanja razvio sam i pojasnio svoje zamisli o tome kako dijagnosticirati i lijeciti TMS - otuda i potreba za ovom knjigom. Sve veci broj sluéajeva TMS-a u posljednjih nekoliko godi- na ovaj je poreme¢aj pretvorio u rasireni zdravstveni problem. Statistike i dalje pokazuju da je oko 80 posto stanovnistva dozi- yjelo ovo bolno stanje barem jednom u Zivotu. Clanak objavijen 1986. u éasopisu Forbes izvjestava da se svake godine tro’i 56 milijardi USD da bi se razrijesile posljedice ovog sveprisutnog medicinskog poremeéaja. On je najveci razlog za bolovanja u Americi, a poslije dignih infekcija, drugi je uzrok kuenih lijeénitkih posjeta. Sve se ovo dogodilo u proteklih trideset godina. Zasto? Nakon nekoliko milijuna godina evolucije, je li ameri¢ka kra- Jjeznica odjednom postala nesposobna? Zaito je toliko ljudi izlozeno povredama kraljeZnice? I za8to se medicina pokazala nemoénom u sprjecavanju epidemije?KAKO ISCIELITI BOLOVE U LEDIMA Namjera je ove knjige da odgovori na ta i mnoga druga pitanja o rasirenom problemu takvih leda. Zastupat Gemo tezu da je, kao i sve epidemije, ova rezultat pogreske koju medici- na radi u prepoznavanju prirode bolesti, to jest, u postavljanju toéne dijagnoze. Kuga je pustoiila svijetom jer nitko u to doba nije znao nista o bakteriologiji ili epidemiologiji. Mozda je teSko povjerovati da visoko tehnoloski napredna medicina dva- desetog stoljeca ne moze jasno prepoznati uzrok neéeg tako jednostavnog i uobicajenog kao sto su ovi bolni poreme¢aji, ali lijeénici i medicinski istrazivati su, nakon svega, ipak samo Jjudi. Stoga, oni ne znaju sve, a i trajno su podlozni predra- sudama. Predrasuda na koju ovdje mislimo jest da ti uobiéajeni simptomi bolova moraju biti rezultat strukturalnih abnormal- nosti kraljeZnice ili kemijski ili mehanicki izazvanih nedosta- taka misiéa. Od jednake je vaznosti druga predrasuda koju zastupa konvencionalna medicina, a ta je da emocije ne poticu fizioloske promjene. Iskustvo s TMS-om suprotstavlja se obje- ma predrasudama. Ovaj je poreme¢éaj dobroéudni (iako bolan) fizioloki poreme¢aj mekog tkiva (a ne kraljeznice), a uzrokuju ga emotivni procesi. Prvi put sam postao syjestan velicine ovog problema 1965. godine kada sam se kao direktor ambulantne sluzbe pridruzio osoblju institucije poznate kao Howard A. Rusk Institute of Reha- bilitation Medicine (Institut za rehabilitacijsku medicinu »Ho- ward A. Rusk«) na University Medical Center u New Yorku. Tada sam prvi put upoznao mnoge pacijente koji su imali bolo- ve u vratu, ramenima, ledima i straZnjici. Praksa u konvencio- nalnoj medicini poucila me da te bolove uglavnom izazivaju razne strukturalne abnormalnosti kraljeznice, najée8¢e artritis ili poremeéaji diskova, ili nedefinirana grupa migi¢nih stanja povezanih s loSim drzanjem, nedovoljnom tjelovjezbom, pre- naprezanjem i sliénim. Bol u ledima ili rukama pripisivao se pritisku (ukljeStenju) Zivca. Ipak, uopée nije bilo jasno kako su te abnormalnosti izazivale bolove.Uvop Objasnjenja za propisane tretmane bila su jednako zapa- njujuéa. Lijecenje je ukljudivalo injekcije, duboko grijanje putem ultrazvuka, masazu i yjezbu. Nitko nije bio siguran sto bi se na taj natin trebalo postici, ali se cinilo da u nekim slu- éajevima to lijetenje pomaze. Smatralo se da vjezba jaca misi¢e abdomena i leda, te da to nekako podupire kraljeZnicu i sprjetava bolove. Iskustvo lijecenja tih pacijenata bilo je frustrirajuce i depri- mirajuée - nikada ne bismo mogli predvidjeti ishod. Nadalje, saznanje da obrazac bolova i nalazi fizitkih ispitivanja Cesto nisu povezani s pretpostavljenim uzrokom bola bilo je uznemi- rujuée, Na primjer, bol se mogao povezati s degenerativnim ar- trititnim promjenama donjeg dijela kraljeZnice, ali je pacijent mogao osjeéati bolove na mjestima koja nisu imala nikakve veze s kostima tog podruéja. Ili, osoba s hernijom diska u krizima s lijeve strane, osjeéala bi bol u desnoj nozi. Sa sumnjom u toénost konvencionalnih dijagnoza stigla je i spoznaja da je tkivo o kojem se radi prvenstveno mi8iéno tki- vo, osobito misiéi vrata, ramena, leda i straznjice. Od toga je éak vazniji bio podatak da je 88 posto pregledanih ljudi veé prije osjeéalo poremeéaje kao Sto su napetost, migrene, Zgara- vica, hijatalna hernija, cir na Zelucu, kolitis, spasticni kolitis, sindrom iritabilnih crijeva, peludna groznica, astma, ekcemi i mnogi drugi poremeéaji, za koje se ozbiljno smatralo da su svi povezani s napetoséu. Cinilo se logitnim zakljuditi da je bolno stanje misi¢a kod njih takoder izazvano napetos¢u. Otud je proiza’ao sindrom tenzijskog miozitisa (u originalu Tension Myositis Syndrome, pa otuda TMS, op. prev.) (»myo« znaci misié, pa se ovdje TMS definira kao bolna promjena u stanju midi¢a). Kada je ta teorija testirana, a pacijenti lijeeni u skladu s njom, lijecenje je postalo uspje’nije. Zapravo, tada je s odre- denom toénoséu bilo moguée predvidjeti koji ée se pacijenti oporaviti, a koji vjerojatno neée. To je bio poéetak dijagnostike i terapijskog programa opisanog u ovoj knjizi.KAKO ISCIELITI BOLOVE U LEDIMA 10 ‘Treba istaknuti da ova knjiga ne opisuje »nov pristups lije- ¢enju bolova u ledima. TMS je nova dijagnoza i stoga se prema njemu treba ponagati kao prema dijagnozi. Kada je medicina nauéila da su bakterije uzrok mnogih infekcija, trazila je nacine da onesposobi klice - tako su nastali antibiotici. Ako su emo- cije odgovorne za netije bolove u ledima, treba pronaGi pravu terapijsku tehniku. Oéito, nema logike u tradicionalnom fizi- ckom lijecenju. Umjesto toga, iskustvo je pokazalo da je jedini uspjeSan i stalan natin razrjeSavanja problema taj da pou¢imo