Biologija 2017 PDF

Ispitni katalog za dravnu maturu
1
u kolskoj godini 2016./2017.
BIOLOGIJA
2
Sadraj
1. Odnos podruja, potpodruja i ishoda uenja................................................ 6
1.1. Opis podruja.............................................................................................................. 7
1.1.1. Organiziranost ivoga svijeta...................................................................... 7
1.1.2. Razmnoavanje i razvoj organizama....................................................... 9
1.1.3. Tvari i energija u ivotnim procesima....................................................10
1.1.4. Ravnotea i meuovisnosti u ivome svijetu...................................... 11
1.1.5. Bioloka pismenost......................................................................................13
1.2. ishodi uenja.............................................................................................................14
1.2.1. Ishodi podruja 1. Organiziranost ivoga svijeta................................ 14
1.2.2. Ishodi podruja 2. Razmnoavanje i razvoj organizma...................25
1.2.3. Ishodi podruja 3. Tvari i energija u ivotnim procesima.................30
1.2.4. Ishodi podruja 4. Ravnotea i meuovisnosti u ivome svijetu....34
1.2.5. Ishodi podruja 5. Bioloka pismenost.................................................. 41
1.3. Poveznice...................................................................................................................42
2. Praktini radovi.............................................................................................................60
3. Opis ispita.........................................................................................................................63
3.1. Struktura ispita.........................................................................................................63
3.2. Primjeri ispitnih zadataka....................................................................................65
3.2.1. Zadatci viestrukoga izbora......................................................................65
3.2.2. Zadatci otvorenoga tipa............................................................................69
4. Prilozi..................................................................................................................................81
4
5
Uvod zajedniki i jedinstveni za sav ivi svijet i razliite oblike

njegove pojavnosti1. Takav nain uenja omoguit e
Svrha uenja biologije jest razumijevanje svijeta u uenicima integriranje biolokih sadraja uoavanjem
kojemu ivimo i naega mjesta u njemu. slinosti i razlika u ivome svijetu te izvoenje opih
Ispitni katalog obuhvaa zbir biolokih znanja koja principa koja e uenici trajno pamtiti.
uenici trebaju usvojiti tijekom etverogodinjega Iako se tijekom izrade kataloga teilo predstaviti
gimnazijskog obrazovanja. To su znanja koja bi trebao konceptualni okvir Biologije, to nije u cijelosti
usvojiti svaki budui akademski graanin, a ne samo ostvareno zbog vaeih udbenika i dosadanjega
znanja potrebna za nastavak obrazovanja u podruju pristupa pouavanju pa neka podruja kataloga
biolokih i njima srodnih znanosti. Uenici bi nakon sadravaju kompromisna rjeenja.
etverogodinjega gimnazijskog obrazovanja trebali U suvremenoj nastavi usmjerenoj prema uenicima
poznavati pojave i procese u ivome svijetu i razumjeti polazi se od definiranja ishoda uenja koji se mogu
uzrono-posljedine veze koje odreuju ivi svijet. ostvariti putem razliitih sadraja. Zbog lakega
Uenici bi nakon etverogodinjega gimnazijskog snalaenja uenika i nastavnika u ovome je katalogu,
obrazovanja trebali stei kompetencije viih razina, uz ishode koje uenici trebaju ostvariti, navedena
to ukljuuje konceptualno razumijevanje i primjenu i sadrajna osnova njihova ostvarivanja. Kako bi se
znanja te analiziranje i vrednovanje, odnosno izbjeglo optereenje brojnim injenicama i strunim
rjeavanje problema. Usvojenost znanja na razini nazivljem, koje nije neophodno za razumijevanje
prepoznavanja i dosjeanja, odnosno reprodukcije procesa i naela u ivome svijetu, uz svaki su ishod
preduvjet je stjecanja viih razina, no nije preteiti istaknuti nazivi koje ne treba pamtiti, a uenici ih
predmet ispitivanja. Oekuje se da su uenici nakon mogu nai u svojim udbenicima ili su ih nastavnici
etverogodinjega gimnazijskog obrazovanja usvojili spomenuli tijekom nastave. To ne znai da nastavnici
bioloka znanja najmanje na razini konceptualnoga ne trebaju uenicima objasniti, u skladu s njihovim
razumijevanja, odnosno da su usvojili temeljne interesom, spomenute nastavne sadraje, ve to
bioloke koncepte. Tijekom izrade ovoga kataloga znai da se u ispitima nee provjeravati njihovo
primijenjen je konceptualni pristup kako bi se uenje memoriranje. U nekim zadatcima mogu biti koriteni
Biologije odmaknulo od reproduciranja opsenoga i specifini struni termini, ali e tada u zadatku
sadraja i kako bi uenici, rastereeni od potrebe biti ponuene sve potrebne informacije da bi se
memoriranja brojnih podataka i naziva, usmjerili na takvome specifinom primjeru moglo ispitati
pozornost na povezivanje, uoavanje bitnoga i razumijevanje nekoga za Biologiju kljunoga podruja
zajednikoga te prepoznavanje univerzalnih obrazaca razumijevanja.
u odnosu na karakteristine posebnosti. Zbog toga Ispitni katalog usklaen je s odobrenim
se odstupilo od dosadanjih katalokih i programskih etverogodinjim nastavnim planom i programom za
podruja koja predstavljaju znanstvene grane
1
American Association for the Advancement of Science (AAAS)
biologije u skladu s idejom konceptualnog pouavanja
2010. Vision and Change: A Call to Action, Washington, DC:
da se u razliitim granama (disciplinama) biologije http://visionandchange.org/files/2010/03/VC_report.pdf,
mogu prepoznati isti obrasci ili principi koji su preuzeto 25. 2. 2011.
6
Biologiju u gimnazijama2. Zbog preglednosti kataloga 1. Odnos podruja,
i prema smjernicama HKO-a3 ishodi uenja oblikovani potpodruja i ishoda uenja
su openito pa podrazumijevaju snalaenje u gradivu
ivi svijet se zbog svoje kompleksnosti moe
veih programskih cjelina. Pritom treba paziti da se
promatrati s mnogo raziliitih aspekata, ali je vrlo
sadraji kontinuirano nadograuju i meusobno
vano omoguiti njihovo preklapanje jer se samo na
povezuju tijekom kolovanja te da uenik prvoga
taj nain ivi svijet moe sagledati u potpunosti. Pri
razreda ne treba znati sve to i uenik etvrtoga
konceptnome pristupu (koncepti su u ovome katalogu
razreda. Takoer, takav nain definiranja ishoda
predstavljeni kao podruja i potpodruja) bioloki
naglaava vane pojave, procese i meuodnose u
se problemi razmatraju s odreenoga stajalita, ali
ivome svijetu stavljajui manje vane pojedinosti
pri tome treba uoiti da se svaka pojavnost moe
u drugi plan. Teilo se definirati ishode na viim
promatrati i s druge polazine toke, odnosno da
kognitivnim razinama sukladno vaeim zakonskim
ciljevi razmatranja ivoga svijeta mogu biti razliiti.
okvirima, ali treba naglasiti da vie razine znanja i
kognitivnih vjetina podrazumijevaju usvojenost i Za potrebe izrade kataloga definirano je pet podruja
niih razina znanja. unutar Biologije: Organiziranost ivoga svijeta,
Razmnoavanje i razvoj organizama, Tvari i energija
Zbog vanosti unutarnje integracije razliitih biolokih
u ivotnim procesima, Ravnotea i meuovisnosti u
podruja, ali i zbog nunosti sveukupne integracije
ivome svijetu te Bioloka pismenost (Slika 1.). Podruja
biolokih znanja sa znanjem ostalih prirodoslovnih
odgovaraju makrokonceptima koji saimaju osnovna
predmeta uz ishode su predstavljene poveznice koje
naela ivoga svijeta i koji su osnova za sagledavanje
ukazuju na osnovne ili najvanije veze koje omoguuju
temeljnih obrazaca. Ralambom makrokoncepata
razumijevanje pa su preduvjet stjecanja trajnoga
dolazi se do konkretnih primjera u kojima se zajedniki
biolokog znanja.
obrasci mogu prepoznati. Tijekom pripremanja ispita
nije dovoljno iz kataloga uzeti u obzir samo sadraje
kao osnovu uenja, ve treba obratiti pozornost na
ishode i pripadajue potpodruje prve i druge razine
te na podruje kojemu ishod pripada. Takoer, treba
obratiti pozornost na poveznice unutar Biologije i
ostalih prirodoslovnih predmeta.
2
Glasnik Ministarstva prosvjete i porta, br. 11, kolske novine,
Zagreb, 1995.
3
Zakon o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru, NN, 22/13., http://
www.zakon.hr/z/566/Zakon-o-Hrvatskom-kvalifikacijskom-okviru
7
BIOLOKA
PISMENOST
Slika 1. Podruja za provjeru biolokih znanja
Podruje Bioloka pismenost krovni je obrazac u Biologiji, odnosno prirodoslovlju i u funkciji je razvoja
prirodoslovne pismenosti koja se smatra jednom od kljunih kompetencija suvremenoga graanina. Prema
projektu PISA4 prirodoslovna pismenost definirana je kao sposobnost koritenja prirodoslovnoga znanja,
prepoznavanja pitanja i izvoenja zakljuaka temeljenih na dokazima radi razumijevanja i lakega donoenja
odluka o prirodnome svijetu i promjenama koje u njemu izaziva ljudska aktivnost.
1.1. Opis podruja

1.1.1. Organiziranost ivoga svijeta
Ovo podruje obuhvaa sve to je vezano uz organiziranost ivih struktura na svim ustrojstvenim razinama, a
cilj je uenja uoiti temeljne i zajednike principe grae ivoga svijeta te ih povezati s ulogama koje pojedine
strukture obavljaju. Podruje obuhvaa sadraje uenja u svim etirima razredima u gimnazijama, a najvie
obuhvaa sadraje prvoga, drugoga i treega razreda te ih pokuava povezati u smislenu cjelinu. U prvome
potpodruju Odnosi veliina u ivome svijetu istaknuta je vanost razumijevanja meusobnoga odnosa veliina
pojedinih struktura i organizacijskih jedinica te odnosa volumena i povrine. U potpodruju Porast sloenosti i
razvoj novih svojstava na viim organizacijskim razinama vano je uoiti da promjene koje prate porast sloenosti
4
PISA 2009. Green at Fifteen? How 15-year-olds perform in environmental science and geoscience in PISA 2006. Programme for International
Student Assessment, OECD.
8
ivih struktura, odnosno ivih bia nisu samo kvantitativne, ve i kvalitativne. Pritom razlikujemo molekularno
ustrojstvo, ustrojstvo na razini stanice, tkiva, organa, sustava, organizma i biosfere, a zasebno je ustrojstvo
biolokih subjekata bez stanine organizacije. U potpodruju Srodnosti i raznolikosti prikazana je osnova
sistematike i klasifikacije u ivome svijetu s naglaskom na osnovnim principima. Isticanjem primjera organizama
koji e biti predmet ispitivanja znaajno je smanjen obim podataka i naziva koje uenici moraju pamtiti, a sve
s ciljem usmjeravanja nastave prema dubljemu razumijevanju osnova Biologije vezano uz tipine primjere s
kojima se uenici susreu i u ivotu.
Slika 2. Shema opis podruja Organiziranost ivoga svijeta

9
1.1.2. Razmnoavanje i razvoj organizama
Cilj je ovoga podruja objediniti poimanje temeljnih obiljeja razmnoavanja ivih bia kao polazine toke za
rast i razvoj organizama i to od stanice kao najnie razine pa do jednostaninoga ili viestaninoga organizma.
Posebno je vano da ovo podruje obuhvati i razvoj organizama tijekom evolucije i to od njihova nastanka pa
do dananjih dana. Vano je da uenici uoe i poveu mehanizme prenoenja nasljednih osobina s roditelja na
potomke, a vaan je i utjecaj razliitih imbenika na fenotip organizma te utjecaj imbenika iz okolia koji su
tijekom evolucije stvorili nove vrste. Razmnoavanje i razvoj organizama obuhvaa sadraje citologije, genetike,
evolucije, fiziologije ivotinja i biljaka, botanike i zoologije.
Slika 3. Shema opis podruja Razmnoavanje i razvoj organizama

10
1.1.3. Tvari i energija u ivotnim procesima
Podruje Tvari i energija u ivotnim procesima sastoji se od nekoliko potpodruja koja obrauju procese izmjene
tvari i pretvorbe energije na razini stanice, organizma i ekosustava. Ishodima su obuhvaeni sadraji koji se
prema postojeemu programu openito obrauju u prvome, najveim dijelom u treemu i manjim dijelom u
etvrtome razredu. Na razini stanica ti se sadraji odnose na procese fotosinteze, vrenja, staninoga disanja
i prijenosa tvari kroz membranu te na organele ili druge stanine tvorbe u kojima se dogaaju. Na razini
organizma ti su sadraji vezani uz unoenje hranjivih tvari i kisika u organizam te uz izluivanje tetnih produkata
metabolizma. Na razini ekosustava ti sadraji obuhvaaju kruenje tvari u prirodi te izvore energije za iva bia.
Slika 4. Shema opis podruja Tvari i energija u ivotnim procesima

11
1.1.4. Ravnotea i meuovisnosti u ivome svijetu
Ovo podruje obuhvaa nastavne sadraje koji se
odnose na odravanje ravnotee u organizmu i
odravanje ravnotee u prirodi te na meuovisnost
ivoga svijeta i okolia. Cilj je ovoga podruja staviti
u meusoban odnos obiljeja ivih bia i naine
njihova funkcioniranja u promjenjivim uvjetima
okolia. Vano je da uenici pritom uoe povezanost
okolinih imbenika i ivotnih navika s odravanjem
zdravlja i spreavanjem poremeaja ravnotenoga
stanja, odnosno bolesti. Obuhvaeni sadraji trebali
bi uenike potaknuti na promiljanje o ovjekovu
utjecaju na okoli i obrnuto, o utjecaju okolia na
ovjeka te o mogunostima za razvoj populacije/
drutva. Potpodruje Odravanje ravnotee u
organizmu ukljuuje sadraje koji se odnose na
procese odravanja homeostaze na razini stanice
i organizma. Ishodi obuhvaaju nastavne sadraje
fiziologije ovjeka i fiziologije biljaka, a manjim
dijelom sadraje biologije stanice i raznolikosti ivoga
svijeta. Potpodruje Odravanje ravnotee u prirodi
ukljuuje sadraje koji se odnose na ivotne uvjete,
poremeaje ravnotee u prirodi zbog utjecaja ovjeka
te u vezi s tim i razmatranje mogunosti odrivoga
razvoja. Ishodima su obuhvaeni sadraji ekologije.
Potpodruje Meuovisnost ivoga svijeta i okolia
obuhvaa sadraje vezane uz sposobnost organizama
da reagiraju na podraaje iz okolia i prilagoavaju im
se na razliite naine. Ishodima su obuhvaeni sadraji
o raznolikosti ivoga svijeta, fiziologije i ekologije.
12
Slika 5. Shema opis podruja Ravnotea i meuovisnostI u ivome svijetu

13
1.1.5. Bioloka pismenost
Ovo podruje obuhvaa elemente prirodoslovne pismenosti i razumijevanje biologije kao znanstvene
discipline koja se temelji na opisivanju i tumaenju pojava i procesa u ivome svijetu te na eksperimentiranju.
Dananji opseni fond znanstvenih biolokih spoznaja i tumaenja ivoga svijeta rezultat je istraivanja brojnih
znanstvenika, a njihova otkria i teorije polazita su za daljnja istraivanja ili su ve u neposrednoj primjeni na
korist i dobrobit ljudi. Stoga bioloka znanja suvremenoga graanina ne obuhvaaju samo poznavanje teorija
i rezultata istraivanja, ve i poznavanje osnovnih naela i pravila znanstvenoga istraivanja te razumijevanje
znanstvene metodologije i znanstveno utemeljenoga zakljuivanja. Te su kompetencije nune suvremenomu
graaninu koji u situaciji izloenosti brojnim i ponekad kontradiktornim ili pogrenim informacijama treba
odluiti o vlastitim postupcima ili prosuditi o pouzdanosti podataka koji su mu na raspolaganju. Stoga se u
ovome podruju predvia ispitivanje sposobnosti analiziranja primjera uz primjenu naela i metodologije
znanstvenoga istraivanja, razumijevanja primjene znanstvenih biolokih okria te razumijevanja koncepta
etinosti u biolokim istraivanjima. Od uenika se oekuje poznavanje najvanijih biolokih otkria i
znanstvenika koji su znaajno pridonijeli razvoju bioloke znanosti.
BIOLOKA
PISMENOST
Slika 6. Shema opis podruja Bioloka pismenost

14
1.2. ishodi uenja
U katalogu ne treba gledati izolirano ishod uenja i njemu pridruene sadraje, ve treba uzeti u obzir strukturu
svih podruja i njihovih pripadajuih potpodruja te njihove meusobne veze, ali i veze s drugim prirodoslovnim
predmetima.
1.2.1. Ishodi podruja 1. Organiziranost ivoga svijeta
KONCEPT 1 KONCEPT 2 ISHOD UENJA Sadrajna osnova Ne treba pamtiti

1.1. Odnosi 1.1.1. 1.1.1.1. razlikovati mikroskopska veliina, makroskopska veliina, usporedba konkretne brojane
veliina u Makroskopske na organizacijskim relativne veliine molekula, debljine stanine mebrane, vrijednosti
ivome svijetu i mikroskopske razinama ivoga virusa, bakterija, struktura i organela u stanici te biljnih
veliine u svijeta veliinom i ivotinjskih stanica koritenjem mjernih jedinica SI
ivome svijetu podreene i sustava (nm, m, mm, cm, m), izraunavanje realne
nadreene strukture veliine stanica/organela s pomou mikroskopske slike i
koritenoga poveanja
1.1.2. Odnos 1.1.2.1. ukazati na izraunavanje i prikazivanje odnosa volumena i povrine
volumena vanost odnosa na primjerima, primjer pingvina na razliitim geografskim
i povrine povrine i volumena lokacijama
u ivim kao imbenika koji
organizmima ograniava veliinu
stanice
1.1.2.2. objasniti vanost povrine za izmjenu tvari; odnosi povrine i
vanost poveanja i volumena na razliitim primjerima u ivome svijetu,
smanjenja povrine npr. unutarnja membrana mitohondrija i tilakoidne
u grai ivih membrane kloroplasta, spiralni kloroplast spirogire,
organizama pluni mjehurii, mozak, crijevne resice, hife gljiva,
kapilare, korjenove dlaice, krni listii riba, eritrociti
sisavaca, preobrazbe listova (kaktus)
1.2. Porast 1.2.1. 1.2.1.1. usporediti C, H, O, N, P, Na, Cl, Ca, Fe, K, Mg, I, S; uloge najvanijih postotke
sloenosti i Molekularno uloge najvanijih biogenih elemenata na primjerima biljnih i ivotinjskih zastupljenosti
razvoj novih ustrojstvo ivih biogenih elemenata organizama mineralnih elemenata
svojstava organizama u ivim organizmima
na viim
1.2.1.2. povezati graa molekule vode; svojstva vode: vodikove veze, vrijednosti
organizacijskim grau i svojstva specifini toplinski kapacitet, visoka latentna toplina specifinoga
razinama
vode s njezinim isparavanja (npr. tijekom znojenja), voda kao otapalo, toplinskog kapaciteta
znaenjem za povrinska napetost, kapilarnost, anomalija vode; uloge i latentne topline
odravanje ivota vode u ivim organizmima isparavanja
15
1.2.1.3. analizirati monomeri, polimeri; ugljikohidrati (monosaharidi, strukturne formule
grau i svojstva oligosaharidi, polisaharidi); lipidi (alkohol glicerol + organskih spojeva;
bioloki vanih masne kiseline), hidrofilno, hidrofobno; proteini (peptidi, glikozidnu vezu,
spojeva na aminokiseline); nukleinske kiseline (nukleotidi DNA, estersku vezu,
primjerima nukleotidi RNA) ATP, kemijske veze (peptidna veza, fosfodiestersku vezu
vodikova veza); strukturne razine proteina, obiljeavanja
krajeva molekule DNA (5` i 3`),
utjecaj temperature i pH na aktivnost enzima i
denaturaciju proteina
1.2.1.4. objasniti ugljikohidrati (monosaharidi: glukoza, fruktoza, kao i u prethodnome
osnovnu podjelu riboza, deoksiriboza; oligosaharidi: saharoza, laktoza; (1.2.1.3.) ne treba
pojedinih bioloki polisaharidi: celuloza, hitin, glikogen, krob); lipidi (ulja i pamtiti strukture,
vanih spojeva i masti; fosfolipidi; steroidi: kolesterol, hormoni, vitamini); dovoljno je razlikovati
njihove uloge u proteini, primjeri vanih proteina u ivim organizmima; monomere od
ivome svijetu enzimi, nazivlje enzima (-aza); nukleinske kiseline: DNA, polimera te objasniti
RNA, mRNA, tRNA, rRNA, nukleinske kiseline kao sloeni funkcije spojeva u
polimeri koji pohranjuju i prenose informacije unutar stanici
stanice; pojedine namirnice kao izvori bioloki vanih
spojeva; povezivanje uloge pojedinih bioloki vanih
spojeva s njihovom graom, npr. ugljikohidrati energija,
izgradnja i regulacija staninih struktura i procesa,
promet i komunikacija izmeu stanica; lipidi zalihe
energije, graa biomembrane; proteini graa stanica,
usklaivanje i ubrzavanje kemijskih reakcija, upravljanje
djelovanjem gena, signalne molekule (prijenos
informacija), obrana organizma od zaraze
1.2.2. Stanino 1.2.2.1. povezati prokariotska stanica, nukleoid, ribosomi, citoplazma, razlikovanje bakterija
ustrojstvo ivih grau s ulogama stanina membrana, stanina stijenka, kapsula, bievi, prema tipu, broju
organizama dijelova prokariotske pili, plazmid, endospore kao oblik za preivljavanje i poloaju nitastih
stanice bakterija tvorevina (bieva, pili),
mezosom, rezervne
tvari, ostale oblike
bakterija, razlikovanje
grae stanine
stijenke bakterija
1.2.2.2. povezati stanina stijenka, stanina membrana, jezgra, ER, detaljnu grau
grau s ulogama Golgijevo tijelo, ribosomi, lizosomi, vakuole, mitohondriji, stanine stijenke,
pojedinih dijelova plastidi, bievi i trepetljike, centrioli, citoskelet trepetljike,
eukariotskih stanica bieve i centriole;
na primjeru biljne i peroksisome; cis i
ivotinjske stanice trans stranu Golgijeva
tijela, detaljnu grau
citoskeleta
16