pacijente da razumiju sto im je. Za neupucene to mozda nema mnogo smisla, ali Ge s daljnjim Citanjem postati jasnije. Je li ovo holisticka medicina? NaZalost, ono Sto je poznato kao holisti¢ka medicina mjeSavina je znanosti, pseudoznanosti i folklora. Sve Sto je izvan sluzbene medicine moze se prihvatiti kao holisticko, ali tocnije opisano, glayna je znaCajka holistitke medicine stav da treba tretirati »cijelu osobu«. To je ujedno mudra ideja koju suvremena medicina opéenito zapostavija. Ali, to nam ne bi trebalo biti dopuStenje da sve Sto se protivi medicinskim konvencijama smatramo kao holisticko. Moifda bi holisti¢ko trebalo definirati kao ono Sto u razma- tranje ukljucuje i emotivne i strukturalne pojave zdravlja i bo- Jesti. Prihva€anjem ove definicije ne odbacujemo znanstvene metode. Naprotiv, kada medicinskoj jednadzbi dodamo vrlo te’ku emotivnu dimenziju, sve je vadnije traziti dokaze i po- navijanje rezultata. Stoga oyo nije holisticka medicina u popularnom smislu. Nadam se da je to primjer dobre medicine - toéne dijagnoze i udinkovitog lijecenja, te dobre znanosti - zakljucaka utemelje- nih na promatranju, potkrepljenih iskustvom. Iako je uzrok TMS-a napetost, u tradiciji klini¢ke medicine dijagnoza se radi na fizickom, a ne psiholoskom temelju. Svi lijeénici trebali bi prakticirati »holisti¢ku medicinu« u smislu da prepoznaju interakciju izmedu uma i tijela. Izostaviti emotivnu dimenziju iz proucavanja zdravlja i bolesti, nepri- mjerena je medicina i neprimjerena znanost.Nee eee eee ee eee es UvoD Treba istaknuti jednu vaznu Cinjenicu: iako TMS uzrokuju emocije, to je fizicki poremeéaj. Treba ga dijagnosticirati lije- énik, netko tko moze prepoznati fizitke i psiholoske dimenzije tog stanja. Psiholozi mogu sumnjati da su simptomi pacijenta uzrokovani emocijama, ali ako nisu osposobljeni za fizicku dijagnozu, ne mogu sa sigurnos¢u reci da osoba ima TMS. Bu- duéi da je malo lijecnika skolovano prepoznati poreme¢aj su korijeni psiholoski, TMS upada u taj procjep i pacijenti ostaju bez dijagnoze. Osobito je vazno da dijagnozu postavi lijetnik, da bi se izbjegli pejorativni zakljuéci kako »svi bolovi dolaze iz glave«. Sto lijetnici misle 0 ovoj dijagnozi? Vjerojatno je veéina lijetnika nije svjesna. O njoj sam napisao mnostvo medicinskih radova i poglavlja za udzbenike, ali su dospjeli do ograniéene medicinske publike, uglavnom lijeénika koji rade na podrugu fizikalne medicine i rehabilitacije. Posljednjih godina objav]ji- vanje medicinskih radova 0 TMS-u postalo je nemoguée, ne- sumnjivo zato Sto te ideje smetaju suvremenim medicinskim dogmama. Za lijecnike kojima do ruku dode ova knjiga, istak- nuo bih da je ona potpunija od svih radova koje sam objavio i da ée im biti korisna usprkos ¢injenici da je napisana za siroku publiku. Procjenjujuci po reakcijama iz moje sredine, veCina €e lije- énika ili zanemariti ili odbaciti dijagnozu. Nekoliko lijeénika iste specijalizacije rekli su da vide valjanost dijagnoze, ali im je teSko lijeciti takve pacijente. Nadamo se da Ge mladi lijec- nicki narastaji biti sposobniji u razrjesavanju ove vrste proble- ma. Jedna od namjera ove knjige jest doprijeti do tih mladih lijetnika. Sto s pacijentima koji imaju bolove u vratu, ramenima, ledi- ma ili u straznjici, a misle da imaju TMS? Knjiga ne moze zamijeniti lijecnika i nije mi namjera ovdje postavljati dijagno- ze i lijeciti. Smatram neetiénim i nemoralnim predstavljati se kao lijeénik preko knjige ili videokasete. Simptome bola uvijek treba temeljito prouciti da bi se iskljucili ozbiljni poremeéajiKAKO ISCHELITI BOLOVE U LEBIMA kao Sto su rak, tumori, bolesti kosti i mnogi drugi. Ako osoba bilo gdje stalno osje¢a bol, mora posjetiti lijecnika kako bi se mogli napraviti odgovaraju¢i testovi i ispitivanja. Primarna svrha ove knjige jest podignuti razinu svijesti i unutar i izvan podruéja medicine, jer ovi uobiéajeni sindromi bola predstavljaju golem problem javnog zdravstva koji ne¢éemo razrijesiti dok se ne promijeni medicinski nacin promatranja uzroka. Nakon &to smo ustanovili svrhu knjige, ne bi bilo iskreno ne izvijestiti da su mnogi Citatelji knjige Mind Over Back Pain pisali o poboljganju ili o potpunom izljecenju. Ovo potvrduje ideju da su odredenje i znanje o poremeéaju kritiéni terapij- ski Cinitelji. Znanost trazZi da se sve nove ideje potvrde kroz iskustvo i ponavljanje. Prije nego Sto te ideje budu opéeprihvacene, treba ih nesumnjivo dokazati. Bitno jest da preporuke iz ove knjige produ kroz istrazivatko proucavanje. U tradiciji znanstvene medicine pozivam svoje kolege da potvrde ili isprave moj rad. Ono Sto ne bi trebali napraviti jest ignorirati ga, jer je problem bolova u ledima prevelik, a potreba za njegovim rjeSenjem je imperativ.KAKO ISCUELITI BOLOVE U LEDIMAng MANIFESTACUE TMS-a Nikada nisam vidio pacijenta koji ima bolove u vratu, rameni- ma, ledima ili straznjici, a koji nije vjerovao da bol dolazi od ozljede, »osteGenja« prouzrocenog nekom fizickom aktivnoséu. »Ozlijedio sam se na tréanju (igranju koSarke, tenisa, kugla- nju).« »Bolove sam dobila nakon Sto sam podignula svoju dje- vojticu.« ili »>Kada sam poku8ao otvoriti zaglavljen prozor.« >Prije deset godina u automobilskoj su me nesre¢i udarili odo- straga i od tada mi se povremeno javljaju bolovi u ledima.« Ideja da bol znaéi ozljedu ili o8teGenje duboko je usadena u americku svijest. Naravno, ako bolovi zapocinu u trenutku dok se bavimo fizi¢kom aktivnoséu, tesko ih je ne vezati uz tu aktivnost. (Kako éemo vidjeti poslije, to nas éesto zavara.) Ali, ova sveprisutna ideja da su leda osjetljiva i da se lako ozlijede za americku javnost nije nista manja od medicinske katastrofe. ‘Trenutaéno imamo vojsku polusposobnih muskaraca i Zena Ciji su Zivoti znatno ograniéeni strahom od daljnjeg ozljedivanja ili vraéanja bolova. Cesto mozemo éuti: »Bojim se da éu se pono- vno ozlijediti, pa Cu jako paziti Sto radim.