1.2.2.3. objasniti endosimbioza, endocitoza, mitohondriji, kloroplasti
endosimbiotsku
teoriju
1.2.3. 1.2.3.1. analizirati stanica obavlja sve funkcije organizma, usporedba
Ustrojstvo ivotne procese na organela i organa ili organskih sustava, primjeri
na razini razini jednostaninih jednostaninih i viestaninih organizama, prednosti i
organizma i viestaninih nedostatci viestanine organizacije
organizama
1.2.3.2. povezati tvorna tkiva (vrni meristemi, kambij, godovi), trajna tkiva nodule, brakteje,
grau i ulogu biljnih (osnovno tkivo ili parenhim asimilacijski, spuvasti ili tipove cvatova
tkiva i organa transpiracijski, spremini; pokrovno tkivo, pui; potporno i plodova,
tkivo; provodna tkiva ksilem i floem; ljezdano tkivo; dorzoventralni list,
vegetativni organi: korijen, stabljika, list; generativni nazive: radikul,
organi kritosjemenjaa: cvijet, cvat, plod, sjemenka, kotiledon, palisadni
preobrazbe korijen: gomolj, repasti korijen, zrano parenhim, tjemenice,
korijenje; stabljika: gomolj, vitica, trn; list: vitica, trn traheje, traheide
i sitaste cijevi,
geofite, razlike u
grai sklerenhima
i kolenhima; vrste
biljaka prema
preobrazbama
1.2.3.3. povezati pokrovno, vezivno (masno tkivo, krv, hrskavica, kosti), oblike stanica
grau s ulogama miino i ivano tkivo pokrovnoga epitela
ivotinjskih tkiva
17
1.2.3.4. analizirati pokrovni sustav na primjerima beskraljenjaka detaljnu grau
naela grae i uloge (djeja glista, rak, kukac) i kraljenjaka usporeivanje svih skupina
organskih sustava grae pokrovnoga sustava (ljuske, pousmina, usmina, beskolutiavaca
beskraljenjaka izmjena plinova, lijezde u koi vodozemaca, ronate detalje ivotnih ciklusa
i kraljenjaka ljuske, protein keratin, presvlaenje, masno tkivo, perje, nametnikih ivotinja
na konkretnim ronata tvar i keratin, pokrovno perje, letno perje, vosak, s nazivima liinakih
primjerima mitarenje stadija (miracidije,
probavni sustav na primjerima beskraljenjaka cerkarije i sl.)
(spuva, crvena moruzgva, djeja glista, gujavica, kukac) detaljnu grau
i kraljenjaka usporeivanje grae probavnoga sustava kolutiavaca
(raznolikost i razvoj probavila, prilagodbe probavila nazive liinka
nainu ishrane, npr. mesojedi/biljojedi) beskraljenjaka
dini sustav na primjerima beskraljenjaka (gujavica, nazive organa
pu vinogradnjak, lignja, kukac) i kraljenjaka za izluivanje
usporeivanje grae dinoga sustava u navedenih (protonefridije,
organizama s obzirom na nain izmjene plinova (difuzija, metanefridije,
krge, uzdunice, koa, plua) antenalne lijezde...)
sranoilni sustav na primjerima beskraljenjaka (pu, detaljnu podjelu
gujavica, kukac) i kraljenjaka usporeivanje grae kukaca
(otvoren i zatvoren krvoilni sustav, graa srca u razliitih platenjake
skupina kraljenjaka) osnove grae i nain
spolni sustav na primjerima beskraljenjaka (djeja ivota kopljae
glista, trakavica i pu) i kraljenjaka usporeivanje detaljno Hadijevu i
grae spolnoga sustava Haeckelovu teoriju o
ivani sustav na primjerima beskraljenjaka postanku viestaninih
(hidra, virnjak, gujavica, lignja, kukac) i kraljenjaka ivotinja
usporeivanje grae ivanoga sustava (mreasti ivani pojavu partenogeneze
sustav, razvoj ganglija i mozga, ljestviav ivani sustav, u vodenbuhe
mozak (prednji, srednji, stranji, primozak), kraljenika svojstva peripatusa
modina, povezivanje evolucijskoga razvoja prednjega kao ivoga fosila
mozga s nainom ivota pojedine skupine organizama) krunouste
osjetilni sustav na primjerima beskraljenjaka nazive dijelova
(virnjak, lignja, kukac) i kraljenjaka usporeivanje grae eludca u preivaa
osjetilnoga sustava); nastanak pojedinoga sustava (oko, broj ganglija
uho) latinske nazive kostiju
organi za pokretanje na primjerima beskraljenjaka i miia
(virnjak, pu, gujavica, kukac, skakavac, muha, lignja) i detaljnu grau mozga
kraljenjaka usporeivanje grae organa za pokretanje i sva polja u kori
(stezanje i rastezanje miia, krila kukaca, tri para velikoga mozga
lankovitih nogu, hitinski oklop, mlazni pogon, peraje
riba, kostur u razliitih skupina kraljenjaka, letenje u
ptica princip grae kostura i miia ptica, graa zdjelice
sisavaca i kretanje)
organi za izluivanje na primjerima beskraljenjaka
(moruzgva, gujavica, kukci) i kraljenjaka usporeivanje
grae organa za izluivanje (difuzije, razvoj cjevica za
izluivanje, neisnica, mokrana kiselina, pravi bubreg)
18
1.2.3.5. povezati sranoilni sustav graa i uloga srca, graa i uloga sranoilni sustav:
grau s ulogama arterija, vena i kapilara, mali i veliki krvotok, koronarni nazive sranih
organskih sustava u krvotok, kontrakcije srca zalistaka, slojeve
ovjeka imunoloki sustav razlikovanje organa, tkiva i stanica srane stijenke
imunolokoga sustava (endokard, epikard),
limfni sustav limfne ile, limfni vorovi i organi prijelazne ploe,
dini sustav povezivanje grae organa dinoga latinske nazive
sustava s njihovom ulogom (nos, drijelo, grkljan, dunik, slojeva u grai
dunice, bronhioli, alveole, poplunica), poloaj organa krvnih ila, promjer
dinoga sustava u tijelu ovjeka, mehanika disanja (miii, kapilara, apoptozu,
volumen prsnoga koa, tlak, udisaj, izdisaj) usporedbu disanja
probavni sustav povezivanje grae organa i krvotoka prije i
probavnoga sustava s njihovom ulogom (usta, drijelo, nakon roenja; naelo
jednjak, eludac, tanko i debelo crijevo, analni otvor, analize pokazatelja
lijezde slinovnice, jetra, uni mjehur, guteraa, zubi, zdravstvenoga stanja
jezik), poloaj organa probavnoga sustava u tijelu, organizma iz urina
objanjenje osnovne uloge jetre i guterae u probavi imunoloki sustav:
hrane vidi to ne treba u
mokrani sustav povezivanje osnovne grae nefrona podruju 4.1.2.
s njegovom ulogom u filtraciji krvne plazme i stvaranju dini sustav: latinske
mokrae, graa bubrega, poloaj organa mokranoga nazive organa
sustava u tijelu (bubrezi, mokraovodi, mokrani mjehur, dinoga sustava,
mokrana cijev, mokrano-spolna cijev) povrinu plua
pokrovni sustav epiderma, derma, sloj masnih stanica, (brojano), promjer
lojnice, dlake, znojnice, melanin, kolagen, elastin, uloge alveola, brojane
koe vrijednosti tlakova
sustav organa za pokretanje kostur ovjeka, struktura u pluima; vanjsku i
kosti, oblik, veliina i poloaj kostiju, veze meu kostima unutarnju respiraciju,
(zglobovi i avovi), graa i funkcija hrskavice, okotavanje, brojane vrijednosti
osein, kalcij, vitamin D, osobine i vrste miinoga razliitih vrsta plunih
tkiva, graa poprenoprugastih miia; miozin, aktin, volumena, brojanu
kontrakcije miia vrijednost za vitalni
endokrini sustav endokrine lijezde i njihov smjetaj kapacitet
u tijelu, razlikovanje egzokrinih od endokrinih lijezda, probavni sustav:
hijerarhijski poloaj i uloga hipofize, uloge najvanijih latinske nazive organa
hormona (hipotalamus princip djelovanja i znaenje probavnoga sustava,
rezultata analize hormona) odontoblaste, tipove
spolni sustav organi mukoga i enskoga spolnog stanica eludca,
sustava i njihove uloge kolecistokinin,
ivani sustav dijelovi ivanoga sustava i njegove sekretin,
uloge, graa ivane stanice i uloge njezinih dijelova, Brunnerove lijezde,
usporedba grae mozga i lene modine, razlikovanje Lieberkuhnove kripte
vrste ivaca i njihovih uloga, glavna morfofunkcionalna mokrani sustav:
podjela kore velikoga mozga (motorne, senzorne, latinske nazive organa
asocijativne i limbike regije) bez preciznoga mokranoga sustava
pozicioniranja pojedinoga centra
19
osjetilni sustav dijelovi oka (ona jabuica, oni pokrovni sustav:
ivac), akomodacija oka i poremeaji u funkciji oka slojeve epiderme i
(kratkovidnost i dalekovidnost), prijenos svjetlosnih derme, keratinocite
podraaja; graa uha te princip nastanka osjeta sluha i sustav organa za
ravnotee; uloge jezika; osjetilo njuha i prijenos signala pokretanje: latinske
do mozga; mehanizam razlikovanja boja i prostorna nazive kostiju i miia
percepcija endokrini sustav:
latinske nazive
dijelova sustava,
nazive pojedinih
hormona:
melanostimulacijski
hormon,
tireokalcitonin,
parathormon,
melatonin
spolni sustav: latinske
nazive dijelova sustava
ivani sustav:
funkcioniranje
podruja za govor u
kori mozga, mozgovne
ivce i zadae koje
obavljaju, elektrinu
aktivnost mozga i
modane valove,
pamenje, policikliko
i monocikliko
spavanje, govor:
Wernickeovo i
Brokino podruje,
glaukom, ablaciju
mrenice, mentalne/
neuralne/duevne
bolesti, ekscitacijske i
inhibicijske neurone;
detalje funkcionalne
podjele kore velikoga
mozga
osjetilni sustav:
nazive: bazilarna
membrana, pokrovna
membrana, Cortijev
organ, graa labirinta,
makula, statoliti,
perilimfa, endolimfa
1.2.4. 1.2.4.1. razlikovati granica izmeu ivoga i neivoga svijeta; od molekule
Ustrojstvene na primjerima do biosfere, ralaniti organizacijske razine ivih bia i
razine u organizacijske razine navesti primjere; populacija, ivotna zajednica, ekosustav,
biosferi ivoga svijeta biom, biosfera
20
1.2.5. 1.2.5.1. razlikovati virusi, subviralni patogeni princip infekcije (prioni, satelitne RNA
Ustrojstvo bioloke subjekte viroidi); virusne infekcije
biolokih bez stanine grae
subjekata i njihovu vanost u
bez stanine ivome svijetu
organizacije
1.2.5.2. objasniti graa virusa na primjerima virusa mozaike bolesti podrijetlo virusa,
grau i podjelu duhana kao predstavnika jednostavnih virusa (proteinska podjelu virusa prema
virusa ovojnica, nukleinska kiselina), HIV-a kao predstavnika obliku kapside;
sloenih virusa (sadrava i vanjsku ovojnicu prema pojmove kapsida,
sastavu slinu membrani stanice domadara, izbojke i kapsomere, peplos,
reverznu transkriptazu) i bakteriofaga; podjela virusa peplomere, godine
prema tipu stanice kojom se koristi za umnoavanje i otkria
prema vrsti nukleinske kiseline (RNA virusi, DNA virusi)
1.2.5.3. usporediti to od znaajka ivih organizama virusi nemaju
znaajke virusa i (organiziranost; izmjenu tvari i energije ili metabolizam;
ivih bia razmnoavanje, rast i razvitak; podraljivost; prilagodbu;
kontrolne procese i homeostazu)
1.3. Srodnosti i 1.3.1. Principi 1.3.1.1. razlikovati smisao i potreba klasifikacije ivoga svijeta; domena, latinske nazive
raznolikosti klasifikacije podjelu ivoga carstvo, koljeno, razred, red, porodica, rod, vrsta, pojedinih vrsta
svijeta prema podvrsta, sorta, pasmina; vanost i primjena principa i sistematskih
sistematskim dvoimenoga nazivlja; prema ponuenim sistematskim kategorija
kategorijama kategorijama razvrstati organizme
i znaenje
dvoimenoga nazivlja
u Biologiji
1.3.1.2. usporediti tri domene prema tipu stanine grae (arheja, bakterija,
znaajke organizama eukariota), est carstava (arhebakterije, eubakterije,
koji pripadaju protisti/protoktisti, gljive, biljke i ivotinje), jednostanini
razliitim domenama prokariotski organizmi, jednostanini eukariotski
i carstvima organizmi, viestanini organizmi koji nemaju prava
tkiva, viestanini organizmi s pravim tkivima; osnovne
razlike izmeu organizama pojedinih carstava, npr. to
carstvo gljiva razlikuje ili povezuje s biljnim i ivotinjskim
carstvom
1.3.2. 1.3.2.1. objasniti ekstremna stanita, srodnost s eukariotima, nazive rodova
Raznolikost znaenje endosimbiotska teorija; znaaj bakterija u procesu metanogenih
arheja i arhebakterija te kruenja tvari kao razlaga i kao proizvoa ali bez bakterija; detalje
eubakterija cijanobakterija i ispitivanja detalja cvjetanja kopnenih voda i mora, pioniri procesa kruenja tvari
ostalih bakterija za vegetacije; prehrambena industrijia i biotehnologija,
ovjeka i u biosferi razlikovanje pojedinih primjera bolesti prema tablici 7.
(Zarazne bolesti) u prilogu
21
1.3.3. 1.3.3.1. analizirati ameba, papuica, euglena; uloga pelikule, stanina grau bieva
Raznolikost osnovne znaajke membrana, hranidbeni mjehurii, steljivi mjehurii, i trepetljika;
protista/ grae jednostaninih jezgra, kloroplasti, ona pjega, trepetljike, lane noice, konceptakule,
protoktista heterotrofnih i bievi; spirogira, volvoks i morska salata, jadranski brai; internodije, nodije,
autotrofnih te talus ili steljka, jednostanini i kolonijalni organizmi; aerociste, cistozigotu,
viestaninih stabalce, korjenii, listii, pigmenti karakteristini za pojam aerociste,
autotrofnih osnovne skupine (klorofili, karoten, ksantofili, fikobilin) tipove pojedinih
protista/protoktista pigmenata i udjele
na tipinim u skupinama, ostale
predstavnicima tipove fotosintetskih
pigmenata, produkata
fotosinteze i rezervnih
tvari svih autotrofnih
protoktista, feoplaste,
rodoplaste, detalje
skupina svjetleih
i zlatnoutih alga,
pirenoid, cenocitu,
grau jadranskoga
klobuia, grau
kaulerpe, grau
pelikule
1.3.3.2. objasniti zeleni biai (euglena), kremenjaice (kremena zemlja), razmnoavanje
znaenje autotrofnih zelene alge (volvoks, morska salata, kaulerpa, klobui), kremenjaica;
i heterotrofnih smee alge (jadranski brai, padina) i crvene alge proces probave
protista/protoktista (agar, litotamnijski vapnenac, veza s cijanobakterijama), u trepetljikaa,
za ovjeka i autotrofni protoktisti kao bioindikatori (morska salata, konjugaciju
biosferu na tipinim zelena euglena, padina) u dobivanju energije i biogoriva trepetljikaa, ciklus
predstavnicima te u prehrani; praivotinje: korjenonoci amebe i razmnoavanja
krednjaci (bolest dizenterija; taloenje sedimenata plazmodija, podrijetlo
od vapnenca); biai trihomonas (nametniki biai); heterotrofnih
trepetljikai papuica; truskovci Plazmodium sp. protoktista,
(malarija) predstavnike
sluznjaa, kitridijale,
rasplodne organe
(sporangiofore i
zoosporangije)
peronosporu i plijesni,
sluznjae
1.3.4. 1.3.4.1. izdvojiti tipini primjeri: kvaeve gljivice, kistac, naranasta detaljnu podjelu gljiva
Raznolikost osnovne znaajke zdjeliarka i muhara; u pododjeljke, nazive:
gljiva i liajeva grae gljiva navoditi znaajke gljiva koje ih povezuju s biljkama, terestiki, epiliski,
na tipinim odnosno sa ivotinjama (heterotrofan nain ivota, hitin, kriptobioza, kolumela,
predstavnicima nepokretnost, glikogen, hife, micelij, klobuk, struak, himenija, aspergiloza
plodite, sporangiji, spore)
22 KONCEPT 1 KONCEPT 2 ISHOD UENJA Sadrajna osnova Ne treba pamtiti
1.3.4.2. objasniti prehrana, otrovnost, proizvodnja antibiotika; kvaeve grau soredija, detalje
znaenje gljiva i gljivice, zelena plijesan (kistac Penicillium), smrak, grae slojeva liaja
liajeva za ovjeka i naranasta zdjeliarka, tartufi, pepelnice, vrganj,
biosferu bukovaa, peurka (ampinjon), puhara, peronospora
vinove loze, zelena pupavka, muhara, kandida/
kandidijaza; pioniri vegetacije; u medicini (islandski
liaj); mutualizam gljiva s cijanobakterijama ili zelenim
algama; uloga slojeva u grai liajeva
1.3.5. 1.3.5.1. analizirati mahovine na primjeru vlaska nevaskularne stablaice, pojmove: filoidi,
Raznolikost osnovne znaajke sporofit (tobolac, drak), gametofit (korjeni, listii, kauloid, rizoidi,
biljnoga svijeta grae stablaica stabalce), prevladava gametofit; papratnjae na primjeru sporogon; evolucijske
(mahovina, bujadi korijen, stabljika, list, prilagodbe na kopneni linije mahovina
papratnjaa, nain ivota (vaskularne stablaice), ovisnost o vodi (ronjae, jetrenjae
golosjemenjaa i tijekom razmnoavanja; golosjemenjae na primjeru i prave mahovine);
kritosjemenjaa) bora; kritosjemenjae na primjeru jabuke, penice i pojmove: operkulum,
na tipinim kukuruza (vegetativni i generativni organi, znaajke kormus, haptera;
predstavnicima jednosupnica i dvosupnica); s pomou dihotomskih grau psilofita,
kljueva razvrstavanje biljnih organizama primjer lepidodendrona,
zadataka praktinih radova crvotoina i selaginele;
pojmove: trofosporofil,
induzij; grau sterilne
i fertilne stabljike
preslice; podjelu
na evolucijske linije
u golosjemenjaa,
neprave plodove,
evolucijske linije
kritosjemenjaa;
nazive: gnetumi,
andrecej, ginecej;
nazive: sinergide
i antipode,
entomogamne,
ornitogamne,
hiropterogamija,
anemogamija,
hidrogamija,
epizoohorija,
hidrohorija,
anemohorija,
antohorija,
trofosporofili,
anemofilija,
entomofilija,
ornitofilija,
hiropterofilija,
hidrofilija,
partenokarpija
KONCEPT 1 KONCEPT 2 ISHOD UENJA Sadrajna osnova Ne treba pamtiti 23
1.3.5.2. objasniti treset, sedrene barijere, kameni ugljen; graevinarstvo florna carstva
znaenje biljaka za drvo; proizvodnja papira, smola; farmaceutska industrija
ovjeka i biosferu iglice za sirupe protiv kalja, ginko; hortikultura; ekoloka
na tipinim uloga: crnogorine ume; povre (kupus, blitva, grah,
predstavnicima endivija); voe: jabuka, vinja, ljiva, jagoda, ribiz, smokva,
roga, dud, pitomi kesten, ljenjak; ljekovite biljke:
preslice, metvica, majina duica, kamilica, lipa, ljekovita
kadulja; zainske biljke: rumarin, lovor, perin, bosiljak,
origano; itarice (jeam, penica); otrovne biljke: tisa,
urica, mrazovac, oleander, naprstak, bunika
1.3.5.3. opisati mahovine: obini vlasak, mah tresetar, sedrotvorci;
raznolikost flore i papratnjae: poljska preslica, bujad, jelenak;
vegetacije Hrvatske golosjemenjae: bor, jela, smreka, empres, tisa,
ginko, cikas; kritosjemenjae dvosupnice: bukva,
kesten, hrast, bagrem, kupus, mrkva, kadulja, kamilica,
suncokret, maslaak; jednosupnice: luk, ljiljan, trave:
penica, kukuruz, zob, trska; endemine vrste: velebitska
degenija, hrvatska sibireja (relikt), dubrovaka zeina,
hrvatska perunika, runolist, hrvatski karanfil; zatiene
vrste: navedeni endemi i ugroene vrste, npr. obina
kockavica, orhideje, tisa, boikovina, irokolisna veprina
1.3.6. 1.3.6.1. analizirati Tablica 5. Obiljeja beskraljenjaka; Tablica 6. Obiljeja detaljne klasifikacije
Raznolikost osnovne znaajke kraljenjaka u prilogu; razvrstavanje i prepoznavanje unutar skupina
ivotinjskoga grae glavnih tipinih predstavnika glavnih skupina ivotinja prema beskraljenjaka;
svijeta skupina ivotinja njihovoj grai; razvrstavanje ivotinjskih organizama razrede arnjaka;
na tipinim s pomou dihotomskih kljueva primjer zadataka; pregled grae
predstavnicima razlikovanje morfologije mekuaca na primjerima pripadnika natkoljena
pua, koljkaa i glavonoca, razlikovanje morfologije oblenjaka; natkoljeno
lankonoaca na primjerima pauka, raka i kukca lovkai; natkoljeno
stapari; detaljnu
sistematiku riba;
detaljnu podjelu
vodozemaca;
beznoce (indijski
rija); detaljnu podjelu
gmazova; detaljnu
podjelu ptica; detaljnu
podjelu sisavaca
24