«KAKO ISCIJELITI BOLOVE U LEDIMA U dobroj namjeri tu zamisao godinama podupiru medi- cinari i ostali iscjelitelji. Pretpostavlja se da se bolovi u vratu, ramenu, ledima i straznjici javijaju zbog ozljede ili bolesti kra- JjeZnice i pridruzenih struktura ili zbog nesposobnosti misiéa i ligamenata koji okruzuju te strukture - a te dijagnosticke koncepcije nisu znanstveno potvrdene. S druge strane, tijekom sedamnaest godina postizao sam ohrabrujuci uspjeh u tretiranju ovih poremeéaja, utemeljen na posve razlititoj dijagnozi. Uotio sam da je veCina sindroma bola posljedica napetosti u misicima, Zivcima, tetivama i liga- mentima. Ta je postavka dokazana vrlo visokim postotkom uspjesnosti vrlo jednostavnog, brzog i temeljitog programa izljecenja. Zaokupljenost medicine kraljeznicom proizlazi iz temeljne medicinske filozofije i treninga. Orijentacija moderne medi- cine primarno je mehanicka i strukturalna. Tijelo se sagleda- va kao izuzetno sloZen stroj, a oboljenje kao kvar koji kod stroja moze nastati zbog infekcije, traume, naslijedenih nedo- stataka, degeneracije i, narayno, raka. Istodobno, medicinska je znanost zaljubljena u laboratorij i vjeruje da ni&ta nije vri- jedno ukoliko se tako ne pokazZe u toj areni. Nitko ne ospora- va vaznu ulogu koju je laboratorij odigrao u razvoju medicine (uzmimo za primjer penicilin i inzulin). Nagalost, neke je stvari tesko prouéavati u laboratoriju. Jedna od njih je um i njemu pripadajuci organ - mozak. Emocije se ne daju testi- rati i mjeriti u epruvetama, pa ih je moderna znanost odluéila zanemariti poduprta uyjerenjem da emocije ionako imaju malo yeze sa zdravljem i boleS¢u. Stoga vecina lijetnika ne smatra da emocije igraju znacajnu ulogu u nastajanju fizitkih poremeéaja, iako bi mnogi priznali da one mogu pogorSati »fizitki« uzrokovano oboljenje. Opéenito, lijeénicima je neu- godno baviti se problemom koji je povezan s emocijama. Skloni su napraviti o8tru podjelu izmedu »stvari koje se titu uma« i »stvari koje se tiu tijela«, pa se samo s ovim posljed- njima osjecaju ugodno.Gir na dvanaesniku dobar je primjer. Unatoé protivljenju nekih lijecnika, prili¢no je prihvaceno yjerovanje da cir prven- stveno uzrokuje »napetost«. Ipak, suprotno logici, lijetenje je usredotoéeno uglavnom na »medicinsko«, a ne »psiholosko«, | pa se propisuju lijekovi da bi se neutraliziralo ili sprijecilo izluéivanje kiseline. Ali, propust da izlijecimo primarni uzrok poremeéaja, losa je medicinska praksa - to je lijecenje simp- | toma, ne&to na Sto su nas upozorili u medicinskoj Skoli. No, buduéi da ve¢ina lijecnika smatra da je njihova zadaéa isklju- Gvo lijeciti tijelo, psihicki dio problema se zanemaruje, Cak ako je to osnovni uzrok. Iskreno reteno, neki lijeénici pokuSavaju re¢i nesto o napetosti, ali to je Cesto povrsno - npr.: »Trebali biste se opustiti, previse radite.« Sindromi bola izgledaju toliko »fizicki« da lijecnici osobito tesko prihvaéaju da su ih moZda prouzrotili psihicki cimbenici, pa se dre strukturalnog objasnjenja. I zbog toga su uglavnom oni odgovorni za trenutatnu epidemiju u ovoj drzavi. | | MANIFESTACIE TMS-A Ako strukturalne abnormalnosti ne izazivaju bolove u vra- tu, ramenima, ledima i straZnjici, Sto joj je onda uzrok? Studije i viegodisnje klinicko iskustvo kazuju da su ti uobicajeni sin- ! dromi bola rezultat fizioloskih promjena u odredenim mi8i- Cima, Zivcima, tetivama i ligamentima, koje nazivamo sindrom tenzijskog miozitisa (TMS). To je bezopasan, ali potencijalno vrlo bolan poremeéaj koji je rezultat specifiénih, uobiéajenih emotivnih situacija. Svrha je ove knjige do pojedinosti opisati TMS. Sljedeéi odjeljci ovog poglavija takoder ée se baviti time tko obolijeva od TMS-a, u kojim se dijelovima tijela pojavljuje, te emo razmotriti razli¢ite obrasce bolova i cjelokupni utjecaj TMS-a na zdravije i svakodnevicu ljudi. U sljedecim poglavlji- ma govorit Ge se o psihologiji TMS-a (gdje sve to pocinje), o njegovoj fizologiji i kako se lijeci. Dat ¢emo pregled konven- cionalne dijagnoze i naéina lijetenja, a zavrsit éu poglavijem o vaznosti odnosa uma i tijela sa stajalista zdravlja i bolesti.KAKO ISCYELITI BOLOVE U LEDIMA TKO DOBIVA TMS? Mogli bismo reéi da je TMS bolest »od kolijevke pa do groba«, jer se pojavljuje i kod djece, premda vjerojatno ne do pete ili Seste godine. Kod djece se o¢ituje, naravno, razlicito nego kod odraslih. Uyjeren sam da je ono sto kod djece nazivamo »bolo- vi rasta«, zapravo, manifestacija TMS-a. Nikada nije pronaden uzrok »bolova rasta«, ali su lijeéni- ci uvijek spremno uvjeravali majke da je stanje bezopasno. Jednog dana, dok sam slu’ao mladu majku kako opisuje sna- ine boloye koje je njezina kéi imala usred noéi, sinula mi je ideja da je ono sto je dijete dozivjelo vrlo nalik napadu iSijasa kod odraslih, a buduéi da je to jedna od nacescih manifesta- cija TMS-a, »bolovi rasta« mogli bi tako predstavljati TMS kod djece. Nije éudo da nitko nije uspio objasniti prirodu »bolova rasta« jer TMS obiéno ne ostavlja fizicki dokaz o svojoj prisut- nosti. Privremeno se suze krvne Zile, pokazu se simptomi, a zatim se sve vrati u normalu. Emotivni podragaji za napad kod djece ne razlikuju se od onih kod odraslih — tjeskoba. MoZemo re¢i da je napad kod djece kvazinoéna mora. To je zamjena za no¢nu moru, zapo- vijed uma da proizvede fizicku reakciju radije nego da doiivi odredenu