1.3.6.2. objasniti spuve poznavati tradiciju spuvarstva na Jadranu iroglavce,
znaenje (Krapanj); svitkoglavce,
beskraljenjaka beskolutiavci arnjaci (hidra, moruzgva, vlasulja, platenjake,
i kraljenjaka za koralji, tradicija koraljarstva na otoku Zlarinu, uati krunouste
ovjeka i biosferu klobuk), plonjaci (virnjaci, metilji, trakavice), oblii i
na tipinim mekuci (puevi: priljepci, vinogradnjak, balavci; koljkai:
predstavnicima bezupka, dagnja; glavonoci: sipa, lignja, hobotnica;
koljkai akumuliraju mikroorganizme i tetne spojeve iz
mora opasnost od trovanja)
mnogokolutiavci korisna uloga gujavice, pijavice,
korisna i tetna uloga kukaca za ovjeka: tetna uloga
kukaca kao nametnika (biljne ui, komarci, obadi,
buhe) i prenosilaca bolesti (komarci, ui, muhe, krpelj),
crna udovica kao na otrovni pauk; uloga kukaca u
biosferi; hrana drugim ivotinjama, opraivanje biljaka,
rasprostranjivanje sjemenaka, proizvodnja meda; uloga
u prehrani rakovi; malokolutiavci jeinci, zvjezdae,
zmijae, trpovi, njihova uloga u morskim ekosustavima
kraljenjaci: ribe u prehrani, primjeri uzgoja u Republici
Hrvatskoj pastrva, aran, orada, tuna; vanost razliitih
vrsta riba u ekosustavu; zmije otrovnice: poskok i riovka,
to poduzeti prilikom zmijskoga ugriza; uloga ptica u
ekosustavima, ptice u prehrani ljudi; znaenje sisavaca za
ovjeka (kuni ljubimci, hrana, sirovine za industriju)
1.3.6.3. opisati uzroci raznolikosti hrvatske faune i velikoga broja brojeve zatienih
raznolikost faune endema, zatita ivotinjskih vrsta u Republici Hrvatskoj vrsta u pojedinim
Hrvatske i uzroci ugroenosti; primjeri ugroenih vrsta: mekuci, skupinama ivotinja,
npr. periska, prstaci, pu bava; vodozemci ovjeja kategorije zatite iz
ribica, vodenjaci, gatalinka, mukai; gmazovi; ptice Crvenih knjiga
grabljivice, npr. orlovi, jastrebovi, sokolovi, sove; pjevice
i movarice, npr. aplje, rode, liarka; sisavci vuk,
ris, medvjed, vidra, sredozemna medvjedica, imii;
endemine vrste: kosac, endemini guteri na otocima,
ovjeja ribica, endemi krke faune; karakteristike
autohtonih pasmina ivotinja nastalih u ovisnosti s
uvjetima ivota u odreenome stanitu
25
1.2.2. Ishodi podruja 2. Razmnoavanje i razvoj organizma

2.1. 2.1.1. Spolno 2.1.1.1. usporediti rezultati binarne diobe i staninih dioba koje se pojavljuju
Razmnoavanje i nespolno uloge binarne diobe, pri razliitim oblicima razmnoavanja prokariota i
i nasljeivanje razmnoavanje mitoze i mejoze u eukariota
na razini stanica razmnoavanju
2.1.2. Spolno 2.1.2.1. povezati dvojna dioba kao nain razmnoavanja prokariota; naini detalje konjugacije
i nespolno nain razmnoavanja rekombinacije u prokariota (konjugacija, transformacija, (F+, F)
razmnoavanje s uvjetima ivota transdukcija); klonovi
na razini prokariotskih
organizama organizama
2.1.2.2. analizirati dioba (euglena), oblici nespolnoga (vegetativnoga) i askus, askosporu,
prednosti i spolnoga razmnoavanja biljaka; gljiva (na primjeru bazidiosporu,
nedostatke kvasca i plijesni); prednosti i nedostatci razliitih oblika gametangiogamiju,
razliitih oblika razmnoavanja u ovisnosti o ivotnim uvjetima; klonovi, somatogamiju,
razmnoavanja oplodnja razvojne stadije
protoktista, biljaka mjeinarka i staparka,
i gljiva razmnoavanje
turionima,
hibernakulima ili
bulbilima
2.1.2.3. analizirati oblici nespolnoga (vegetativnoga) i spolnoga
uspjenost razmnoavanja ivotinja; prednosti i nedostatci razliitih
razliitih oblika oblika razmnoavanja ovisni o ivotnim uvjetima
razmnoavanja s (samooplodnja, razvitak iz neoploene jajne stanice,
obzirom na uvjete pupanje...); oplodnja, brojnost potomstva i parazitizam
ivota ivotinja (na primjeru trakavice), klonovi
2.1.2.4. usporediti haploidno/diploidno, spore biljaka i gamete ivotinja
znaajke i ulogu nastaju mejozom, gamete biljaka nastaju mitozom
rasplodnih stanica u
biljaka i ivotinja
2.1.2.5. objasniti gamete, tijek gametogeneze, slinosti i razlike u oogenezi nazive: ovojnica
gametogenezu kao i spermatogenezi, pojanjenje da gametogeneza oocita, primarni
preduvjet spolnoga ukljuuje i mitozu i mejozu i sekundarni
razmnoavanja na spermatociti i
primjeru ovjeka oociti (1. i 2. reda),
spermatogoniji,
oogoniji
2.1.2.6. analizirati ovulacija, menstruacijski ciklus, spolni hormoni (estrogen,
menstruacijski ciklus progesteron), hormoni koji reguliraju rad i rast spolnih
ene lijezda, promjena koncentracije hormona tijekom
ciklusa, trudnoa
26

2.1.3. 2.1.3.1. objasniti povezanost grae i uloge DNA, replikacija DNA, DNA topoizomeraze,
Nasljeivanje replikaciju DNA i komplementarnost, DNA polimeraza, ligaza, S faza ostale enzime koji
na razini stanica njezino znaenje za interfaze sudjeluju u replikaciji
pravilno odvijanje
staninih dioba
2.1.3.2. objasniti ribosomi, mRNA, tRNA, rRNA, RNA polimeraza, genska detaljnu graa
biosintezu proteina ifra kao triplet nukleotida na molekuli DNA (kod), kodon, tRNA, aminoacil-
kao ostvarenje antikodon, aminokiseline, peptidna veza, biosinteza tRNA; aktivaciju
nasljedne upute na proteina: transkripcija, translacija i smatanje proteina; aminokiselina;
razini stanice uloga START i STOP kodona, nazivi: introni i eksoni detaljnu grau
ribosoma, polisome;
kombinacije duinih
baza za STOP i START
kodone
2.1.3.3. obrazloiti informacija za sintezu polipeptida/proteina, kalup za tablicu genetikih
zato su geni sintezu RNA molekula (centralna dogma), genska ifra za aminokiseline,
funkcionalni dijelovi ifra (okvir itanja), naelo kontrole aktivnosti drugoga/ nazive gena u procesu
molekule DNA drugih gena: mehanizam kontrole aktivacije gena u regulacije aktivnosti
prokariotskome organizmu na primjeru laktoza operona; gena
koristiti se tablicom kodona, regulacija ekspresije gena u
eukariota
2.1.4. 2.1.4.1. analizirati alel, lokus, dominantno svojstvo, recesivno svojstvo, izraunavanje
Nasljeivanje odnose meu kodominantno svojstvo, genotip, fenotip, multipli aleli, relativne udaljenosti
na razini genima i njihov homozigot, heterozigot, hemizigot; vezani geni, utjecaj izmeu dvaju vezanih
organizama utjecaj na razini krosingovera na odvajanje vezanih gena, vinska muica gena na molekuli DNA
organizma ili (kao prvi testni organizam); poligenska svojstva na temelju postotka
pojedine osobine rekombinantnih
potomaka;
dominantne i
recesivne osobine
ovjeka i vinske
muice
2.1.4.2. povezati veza gen DNA (kromatin) kromosom, tjelesni nazive metabolikih
stalnost broja, grae (somatski) i spolni kromosomi (gonosomi); zbir (set) gena poremeaja
i oblika kromosoma specifian je za vrstu i mijenja se postupno, mutacijama;
s definicijom vrste poliploidija i meuvrsni krianci nove vrste kod
kao reproduktivno biljaka te sterilni krianci ivotinja zbog nemogunosti
izolirane skupine pravilnoga odvijanja mejoze
organizama
27

2.1.4.3. primijeniti monohibridno i dihibridno krianje, test-krianje,
zakone nasljeivanja nepotpuna dominacija (intermedijarno); oekivani
na konkretnim rezultati u F1 i F2 generaciji; primjena Mendelovih zakona
zadatcima uz krianja; primijeniti naela spolno vezanoga nasljeivanja
objanjenja
Mendelovih zakona
2.1.4.4. analizirati modifikacije; primjeri obiljeja jedinke koja su nastala
odnose genotipa, izravnim utjecajem imbenika iz okolia na jedinku
fenotipa i okolia
2.1.4.5. identificirati promjene broja i grae kromosoma, tetne, korisne i kombinacije broja
uzroke mutacija i neutralne mutacije, divlji tip, somatske mutacije, mutacije kromosoma kod
mogue posljedice u spolnim stanicama; znaaj promjena gena/kromosoma pojedinih sindroma i
na razini jedinke/ za nastanak tumora i poremeaje razvoja; Downov i posljedice pojedine
populacije/vrste Turnerov sindrom; mutacije broja i/ili grae kromosoma mutacije (Jacobsov
iitati iz kariotipa i/ili rodoslovlja; spontane i inducirane sindrom, Patauov
mutacije; mutageni faktori, puenje, droga, alkohol, stres, sindrom, Edwardov
nepravilna prehrana, virusi; metaboliki poremeaji i sindrom)
arenilo listova kao posljedica mutacije DNA staninih
organela
2.1.5. 2.1.5.1. opisati ciklus umnoavanja, reverzna transkripcija litiki i lizogeni
Umnoavanje naela umnoavanja ciklus bakteriofaga,
virusa i ostalih virusa na primjeru nazive faza ciklusa
nestaninih i bakteriofaga i HIV-a umnoavanja
substaninih
2.1.5.2. obrazloiti mitohondriji, plastidi, DNA, postanak eukariotske stanice
tvorba
sposobnost (teorija o endosimbiozi); majinsko nasljeivanje
mitohondrija i
plastida da se
umnoavaju
neovisno o dijeljenju
stanice
2.1.5.3. analizirati plazmidi kao prenositelji osobina iz jedne bakterijske sljedove DNA koje
ulogu plazmida stanice u drugu; upotreba plazmida u genetikome prepoznaju pojedini
u prokariotskim inenjerstvu na primjeru kloniranja gena za inzulin restrikcijski enzimi,
stanicama i nazive restrikcijskih
njihovu primjenu enzima
u genetikome
inenjerstvu
28
2.2. ivotni 2.2.1. ivotni 2.2.1.1. analizirati opisati ulogu i dijelove interfaze u ivotnome ciklusu podjelu profaze I i
ciklusi ciklus stanice ivotni ciklus stanice stanice; tijek binarne diobe, faze mitoze i mejoze mejoze na podfaze,
slinosti i razlike; nain nastanka, broj i graa kromosoma prometafazu,
na poetku i kraju diobe; homologni kromosomi, kinetohoru, podjelu
bivalenti, kromatide, diobeno vreteno, centromer, kromosoma prema
telomera, razine spiralizacije kromosoma poloaju centromere
2.2.2.ivotni 2.2.2.1. objasniti sporofit i gametofit s obzirom na nastanak spora izospore, heterospore,
ciklus osnovno naelo (mejozom) i gameta (mitozom); usporedba sporofita i mikrospore,
organizma izmjene generacija i gametofita mahovina, papratnjaa, golosjemenjaa i makrospore
redukcije gametofita kritosjemenjaa; redukcija gametofita tijekom evolucije; (megaspore),
u autotrofnih izmjena haploidne i diploidne generacije u zelenih mikrosporangij,
organizama alga (na primjeru morske salate); opraivanje, oplodnja, makrosporangij
nastanak sjemenki u kritosjemenjaa (megasporangij),
mikrogametofit,
megagametofit,
vegetativnu i
generativnu jezgru,
triploidni endosperm,
mikropilu, nucel,
integument, andrecej,
anteridije, arhegonije,
partenokarpiju,
pseudantij, grau
klasa (obuvenac,
kouljica, loduli),
nodij, ligulu, epikotil,
hipokotil
2.2.2.2. usporediti izmjena diploidne i haploidne faze (haploidne su
ivotne cikluse spolne stanice), izmjena spolne i nespolne generacije
ivotinjskih (na primjeru arnjaka); metamorfoza vodozemaca;
organizama preobrazbe kukaca, partenogeneza na primjeru
palinjaka
2.2.2.3. usporediti roenje, djetinjstvo, pubertet, mladenatvo, zrelost,
faze u ivotu ovjeka starost, smrt; djelovanje hormona
s obzirom na
psihofizike znaajke
2.3. Rast i 2.3.1. Poveanje 2.3.1.1. povezati ouvanje broja i vrste kromosoma (molekula DNA), iz broj kromosoma u
razvitak broja stanica mitozu s rastom jedne nastaju dvije genetiki identine stanice, poveanje pojedinih vrsta
viestaninoga broja stanica rast; uloga meristemskih tkiva biljnoga
organizma i organizma (vrni i boni meristemi); regeneracija, matine
obnavljanjem stanice, totipotentnost, pluripotentnost
njegovih stanica
29
2.3.2. 2.3.2.1. odrediti bitne zigota, blastula, gastrula, embrio, fetus, diferencijacija detalje vezane uz
Diferencijacija znaajke pojedinih stanica, zametni listii, organogeneza embriogenezu, to se
tkiva i organa faza embrionalnoga razvija iz pojedinoga
razvoja ovjeka zametnog listia
2.3.2.2. povezati onkogeni, tumor supresorski geni, nekontrolirane diobe,
nastanak tumora benigni i maligni tumori, utjecaj okolia
s poremeajem
kontrole aktivnosti
gena odgovornih za
stanine diobe
2.4. Postanak i 2.4.1. imbenici 2.4.1.1. analizirati mutacije (korisne, tetne i neutralne); vanost prirodne
razvoj ivota na evolucije imbenike evolucije selekcije kao evolucijskoga imbenika, prirodna i umjetna
Zemlji selekcija; vanost izolacije kao evolucijskoga imbenika,
geografska, reproduktivna i ekoloka izolacija; genska
snaga; koevolucija; usporedba Lamarckove i Darwinove
teorije
2.4.1.2. objasniti kemijska evolucija, Millerov i Ureyev pokus, bioloka detaljan opis procesa
osnovna naela i evolucija dobivanja koacervata/
etape kemijske i mikrosfera
bioloke evolucije
2.4.2. Dokazi 2.4.2.1. analizirati fosili, prijelazni oblici, razvojni nizovi, fizioloki, genetiki, godine ili geoloka
evolucije dokaze bioloke embrioloki dokazi, paleontologija, nain postanka fosila, razdoblja prvoga
evolucije ribe resoperke, praptica, udnovati kljuna, psilofitine, pojavljivanja i/ili
pteridosperme; razvojni niz konja, homologni i analogni dominacije pojedinih
organi, atavizmi, rudimentarni organi, endemi, relikti, skupina organizama,
prilagodbe starost pojedinih
fosila ediakara
fauna, kleidoniko
jaje; nazive i faze u
razvojnome nizu
konja, kita i slona
2.4.3. Postanak 2.4.3.1. analizirati mehanizmi specijacije na primjerima; promjene na nazive: alopatrijska,
vrsta evoluciju na razini populacije, vrste viih sistematskih kategorija simpatrijska,
razliitim razinama (mikroevolucija, makroevolucija, megaevolucija), parapatrijska
bioloke organizacije konvergencija; divergencija specijacija
2.4.3.2. analizirati Afrika kao ovjekova pradomovina; slinost izmeu ljudi i vrijeme pojavljivanja/
pojavu i razvoj srodnih vrsta ivotinja, osnovne znaajke koje su, poevi postojanja pojedinih
ovjeka na Zemlji od Australopithecus sp. te unutar roda Homo (H. habilis, H. vrsta, starost fosila,
erectus, H. neanderthalensis, H. sapiens), uslonjavanjem mjesto otkria
dovele do postanka nae bioloke vrste, Krapina fosila, tjelesne
Hunjakovo brdo, Vindija, D. G. Kramberger dimenzije pripadnika
pojedinih vrsta,
kulture olduvajska,
aelejenska,
musterijanska
30
1.2.3. Ishodi podruja 3. Tvari i energija u ivotnim procesima

3.1. Procesi 3.1.1. Procesi 3.1.1.1. usporediti autotrofija; fotoautotrofi; fotosintetske bakterije kemijske reakcije
izmjene tvari vezanja energije fotosintezu i (cijanobakterije, purpurne bakterije); alge, biljke; svih kemosintetskih
i pretvorba i sinteze kemosintezu s kemoautotrofi, kemosintetske bakterije (nitrifikacijske ili bakterija (treba
energije na biomolekula obzirom na reaktante duine bakterije) znati samo one koje
razini stanice ugljikohidrata, i produkte tih provode duine
metabolike lipida, proteina reakcija i organizme bakterije); brojane
reakcije koji ih provode vrijednosti valnih
duljina vidljive
svjetlosti; reakcije
fuzije vodika u helij;
fotosustave I i II,
njihove valne duine i
povezanosti; dijelove
vidljivoga spektra
(plavi, crveni, zeleni);
kemijsku strukturu
klorofila; ostale
tipove fotosintetskih
pigmenata autotrofnih
protoktista, produkte
fotosinteze i rezervne
tvari smeih i crvenih
alga, fotosinteza u
biljaka suhih stanita
(sukulente); enzime
u sekundarnim
reakcijama rubisko;
fotorespiraciju;
dodatne mehanizme
vezanja CO2 (C4 biljke i
CAM biljke)
3.1.1.2. analizirati utjecaj vode, svjetlosti, temperature i ugljikova(IV) oksida
utjecaj vanjskih na intenzitet fotosinteze
imbenika na
intezitet fotosinteze
(voda, svjetlost,
temperatura i CO2)
3.1.1.3. ralaniti fotosinteza: primarne i sekundarne reakcije fotosinteze
reakcije fotosinteze
na svjetlu i reakcije u
tami (Calvinov ciklus)
31
3.1.1.4. povezati submikroskopska graa kloroplasta: ovojnica, tilakoidi, razliite vrste tilakoida,
submikroskopsku stroma, grana tilakoidi, ribosomi, kruna DNA, krobna nazive enzima u
grau kloroplasta s zrnca stromi
fotosintezom
3.1.1.5. analizirati oblici u kojima su biljci dostupni: vodik, kisik, duik, postotke
oblike u kojima ugljik, fosfor, sumpor, magnezij; uloge vode, ugljikova(IV) zastupljenosti
su biljci dostupne oksida, mineralnih tvari (duika, fosfora, sumpora, minerala u tlu;
glavne mineralne magnezija) za biljku posljedice nedostatka
tvari (ioni, soli) ili vika minerala u
potrebne za razvitak biljkama; reakcije
biljke i njihove uloge redukcije N2 i redukcije
u razvitku biljke NO3; kruenje fosfora
i sumpora
3.1.2. Procesi 3.1.2.1. razlikovati heterotrofija; saprofiti: saprofitske bakterije (bacil sijena
oslobaanja heterotrofnu i bakterije koje uzrokuju vrenje, metanske bakterije),
energije iz prehranu saprofita i heterotrofni protisti/protoktisti, gljive, ivotinje; paraziti:
biomolekula i parazita parazitske bakterije (uzronici bolesti), parazitski
sinteza ATP-a protisti/protoktisti (trihomonas, tripanosoma, malarini
plazmodij), parazitske gljive (pepelnica, ra, snijet,
peronospora), parazitske ivotinje (metilj, djeja glista,
krpelj)
3.1.2.2. analizirati opisati procese vrenja i uvjete u kojima se odvijaju: detaljnije reakcije
procese vrenja alkoholno vrenje, mlijeno-kiselo vrenje, maslano vrenja; shemu
kao procese vrenje, octeno vrenje (na razini opih jednadba vrenja) proizvodnje bioplina
kojima anaerobni
mikroorganizmi
dolaze do energije
3.1.2.3. objasniti stanino disanje: anaerobno (glikoliza), aerobno (Krebsov detaljne reakcije
stanino disanje kao ciklus, transportni lanac elektrona); sinteza ATP-a staninoga disanja;
proces kojim aerobni nazive koenzima;
organizmi dolaze do jednadbu dinoga
energije koeficijenta
3.1.3. Prijenos 3.1.3.1. usporediti pasivno (bez utroka energije): difuzija (npr. kisika,
tvari kroz pasivne naine ugljikova(IV) oksida); olakana difuzija (npr. glukoze,
staninu prolaska tvari kroz neke aminokiseline); osmoza; hipotonino, hipertonino,
membranu membranu s obzirom izotonino
na vrstu tvari koja se
prenosi
3.1.3.2. analizirati aktivno (s utrokom energije): prijenos iona (natrijevih, analizu EKG-a
ulogu natrij-kalij kalijevih) suprotno koncentracijskomu gradijentu;
crpke u poticaju rada centri automacije srca (S-A vor, A-V vor), sinapsa,
srca i u prijenosu depolarizacija, repolarizacija; sistola, dijastola, uloga
ivanih impulsa EKG-a
32

3.1.3.3. razlikovati egzocitoza/endocitoza (pinocitoza, fagocitoza); unose pinosom, fagosom
endocitozu i se makromolekule i mikroorganizmi; izluuju se, npr.
egzocitozu s neki enzimi, hormoni, komunikacijske molekule (citokini,
obzirom na vrstu hormoni rasta i sl.), nepotrebne tvari; provode ih neki
tvari koje se prenose protisti/protoktisti, leukociti
tim procesima i s
obzirom na stanice
koje ih provode
3.1.3.4. objasniti autotrofne (kemosintetske i fotosintetske); heterotrofne
razlike u nainu (saprofitske i parazitske)
ishrane bakterija
3.1.3.5. povezati reaktanti i produkti fotosinteze i staninoga disanja; sheme metabolikih
reakcije fotosinteze vezanje i oslobaanje energije putova
sa staninim
disanjem
3.2. Procesi 3.2.1. Prehrana 3.2.1.1. usporediti kemijska razgradnja hrane (djelovanje enzima); detaljan proces
izmjene tvari organizma ulogu produkata probavne lijezde: slinovnice, jetra, guteraa; enzimi u probave trepetljikaa;
i pretvorba lijezda slinovnica izluevinama probavnih lijezda: u slini alfa-amilaza podrijetlo
energije i ljezdanih stanica (ptijalin); u guterainim sokovima: amilaze, lipaze, heterotrofnih
na razini eludca, jetre i peptidaze; iz jetre u s emulgatorima za masnoe protoktista
organizma guterae u probavi (unim solima), enzimi koji se lue u eludcu
hrane
3.2.1.2. razlikovati sastojci hrane koji su izvor energije u organizmu i koji
bazalni i radni izgrauju organizam; iskoritavanja hranjivih tvari:
metabolizam razgradnja; izgradnja; skladitenje hranjivih tvari; veza
brojnosti mitohondrija s oslobaanjem energije u
miinim stanicama
3.2.1.3. analizirati biljke mesoderke (rosika, vronoa, venerina
specifine oblike muholovka); parazitske biljke (volovod, vilina kosa);
ishrane biljaka simbioza (mutualizam mahunarka i duikovih bakterija,
nitrofiksacijskih bakterija i bakterija roda Rhisobium),
mikoriza (mutualizam stablaica, npr. orhideje kokoke s
gljivama), poluparazitske biljke (imela)
3.2.2. Disanje 3.2.2.1. objasniti prijenos plinova iz alveola u krv i iz krvi u stanice i vrijednosti parcijalnih
organizma naela izmjene obrnuto tlakova kisika i
plinova u pluima i ugljikova(IV) oksida
na razini stanica
3.2.3. Izluivanje 3.2.3.1. analizirati izluivanje suvine vode; nedostatak vode; ADH
otpadnih utjecaj vika/manjka
produkata vode na sastav
metabolizma tjelesnih tekuina
33

3.2.3.2. analizirati izluivanje ugljikova(IV) oksida: acidoza, alkaloza
posljedice
previsokih/preniskih
koncentracija
ugljikova(IV) oksida u
tjelesnim tekuinama
3.2.3.3. povezati izluivanje otpadnih produkata razgradnje proteina
nastanak (ureje); deaminacija (jetra)
amonijaka i ureje
s metabolizmom
proteina
3.3. Procesi 3.3.1. Kruenje 3.3.1.1. objasniti opisivanje s pomou slika biogeokemijskih ciklusa vode
izmjene tvari tvari u prirodi biogeokemijske (kisika i vodika), ugljika i duika
i pretvorba cikluse ugljika,
energije duika i vode
na razini
3.3.2. Izvori 3.3.2.1. povezati uloge proizvoaa i potroaa u kruenju ugljika, vode
ekosustava
energije za iva odnose ishrane i duika u prirodi; uloga razlagaa na primjeru kruenja
bia u biocenozi s ugljika i vode; uloge bakterija u kruenju duika u prirodi
kruenjem tvari i
protjecanje energije
u ekosustavu
3.3.2.2. razlikovati hranidbeni lanac, hranidbena mrea; proizvoai,
primarnu od potroai, razlagai; detritus; najproduktivniji ekosustavi
sekundarne organske (tropska kina uma, koraljni grebeni)
proizvodnje u
ekosustavu
3.3.2.3. analizirati odnosi energije na razini stanice, jedinke (usporedba
hranidbenu piramidu ivotinja sa stalnom i promjenjivom tjelesnom
s obzirom na broj temperaturom prilagodbe za ouvanje stalne tjelesne
i biomasu lanova temperature), ekosustav; hranidbena piramida; potronja
hranidbenoga apsorbirane energije na razliitim razinama hranidbene
lanca te koliinu piramide
energije na pojedinoj
prehrambenoj razini
34
1.2.4. Ishodi podruja 4. Ravnotea i meuovisnosti u ivome svijetu

4.1. Odravanje 4.1.1. 4.1.1.1. objasniti osmotska ravnotea odravanje osmotskoga tlaka, nazive: plazmoliza,
ravnotee u Homeostaza na naelo odravanja vakuole u biljaka, steljivi mjehurii (kontraktilne deplazmoliza
organizmu razini stanice osmotske ravnotee vakuole); izotonine, hipotonine i hipertonine
otopine; infuzija (fizioloka otopina, otopina glukoze);
dehidracija
4.1.2. 4.1.2.1. analizirati tjelesne tekuine stanine i izvanstanine, krvna koncentracije iona, broj
Homeostaza razlike u sastavu i plazma, meustanine; kemijski sastav tjelesnih tjeleaca/L krvi; detaljan
na razini ulogama tjelesnih tekuina; pH; krv uloge (prijenosna, regulacijska, DKS granulirane i
organizma tekuina obrambena), sastav (eritrociti, vrste leukocita, agranulirane leukocitie,
trombociti, krvna plazma); hemoglobin uloga segmentirane i
(HbO2, HbCO2); objanjenje pojma krvotvorno nesegmentirane
(krvotvorna tkiva i organi, vanost brzine (polimorfonuklearne
sedimentacije krvi, regulacija sastava tjelesnih ili mononuklearne)
tekuina (filtracija krvne plazme, reapsorpcija, leukocite; postotne udjele
sekrecija, koliina vode, ionski sastav; acidoza, leukocita; retikulocite;
alkaloza; uloge vitamina i minerala u ovjekovu hematopoetske
organizmu (minerali: Fe, P, Ca, I; vitamini: C, B/D, A), redove (loze), grau
razumjeti davanje fizioloke otopine prilikom velikoga hematopoetskih tkiva i
gubitka krvi, npr. prometne nesree organa; grau i koliinu
proteina plazme,
hematokrit, strukturu
molekule hemoglobina,
HbA, HbF, nazive spojeva
s hemoglobinom
oksihemoglobin,
karbaaminohemoglobin,
karboksihemoglobin;
produkte razgradnje
bilirubina
35

4.1.2.2. analizirati sustavi: dini regulacija disanja; sranoilni disanje i krvotok
uloge pojedinoga frekvencija rada srca, razlikovanje uinka udarnoga fetusa; HbA i HbF;
organa i organskih i minutnoga volumena; mokrani bubrezi: hormone eritropoetin
sustava u odravanju ekskrecijska i regulacijska uloga (sastava krvne i angiotenzinrenin;
homeostaze plazme, krvnoga tlaka, proizvodnje eritrocita); vrste limfocita (0 K,
koa uloge (zatitna, sekrecijska, ekskrecijska, NK); HLA molekule;
termoregulacija, sinteza D vitamina); pokretaki; limfotoksine, limfokine,
probavni; endokrini hormoni (tropni hormoni citokine; histiocite,
hipofize, tiroksin, adrenalin, parathormon, Kupfferove stanice
inzulin, glukagon, ADH, aldosteron, GTH, spolni jetre; grau antitijela ili
hormoni); ivani antagonizam simpatikusa i imunoglobulina (lake i
parasimpatikusa, neurohormoni (noradrenalin, acetil- teke lance, -S-S- veze,
kolin), receptori i osjetila; spolni hormoni i spolne varijabilne i konstantne
lijede; imunoloki podjela specifine imunosti: dijelove), razliite
serumska i stanina, specifina imunost (limfociti B i T, mehanizme stanine
antitijela), nespecifina imunost, imunoloka reakcija imunosti (stimulatorske
antigen-antitijelo, primarni i sekundarni imunoloki stanice, SPA stanice);
odgovor, transplantacija i reakcija imunolokoga podjelu fagocita:
sustava, posljedice transplantacijske reakcije; neke mikrofagi i makrofagi
krvne grupe (AB0-sustav i Rh sustav), posljedice
transfuzijske reakcije
4.1.2.3. objasniti mehanizam povratne sprege, nefron ADH,
mehanizam povratne koncentracija eera u krvi inzulin i glukagon
sprege na primjeru
luenja hormona
4.1.2.4. analizirati tlak tjelesnih tekuina, razlikovati sistoliki i angiotenzinrenin; nazive:
imbenike koji utjeu dijastoliki krvni tlak, normalne vrijednosti hipertonija/hipotonija,
na krvni tlak arterijskoga krvnog tlaka (120/80 mmHg), povien vrijednosti krvnoga
(hipertenzija) i snien krvni tlak, opasnosti visokoga tlaka u kPa, lipoproteine
tlaka (modana i srana kap); utjecaj autonomnoga male gustoe (LDL),
ivanog sustava simpatikusa i parasimpatikusa; lipoproteine velike
adrenalin; vanjski imbenici: temperatura, prehrana, gustoe (HDL) i
puenje, stres, premalo tjelesne aktivnosti, pretilost; lipoproteine vrlo male
povezanost ateroskleroze i dijabetesa s povienim gustoe (VLDL)
krvnim tlakom
4.1.2.5. objasniti pojaano ili smanjeno znojenje; irenje ili suavanje vazodilataciju i
mehanizme krvnih ila u koi; drhtanje ili smanjenje miine vazokonstrikciju
termoregulacije aktivnosti; djelovanje hormona tiroksina na
metabolizam; termoregulacija kao mehanizam
povratne sprege; uloga hipotalamusa i
termoreceptora
36

4.1.2.6. analizirati procesi vezani uz primanje vode u biljci, procesi plazmolizu, deplazmolizu,
mehanizme vezani uz transport otopina (vode, minerala i tonoplast, Casparijevu
odravanja asimilata) u biljci: difuzija, osmoza, bubrenje, turgor, prugu, apoplastni
homeostaze u korjenov tlak, transpiracija i gutacija; korjenove put, simplastni put,
biljnome organizmu dlaice, ksilem, floem turgescentnost,
vrste transpiracija,
plazmodezmije, biljne
hormone giberelini,
citokinini, apscizinsku
kiselinu; detalje grae
provodnih elemenata
4.1.3. 4.1.3.1. analizirati posljedice nehigijene: karijes, paradontoza, gingivitis, energetske vrijednosti
Poremeaji utjecaj okolinih zarazne bolesti (Tablica 7. Zarazne bolesti u prilogu); namirnica, sastav
homeostaze imbenika i ivotnih posljedice loih ivotnih navika: puenja, alkoholizma, namirnica, nabrajanje
navika na zdravlje i uivanja droga, nedostatne tjelesne aktivnosti, esencijalnih i
pojavu bolesti manjka sna, stresa, nepravilne prehrane; posljedice neesencijalnih
oneienja okolia: oneienja zraka, vode i tla; aminokiselina i masnih
bolesti organskih sustava: anemije, AIDS; pretilost, kiselina; hemolitiku
anoreksija, bulimija, dijabetes, hipovitaminoza, bolest novoroenadi ili
hipervitaminoza, osteoporoza, poremeaji sranoga fetalnu eritroblastozu;
ritma; autoimune bolesti; alergije (astma, anafilaktiki nazive anemija:
ok), tumori (benigni i maligni), mogunosti lijeenja; sideropenina,
piramida pravilne prehrane/tanjur pravilne prehrane perniciozna, aplastina,
hemolitika; shemu
zgruavanja krvi;
leukopeniju, leukocitozu,
limfopeniju; bolesti
krvotvornih organa;
tumore ivanoga sustava
4.1.3.2. analizirati patogenost, epidemioloki lanac: uzronici zaraze
epidemioloki lanac (bakterije, virusi...), izvor zaraze (ljudi, ivotinje, okoli),
i mjere spreavanja putovi irenja (lankonoci, zemlja, zaraeni predmeti,
irenja zaraznih krv; hrana i voda; zrak kapljina zaraza), ulazna
bolesti vrata (oteena koa, sluznica, dini sustav, probavni
sustav, mokrani i spolni sustav), koliina (zarazna
doza) i virulencija (zaraznost) uzronika, osjetljivost
(prijemljivost) domaina; naini spreavanja irenja
zaraze: odravanje osobne higijene; dezinfekcija,
pasterizacija, sterilizacija, termika obrada hrane;
vanost pasivne i aktivne imunizacije (cijepljenje)
37