bolnu emociju, sto se takoder dogada i kod od- raslih. Na drugom kraju spektra vidio sam sindrom osamdeseto- godisnjaka, i muSkaraca i Zena. Cini se da nema dobne granice, a zaito bi je i bilo? Sve dok je osoba u stanju osjeéati, podlozna je poremeéaju. U kojoj je Zivotnoj dobi on najée8¢i i mozemo li i8ta nauciti iz tih statistika? U istraZivanju provedenom 1982. godine, 177 pacijenata ispitivano je o svom trenutnom stanju nakon lije- éenja TMS-a (rezultati istrazivanja su na stranici 97). Naudili smo da 77 posto pacijenata spada u dobnu skupinu izmedu 30MANIFESTACIE TMS-A i 60 godina, 9 posto ih je bilo u dvadesetim godinama, a samo éetiri pacijenta bili su tinejdzeri (2 posto). Na drugom kraju spektra, samo 7 posto ljudi bilo je u Sezdesetim godinama, a 4 posto u sedamdesetima. Ove statistike vrlo snazno ukazuju na to da su uzroci veci- ne bolova u ledima osjeCaji jer je razdoblje izmedu tridesetih i Sezdesetih razdoblje koje bih nazvao godinama odgovornosti. Tada je Covjek pod najvecim pritiskom da uspije, zaraduje i napreduje, pa se u tom razdoblju logiéno dogada i najvise sluéajeva TMS-a. Nadalje, kada bi prvenstveni uzrok bolova u ledima bile degenerativne promjene kraljeznice (osteoartritis, degeneracije ili hernija diska, artroza faceta i spinalna stenoza, na primjer), te se statistike uopée ne bi uklapale. U tom bi se sluéaju postupno poveéavao broj oboljelih od dvadesetih go- dina nadalje, s najvise oboljelih kod najstarijih pacijenata. Zasigurno, ovaj se dokaz temelji samo na pretpostavkama, ali je vrlo sugestivan. Odgovor na pitanje »Tko moze dobiti TMS?« jest »Bilo tko.« Ali, on se zasigurno najées¢e javlja u srednjoj Zivotnoj do- bi, u godinama odgovornosti. Pogledajmo sada kako se TMS manifestira. GDJE SE TMS MANIFESTIRA? MISIENO TKIVO ‘Tkivo na koje TMS primarno utjete jesu mi8ici, pa se pro- blem izvorno zove miozitis (kao sto smo spomenuli, myo jest ). Jedini misici na tijelu podlozni TMS-u jesu oni sa stragnje strane vrata, duz cijelih leda i straznjice, poznati zajedno kao posturalni midici. ‘Tako ih zovemo jer omogu¢ujuKAKO ISCYELITI BOLOVE U LEDIMA ispravno drzanje glave i trupa, te pomazu djelotvorno koriste- nje ruku. Posturalni miSiGi imaju vise »polaganih« ili crvenih miSi- énih vlakana nego misici udova, sto ih Cini podobnijima za aktivnosti koje zahtijevaju izdrZljivost. Je li to razlog sto je TMS ograniéen na ovu skupinu mi8i¢a, ne znamo. Moguce je, jer misiGi o kojima se najcese radi obavljaju najvaznije poslove. ‘To su mi8iGi straZnjice, u anatomiji poznati kao glutealni mi- Sidi. Njihova je zadaéa trup odrZati uspravnim na nogama, spri- jeciti da pada prema naprijed ili na bilo koju stranu. Statisticki, donji dio leda i straZnjica najée&ée su ugroZeni TMS-om. Upravo iznad straZnjice nalaze se slabinski mi8ii, koji su éesto pogodeni istodobno s misicima straznjice. Povremeno su te dvije misiéne skupine pogodene odvojeno. Ukratko, dvije treCine pacijenata s TMS-om imat Ce najja¢e bolove u spome- nutom podrugju. Drugi po uéestalosti jesu poremeéaji misi¢a vrata i rame- na. Bolovi se obitno javijaju sa strane vrata i pri vrhu ramena, na gornjim dijelovima mi8i¢a trapeziusa. TMS je mogué bilo gdje drugdje na ledima, izmedu rame- na i donjeg dijela leda, ali to se dogada znatno rjede nego na dya spomenuta podrugja. Opéenito se pacijent tuZi na bolove u jednom od primarnih podruéja, na primjer na lijevoj strani straznjice ili desnom ramenu, ali fizitko ispitivanje otkriva nesto drugo, vrlo zani- maljivo i vaino. Praktitki svaki pacijent s TMS-om osjeéa bol na opip misi¢a u tri podruéja: obje vanjske strane mi8iéa straznjice (ponekad i cijela straznjica), misiGi u slabinskom podruéju i oba gornja dijela trapeziusa (ramena). Ovaj évrst i dosljedan obrazac vazan je jer podupire postavku da je sindrom bola na- stao u mozgu, a ne uslijed neke strukturalne abnormalnosti kraljeznice ili zbog nesposobnosti misiéa.MANIFESTACHE TMS-A ZIVEANO TKIVO Druga vrsta tkiva podlozna ovom sindromu jest zivéano tkivo, osobito periferni Zivci. NajugrozZeniji Zivci, kao sto se moze o¢ekivati, nalaze se u neposrednoj blizini misica koji najéesce obolijevaju. Zivac kuka (ischiadicus) smje3ten je duboko u mii straznjice (po jedan na svakoj strani); slabinski spinalni zivci su ispod slabinskih para-spinalnih miSi¢a; cervikalni spinalni Zivci i brahijalni pleksus nalaze se ispod gornjih dijelova trapeziusa (ramena). Ti su Zivci najée3¢e pogodeni TMS-om. Zapravo, TMS vise izgleda kao regionalni proces, nego kao da je usmjeren na specifitne strukture. Zato, kada pogodi od- redeno podrugje, sva tkiva pate od nedostatka kisika sto moze prouzrociti bolove mi8iéa i Zivaca. Zahvaéenost mi8iéa i/ili Zivea moze potaknuti razne vrste bolova, koji mogu biti o8tri, trajni, goruci, nalik Soku ili ih mo- zemo osjeéati kao pritisak. Uz bol, ako je zahvacen Zivac, osoba moze osjeéati probadanje, trnce i/ili obamrlost, a ponekad i slabost u nogama ili rukama. U nekim slucajevima moze se izmjeriti slabost misi¢a i dokumentirati elektromiografskom studijom (EMG). Abnormalnosti EMG-a éesto su citiran dokaz da je Zivac o&tecen zbog strukturalne kompresije, no promjene EMG-a kod TMS-a zapravo su uobiéajene i esto otkrivaju ukljucenost mnogo vise Zivaca nego Sto je to slucaj kod struktu- ralnih poremeéaja. Simptomi slabinskog spinalnog Zivea i Zivca kuka odraza- vaju se u nogama, jer se tamo prostiru ti Zivci. Ukljucenost cervikalnog spinalnog Zivca i brahijalnog pleksusa uzrokuje simptome u rukama i Sakama. Tradicionalne dijagnoze pripi- suju bol u nogama herniji diska, a bol u rukama »uklijestenom Ziveux« (vidjeti poglavlje 5). TMS mote napasti bilo koji od Zivaca vrata, ramena, leda i straznjice, ponekad proizvodeéi neobitne obrasce bola. Jedan ‘ima 21KAKO ISCIJELITI BOLOVE U LEDIMA od onih koji moze najvise zastrasiti jest bol u grudima, jer se odmah pomi8lja na srce, a zapravo i jest vazno uvijek ustanovi- tije lis tim organom sve u redu. Jednom kad smo provjerili, trebamo imati na umu da spinalni zivci u gornjem dijelu leda mozda pate od blage oskudice kisika zbog TMS-a i da to moze uzrokovati bol. Ti Zivci opsluzuju i prednji i straznji dio trupa, i otud potjece bol u grudima. Zapamtite: Uvijek se sayjetujte s lijecnikom kako biste od- bacili ozbiljne poreme¢aje. Namjera ove knjige nije da bude vo- dié za samodijagnozu. Njezina je svrha da opise Klinicki entitet, TMS. Da Zivac izaziva TMS mozemo pretpostaviti na temelju po- vijesti zdravstvenog stanja pacijenta, preko fizikalnog pregleda ili oboje. Bolovi uslijed isijasa mogu zahvatiti bilo koji dio noge osim prednjeg dijela bedara. Postoji znatna razlika u podrugu } zahvaGenom TMS-om ovisno 0 tome na koliki je dio tijela Zivca utjecao nedostatak kisika. Kako je veé reéeno, osoba se moze takoder Zaliti na druge cudne osjeCaje i slabost. Na fizikalnim pregledima ispituje se refleks tetiva i snaga ; mi8i¢a da bismo odredili smeta li nedostatak kisika Zivac u i mjeri dostatnoj da to utjeée na prijenos motorizkih impulsa. Sligno se rade osjetilni testovi (npr. sposobnost da se osjeti ubod pribadacom) da bismo odredili integritet osjetilnih vlakana Zivea. Glavna prednost dokumentiranja osjetilnih ili motornih nedostataka jest moguénost da ih raspravimo s pacijentom i uyjerimo ga da su osje¢aji slabosti i obamrlosti ili trnci prili¢no bezopasni. Test podizanja ispruzene noge uvijek se radi pri pregledu pacijenta iako ga razliciti ispitivaci rade iz razlicitih razloga. U sluéaju velikog bola u straZnjici pacijent neée mo¢i podignuti ispruzenu nogu jako visoko, a i tada ée bol biti nepodnoiljiva. Ono sto to u vecini sluéajeva ne znaéi jest da postoji hernija dis- ka koja »priti8¢e na Zivac kuka«, kako Cesto ka%u pacijentima. Kada postoji sindrom u ramenu i ruci, rade se sliéni testovi za raku i Saku. 7”A MANIFESTACHE TMS-A Ponekad psacijenti osje¢aju bol na obje strane, sto nije od osobite vaznosti. Ljudi takoder esto izvjestavaju da uz jake bo- love u desnoj strani straZnjice i nozi, imaju na primjer povre- mene bolove u vratu ili jednom od ramena. To nije neoée- kivano, jer TMS moze ukljuivati bilo koji ili sve posturalne misiée. TETIVE | LIGAMENTL Nakon objavljivanja moje prve knjige, koja je opisivala TMS, postupno sam postajao syjestan da su razne tendonalgije (bolovi u tetivama i ligamentima) bile vjerojatno dio sindroma tenzijskog miozitisa. Naziv miozitis ubrzo je zastario jer je usta- novijen, mnogo prije negoli smo mogli smatrati da TMS zahya- €a Zivce, kao 8to je upravo opisano. Tada sam pocéeo shvacati da bi druga vrsta tkiva mogla sudjelovati u procesu, a kako je vri- jeme prolazilo taj se zakljuéak vise nije mogao izbjed. Ono to je prvo privuklo pozornost bili su izvjestaji lijete- nih pacijenata - uz nestanak bola u Jedima nestajali su i bolovi u tetivama (npr. teniski lakat). Kao Sto je dobro poznato, tenis- ki lakat je jedan od najuobiéajenijih poremeéaja koje nazivamo tendinitis. Opéenito se pretpostavlja da su ove bolne tetive vje- rojatno upaljene zbog pretjerane aktivnosti. Rutinska terapija propisuje protuupalni lijek i zahtijeva da se ograni¢i aktivnost. Buduéi da sam bio syjestan kako ove bolne tetive mogu biti dio TMS-a, poceo sam govoriti pacijentima da njihov tendinitis takoder moZe nestati ako o njemu budu razmi8ljali kao o bolo- vima u ledima. Rezultati su bili ohrabrujuéi is vremenom sam. bio sve sigurniji u dijagnozu. Sada sam spreman rei da je ten- donalgija éesto dio TMS-a i u nekim sluzajevima njegova pri- marna manifestacija. Postalo je ocito da lakat nije najéesée mjesto tendonalgije. Prema mom iskustvu, tu éast ima koljeno. Neke od uobiéajenih 23KAKO ISCIELITI BOLOVE U LEDIMA dijagnoza bolova u koljenu su chondromalacia, nestabilna patela i ozljeda. Kako bilo, ispitivanje pokazuje da postoji osjetljivost jedne ili viSe tetiva i ligamenata koji okruzZuju zglob koljena, te da bol obiéno nestaje zajedno s bolovima u ledima. Druga uobigajena mjesta su stopalo i gleZanj, bilo da se radi o vrhu ili dnu stopala ili o Ahilovoj tetivi. Najées¢e dija- gnoze za stopalo su neuroma, izrast kosti, plantarni fasciitis, rayno stopalo i ozljeda koja nastaje zbog pretjerane fizitke ak- tivnosti. ~ Ramena su jo8 jedno bolno mjesto za TMS tendonalgiju - uobigajena strukturalna dijagnoza je bursitis ili poremeéaj rotatora Sake. Ponovno, tu je obiéno lako ustanoviti osjetljivost na dodir tetive u ramenu. Nerijetko su bolne i tetive ruénog zgloba. Moguée je da je ono Sto je poznato kao sindrom kar- palnog tunela takoder dio TMS-a, no to se ne moe utyrditi bez daljnjih promatranja i prouéavanja. Nedavno sam vidio pacijenticu koja je nakon manje ne- sreée dobila bolove na novome mjestu. Rekla je da je boli kuk i da je rendgenska snimka pokazala da ima artritis zglobova kuka, i to vise na strani na kojoj osjeéa bol, te da joj je receno da je to uzrok bola. U proslosti se pokazalo da postoje razlozi za sumnju u TMS, pa sam je poslao na pregled. Redgenski sni- mak je, s obzirom na njezinu dob, pokazao slabu artriti¢nu promjenu u zglobu. Imala je odli¢nu pokretljivost zgloba i nije je bolio pri no¥enju tereta niti pri pomicanju noge. Kad sam je zapitao gdje je upravo ona tocka gdje je osjeéala bol, dota- knula je malo podrugje gdje se tetiva misica veze na kost, tocno iznad