4.1.3.3. objasniti antibiotici, antibiogram, analiziranje krivulje
vanost pravilne rasta populacije bakterija (dijagram), otpornost
primjene antibiotika (rezistencija) na antibiotike, razumijevanje
naruavanja mikrobioma u ljudima pretjeranom
upotrebom antibiotika
4.1.3.4. povezati spolne bolesti (gonoreja, sifilis, klamidija, herpes, HPV, detaljno simptome svih
zarazu spolno trihomonijaza, kandidijaza), AIDS, hepatitis (Tablica spolno prenosivih bolesti
prenosivim 7. Zarazne bolesti u prilogu); rizina ponaanja:
bolestima s rizinim promiskuitet i ovisnosti
ponaanjem
4.2. Odravanje 4.2.1. ivotni 4.2.1.1. analizirati abiotiki imbenici (temperatura, svjetlost, voda i nazive: diuralne i
ravnotee u uvjeti utjecaj abiotikih vlaga), ograniavajui imbenici, ekoloka valencija nokturalne ivotinje;
prirodi imbenika na iva i rasprostranjenost organizama (kozmopoliti, autoekologiju,
bia endemi), ekoloki minimum, maksimum, optimum; sinekologiju
uinci promjene temperature na djelovanje enzima,
metabolizam i luenje hormona, promjene abiotikih
uvjeta okolia, umjetne i prirodne sukcesije, ekologija
4.2.1.2. analizirati intraspecijski odnosi, kompeticija; potencijal
odnose meu razmnoavanja, briga za potomstvo, rast populacije,
jedinkama i kapacitet okolia; utjecaj odnosa jedinka razliitih
populacijama iste vrsta na brojnost jedinka u populacijama;
vrste i razliitih vrsta interspecijski odnosi: predatorstvo, kompeticija,
simbioza mutualizam (na primjeru liaja, mikorize,
raka samca i moruzgve), parazitizam (ektoparaziti i
endoparaziti), komenzalizam (brljan); ekoloka nia
4.2.1.3. analizirati podjela na biljojede, mesojede i svejede; hranidbeni
uloge i meuovisnost lanac, mrea i piramida; utjecaj pojedinoga lana
pojedinih lanova hranidbenoga lanca na prethodnoga ili sljedeega
hranidbenoga lanca/ lana u lancu
mree/piramide
4.2.2. 4.2.2.1. analizirati oneienje vode, tla i zraka (freoni CFC, ozonske podjelu voda
Poremeaji tetno djelovanje rupe; uinak staklenika, CO2, metan; globalno prema saprobnosti:
prirodne ovjeka na biosferu zatopljenje; kisele kie, SO2, NO2); utjecaj suvremene oligosaprobne, alfa i
ravnotee poljoprivrede (pesticidi, umjetna gnojiva, beta mezosaprobne,
zakiseljavanje tla i voda); unitavanje uma (erozija polisaprobne; jezera:
tla); izgradnja prometnica i akumulacijskih jezera, oligotrofna i eutrofna
urbanizacija; autohtone i alohtone vrste, utjecaj
invazivnih vrsta (mungos, kaulerpa, ambrozija,
pajasen, signalni rak)
38
4.2.2.2. objasniti na ugroavanje i gubitak stanita, posljedice na brojnost
primjerima razloge i izumiranje vrsta; utjecaj promjena u stanitu na
ugroenosti biljnih opstanak vrsta; ugroene vrste Crvene knjige
i ivotinjskih vrsta u poznate zatiene vrste u Republici Hrvatskoj (vuk, ris,
Republici Hrvatskoj medvjed, vidra, sredozemna medvjedica, crna roda,
bijela roda, liarka, orlovi, bjeloglavi sup, imii,
vodozemci, gmazovi, rijeni rak, velebitska degenija,
hrvatska sibireja, dubrovaka zeina, boikovina, tisa,
irokolisna veprina, runolist, obina kockavica)
4.2.3. Odrivost 4.2.3.1. objasniti bioraznolikost, odrivi razvoj ekonomska, socijalna postupke proiavanja
i razvoj pojam odrivoga i ekoloka sastavnica, prirodni resursi pitka voda voda
razvoja i obnovljivi izvori energije, prednosti iskoritavanja
obnovljivih izvora energije, primjena ekoloki
prihvatljivih metoda u poljoprivredi, organski
uzgoj, prikupljanje sekundarnih sirovina i njihovo
recikliranje, proiavanje voda
4.2.3.2. obrazloiti zatita stanita i ekosustava; nacionalni parkovi u brojane podatke
razloge zatite Republici Hrvatskoj; znaenje strogih rezervata; ugroenih i zatienih
prirodnih podruja parkovi prirode (na primjeru Medvednice, Velebita, vrsta, stupnjeve
na primjerima iz Biokova, Kopakoga rita, Vranskoga jezera, Uke) ugroenosti vrsta,
Republike Hrvatske podatke o nacionalnim
parkovima godine
proglaenja, povrine i
sl., prepoznavanje svih
kategorija zatite prirode
s primjerima, zakone o
zatiti okolia, konvencije
o zatiti, vane datume
zatite prirode i okolia
4.2.3.3. objasniti krianja; umjetni odabir; umjetno opraivanje i ksenotransplantaciju,
kako se ovjek koristi umjetna oplodnja; kultivari (sorte, pasmine), klonovi, toksogene, transfekciju
promjenljivou GMO, eugenika
vrsta za stvaranje
novih sojeva/sorta/
pasmina/vrsta
4.3. 4.3.1. Reakcija 4.3.1.1. povezati podraaji (endogeni, egzogeni); osjetila; reakcije
Meuovisnost na podraaj vrste podraaja na podraaje (pozitivne i negativne, gibanje,
ivoga svijeta i s reakcijama na komunikacija: mirisna, feromoni, zvuna cvrci,
okolia podraaj svjetlosna krijesnice; obrana (otrovi, neugodni
mirisi, biljke smola), hormoni koji odreuju spol
4.3.1.2. analizirati taksije, gibanja u stanici, uzroci gibanja organa biljaka
gibanja organela, (tropizmi, nastije), gibanja ivotinja (plivanje, letenje,
organa i organizama hodanje, puzanje, skakanje)
39
4.3.2. 4.3.2.1. interpretirati prilagodbe ivotinja: disanje (uzdunice, plua), grau kutikule,
Prilagodljivost prilagodbe pokrov tijela zatita od isuivanja; unutarnja ovoviviparne organizme
organizama na oplodnja; razvoj zametka u jajetu (oviparni) i
kopneni nain ivota ivorodni (viviparni) organizmi; udovi; prilagodbe
biljaka: na opraivanje i rasprostranjivanje (cvijet,
plod); prilagodba cvijeta i opraivaa; prilagodbe
grae i uloge pui; razvoj pokrovnoga, potpornoga
i provodnoga sustava; razvoj vegetativnih organa
i preobrazbe organa (korijen: gomoljasti, repasti
korijen, zrano korijenje; stabljika: vitica, trn; list:
vitica, trn)
4.3.2.2. povezati hibernacija, estivacija, linjanje, mitarenje, migracije, nazive: Alenovo i
prilagodbe ivotinja s ovisnost povrine tijela i veliine tjelesnih nastavaka Bergmanovo pravilo
razliitim klimatskim u odnosu na masu u odravanju tjelesne temperature
uvjetima na primjerima (pingvini i lisice), prilagodbe na suu
na primjerima (deve, kukci); prilagodbe koje su
omoguile pojavu homeotermnosti u ptica i sisavaca
(etverodijelno srce, veliina i broj eritrocita, vea
dina povrina, pokrov tijela, potkono masno tkivo)
4.3.2.3. analizirati preivljavanje nepovoljnih uvjeta (temperatura, nazive: stratifikacija,
prilagodbe biljaka voda): mirovanje sjemenka i pupova, podzemni vernalizacija, dormancija,
na klimatske i organi biljaka, debljina epiderme kutikula, pluto; fotoperiodizam,
ekstremne uvjete odbacivanje listova; graa i smjetaj pui, veliina fotomorfogeneza,
listova; podjela biljaka prema koliini vlage u fitokromi, florigeni,
stanitu: kserofiti (kaktus, maslina, brnistra), mezofiti cirkadijani ritmovi
(hrast, bukva), higrofiti (trska, a, abnjak ), hidrofiti
(lopo, lokvanj, ria), svjetlost: fotosinteza, rast i
razvitak, cvjetanje, dnevni i sezonski ritam; prema
mineralnome sastavu tla: biljke slanue (mriica,
petrovac, tamaris), biljke kiselih i lunatih tala
4.3.2.4. analizirati ribe krge, srce, peraje, koa, hidrodinamian
prilagodbe oblik, bona pruga, vanjska oplodnja; vodozemci
organizama za ivot tanka koa, plivae koice, vanjska oplodnja, liinka
u vod punoglavac (osobine riba, metamorfoza), prilagodbe
organizama koji su naknadno preli na ivot u vodi
(npr. morske kornjae, kitovi, dupini)
40

4.3.2.5. analizirati simetrije tijela (zrakasta i dvobona), krila (ptice,
prilagodbe imii, kukci), perje (vrste), uplje (pneumatine)
organizama za kosti, kljun bez zubi, letni miii, prsni greben,
kretanje na kopnu, zrane vreice, aerodinamian oblik tijela; peraje,
vodi i zraku hidrodinamian oblik tijela, bona pruga, riblji
mjehur; noge (hodanje, tranje, skakanje, penjanje,
plivanje plivae koice), prsti, kopita, papci; rep,
razvijen miini sustav, tjelesni nastavci za lebdenje
i plivanje planktonskih organizama, organeli za
pokretanje bievi, trepetljike; prilagodbe dupina i
ribe
4.3.2.6. povezati zubalo (biljojedi, mesojedi, svejedi, kukcojedi, heterodontno zubalo,
prilagodbe glodavci); oblik i veliina kljuna; usporedba probavila zubnu formulu, dijelove
organizama s s obzirom na nain prehrane, usni organi kukaca, eludca preivaa (burag,
nainom ishrane usi kitova; prilagodbe predatora i plijena: osjetila, kapura, knjiavci, sirite);
lijezde (otrovne, mirisne), oblik tijela i obojenost nazive: fitomimeza i
ivih bia kao prilagodba okoliu (kriptina obojenost, aposemija
mimikrija), upozoravajue boje; razliiti fotosintetski
i drugi pigmenti (klorofili, karoten, ksantofili,
fikoeritrin); kromatska adaptacija; graa lista
(asimilacijski i transpiracijski parenhim); spremini
organi; asimilacijska uloga stabljike (npr. kaktus,
veprina); mesojedne biljke nedostatak minerala u
tlu nadoknauju ivotinjskim proteinima (Venerina
muholovka, rosika, vronoa)
4.3.2.7. analizirati nametniki lankonoci (ui, buhe, krpelji); kolutiavci
prilagodbe (pijavice), prehrana krvlju antikoagulansi,
nametnikih beskolutiavci (metilji, trakavice, gliste, trihinela);
organizama s zatitna kutikula, anaerobnost, redukcija organa,
obzirom na ivotne dvospolnost i potencijal razmnoavanja
uvjete i nain hiperprodukcija; nametniki protoktisti (srdoboljna
prehrane ameba, malarini plazmodij)
1.2.5. Ishodi podruja 5. Bioloka pismenost
41
KONCEPT 1 KONCEPT 2 ISHOD Sadrajna osnova Ne treba pamtiti
5.1. Znanstvena 5.1.1. Otkria 5.1.1.1. povezati Tablica 4. Osobe znaajne za razvoj biologije i
misao tijekom imena znanstvenika s njihov doprinos (u prilogu)
povijesti njihovim doprinosom
biolokoj znanosti
5.1.2. Primjena 5.1.2.1. izdvojiti kultura stanica, koritenje matinih stanica,
biolokih primjere biolokih genetiko inenjerstvo; cijepljenje, lijeenje
istraivanja i otkria koja (antibiotici, genska terapija)
otkria unapreuju ivot
suvremenoga
ovjeka
5.2. Znanstvena 5.2.1. 5.2.1.1. primijeniti postavljanje istraivakoga pitanja ili hipoteze na
metodologija Istraivanje u osnovna naela temelju dobivenih podataka; odreivanje ciljeva
biologiji i znaajke istraivanja i razumijevanje razlike hipoteze i
znanstvenoga ciljeva, zavisna i nezavisna varijabla na primjeru
istraivanja istraivakoga pitanja ili hipoteze, kontrolirani
uvjeti; vanost ponavljanja mjerenja, kontrolni
uzorci/skupine; procjena primjerenosti i znanstvene
korektnosti metodologije na primjerima istraivanja
koji su ponueni u zadatcima
5.2.1.2. analizirati statistika analiza, srednja vrijednost, slika (crte,
numeriki i grafiki shema, fotografija, grafiki prikaz), tablini prikaz
prikazane rezultate
istraivanja
5.2.1.3. predloiti istraivako pitanje, pretpostavka (hipoteza), cilj
nacrt istraivanja istraivanja; podruje istaivanja, uzorak, materijal,
na temelju laboratorijski i terenski pribor, mjerni instrumenti,
istraivakoga pitanja metodologija istraivanja, plan (nacrt) istraivanja;
ili hipoteze kvalitativna i kvantitativna analiza, tablini i grafiki
prikazi, statistika analiza (deskriptivna statistika,
jednostavni testovi, korelacija), opis rezultata;
rasprava (diskusija), literaturni izvori, citiranje
5.2.1.4. usporediti promatranje u prirodi, uzorkovanje, pokus, sekcija, vrste mikroskopa:
prednosti i svjetlosni mikroskop, naelo rada elektronskoga fazni, polarizacijski i
nedostatke mikroskopa, kultura stanica, kloniranje, hranjive fluorescenijski, SEM, TEM
u primjeni podloge, laboratorijski uvjeti, DNA analize,
najpoznatijih metoda oznaavanje ivotinja, datiranje izotopima ugljika
i tehnika u biolokim (starost), sekvenciranje, kromatografija, elektroforeza
istraivanjima (samo opisati principe djelovanja)
5.2.2. Etika 5.2.2.1. analizirati opravdanost manipuliranja laboratorijskim zakonske odredbe
u biolokim etike probleme organizmima u skladu s meunarodnim propisima i detalje propisane
istraivanjima u biolokim i propisima Europske unije (traeni propisi bit e Zakonom o zatiti
istraivanjima opisani u zadatku), posljedice i opravdanost uplitanja ivotinja
u prirodne procese, etinost znanstvenika i autorska
prava, odgovornost znanstvenika prema drutvu
42
1.3. Poveznice
kako bi se omoguilo razumijevanje sloenosti ivota na Zemlji te razumijevanje njegovih uzroka i posljedica,
neophodno je povezivati pojedinana znanja i vjetine vezane uz odreene ishode s drugim ishodima u
Biologiji, ali i sa znanjima i vjetinama koja su sastavni dio nastavnih sadraja drugih predmeta. Zbog toga su uz
svaki ishod istaknute najvanije poveznice s drugim ishodima istoga ili razliitih podruja Biologije prema ovome
katalogu. Isto tako, naznaene su i poveznice s nekim od vanih sadraja koji se ue u drugim prirodoslovnim
predmetima. Zadatci uz pojedini ishod u osnovi su povezani s naznaenim ishodima, ali mogu biti vezani i uz
ostala znanja u Biologiji koja su neophodna za razumijevanje pojedinoga ishoda te za rjeavanje problemskih
situacija koje se mogu pojaviti uz pojedini ishod.
Podruje Bioloka pismenost, kao osnova za razumijevanje ideja i zakonitosti o ivotu, nije posebno navedeno sa
svojim poveznicama jer se svi ishodi toga podruja moraju integrirati s barem jednim podrujem ili vie ostalih
podruja Biologije, a vrlo je esto povezano s razliitim znanjima u ostalim prirodoslovnim predmetima.
ORGANIZIRANOST
POVEZNICE S DRUGIM KONCEPTIMA
IVOGA SVIJETA
GEOGRAFIJA I
ISHOD UENJA BIOLOGIJA KEMIJA FIZIKA
GEOLOGIJA
1.1.1.1. razlikovati na pretvaranje mjernih pretvaranje mjernih
organizacijskim jedinica jedinica
razinama ivoga svijeta
veliinom podreene i
nadreene strukture
1.1.2.1. ukazati na vanost gustoa, volumen raunanje volumena, klima temperatura
odnosa povrine povrine i gustoe tijela
i volumena kao
imbenika koji
ograniavaju veliinu
stanice
1.1.2.2. objasniti vanost 4.3.2. Prilagodljivost utjecaj grae molekule
poveanja i smanjenja na njezina fizikalna i
povrine u grai ivih kemijska svojstva i na
organizama brzinu kemijske reakcije
1.2.1.1. usporediti uloge 3.1.1. Procesi vezanja izvori tvari na Zemlji, graa Zemlje kora
najvanijih biogenih energije i sinteze anorganska kemija (kemijski sastav)
elemenata u ivim biomolekula
organizmima ugljikohidrata, lipida i
proteina
3.3.1. Kruenje tvari u
prirodi
43
ORGANIZIRANOST
IVOGA SVIJETA
GEOGRAFIJA I
GEOLOGIJA
1.2.1.2. povezati grau 4.1.2. Homeostaza na graa molekule vode, specifini toplinski vode na Zemlji, klima
i svojstva vode s razini organizma polarnost molekule kapacitet, toplina,
njezinim znaenjem za vode, privlane sile, povrinska napetost,
odravanje ivota topljivost tvari, otopine, kapilarnost, toplinsko
isparavanje vode, rastezanje, viskozitet,
unutarmolekulske i kohezija, adhezija,
meumolekulske veze vodljivost
1.2.1.3. analizirati grau i 2.1.3. Nasljeivanje na organska kemija: vrste privlane sile
svojstva bioloki vanih razini stanica i svojstva organskih
spojeva na primjerima 3.1.1. Procesi vezanja spojeva; privlane sile;
energije i sinteze polimeri, pH vrijednost,
biomolekula kemijske reakcije
ugljikohidrata, lipida i organskih spojeva
proteina
3.2.1. Prehrana
organizma
1.2.1.4. objasniti osnovnu 2.1.3. Nasljeivanje na organska kemija: vrste
podjelu pojedinih razini stanica i svojstva organskih
bioloki vanih spojeva i 3.1.1. Procesi vezanja spojeva; privlane sile;
njihove uloge u ivome energije i sinteze polimeri, pH vrijednost,
svijetu biomolekula kemijske reakcije
ugljikohidrata, lipida i organskih spojeva
proteina
3.2.1. Prehrana
organizma
1.2.2.1. povezati grau s 1.3.1.2. usporediti
ulogama dijelova znaajke organizama
prokariotske stanice koji pripadaju razliitim
domenama i carstvima
1.2.2.2. povezati grau s 1.3.1.2. usporediti
ulogama pojedinih znaajke organizama
dijelova eukariotskih koji pripadaju razliitim
stanica na primjeru domenama i carstvima
biljne i ivotinjske
stanice
1.2.2.3. objasniti 2.1.5. Umnoavanje
endosimbiotsku teoriju virusa i ostalih
nestaninih i
substaninih tvorba
44
ORGANIZIRANOST
IVOGA SVIJETA
GEOGRAFIJA I
GEOLOGIJA
1.2.3.1. analizirati ivotne 4.1.2. Homeostaza na
procese na razini razini organizma
jednostaninih
i viestaninih
organizama
1.2.3.2. povezati grau i ulogu 2.1.2. Spolno i nespolno kapilarnost, povrinska sile (adhezija, kohezija);
biljnih tkiva i organa razmnoavanje na napetost; isparavanje kapilarnost, povrinska
razini organizama napetost; isparavanje
1.2.3.3. povezati grau s 2.3.2. Diferencijacija elektricitet, svojstvo
ulogama ivotinjskih tkiva i organa elastinosti
tkiva
1.2.3.4. analizirati naela 3.2.1. Prehrana difuzija, osmoza, difuzija, osmoza,
grae i uloge organskih organizma osmotski tlak, otapanje hidrodinamika,
sustava beskraljenjaka 3.2.2. Disanje aerodinamika, letenje,
i kraljenjaka na organizma elektricitet
konkretnim primjerima 3.2.3. Izluivanje
otpadnih produkata
metabolizma
2.3.2. Diferencijacija
tkiva i organa
2.1.2. Spolno i nespolno
razmnoavanje na
razini organizama
4.1.2. Homeostaza na
razini organizma
1.2.3.5. povezati grau s 3.2.1. Prehrana minerali, difuzija tlak, elektricitet, optiki
ulogama organskih organizma sustavi, svojstvo
sustava u ovjeka 3.2.2. Disanje elastinosti
organizma
3.2.3. Izluivanje
otpadnih produkata
metabolizma
2.3.2. Diferencijacija
tkiva i organa
razmnoavanje na
razini organizama
razini organizma
45
ORGANIZIRANOST
IVOGA SVIJETA
GEOGRAFIJA I
GEOLOGIJA
1.2.4.1. razlikovati 2.4.3. Postanak vrsta elementarne tvari i klimatska i biljna
na primjerima kemijski spojevi podruja na Zemlji
organizacijske razine 4.2.1. ivotni uvjeti horizontalna
ivoga svijeta stratifikacija (biomi)
1.2.5.1. razlikovati bioloke 2.1.5. Umnoavanje
subjekte bez stanine virusa i ostalih
grae i njihovu vanost nestaninih i
u ivome svijetu substaninih tvorba
1.2.5.2. objasniti grau i 2.1.5. Umnoavanje
podjelu virusa virusa i ostalih
nestaninih i
substaninih tvorba
1.2.5.3. usporediti znaajke 4.3.2. Prilagodljivost
virusa i ivih bia
1.3.1.1. razlikovati podjelu
ivoga svijeta
prema sistematskim
kategorijama i znaenje
dvoimenoga nazivlja u
biologiji
1.3.1.2. usporediti znaajke 1.2.2.1. Povezati grau
organizama koji s ulogama dijelova
pripadaju razliitim prokariotske stanice
domenama i carstvima
1.3.2.1. objasniti znaenje 4.1.3. Poremeaji kruenje tvari u prirodi; protjecanje energije u
arhebakterija te homeostaze taloenje vapnenca prirodi
cijanobakterija i ostalih 3.3.1. Kruenje tvari u (sedrene barijere,
bakterija za ovjeka i u prirodi stalaktiti, stalagmiti,
biosferi ljuture...); vrenje;
mineralizacija
46
ORGANIZIRANOST
IVOGA SVIJETA
GEOGRAFIJA I
GEOLOGIJA
1.3.3.1. analizirati osnovne 3.2.1. Prehrana osmoza
znaajke grae organizma
jednostaninih 3.3.1. Kruenje tvari u
heterotrofnih i prirodi
autotrofnih te 4.1.3. Poremeaji
viestaninih homeostaze
autotrofnih protista/
protoktista na tipinim
predstavnicima
1.3.3.2. objasniti znaenje 3.2.1. Prehrana izvori energije, reljef
autotrofnih i organizma i graa Zemlje
heterotrofnih protista/ 3.3.1. Kruenje tvari u sedimentne stijene
protoktista za ovjeka prirodi (organogene)
i biosferu na tipinim 4.1.3. Poremeaji
predstavnicima homeostaze
1.3.4.1. izdvojiti osnovne vrenje
znaajke grae gljiva
i liajeva na tipinim
predstavnicima
1.3.4.2. objasniti znaenje 4.2.2. Poremeaji
gljiva i liajeva za prirodne ravnotee
ovjeka i biosferu 4.2.3. Odrivost i odrivi
razvoj
1.3.5.1. analizirati osnovne 4.2.2. Poremeaji
znaajke grae prirodne ravnotee
stablaica (mahovina, 4.2.3. Odrivost i odrivi
papratnjaa, razvoj
golosjemenjaa i
kritosjemenjaa) na
tipinim predstavnicima
1.3.5.2. objasniti znaenje 4.2.2. Poremeaji taloenje vapnenca prirodna bogatstva
biljaka za ovjeka i prirodne ravnotee (sedrene barijere, sirovine (rude), izvori
biosferu na tipinim 4.2.3. Odrivost i odrivi stalaktiti, stalagmiti, energije, raznolikost
predstavnicima razvoj ljuture...) klime i ivoga svijeta
1.3.5.3. opisati raznolikost flore 4.2.2. Poremeaji tlo i biljni pokrov
i vegetacije Hrvatske prirodne ravnotee Hrvatske, ouvanje
4.2.3. Odrivost i odrivi okolia
razvoj
47
ORGANIZIRANOST
IVOGA SVIJETA
GEOGRAFIJA I
GEOLOGIJA
1.3.6.1. analizirati osnovne 4.2.2. Poremeaji
znaajke grae glavnih prirodne ravnotee
skupina ivotinja na 4.2.3. Odrivost i odrivi
tipinim predstavnicima razvoj
1.3.6.2. objasniti znaenje 4.2.2. Poremeaji raznolikost klime i ivi
beskraljenjaka i prirodne ravnotee svijet, ouvanje okolia
kraljenjaka za ovjeka
i biosferu na tipinim 4.2.3. Odrivost i odrivi
predstavnicima razvoj
3.1.2. Procesi
oslobaanja energije iz
biomolekula i sinteza
ATP-a
1.3.6.3. opisati raznolikost 4.2.2. Poremeaji
faune Hrvatske prirodne ravnotee
4.2.3. Odrivost i odrivi