zgloba kuka - ona je bila osjetljva na dodir. Rekao sam joj da mislim da ima TMS tendonalgiju i bolovi su nestali za nekoliko dana. Tendonalgija kuka se najée3¢e pripisuje netemu Sto. se zove trochanterni bursitis. Ta dijagnoza u ovom sluéaju nije postavljena jer je mjesto bola bilo iznad trochantera, kostanog ispupéenja koje moZemo osjetiti na gornjem vanjskom dijelu kuka. 24 qet | MANIFESTACIIE TMS-A TMS se mofZe javijati na razlititim mjestima i pomice se, pogotovo ako radimo nesto da bismo uklonili poremeéaj. Paci- jenti Cesto izyjestavaju o bolovima na novome mjestu kako se stari povlaée. To je stoga sto mozak nije spreman odustati od ovog nacina prikladnog da se skrene pozornost s plime osjeéa- ja. Tako je za pacijenta odista vaZno da zna koja su sve mjesta gdje se mogu pojaviti bolovi. Upozorim svoje pacijente da me nazovu kada se pojave novi bolovi, da bismo utvrdili jesu li oni dio TMS-a. Na kraju zakljucimo, TMS ukljucuje tri vrste tkiva: mi8ié, Zivac i tetive-ligamente. Sada cemo pokazati kako se TMS odituje. STO PACUENTI MISLE O UZROKU | POCETKU BOLA Kad dodu na prvi pregled, pacijenti se vecinom Zale da pate od dugotrajnih posljedica ozljede, degenerativnog procesa, urodene abnormalnosti ili nedostatka snage ili pokretljivosti svojih misi¢a. Ideja da bolove uzrokuju povrede vjerojatno je najrasirenija. Ovo se obja’njenje cesto povezuje s okolnostima pod kojima su se oni pojavili. Prema istrazivanju koje smo proveli prije nekoliko godina, 40% tipiéne skupine pacijenata izvijestilo je da su se bolovi pojavili pri nekoj fizitkoj ozljedi. Za neke je to bila manja automobilska nesre¢a, npr. udarac odostraga. Uobitajeni su i padovi na led ili niz stube. Podizanje teskog predmeta ili na- prezanje sljede¢i je uzrok TMS-a; i, naravno, za svoje tegobe esto optuzujemo trcanje, tenis, golf ili kosarku. Bolovi bi se javili nekoliko minuta, sati ili dana nakon dogadaja, 8to poti¢e neka vazna pitanja o njihovoj prirodi. Neke od nezgoda, kojima | pacijenti sebi objaSnjavaju bol, su trivijalne, kao 8to je pokret da bi se podigla éctkica za zube ili okretanje da bi se doseglo aeES KAKO ISCIELITI BOLOVE U LEDIMA. ne&to iz kuhinjskog ormari¢a, ali bol koji se javio poslije, moze biti jednako muéan kao i onaj koji je iskusio netko tko je poku- sao podignuti hladnjak. Sjecam se mladiéa koji je sjedio u uredu za radnim stolom i pisao, te iznenada osjetio tako jak i trajan gré u kriZima da su ] ga kuéi odvela bolni¢ka kola. Slijedilo je 48 sati agonije - nije se mogao pomaknuti a da ne zapotne novi val gréeva. Kako takvi snaZni bolovi mogu zapoéeti uslijed ovako razli- Gtih fizitkih ozljeda? S obzirom na razlicitu teZinu tih ozljeda i veliku razliku u yremenu kada se bol javi nakon nesreée, zakljucak je da fizicki dogadaj nije bio uzrok bolova nego je bio samo okidaé. Mnogi pacijeti o¢ito ne trebaju okidaé: bolovi sami | postupno dolaze ili ih ujutro probude. U gore spomenutom | istrazivanju 60% ljudi spada u ovu kategoriju. Ideja da su fizicki dogadaji samo okidaci potvrdena je Cinjenicom da, s obzirom na kasniju o8trinu ili dugotrajnost napada, nije moguce razlikovati bolove koji su zapoceli postu- pno i one koji su zapoéeli naglo. Sve ovo ima savrsenog smisla kada se uzme u obzir priroda TMS-a. Unatoé uvjerenju da ozljeda postoji, pacijenti nisu ozlijedeni. Fizitka pojava daje mozgu priliku da zapoéne napad TMS-a. Postoji jos jedan razlog da se posumnja u utjecaj ozljede na ove napade bolova u ledima. Jedan od najmoénijih sustava koji se razvijao milijunima godina Zivota na ovom planetu jest bioloski kapacitet za iscjeljenje, za obnavljanje. Nase je tijelo sklono vrlo brzo zacijeliti ako je ozlijedeno. Cak i najveéa kost u tijelu, bedrena kost, treba samo Sest tjedana da bi zacijelila. Tijekom tog procesa bol traje kratko. Nema logike u vjerova- nju da ozljeda od prije dva mjeseca modda jos uvijek uzroku- je bol, da ne spominjemo ozljedu od prije godinu-dvije ili prije deset godina. Usprkos recenom Ijudi su tako snazno indoktri- nirani idejom trajne ozljede da je bezuvjetno prihvaéaju. Pacijenti kojima se bol javlja postupno, svi Ce ga od reda pripisati fizitkim nezgodama koje su se zbile mo#da godinama 26MANIFESTACIE TMS-A prije pojave TMS-a, npr. automobilska nesreéa ili nesreéa pri skijanju. U njihovu je umu bol »fizitki«, tj. strukiuralan, pa mora biti posljedica ozljede. Sto se njih tiée, tu mora postojati fizicki uzrok. Ova ideja jedna je od velikih zapreka na putu ozdravlje- nja. Mora biti razrije’ena u pacijentovu umu ili ¢e bol ostati. Postupno, pacijenti trebaju poéeti razmatrati i psihi¢ku stranu syega; i odista, jednom kada je postavijena dijagnoza TMS-a, pacijentima je zajednizko da se potinju prisjeéati svojih psihickih stanja u situacijama kada bi se pojavio akutni napad, npr. novi posao, sklapanje braka, bolest u obitelji, financijska kriza itd. Ili ¢e pacijent priznati da je uvijek bio ratnik; pretje- rano sayjestan ili odgovoran, kompulzivan i perfekcionista, Ovo je pocetak mudrosti, pocetak procesa kojim se stvari stavljaju na pravo mj U ovom sluéaju, to je spoznaja da postoje fizi- koji igraju psiholosku ulogu u biologiji Govje- ka. Ne biti syjestan te Cinjenice znaéi osuditi se na trajne bolove i onesposobljenost. ZNACAJKE NASTANKA POREMECAJA AKUTNI NAPAD Moda je najée8éa i nesumnjivo najstrasnija manifestacija TMS-a akutni napad. Dolazi iz vedra neba i bolovi su esto stra- hoviti, kao Sto je opisano u slutaju mladog Covjeka. Najtesée su napadnuta kriza, ukljucujuéi i slabinske misi¢e, ili misi¢e straznjice ili oboje. Svaki pokret donosi novi val uZasnih bolova tako da stanje, najblaze reéeno ~ zabrinjava. Jasno je da su mi- SiGi u gréu. Spazam je stanje krajnje napetosti (kontrakcije, 27KAKO ISCIELITI BOLOVE U LEDIMA stisnutosti) misi¢a, nenormalno stanje koje moée biti zastra- Sujuée bolno. Ve¢ina nas je iskusila gr¢ u nozi ili stopalu, 8to je isto, osim Sto gréenje prestaje Cim se zahvaceni mi8i¢ istegne. Spazam TMS napada ne popusta. On moze zapoéeti s bilo kojim pokretom. Kao 8to je opisano u poglavlju o fiziologiji (vidjeti str. 75), yjerujem da nedostatak kisika poti¢e spazam kao i druge bolo- ve karakteristi¢ne za TMS. Osim toga, i obi¢an je gré noge naj- yjerojatnije prouzrocen nedostatkom kisika, zbog Gega se i javija u krevetu kada je cirkulacija krvi usporena i kad je mo- guéa privremeno smanjena razina kisika u miSi¢ima noge. _ Dotok krvi moze se brzo vratiti u normalu stezanjem-misica_ Kod TMS-a se smanjen dotok krvi nastavlja aktivnoscu auto- nomnih Zivaca, a abnormalno stanje ne prestaje. Ljudi Cesto izyjeStavaju da u trenutku kad poéinje bol zacuju vrstu buke: krekanje, skljocanje ili iskakanje. Pacijenti esto kazu: »Otisla su mi leda.« Sigurni su da je nesto puklo. Zapravo nista ne puca, ali ce se pacijent zakleti da je postojala vrsta struktural- nog o&tecenja. Buka je misterij. Moze biti sli¢na buci koju stva- raju kiroprakti¢ki zahvati na kraljeznici, sto je vrsta »pucanja zglobova prstiju« u zglobovima kraljeznice. Jedno je jasno - buka ne upuéuje ni na sto stetno. Iako je akutni napad najées¢i u donjem dijelu leda, moze se pojaviti bilo gdje u vratu, rame- nima, gornjem i donjem dijelu kraljeznice. ‘Kad god se javlja, to je najvedi bol za koji u kliniékoj medicini znam, sto je ironi- éno, jer je posve bezopasan. Nije neuobicajeno da se tijekom jednog od ovih napada tijelo iskrivi. MoZe se saviti prema naprijed ili u stranu, ili pomalo i jedno i drugo. Toéan razlog i mehanizam ove pojave nisu poznati. To je, naravno, vrlo uznemirujuce, ali nema po- sebnog znaéenja. Ovi napadi traju razli¢ito i nesumnjivo ostavijaju osobu u strahu i strepnji. Obicno se misli da se dogodilo nesto strasno te da je vrlo vazno biti oprezan, te ne raditi nigta Sto Ce o8teti- ti leda i izazvati drugi napad. 28ea ina MANIFESTACUE TMS-A Ako je bol u donjem dijelu leda popracen bolom u nozi ili i8ijasom, briga i strah jo$ su ve¢i, jer se javlja problem hernije diska i moguénost operacije. U nase doba, doba kojim domini- raju mediji malo je onih koji nisu ¢uli za herniju diska, a ta ideja stvara veliku anksioznost koja stvara jo8 veéu bol. Kada, u skladu s medicinskim pregledom, snimke pokazu herniju, strah se pojaava. Ponekad se jave osje¢aji obamrlosti i slabosti ili trnci u nozi ili stopalu, i to povezani s TMS-om, i oni, zbog pojacanog straha, uzrokuju produljena razdoblja bolova. Poslije emo pokazati da hernije diska rijetko uzrokuju bolove (vidjeti str. 110). Ne moZe se ba’ mnogo napraviti da bi se brzo prekinuo taj bolni napad. Ako je osoba dovoljno sretna da zna 3to se doga- da, tj. da se radi samo 0 mi8i¢nom gréu i da je sve struktural- no u redu, napadi €e biti kratka vijeka. Ali, to je rijedak slucaj. Savjetujem svojim pacijetima da ostanu mirno lezati u krevetu, da uzmu jako sredstvo protiv bolova i da se ne muée brigama 0 onom sto se dogodilo. Nadalje, savjetujem im da nastavljaju proyjerayati svoju sposobnost kretanja te da ne misle da Ce biti nepokretni danima ili tjednima. Kod onih koji uspiju prevla- dati vlastiti strah, napad ¢e biti znatno kraéi . POLAGAN POCETAK BOLOVA U vise od polovice sluéajeva TMS-a bol potinje postupno - nema dramatiéne faze. Ponekad nema fizicke ozljede kojoj bi se mogao pripisati bol. Ima sluéajeva kad pocetak bolova prati fizitki dogadaj, i on traje satima, danima ili éak tjednima. To je Cesto nakon udarca odostraga, npr. u automobilskoj nesreci kada se glava zabaci unatrag. Ispitivanja i rendgenske snimke ne otkrivaju frakturu niti dislokaciju, ali bol se ponekad javi naknadno, esto u vratu ili ramenima, rjede u srednjem dijelu i donjem dijelu leda. Bol takoder moze nastati u ruci ili dlanu 29KAKO ISCIJELITI BOLOVE U LEDIMA i, kao i8ijas, stvara veliku tjeskobu. Katkad se bol prvo javi u vratu i ramenima i onda se pomice niz leda. Kod osobe koja zna da je to TMS, napad moZe trajati razmjerno kratko. Ako su donesene neke strukturalne dijagnoze, unatoé tretmanu, simptomi mogu trajati mjesecima. VRUEME NASTAJANJA Bilo da se radi o akutnom napada ili 0 sporom poéetku, zasto se bolovi javljaju bas u tom trenutku?|Sjetite se da fizicka ne- zgoda, bez obzira na to kako dramatiéna bila, jest okidaé./Od- govor, naravno, treba na¢i u neéijem fizitkom stanju. Katkad je razlog ocit - financijska ili zdravstvena kriza ili nesto sto osoba smatra sretnim dogadajem, npr. vjencanje ili rodenje djeteta. Moji su pacijenti bili profesionalni sportasi Gji su bolovi zapoéeli tijekom nekog natjecanja, npr. tijekom teniskog meéa. Prirodno, oni su pretpostavili da su se »povrijedili«. Kada su shvatili da imaju TMS, priznali su da su bili vrlo preplaseni zbog natjecanja. Ne radi se samo 0 situaciji nego i o stupnju anksioznosti ili Jjutnje koju ona donosi, a koja stvara fizicku reakciju. Vazne su pritom styorene i potisnute emocije, jer smo skloni potisnuti nelagodne, bolne i posramljujuée emocije. Ti su potisnuti osje- €aji podrazaji za TMS i druge sli¢ne poremeéaje. Anksioznost i jutnja su dvije od onih neZeljenih emocija kojih radije ne bismo bili svjesni, tako da ih um éuva duboko u podsvijesti, ako je to moguée. Sve ovo je detaljno opisano u poglavlju o psiho- Jogiji poreme¢aja. Zatim, postoje osobe koje kazu: »Kada je ovo potelo u mom Zivotu nije se bas nista dogadalo.