razvoj
RAZMNOAVANJE I
RAZVOJ ORGANIZAMA
GEOGRAFIJA I
GEOLOGIJA
2.1.1.1. usporediti uloge
dvojne diobe,
mitoze i mejoze u
razmnoavanju
2.1.2.1. povezati nain 1.2.2. Stanino
razmnoavanja s ustrojstvo ivih
uvjetima ivota organizama
prokariotskih
organizama 1.3.2. Raznolikost arheja
i eubakterija
48
RAZMNOAVANJE I
RAZVOJ ORGANIZAMA
GEOGRAFIJA I
GEOLOGIJA
2.1.2.2. analizirati prednosti 1.3.3. Raznolikost
i nedostatke razliitih protista/protoktista
oblika razmnoavanja 1.3.4. Raznolikost
protoktista, biljaka i gljiva i liajeva
gljiva 1.3.5. Raznolikost
biljnoga svijeta
2.1.2.3. analizirati uspjenost 1.3.6. Raznolikost klima, vode na Zemlji
razliitih oblika ivotinjskoga svijeta
razmnoavanja s 4.2.1. ivotni uvjeti
obzirom na uvjete ivota
ivotinja
2.1.2.4. usporediti znaajke i 1.2.2. Stanino
ulogu rasplodnih stanica ustrojstvo ivih
u biljaka i ivotinja organizama
2.1.2.5. objasniti 1.2.3. Ustrojstvo na
gametogenezu kao razini organizma
preduvjet spolnoga
razmnoavanja na 2.1.2. Spolno i nespolno
primjeru ovjeka razmnoavanje na razini
organizama
2.1.2.6. analizirati 1.2.3. Ustrojstvo na
menstruacijski ciklus razini organizma
ene 4.1.2. Homeostaza na
razini organizma
2.1.3.1. objasniti replikaciju 1.2.1. Molekularno kemijski aspekt
DNA i njezino znaenje ustrojstvo ivih replikacije DNA;
za pravilno odvijanje organizama biokatalizatori
staninih dioba
2.1.3.2. objasniti biosintezu 1.2.1. Molekularno kemijski aspekt
proteina kao ostvarenje ustrojstvo ivih transkripcije i translacije
nasljedne upute na organizama
razini stanice
2.1.3.3. obrazloiti zato su
geni funkcionalni
dijelovi molekule DNA
2.1.4.1. analizirati odnose
meu genima i njihov
utjecaj na razini
organizma ili pojedine
osobine
49
RAZMNOAVANJE I
RAZVOJ ORGANIZAMA
GEOGRAFIJA I
GEOLOGIJA
2.1.4.2. povezati stalnost 4.1.3. Poremeaji
broja, grae i oblika homeostaze
kromosoma s
definicijom vrste kao
reproduktivno izolirane
skupine organizama
2.1.4.3. primijeniti Mendelova
pravila nasljeivanja na
konkretnim zadatcima
2.1.4.4. analizirati odnose 4.2.1. ivotni uvjeti klimatoloke varijable
genotipa, fenotipa i
okolia
2.1.4.5. identificirati uzroke 4.1.3. Poremeaji mutagene kemikalije
mutacija i mogue homeostaze (alkoholi, fenoli...)
posljedice na razini
jedinke/populacije/vrste
2.1.5.1. opisati naela 1.2.5. Ustrojstvo
umnoavanja virusa na biolokih subjekata bez
primjeru bakteriofaga stanine organizacije
i HIV-a
2.1.5.2. obrazloiti sposobnost 1.2.2. Stanino
mitohondrija i plastida ustrojstvo ivih
da se umnoavaju organizama
neovisno o dijeljenju
stanice
2.1.5.3. analizirati ulogu 1.2.2. Stanino
plazmida u ustrojstvo ivih
prokariotskim stanicama organizama
i njihovu primjenu
u genetikome
inenjerstvu
2.2.1.1. analizirati ivotni ciklus 1.2.2. Stanino
stanice ustrojstvo ivih
organizama
2.2.2.1. objasniti osnovno 1.3.5. Raznolikost
naelo izmjene biljnoga svijeta
generacija i redukcije
gametofita u biljaka
50
RAZMNOAVANJE I
RAZVOJ ORGANIZAMA
GEOGRAFIJA I
GEOLOGIJA
2.2.2.2. usporediti ivotne 1.3.6. Raznolikost
cikluse ivotinjskih ivotinjskoga svijeta
organizama
2.2.2.3. usporediti faze u ivotu 4.1.2. Homeostaza na
ovjeka s obzirom na razini organizma
psihofizike znaajke
2.3.1.1. povezati mitozu s 1.2.3. Ustrojstvo na
rastom viestaninoga razini organizma
organizma i
obnavljanjem njegovih
stanica
2.3.2.1. odrediti bitne 1.2.3. Ustrojstvo na
znaajke pojedinih faza razini organizma
embrionalnoga razvoja
ovjeka
2.3.2.2. povezati nastanak 4.1.3. Poremeaji
tumora s poremeajem homeostaze
kontrole aktivnosti gena
odgovornih za stanine
diobe
2.4.1.1. analizirati imbenike 4.2.1. ivotni uvjeti
evolucije
4.3.2. Prilagodljivost
2.4.1.2. objasniti osnovna 1.2.1. Molekularno kemijska evolucija, postanak svemira evolucija svemira,
naela i etape kemijske i ustrojstvo ivih izvori tvari na Zemlji Suneva sustava i
bioloke evolucije organizama Zemlje
2.4.2.1. analizirati dokaze 1.3.5. Raznolikost reljef i graa Zemlje
bioloke evolucije biljnoga svijeta sedimentne stijene
1.3.6. Raznolikost (organogene), fosili,
ivotinjskoga svijeta geoloka prolost
4.3.2. Prilagodljivost Zemlje razdoblja
2.4.3.1. analizirati evoluciju 1.3.1. Sistematske
na razliitim razinama kategorije i dvoimeno
bioloke organizacije nazivlje
2.4.3.2. analizirati pojavu i
razvoj ovjeka na Zemlji
51
TVARI I ENERGIJA U
IVOTNIM PROCESIMA
GEOGRAFIJA I
GEOLOGIJA
3.1.1.1. usporediti fotosintezu i 1.2.1. Molekularno elektrokemijski procesi pretvorbe energije nastanak/razgradnja
kemosintezu s obzirom ustrojstvo ivih (oksidacija, redukcija) stijena
na reaktante i produkte organizama
tih reakcija i organizme
koji ih provode
3.1.1.2. analizirati utjecaj 4.1.3. Poremeaji ujtecaj razliitih toplina, svjetlost izmjena godinjih doba,
vanjskih imbenika na homeostaze imbenika na brzinu klima, nadmorska visina
intezitet fotosinteze kemijske reakcije
(voda, svjetlost,
temperatura i CO2)
3.1.1.3. ralaniti reakcije 1.2.1. Molekularno energetske promjene
fotosinteze na svjetlu i ustrojstvo ivih pri razgradnji/stvaranju
reakcije u tami (Calvinov organizama molekula; vrste
ciklus) kemijskih reakcija
3.1.1.4. povezati 1.2.2. Stanino elektrokemijski procesi
submikroskopsku ustrojstvo ivih (oksidacija, redukcija)
grau kloroplasta s organizama
fotosintezom
3.1.1.5. analizirati oblike 1.2.1. Molekularno izvori tvari na Zemlji, sastav stijena
u kojima su biljci ustrojstvo ivih anorganska kemija
dostupne glavne organizama
mineralne tvari (ioni,
soli) potrebne za 1.2.3. Ustrojstvo na
razvitak biljke i njihovu razini organizma
ulogu u razvitku biljke
4.2.1. ivotni uvjeti
3.1.2.1. razlikovati heterotrofnu 1.2.3. Ustrojstvo na
prehranu saprofita i razini organizma
parazita
3.1.2.2. analizirati procese 1.2.1. Molekularno dobivanje etanola,
vrenja kao procese ustrojstvo ivih mlijene kiseline,
kojima anaerobni organizama maslane kiseline i
mikroorganizmi dolaze octene kiseline
do energije 4.3.2. Prilagodljivost
52
TVARI I ENERGIJA U
IVOTNIM PROCESIMA
GEOGRAFIJA I
GEOLOGIJA
3.1.2.3. objasniti stanino 1.2.1. Molekularno elektrokemijski procesi
disanje kao proces ustrojstvo ivih (oksidacija, redukcija)
kojim aerobni organizmi organizama
dolaze do energije
3.1.3.1. usporediti pasivne 1.2.1. Molekularno difuzija, osmoza, difuzija, osmotski tlak
naine prolaska tvari ustrojstvo ivih osmotski tlak, otapanje
kroz membranu s organizama
obzirom na vrstu tvari
koja se prenosi 4.1.1. Homeostaza na
razini stanice
3.1.3.2. analizirati ulogu natrij- 1.2.1. Molekularno difuzija, osmoza, elektricitet
kalij crpke u poticanju ustrojstvo ivih osmotski tlak
rada srca i u prijenosu organizama
ivanih impulsa
razini stanice
3.1.3.3. razlikovati endocitozu 4.1.1. Homeostaza na
i egzocitozu s obzirom razini stanice
na vrstu tvari koje se
prenose tim procesima
i s obzirom na stanice
koje ih provode
3.1.3.4. objasniti razlike u 1.3.2. Raznolikost arheja
nainu ishrane bakterija i eubakterija
3.1.3.5. povezati reakcije energetske promjene
fotosinteze sa staninim pri razgradnji/stvaranju
disanjem molekula; vrste
kemijskih reakcija
3.2.1.1. usporediti ulogu 1.2.3. Ustrojstvo na biokatalizatori i utjecaj
produkata lijezda razini organizma na brzinu kemijske
slinovnica i ljezdanih reakcije, kemijske
stanica eludca, jetre 4.1.2. Homeostaza na reakcije razgradnje
i guterae u probavi razini organizma
hrane
53
TVARI I ENERGIJA U
IVOTNIM PROCESIMA
GEOGRAFIJA I
GEOLOGIJA
3.2.1.2. razlikovati bazalni i 4.1.1. Homeostaza na energetske promjene toplina, pretvorbe
radni metabolizam razini stanice pri razgradnji/stvaranju energije
molekula; vrste
kemijskih reakcija
3.2.1.3. analizirati specifine 1.2.3. Ustrojstvo na
oblike ishrane biljaka razini organizma
3.2.2.1. objasniti naela 1.2.3. Ustrojstvo na difuzija parcijalni tlak atmosfera sastav,
izmjene plinova u razini organizma tlakovi
pluima i na razini
stanica
3.2.3.1. analizirati utjecaj vika/ 1.2.1. Molekularno difuzija, osmoza,
manjka vode na sastav ustrojstvo ivih otapanje
tjelesnih tekuina organizama
1.2.3. Ustrojstvo na
razini organizma
razini stanice
razini organizma
3.2.3.2. analizirati posljedice 1.2.3. Ustrojstvo na pH-vrijednost, puferi
previsokih/preniskih razini organizma
koncentracija
ugljikova(IV) oksida u 4.1.1. Homeostaza na
tjelesnim tekuinama razini stanice
razini organizma
54
TVARI I ENERGIJA U
IVOTNIM PROCESIMA
GEOGRAFIJA I
GEOLOGIJA
3.2.3.3. povezati nastanak 1.2.3. Ustrojstvo na ureja
amonijaka i ureje s razini organizma
metabolizmom proteina
razini stanice
razini organizma
3.3.1.1. objasniti 1.2.1. Molekularno kruenje tvari u prirodi
biogeokemijske cikluse ustrojstvo ivih
ugljika, duika i vode organizama
1.3.3. Raznolikost
protista/protoktista
4.1.3. Poremeaji
homeostaze
4.2.2. Poremeaji
prirodne ravnotee
3.3.2.1. povezati odnose 4.1.3. Poremeaji reakcije oksidacije i biomi na Zemlji
ishrane u biocenozi homeostaze redukcije anorganskih
s kruenjem tvari i spojeva, procesi
protjecanjem energije u 4.2.1. ivotni uvjeti truljenja i mineralizacije,
ekosustavu energetske promjene u
kemijskim reakcijama
3.3.2.2. razlikovati primarnu 4.2.2. Poremeaji
od sekundarne prirodne ravnotee
organske proizvodnje u
ekosustavu
3.3.2.3. analizirati hranidbenu 4.2.1. ivotni uvjeti svjetlost, toplina
piramidu s obzirom na
broj i biomasu lanova 4.2.2. Poremeaji
hranidbenoga lanca prirodne ravnotee
te koliinu energije na
pojedinoj prehrambenoj
razini
55
RAVNOTEA I
MEUOVISNOSTI U POVEZNICE S DRUGIM KONCEPTIMA
IVOME SVIJETU
GEOGRAFIJA I
GEOLOGIJA
4.1.1.1. objasniti naelo 1.2.1. Molekularno difuzija, osmotski tlak, difuzija, osmoza, tlak vode na Zemlji
odravanja osmotske ustrojstvo ivih koncentracija otopina,
ravnotee organizama otapanje
3.1.3. Prijenos tvari kroz