« Ali, razgovori o brigama i nevoljama svakodnevnog Zivota nedvojbeno jasno pokazuju da takve osobe sve vrijeme stvaraju tjeskobu. Mislim da one, potiskujuci te emocije, postupno akumuliraju emocije kojene I a MANIFESTACIE TMS-A odbijaju osjetiti sve dok ne dosegnu prag ~ odnosno sve do trenutka kada se javljaju simptomi. Jednom kad ih na to upo- zorite, ti pacijenti lako priznaju da su perfekcionisti, veoma odgovorni ljudi, koji nesvjesno potiskuju osjeéaje bijesa i anksioznosti koji su posljedica pritisaka svakodnevnog Zivota. ODGODENA POCETNA REAKCIJA Postoji jo8 jedan vrlo éesto zanimljiv obrazac. To je slutaj kad pacijenti prolaze veoma stresno razdoblje koje moze trajati tjednima ili mjesecima, npr. bolest u obitelji ili financijska kriza. Oni su fizi¢ki u redu dok problemi traju, ali tjedan, dva nakon 3to je sve zavr8eno imaju napad bolova u ledima, s akut- nim ili polaganim pocetkom. Iako su dorasli situaciji i rade sve Sto je potrebno da bi rijesili te3koéu, Gini se da jednom kada situacija zavrsi, akumulirana tjeskoba prijeti da ¢e ih prepla- viti, te tako zapotinje bol. Drugo je glediste da oni nemaju vremena biti bolesni tije- kom krize - sva njihova emotivna energija odlazi na suéeljava- nje s problemom. Treéa moguénost je da kriza ili stresna situacija osigurava- ju dovoljno emotiynog bola i odvlaée nasu usredotoéenost tako da fizitki bolovi nisu nuzni. Gini se da sindrom bola djeluje tako da odvraca pozornost od potisnutih nepozeljnih emocija kao Sto su tjeskoba i strah. Kada u Zivotu prolazimo kroz neku krizu, ona sadrZi vise nego dovoljno neugodnosti i nema potrebe za skretanjem pozornosti. Bez obzira na psihologijsko objasnjenje, ovo je uobiéajen obrazac i yazno je prepoznati ga tako da za bolove u ledima ne optuzujemo neko »fizitko« stanje. 3KAKO ISCIJELITI BOLOVE U LEDIMA SINDROM VIKEND-ODMORA Kada Gemo biti tjeskobni, najvise ovisi o strukturi nage liénosti. Nije neobicno da se ljudi Zale na napad bolova gotovo uvijek kada su na praznicima, ili se veé postoje¢i bolovi tijekom viken- da pogorgaju. Za neke je razlog o€it. OsjeCaju tjeskobu zbog svoje tvrtke ili posla kada se udalje od njega. To je pomalo kao odgodena reakcija - dok su na poslu, moguée je da »sagorije- vaju« osjeéaj tjeskobe, ali kada su udaljeni od njega i prividno se odmaraju, taj se osje¢aj akumulira. Kad se govori o opustanju, cest je savjet »Opusti sel« Pri- tom se misli da je to moguée napraviti voljno. Postoje i brojne tehnike koje opustaju, a lijekovi, meditacija i tehnika biofeed- backa neke su od njih. Kako bilo, ako proces opuStanja ne uspi- je smanjiti potisnutu tjeskobu i Ijutnju, ljudi ¢e razviti pojave kao Sto su TMS i glavobolje od napetosti, unatoé nastojanju da se opuste. Neki Ijudi ne znaju kako zaboraviti svakodnevne brige i preusmjeriti zanimanje na nesto ugodno. Sjecam se pacijentice koja je rekla da bi bolove uvijek dobila kada bi si natocila pice i sjela da se opusti. Nedavno sam vidio mladog éovjeka koji je vrlo dobro obja- snio sindrom vikend-odmora. Govorio je o puno stresova tije- kom dugog razdoblja, ali nije osjecao nikakav bol u ledima. A onda se na svom medenom mjesecu probudio od stra’nog sna popraéen ozbiljnim gréem u ledima zbog kojeg su, kako on kaze, »moja leda potpuno otisla«. Naravno, mode se raditi o stresu i napornom radu mladozenje, ali on je bio izrazito sa- yjesna osoba i napad bolova pripisao sam njegovu poslu. Kad sam ga vidio nakon tri mjeseca jo3 je imao simptome, nedvoj- beno zato jer je MR pokazala herniju diska na donjem dijelu kraljeZnice, a takoder se razmiéljalo o operaciji. (MR ili ma- gnetska rezonancija je napredna dijagnostitka metoda pomo¢u koje je moguée napraviti sliku mekih tjelesnih tkiva i odrediti postoje li pojave kao &to su tumori ili hernija diska.) 32MANIFESTACHE TMS-A Ukratko, proéitao je moju knjigu o TMS-u, i misleci da je on tipiéan pacijent opisan u knjizi, dosao je k meni. Pregled je uvjerljivo upuéivao na TMS. Zapravo, pokazao je da njegovi simptomi ne mogu biti uzrokovani hernijom diska. Osjecao je slabost u dvije skupine mi8i¢a noge, sto se nije moglo objasni- ti hernijom diska. Samo bolan Zivac kuka (ischiadicus), Sto je tipitno za TMS, moze stvoriti ovakvu neurolosku sliku. U svakom sluéaju, bilo mu je drago nauéiti da je TMS temelj nje- govih problema s ledima i brzo se oporavio. Drugo objasnjenje, koje ljudi esto tesko priznaju sami sebi, jest da postoje veliki izvori tjeskobe i ljutnje u njihovu pri- vatnom Zivotu, kao sto su los brak, problemi s djecom, briga za starije roditelje. Vidjeli smo brojne primjere takyih situacija: zene zarobljene u nepodnoéljivo losim brakovima bez mogu- €nosti da odu zbog emotivne i/ili financijske ovisnosti 0 svo- jim muZevima; |judi koji se osjeCaju savrseno strucni u svome poslu, ali se ne mogu nositi s teskim supruznikom ili djetetom. Sjecam se zene s kroniénim bolovima koja je zivjela s bra- tom vrlo teske naravi. Unatoé psihoterapiji bolovi su se nastavi- li. Jednog dana mi je rekla da je napravila ne’to vrlo neobiéno: razljutila se na brata, vikala je na njega, pobjesnjela i izbacila ga iz kuée. S tim je bol - nestao. Na Zalost, nije mogla ustrajati u svojoj odluci i bolovi su se vratili. SINDROM PRAZNIKA Cesto se moze éuti ili proéitati kako praznici mogu biti stre- sni. Ono &to bi trebalo biti vrijeme opudtanja i zabave Cesto je nelagodno za neke jude. Bio sam zaprepasten Cinjenicom da mnogi klijenti izyjedtavaju o pocetku napada TMS-a prije, tijekom ili ubrzo nakon glavnih praznika i blagdana. Razlog je oéit: ti dani obiéno znaée mnogo rada, pogoto- vo za zene koje preuzimaju odgovornost za organiziranje i Bo