staninu membranu
4.1.2.1. analizirati razlike u 3.2.2. Disanje otopine, pH-vrijednost, vode na Zemlji
sastavu i ulogama organizma koncentracije otopina,
tjelesnih tekuina 3.2.3. Izluivanje filtracija, difuzija,
otpadnih produkata osmoza, osmotski
metabolizma tlak, tonicitet, puferi,
1.2.1. Molekularno organski spojevi
ustrojstvo ivih (proteini, lipidi,
organizama ugljikohidrati)
1.2.2. Stanino
ustrojstvo ivih
organizama
razini organizma
4.1.2.2. analizirati uloge 1.2.3. Ustrojstvo na difuzija, osmotski parcijalni tlakovi atmosfera sastav,
pojedinoga organa i razini organizma tlak, koncentracija tlakovi
organskih sustava u 2.1.2. Spolno i nespolno otopina, topljivost
odravanju homeostaze razmnoavanje na plinova, organski
razini organizama spojevi (proteini, lipidi,
3.2. Procesi izmjene ugljikohidrati)
tvari i pretvorba
energije na razini
organizma
4.1.2.3. objasniti mehanizam 2.1.2. Spolno i nespolno otopine, koncentracije difuzija, osmoza
povratne sprege razmnoavanje na otopina, difuzija,
na primjeru luenja razini organizama osmoza, osmotski tlak,
hormona ugljikohidrati
4.1.2.4. analizirati imbenike 1.2.3. Ustrojstvo na tlak, temperatura klimatski i vremenski
koji utjeu na krvni tlak razini organizma uvjeti
3.2.1. Prehrana
organizma
3.2.3. Izluivanje
otpadnih produkata
metabolizma
56 RAVNOTEA I
IVOME SVIJETU
GEOGRAFIJA I
GEOLOGIJA
4.1.2.5. objasniti mehanizme 3.2. Izmjena tvari i toplina klimatski i vremenski
termoregulacije pretvorba energije na uvjeti
razini organizma
4.1.2.6. analizirati mehanizme 1.2.3. Ustrojstvo na difuzija, osmoza, tlak, temperatura voda u prirodi
odravanja homeostaze razini organizma otopine, koncentracija
u biljnome organizmu 3.2. 1. Prehrana otopina, osmotski tlak
organizama
4.1.3.1. analizirati utjecaj 1.2.5. Ustrojstvo ouvanje okolia
okolinih imbenika biolokih subjekata bez
i ivotnih navika na stanine organizacije
zdravlje i pojavu bolesti 1.3.2. Raznolikost
arheja i eubakterija
1.3.3. Raznolikost
3.2. 1. Prehrana
organizma
4.1.3.2. analizirati 1.2.5. Ustrojstvo
epidemioloki lanac biolokih subjekata bez
i mjere spreavanja stanine organizacije
irenja zaraznih bolesti 1.3.2. Raznolikost
1.3.3. Raznolikost
1.3.6. Raznolikost
ivotinjskoga svijeta
4.1.3.3. objasniti vanost 1.3.2. Raznolikost
pravilne primjene bakterija
antibiotika 5.1.1. Otkria tijekom
povijesti
4.1.3.4. povezati zarazu spolno 1.2.3. Ustrojstvo na
prenosivim bolestima s razini organizma
rizinim ponaanjem 1.2.5. Ustrojstvo
biolokih subjekata bez
stanine organizacije
1.3.2. Raznolikost
1.3.3. Raznolikost
2.1.5. Umnoavanje
virusa i ostalih
nestaninih i
substaninih tvorba
57
RAVNOTEA I
IVOME SVIJETU
GEOGRAFIJA I
GEOLOGIJA
4.2.1.1. analizirati utjecaj 3.2. Izmjena tvari i temperatura, svjetlost, vode na Zemlji,
abiotikih imbenika na pretvorba energije na vlanost raznolikost klime i ivi
iva bia razini organizma svijet, ouvanje okolia
4.2.1.2. analizirati odnose 3.3.2. Izvori energije za kapacitet kondenzatora
meu jedinkama i iva bia
populacijama iste vrste i
razliitih vrsta
4.2.1.3. analizirati uloge i 3.3.1. Kruenje tvari u pretvorbe energije
meuovisnost pojedinih prirodi
lanova hranidbenoga 3.3.2. Izvori energije za
lanca/mree/piramide iva bia
4.2.2.1. analizirati tetno 2.1.4. Nasljeivanje na oneienje tekim oneienje atmosfera, klima, vode
djelovanje ovjeka na razini organizma metalima, radioaktivnim radioaktivnim tvarima na Zemlji, prirodna
biosferu tvarima, kemikalijama, (zraenjem), svjetlou, bogatstva, ouvanje
ispunim plinovima, bukom... okolia
pH-vrijednost voda i tla,
topljivost plinova, vrste
kemijskih reakcija
4.2.2.2. objasniti na primjerima 1.3.5. Raznolikost klima promjene,
razloge ugroenosti biljnoga svijeta ouvanje okolia
biljnih i ivotinjskih vrsta 1.3.6. Raznolikost
u Republici Hrvatskoj ivotinjskoga svijeta
4.2.3.1. objasniti pojam 1.3.5. Raznolikost kemijske metode izvori energije, odrivi vode na Zemlji,
odrivoga razvoja biljnoga svijeta proiavanja voda razvoj izvori energije
1.3.6. Raznolikost prirodna bogatstva,
ivotinjskoga svijeta ouvanje okolia
5.1.2. Primjena
biolokih istraivanja i
otkria
4.2.3.2. obrazloiti razloge 1.3.5. Raznolikost prirodna i kulturna
zatite prirodnih biljnoga svijeta batina Republike
podruja na primjerima 1.3.6. Raznolikost Hrvatske, ouvanje
iz Republike Hrvatske ivotinjskoga svijeta okolia
4.2.3.3. objasniti kako se ovjek 5.2.1. Istraivanje u
koristi promjenjivou biologiji
vrsta za stvaranje novih 5.2.2. Etika u biolokim
sojeva/sorta/pasmina/ istraivanjima
vrsta
58
RAVNOTEA I
IVOME SVIJETU
GEOGRAFIJA I
GEOLOGIJA
4.3.1.1. povezati vrste optika, mehanika,
podraaja s reakcijama elektricitet
na podraaj
4.3.1.2. analizirati gibanja 1.2.2. Stanino mehanika
organela, organa i ustrojstvo ivih
organizama organizama
razini organizma
4.3.2.1. interpretirati 1.2.3. Ustrojstvo na raznolikost klime i
prilagodbe organizama razini organizma ivoga svijeta, tlo i biljni
na kopneni nain ivota 1.3.5. Raznolikost pokrov
biljnoga svijeta
1.3.6. Raznolikost
razmnoavanje na
razini organizama
4.3.2.2. povezati prilagodbe 1.1.2. Odnos volumena volumen, povrina raznolikost klime i
ivotinja s razliitim i povrine u ivim ivoga svijeta
klimatskim uvjetima organizmima
razini organizma
1.3.6. Raznolikost
razmnoavanje na
razini organizama
4.3.2.3. analizirati prilagodbe 1.2.3. Ustrojstvo na pH-vrijednost, utjecaji temperatura, svjetlost, raznolikost klime i
biljaka na klimatske i razini organizma na brzinu kemijske vlanost ivoga svijeta, tlo i biljni
ekstremne uvjete 1.3.5. Raznolikost reakcije pokrov
biljnoga svijeta
razmnoavanje na
razini organizama
4.3.2.4. analizirati prilagodbe 1.2.3. Ustrojstvo na topljivost plinova mehanika fluida vode na Zemlji
organizama na ivot u razini organizma
vodi 1.3.5. Raznolikost
biljnoga svijeta
1.3.6. Raznolikost
59
RAVNOTEA I
IVOME SVIJETU
GEOGRAFIJA I
GEOLOGIJA
4.3.2.5. analizirati prilagodbe 1.2.3. Ustrojstvo na gustoa mehanika fluida reljef, vode na Zemlji
organizama na kretanje razini organizma
na kopnu, u vodi i u 1.3.6. Raznolikost
zraku ivotinjskoga svijeta
4.3.2.6. povezati prilagodbe 1.3.5. Raznolikost tlo i biljni pokrov
organizama s nainom biljnoga svijeta
ishrane 1.3.6. Raznolikost
3.2.1. Prehrana
organizma
4.3.2.7. analizirati prilagodbe 1.3.5. Raznolikost
nametnikih biljnoga svijeta
organizama s obzirom 1.3.6. Raznolikost
na ivotne uvjete i nain ivotinjskoga svijeta
prehrane 1.3.3. Raznolikost
3.1.2. Procesi
oslobaanja energije iz
biomolekula i sinteza
ATP-a
60
DOKAZIVANJE KROBA U RAZLIITIM
2. Praktini radovi
NAMIRNICAMA
praktini radovi u nastavi mogu biti izvedeni
CILJ
na razliite naine, no njihov je cilj razvijanje
prirodoslovne pismenosti uenika u skladu s ishodima Treba uoiti promjenu boje tijekom primjene Lugolove
uenja u podruju Bioloka pismenost. S druge strane, otopine za dokazivanje kroba u namirnicama iz
svaki praktini rad pridonosi ostvarivanju ishoda svakodnevnoga ivota.
vezanih uz ostala potpodruja koja se kroz njih mogu Odnosi se na sadraj obuhvaen sljedeim
ispitivati. Nain izvedbe praktinih radova u nastavi ishodom:
Biologije ovisi o opremljenosti kola te o kreativnosti 1.2.1.4. objasniti osnovnu podjelu pojedinih bioloki
uenika i nastavnika. Praktini rad treba biti u funkciji vanih spojeva i njihove uloge u ivome svijetu.
tumaenja temeljnih biolokih koncepata i njihovih
meuodnosa.
DOKAZIVANJE KOAGULACIJE PROTEINA
Praktini radovi trebali bi posluiti ostvarivanju naela
zornosti u nastavi, iskustvenomu uenju, razvoju CILJ
vjetina uenika, ali i aktivnomu usvajanju znanja Treba uoiti povezanost zgruavanja proteina (na
na viim kognitivnim razinama. U ispitima e dio primjeru bjelanjka jajeta i mlijeka) s promjenama
pitanja biti vezan uz primjere praktinih radova koji su razliitih uvjeta u kojima se proteini nalaze.
navedeni u nastavku kataloga pa e na njih uspjenije Odnosi se na sadraj obuhvaen sljedeim
odgovoriti uenici koji su ih praktino izvodili. ishodom:
1.2.1.3. analizirati grau i svojstva bioloki vanih spojeva
ANALIZA SVOJSTAVA VODE na primjerima.
CILJ
Tijekom istraivanja svojstava vode (polarnost MIKROSKOPIRANJE EUKARIOTSKIH STANICA
molekule vode, vodikove veze, specifini toplinski CILJEVI
kapacitet, visoka latentna toplina isparavanja (npr.
Treba osposobiti uenike za pripremu
tijekom znojenja), topljivost tvari, kohezija, adhezija,
najjednostavnijih mikroskopskih preparata (stanice
povrinska napetost, kapilarnost, anomalija vode)
pokoice luka, stanice usnoga epitela, promatranje
treba povezati ta svojstva s razliitim primjerima uloga
plastida, popreni prerez kroz list) i tijekom
vode u ivim organizmima i svakodnevnome ivotu.
mikroskopiranja uoiti osnovne stanine dijelove,
Odnosi se na sadraj obuhvaen sljedeim crtati i usporediti stanice i dijelove stanica, usporediti
ishodom: veliine pojedinih dijelova stanice te izraunati veliinu
1.2.1.2. povezati grau i svojstva vode s njezinim stanica.
znaenjem za odravanje ivota. Odnosi se na sadraj obuhvaen sljedeim
ishodima:
1.1.1.1. razlikovati na organizacijskim razinama ivoga
svijeta veliinom podreene i nadreene strukture
61
1.2.2.2. usporediti grau i ulogu dijelova eukariotskih KORITENJE DIHOTOMSKIH KLJUEVA ZA
stanica na primjeru biljne i ivotinjske stanice. RAZLIKOVANJE BILJAKA ILI IVOTINJA
CILJEVI
OSMOZA PONAANJE BILJNIH STANICA U Treba osposobiti uenike za promatranje organizama
OTOPINAMA RAZLIITIH KONCENTRACIJA I oko sebe i uoiti te opisati osnovne karakteristike po
DOKAZIVANJE OSMOZE U BILJNOJ I IVOTINJSKOJ kojima moemo razlikovati te organizme. Pritom se
STANICI uenici koriste dihotomskim kljuevima i primjenjuju
CILJEVI naueno znanje o osnovnim skupinama organizama i
Na staninoj razini treba uoiti posljedice promjene njihovim morfolokim karakteristikama.
koncentracije otopine u kojoj se stanice nalaze i Odnosi se na sadraj obuhvaen sljedeim
povezati te promjene s konceptima osmoze, difuzije, ishodima:
toniciteta i odravanja homeostaze. 1.3.5.1. analizirati osnovne znaajke grae stablaica
Treba povezati makroskopske promjene s promjenama (mahovina, papratnjaa, golosjemenjaa i
na stanicama i uoiti utjecaj promjene koncentracija kritosjemenjaa) na tipinim predstavnicima
na rezultate pokusa (npr. krumpir, mrkva, jaje). 1.3.6.1. analizirati osnovne znaajke grae glavnih
Odnosi se na sadraj obuhvaen sljedeim skupina ivotinja na tipinim predstavnicima.
ishodima: Primjer dihotomskoga kljua predloen je u prilozima.
3.1.3.1. usporediti pasivne naine prolaska tvari kroz
membranu s obzirom na vrstu tvari koja se prenosi
USPOREDBA CVJETOVA RAZLIITIH
4.1.1.1. objasniti naelo odravanja osmotske ravnotee. KRITOSJEMENJAA
CILJEVI
SEKCIJA Na temelju analize ivoga materijala i crtanja treba
CILJEVI usporediti grau cvjetova razliitih kritosjemenjaa
Treba uoiti osnovna naela grae organizama ili te na primjerima razlikovati osnovne pojmove o grai
organa koji se seciraju (ribe, lignje, srca ptice ili svinje) cvijeta i povezati grau cvijeta s njegovom ulogom u
i povezati grae organa s njihovom ulogom. Treba razmnoavanju biljaka cvjetnjaa.
uoiti i opisati osnovne morfoloke karakteristike Odnosi se na sadraj obuhvaen sljedeim ishodima:
organizama iz praktinoga rada. 1.3.5.1. analizirati osnovne znaajke grae stablaica
Odnosi se na sadraj obuhvaen sljedeim (mahovina, papratnjaa, golosjemenjaa i
ishodima: kritosjemenjaa) na tipinim predstavnicima
1.2.3.4. analizirati naela grae i uloge organskih sustava 2.2.2.1. objasniti osnovno naelo izmjene generacija i
beskraljenjaka i kraljenjaka na konkretnim redukcije gametofita u biljaka
primjerima 2.1.2.2. analizirati prednosti i nedostatke razliitih oblika
1.2.3.5 .povezati grau s ulogama organskih sustava u razmnoavanja protoktista, biljaka i gljiva.
ovjeka.
62
MORFOLOGIJA LANKONOACA Odnosi se na sadraj obuhvaen sljedeim
CILJEVI ishodom:
Na temelju analize ivoga materijala i crtanja treba 4.1.2.2. analizirati uloge pojedinoga organa i organskih
usporediti vanjsku grau (anatomiju) razliitih sustava u odravanju homeostaze.
lankonoaca (kamp, kukac, pauk) te na primjerima
razlikovati osnovne pojmove o vanjskoj grai OVISNOST TRANSPIRACIJE O VANJSKIM UVJETIMA
lankonoaca i povezati grau s prilagodbama
CILJ
lankonoaca ivotnim uvjetima stanita.
Treba uoiti promjene intenziteta transpiracije u
Odnosi se na sadraj obuhvaen sljedeim
ovisnosti o transpiracijskoj povrini (npr. broju listova),
ishodom:
ali i o vanjskim imbenicima, npr. vjetru, temperaturi i
1.3.6.1. analizirati osnovne znaajke grae glavnih svjetlosti.
skupina ivotinja na tipinim predstavnicima.
Odnosi se na sadraj obuhvaen sljedeim
ishodima:
DOKAZIVANJE UTJECAJA INTENZITETA SVJETLOSTI 4.1.2.6. analizirati mehanizme odravanja homeostaze u
I KOLIINE UGLJIKOVA (IV) OKSIDA NA BRZINU biljnome organizmu
FOTOSINTEZE 3.1.1.2. analizirati utjecaj vanjskih imbenika na intezitet
CILJ fotosinteze (voda, svjetlost, temperatura i CO2).
Treba uoiti uzrono-posljedine veze izmeu brzine
fotosinteze i intenziteta svjetlosti te koliine utroenog KVANTITATIVNA ANALIZA FLORE NEKOGA
ugljkova(IV) oksida. PODRUJA
Odnosi se na sadraj obuhvaen sljedeim CILJEVI
ishodom:
Treba uoiti bioloku raznolikost na nekome primjeru
3.1.1.2. analizirati utjecaj vanjskih imbenika na intezitet stanita (npr. travnjaka) procjenom brojnosti te
fotosinteze (voda, svjetlost, temperatura i CO2). odreivanjem gustoe i pokrovnosti pojedinih
uoenih vrsta. Pritom je vano analizirati odnose
OVISNOST INTENZITETA RADA SRCA I DISANJA O pojedinih vrsta te procijeniti bioraznolikost i utjecaj
FIZIKOJ AKTIVNOSTI ovjeka na istraenim podrujima.
CILJEVI Odnosi se na sadraj obuhvaen sljedeim
ishodima:
Treba uoiti uzrono-posljedine veze izmeu
brzine rada srca (pulsa) i brzine disanja s promjenom 4.2.1.1. analizirati utjecaj abiotikih imbenika na iva
fizike aktivnosti te povezati te promjene s razliitim bia
skupinama ispitanika (npr. prema spolu, dobi, kondiciji 4.2.1.2. analizirati odnose meu jedinkama i
i sl.). populacijama iste vrste i razliitih vrsta
4.2.2.1. analizirati tetno djelovanje ovjeka na biosferu
63
4.2.3.1. objasniti pojam odrivoga razvoja. 3. Opis ispita
U svrhu obogaivanja nastavne izvedbe iskustvenim ispit iz Biologije traje ukupno 135 minuta bez stanke.
uenjem, osim ovih obvezatnih praktinih radova, Vremenik provedbe bit e objavljen u Vodiu kroz
preporuuje se prouiti i primijeniti u nastavi ili ispite dravne mature te na mrenim stranicama
samostalnim projektima sadraj navedenih izvora: Nacionalnoga centra za vanjsko vrednovanje
http://globe.pomsk.hr//prirucnik.htm obrazovanja (www.ncvvo.hr).
http://ipaq.petagimnazija.hr/ Pristupnik5 dobiva sigurnosnu vreicu u kojoj su dvije
ispitne knjiice, list za koncept i list za odgovore.
http://www.gimpoz.hr/clanak/gel/gel-gimnazijski-ekolos-
ki-laboratorij. Vano je pozorno proitati tekst opih uputa i tekst
uputa za rjeavanje zadataka i oznaavanje tonih
odgovora. Primjeri uputa za rjeavanje pojedinih
vrsta zadataka nalaze se u poglavlju Vrste zadataka.
U zadatcima zatvorenoga tipa (viestrukoga izbora)
pristupnik mora oznaiti tone odgovore znakom X
na listu za odgovore. Ako pristupnik oznai vie od
jednoga odgovora, zadatak e se bodovati s 0 (nula)
bodova bez obzira na to to je meu oznaenima i
toan odgovor. U zadatcima otvorenoga tipa (kratkoga
odgovora i dopunjavanja) pristupnik mora upisati
sadraj koji nedostaje na predvieno mjesto u ispitnoj
knjiici. Ako pristupnik pogrijei, treba prekriiti
netoan odgovor, staviti ga u zagradu, napisati toan
odgovor i staviti skraeni potpis pored tonoga
odgovora.
Tijekom pisanja ispita iz Biologije doputeno je
upotrebljavati samo kemijsku olovku kojom se pie
plavom ili crnom bojom.
3.1. Struktura ispita

ispit sadrava 66 zadataka, a od toga je 50 zadataka
zatvorenoga tipa koji donose 50 % moguih bodova
i 16 zadataka otvorenoga tipa koji donose takoer 50
% moguih bodova. Mogue je ostvariti maksimalno
100 bodova, a od toga 50 tono rijeenih zadataka
5
Termin pristupnik u tekstu kataloga ima ope znaenje te se odnosi
i na pristupnice i na pristupnike.
64
donosi po 1 bod, 4 zadatka po 2 boda, 6 zadataka po razmiljanja. Prilikom rjeavanja zadataka koji
3 boda i 6 zadataka po 4 boda. Prema kognitivnim je provjeravaju vie razine uenja (primjenu znanja uz
razinama u ispitu zastupljeno 30 % zadataka kojima razumijevanje i rjeavanje problema) uenici trebaju,
se provjerava reprodukcija nastavnih sadraja, 60 ovisno o zahtjevnosti zadatka, prepoznati bioloke
% zadataka kojima se provjeravaju razumijevanje i pojave i procese i dosjetiti se potrebnih injenica i
primjena znanja i 10 % zadataka kojima se provjerava naela koje zatim treba meusobno povezati6.
sposobnost rjeavanja problema. Ukupan broj bodova
u ispitu bit e raspodijeljen prema podrujima druge
razine (tablica 1.).
Reproduktivno znanje temeljeno na pamenju
podataka ispituje 30 % zadataka. U reproduktivno
znanje ukljueno je i literarno razumijevanje, odnosno
reprodukcija zakljuaka te objanjenja izvedena
tijekom pouavanja ili proitana u literarnim izvorima.
To znai da e uenik moi, zahvaljujui pamenju i
jezinim kompetencijama, prepriati neki sadraj, a
da pritom nuno ne dostigne razinu razumijevanja.
Razumijevanje i primjena znanja osnova su
trajnoga znanja i zbog toga 60 % zadataka u
ispitu provjerava upravo razumijevanje i primjenu
znanja. Tek kada se steena znanja primijene,
mogu se i razumjeti. Razumijevanje ukljuuje proces
generalizacije i apstraktnoga miljenja pri emu
se saimaju znaajke pojedinanih primjera da bi
se dolo do sutine. Primjena znanja zahtijeva da
se osnova koju predstavlja literarno razumijevanje
povee s ostalim postojeim znanjem stvaranjem
poveznica te tako umreeno znanje postaje trajno
znanje. Rjeavanje problema ukljuuje angairanje
svih znanja i kompetencija uenika, a u ispitu
se provjerava s 10 % zadataka. Ono ukljuuje
poznavanje temeljnih injenica, procesa i zakonitosti
koje uenik treba prepoznati i interpretirati na
zadanome primjeru. Prilikom rjeavanja zadataka
od uenika se oekuje povezivanje zadanih uvjeta
6
Androi, D., Halusek, V., Jovanovski, V., arac, V., Ree, S., urkovi,
N. 2010. Kvalitativna analiza ispita provedenih 2008. godine u
s poznatim injenicama i usvojenim znanjima uz osnovnim kolama, U: Izvjee o projektu Fizika i Kemija, NCVVO,
neophodno integriranje znanja i primjenu kritikoga Zagreb. 21. 1. 2011. http://dokumenti.ncvvo.hr/OS/Analiza/fiz_kem.
pdf
65
Tablica 1. Raspodjela bodova u ispitu prema potpodrujima druge vrste
Broj
ISHOD
bodova
1.1. Odnosi veliina u ivome svijetu 2
1.2. Porast sloenosti i razvoj novih svojstava na viim organizacijskim razinama 12
1.3. Srodnosti i raznolikosti 4
2.1. Razmnoavanje i nasljeivanje 10
2.2. ivotni ciklusi 8
2.3. Rast i razvitak 2
2.4. Postanak i razvoj ivota na Zemlji 8
3.1. Procesi izmjene tvari i pretvorba energije na razini stanice metabolike reakcije 8
3.2. Procesi izmjene tvari i pretvorba energije na razini organizma 7
3.3. Procesi izmjene tvari i pretvorba energije na razini ekosustava 3
4.1. Odravanje ravnotee u organizmu 10
4.2. Odravanje ravnotee u prirodi 12
4.3. Meuovisnost ivoga svijeta i okolia 10
5.1. Znanstvena misao 1
5.2. Znanstvena metodologija 3
UKUPNO 100
3.2. Primjeri ispitnih zadataka

U ovome poglavlju nalaze se primjeri razliitih zadataka kojima e se provjeravati znanje iz Biologije. Uz svaki
primjer zadatka nalazi se opis vrste zadatka, ishod uenja koji se tim konkretnim zadatkom ispituje, predviena
teina zadatka, vrsta znanja koju zadatak provjerava (reprodukcija, razumijevanje i primjena znanja, rjeavanje
problema) te toan odgovor.
3.2.1. Zadatci viestrukoga izbora

Zadatak viestrukoga izbora sastoji se od upute (u kojoj je opisan nain rjeavanja zadatka i koja je
zajednika za sve zadatke toga tipa u nizu), osnove (u kojoj je postavljen zadatak) te etiriju ponuenih
odgovora od kojih je jedan toan. Ponueni zadatci mogu sadravati i uvodni sadraj u obliku kraega
teksta, skice, sheme, dijagrama, crtea ili grafikoga prikaza.
66
U zadatcima se mogu pojaviti i struni termini, pa ak i oni za koje je navedeno da se nee ispitivati
njihovi nazivi, ako je njihovim koritenjem lake provjeriti razumijevanje uzrono-posljedinih veza i
meuodnosa. U tome je sluaju za te termine u zadatku navedeno potrebno objanjenje.
U sljedeim zadacima od vie ponuenih odgovora samo je jedan toan.

Tone odgovore morate oznaiti znakom X na listu za odgovore.
Toan odgovor donosi jedan bod.
1. Odaberite ispravno poredane stanine tvorbe razvijene biljne stanice prema veliini od
najmanje prema najveoj.
A. vakuola ribosom kloroplast jezgra A.
B. ribosom kloroplast jezgra vakuola B. X
C. jezgra vakuola ribosom kloroplast C.
D. kloroplast jezgra vakuola ribosom D.
ISHOD UENJA LAGAN
1.1.1.1. razlikovati na organizacijskim razinama ivoga svijeta veliinom podreene i reprodukcija

znanja
nadreene strukture
2. to je od navedenoga razlog proglaenja Plitvikih jezera nacionalnim parkom?

A. prostor za gnijeenje ptica movarica
A.
B. sedrene barijere
B. X
C. vegetacija crnoga bora
C.
D. kserofitna vegetacija pjeskovitoga tla
D.
ISHOD UENJA LAGAN
4.2.3.2. obrazloiti razloge zatite prirodnih podruja na primjerima iz Republike reprodukcija

znanja
Hrvatske
67
3. Odaberite tonu tvrdnju vezanu uz udisaj i izdisaj.

A. Pri udahu zbog niega tlaka u pluima zrak ulazi i ispunjava alveole.
A. X
B. Pri udahu zbog viega tlaka u pluima zrak ulazi i ispunjava alveole.
B.
C. Pri izdahu zbog kontrakcija miia zrak izlazi iz tijela .
C.
D. Pri izdahu miiima i oitom aktivno se potiskuje zrak iz plua.
D.
SREDNJE
ISHOD UENJA TEAK
3.2.2.1. objasniti naela izmjene plinova u pluima i na razini stanica reprodukcija

znanja
4. Koja je uloga molekula u unutarnjoj membrani mitohondrija u staninome disanju?

A. Prenose elektrone bogate energijom.
A. X
B. Razgrauju molekule ATP-a.
B.
C. Razgrauju glukozu na dvije molekule pirogroane kiseline.
C.
D. Sintetiziraju acetil-CoA.
D.
ISHOD UENJA TEAK
reprodukcija
3.1.2.3. objasniti stanino disanje kao proces kojim aerobni organizmi dolaze do energije znanja
5. Rad srca poveava se s poveanjem intenziteta fizike aktivnosti. Odredite nezavisnu varijablu
u istraivanju provedenome na osamnaestogodinjoj populaciji zdravih djevojaka.
A. broj otkucaja srca u minuti A.
B. broj udaha u minuti B.
C. broj unjeva u minuti C. X
D. broj ispitanika D.
LAGAN
ISHOD UENJA
razumijevanje
5.2.1.1. primijeniti osnovna naela i znaajke znanstvenoga istraivanja i primjena
znanja
68 6. S pomou dihotomskoga kljua odredite kojoj skupini ivotinja pripada ivotinja prikazana na
slici.
1. Tijelo pokazuje bilateralnu simetriju. idi na 2.

Tijelo pokazuje radijalnu simetriju. A.
2. Tijelo je kolutiavo. idi na 3. A.
Tijelo ne pokazuje kolutiavost u grai. idi na 4. B. X
3. Tjelesni nastavci su lankoviti. B. C.
U grai tijela nema lankovitih tjelesnih nastavaka. idi na 4.
D.
4. Meko tijelo obavijeno je ljuturom. C.
Tijelo je s obje strane spljoteno, a na prednjemu dijelu tijela nalaze se D.
oi.
ISHOD UENJA LAGAN
razumijevanje
1.3.6.1. analizirati osnovne znaajke grae glavnih skupina ivotinja na tipinim i primjena
predstavnicima znanja
7. Koja je od navedenih tvrdnja u skladu s Darwinovom teorijom evolucije?

A. Leptiri koji bojom krila oponaaju grabeljivca nee prenijeti to obiljeje svojim potomcima.
B. Leptiri koji bojom krila uvjerljivije oponaaju grabeljivca imaju veu vjerojatnost
A.
preivljavanja tijekom napada ptica.
B. X
C. Ptice koje naue razlikovati leptire koji bojom krila oponaaju grabeljivca prenijet e to
mutacijom gena svojim potomcima. C.
D. Ptice koje love leptire koji bojom krila oponaaju grabeljivca razvijaju obiljeja koja im D.
omoguuju bolje preivljavanje.7
SREDNJE
ISHOD UENJA TEAK
razumijevanje
2.4.1.1. analizirati imbenike evolucije i primjena
znanja
7
Pitanje preneseno iz provedenih ispita dravne mature 2013. (ljetni rok, knjiica 1)
69
8. Gepard je najbra ivotinja na svijetu. Koje su od navedenih prilagodba gepardu u najveoj

mjeri omoguile osvajanje titule najbrega svjetskog trkaa?
A. iroke nosnice i poveani volumen srca i plua A. X
B. lagane kosti koje su povezane pominim zglobovima B.
C. savitljiva kraljenica povezana s ostatkom kostura C.
D. dobro razvijena osjetila povezana sa ivanim sustavom D.
ISHOD UENJA LAGAN
4.1.2.2. analizirati uloge pojedinoga organa i organskih sustava u odravanju rjeavanje

problema
homeostaze
3.2.2. Zadatci otvorenoga tipa

Zadatci otvorenoga tipa su zadatci dopunjavanja ili oznaavanja na slici ili u tablici, zadatci redanja te zadatci
kratkoga odgovora i obrazloenja odabranoga odgovora. Svakomu nizu razliitih zadataka prethodi jasno
istaknuta uputa u kojoj je opisan nain rjeavanja zadatka. Zadatci otvorenoga tipa mogu se sastojati od dvaju,
triju ili etiriju potpitanja vezanih u seriji. Sukladno tomu, svaki toan odgovor za pojedino potpitanje donosi
po 1 bod (ukupno 2, 3 ili 4 boda), a netoan odgovor ili izostanak odgovora u svakome pojedinom potpitanju
ne donosi bodove. Zadatak kratkoga odgovora sastoji se od osnove koja sadrava neophodne informacije i
specifine upute za rjeavanje zadatka te od pitanja u kojima je zadano to uenik treba odgovoriti. U zadatcima
otvorenoga tipa osim istaknutoga tonog odgovora priznaju se i svi smisleni odgovori prema razraenome
sustavu kodiranja odgovora.
U sljedeim zadatcima odgovorite kratkim odgovorom (rijeju, brojem, s nekoliko rijei ili
jednostavnom reenicom) ili dopunite reenicu/crte upisivanjem sadraja koji nedostaje.
Odgovore upiite samo na predvieno mjesto u ovoj ispitnoj knjiici.
Ne popunjavajte prostor za bodovanje.
70
9. Organizmi koji se hrane detritusom nazivaju se detritofagi. Za svaki ekosustav navedite jedan primjer
detritofaga i opiite njegovu konkretnu detritusnu hranu:
A. organizam u kopnenom ekosustavu:________________________ detritusna hrana:__________________
B. organizam u vodenom ekosustavu:_________________________ detritusna hrana:_________________
TONI ODGOVORI
A. stonoge trulo lie, kuna muha trule organske tvari, gujavica organske tvari u tlu...
B. trp organske tvari na dnu mora, liinke kukaca krupni i sitni mrtvi biljni materijal u slatkim vodama...
LAGAN
ISHOD
razumijevanje
3.3.2.2. razlikovati primarnu od sekundarne organske proizvodnje u ekosustavu i primjena
znanja
10. Promotrite slike koje prikazuju poloaj kloroplasta u stanici i odgovorite na pitanja.
A. B.
A. Gdje je smjetena biljka iju stanicu prikazuje slika B. s obzirom na svjetlosne uvjete?
B. Objasnite kako je biljka iju stanicu prikazuje slika B. reagirala na svjetlosne uvjete i zato je takva reakcija
bila neophodna?
TONI ODGOVORI
A. Biljka je smjetena u sjeni.
B. Kloroplasti su blie gornjoj pokoici lista kako bi se pospjeilo iskoritavanje male koliine svjetlosti za
proces fotosinteze.
LAGAN
ISHOD
razumijevanje
4.3.1.2. analizirati gibanja organela, organa i organizama i primjena
znanja
11. Slezenica (Asplenium trichomanes), jelenak (Asplenium scolopendrium) i enska paprat (Athyrium filix-
foemina) su este paprati koje nalazimo u naim umama. Prema slikama vidljivo je da se meusobno 71
znaajno razlikuju prema obliku listova, tj. nisu sline. Neke od njih meusobno su ipak srodne.
1) Asplenium trichomanes 2) Asplenium scolopendrium 3) Athyrium filix-foemina
A. Navedite koje su od ponuenih paprati srodne.

B. Na temelju ega je to mogue zakljuiti?
TONI ODGOVORI
A. 1) i 2)
B. na temelju naziva roda Asplenium
LAGAN
ISHOD
1.3.1.1. razlikovati podjelu ivoga svijeta prema sistematskim kategorijama i znaenje razumijevanje
i primjena
dvoimenoga nazivlja u biologiji znanja
12. U tablici je navedeno 12 pojmova kojima se trebate koristiti prilikom odgovaranja na sljedea pitanja.
Pojedinim pojmovima mogue je koristiti se i vie puta, a pojedinim uope ne. Broj tonih odgovora
naveden je u zagradi uz pitanje.
IMUNOST CIJEPLJENJE LIMFOCITI MODEL KLJU-BRAVA
AIDS ALERGIJA ALERGEN NUKLEINSKA KISELINA
LEUKOCITI ALERGIJSKO TESTIRANJE FAGOCITOZA PROTEIN
A. Koja je vrsta molekula zajednika alergenu i antitijelu? (1)

B. Izdvojite etiri pojma koja izravno imaju veze sa sindromom steenoga gubitka imunosti. (4)
C. Kojim e procesom leukociti neutralizirati bakteriju koja je ula u organizam? (1)
TONI ODGOVORI
A. protein
B. imunost, AIDS, leukociti, limfociti
C. fagocitoza
SREDNJE
ISHOD TEAK
4.1.2.2. analizirati uloge pojedinoga organa i organskih sustava u odravanju razumijevanje
homeostaze i primjena
znanja
72
13. U mnogim sportovima tijekom pripremnoga razdoblja i treniranja dio sportaa u sklopu priprema za
natjecanje ima i tzv. visinske pripreme. To znai da odreeno vrijeme borave i treniraju u planinama, tj. na
vioj nadmorskoj visini.
A. Moe li se uoiti neka razlika ako bi se sportaima prije i nakon visinskih priprema odredio hematokrit?
Obrazloite svoj odgovor.
B. Kako visinske pripreme mogu utjecati na bolje rezultate sportaa? Pokuajte to povezati s funkcijom
eritrocita.
C. Hoe li mukarac ili ena imati vei hematokrit ako usporeujemo hematokrit zdravih osoba? Zato?
D. Kako se mogu povezati podatci o hematokritu s razlikom u sportskim uspjesima mukaraca i ena,
primjerice u tranju na sto metara?
Hematokrit predstavlja ukupni udio eritrocita u krvnoj plazmi.
TONI ODGOVORI
A. Mogla bi se uoiti razlika jer bi organizam poveao produkciju eritrocita zbog manje koncentracije kisika na
visinama.
B. Rezlutati e biti bolji zbog bolje opskrbe stanica kisikom.
C. Mukarci e imati vei hematokrit jer u prosjeku imaju vie eritrocita od ena.
D. Podatci o hematokritu mogu se povezati s razliitim rezultatima mukaraca i ena jer su stanice mukaraca
bolje opskrbljene kisikom kod brzih disciplina zbog veega broja eritrocita, a vie kisika znai vie energije
u procesima staninoga disanja pa su mukarci bri.
TEAK
ISHOD
razumijevanje
4.1.2.1. analizirati razlike u sastavu i ulogama tjelesnih tekuina i primjena
znanja
14. Slobodna una resica (A) je dominantno svojstvo, a prirasla (a) recesivno svojstvo. Otac je heterozigot za
unu resicu, a majka je recesivni homozigot.
A. Kakvu unu resicu fenotipski ima otac?
B. Napiite genotip oca za unu resicu.
C. Koja je vjerojatnost da njihova djeca imaju priraslu unu resicu?
D. Mogu li ti roditelji imati dijete koje je za navedeno svojstvo dominantni homozigot i zato?
TONI ODGOVORI
A. slobodnu B. Aa C. 50 % ili 1/2 D. Ne mogu jer majka nema dominantan gen (A).
ISHOD LAGAN
2.1.4.1. analizirati odnose meu genima i njihov utjecaj na razini organizma ili pojedine rjeavanje
osobine problema
73
15. Pozorno promotrite slike.
Slika A. Tkivo plua zdrave osobe Slika B. Tkivo plua osobe oboljele od bolesti
A. Usporedite povrinu i volumen plunih mjehuria na objema slikama.

B. Koristei se objema slikama objasnite ulogu povrine plunih mjehuria u izmjeni plinova u pluima.
C. Objasnite koje su bile posljedice pri disanju za osobu ije je tkivo prikazano na slici B.
TONI ODGOVORI
A. Povrina plunih mjehuria na slici B. manja je u odnosu na povrinu plunih mjehuria na slici A. Na slici B.
vei je volumen plunih mjehuria u odnosu na volumen plunih mjehuria na slici A.
B. Velika povrina plunih mjehuria omoguuje istodobno prijenos vee koliine plinova kroz membranu
stanica i time bolju opskrbljenost tijela kisikom. Smanjenjem povrine smanjuje se i koliina plinova koji se
u istome vremenu mogu izmijeniti izmeu kapilara i plunih mjehuria.
C. Posljedica je slaba opskrbljenost tijela kisikom, to se posebice vidi tijekom svake aktivnosti kada tijelo treba
vie kisika.
SREDNJE
ISHOD TEAK
1.1.2.2. objasniti vanost poveanja i smanjenja povrine u grai ivih organizama rjeavanje
problema
74
16. Ivan je proveo istraivanje kako se puls mijenja tijekom vjebanja na svojim prijateljima Luki i Marku.
Mjerenje je obavljeno svake minute. Prvu je minutu Luka mirovao, a sljedee je dvije minute trao.
Mjerenje se nastavilo i nakon tranja sve do 10. minute. Nakon toga Ivan je isto mjerenje proveo i na
Marku. Rezultati Ivanovih mjerenja prikazani su u tablici.
Rezultati mjerenja pulsa (broja otkucaja u minuti) tijekom 10 minuta
Ispitanici
1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10.
Luka 60 70 80 80 76 70 64 62 60 60
Marko 70 80 95 95 93 91 89 88 85 82
A. Navedite barem jedan primjer jo neke promjene koja se sigurno dogodila u Lukinome organizmu tijekom
tranja osim to se promijenila brzina rada srca.
B. Usporedite Lukine i Markove rezultate. to na temelju tih rezultata moete zakljuiti?
C. Luka je prestao trati tri minute nakon poetka mjerenja. Koliko je vremena bilo potrebno da se njegov puls
(brzina rada srca) vrati na onaj prije poetka fizike aktivnosti?
D. to je zavisna varijabla u ovome istraivanju?
TONI ODGOVORI
A. ubrzano disanje, povienje tjelesne temperature, irenje krvnih ila, pojaano znojenje...
B. Luka u mirovanju ima nii puls, to ukazuje na njegovu bolju kondiciju i/ili vei udarni volumen srca. Luki
se nakon aktivnosti puls bre vraa na poetnu vrijednost, to pokazuje da je njegovo srce (mii) u boljoj
formi i u jednoj kontrakciji istisne vei volumen krvi (vei udarni volumen srca).
C. Bilo je potrebno 6 minuta.
D. Zavisna je varijabla u ovome istraivanju puls (broj otkucaja u minuti).
SREDNJE
ISHOD TEAK
5.2.1.2. analizirati numeriki i grafiki prikazane rezultate istraivanja rjeavanje

problema
75
U sljedeim zadatcima odgovorite kratkim odgovorom (rijeju, brojem, s nekoliko rijei ili
jednostavnom reenicom) ili dopunite reenicu/crte upisivanjem sadraja koji nedostaje.
Odgovore upiite samo na predvieno mjesto u ovoj ispitnoj knjiici.
Ne popunjavajte prostor za bodovanje.
17. Tratinice, krava i ovjek predstavljaju primjere jednoga hranidbenog lanca. Ispunite tablicu tako da tone
odgovore na pitanja postavljena u 1. redu tablice upiete samo u bijela prazna polja.
Navedite jedan
Kojim procesom Navedite jedan
Koja je uloga organizma proces tijekom kojega
ORGANIZAM organizam asimilira proces tijekom kojega
u hranidbenome lancu? organizam koristi
energiju? organizam gubi energiju.
energiju.
TRATINICA
KRAVA
OVJEK
TONI ODGOVORI:
Navedite jedan
Kojim procesom Navedite jedan
Koja je uloga organizma proces tijekom kojega
ORGANIZAM organizam asimilira proces tijekom kojega
u hranidbenome lancu? organizam koristi
energiju? organizam gubi energiju.
energiju.
TRATINICA proizvoa/producent fotosintezom
oslobaanje topline
KRAVA pri irenju kapilara/
defekacija...
rast/reprodukcija/
OVJEK
kretanje...
LAGAN
ISHOD
razumijevanje
3.3.2.2. razlikovati primarnu od sekundarne organske proizvodnje u ekosustavu i primjena
znanja
76
18. Broj kromosoma u tjelesnoj stanici make jest 38, tj. 2n = 38. U tablicu upiite podatke o broju
novonastalih stanica u mujaka i enke nakon odreene diobe i podatke o broju kromosoma prije i po
zavretku diobe.
Broj funkcionalnih stanica Broj stanica po Broj kromosoma Broj kromosoma u svakoj
po zavretku diobe u zavretku diobe u na poetku novonastaloj stanici
enke mujaka diobe (po zavretku diobe)
MITOZA
MEJOZA
TONI ODGOVORI
Broj kromosoma u svakoj
Broj funkcionalnih stanica Broj stanica po Broj kromosoma
novonastaloj stanici
po zavretku diobe u zavretku diobe u na poetku
enke mujaka diobe
(po zavretku diobe)
MITOZA 2 2 38 38
MEJOZA 1 4 38 19
SREDNJE
TEAK
ISHOD
razumijevanje
2.1.1.1. usporediti uloge dvojne diobe, mitoze i mejoze u razmnoavanju i primjena
znanja
77
19. Promotrite grafiki prikaz relativne koliine glukoze u krvi osobe koja se tijekom dana bavila razliitim
aktivnostima i odgovorite na pitanja.
Grafiki prikaz relativne koliine glukoze u krvi

A. to je uzrokovalo promjenu optimalne razine glukoze u krvi u toki 1?
B. Koja je endokrina lijezda potaknuta na djelovanje u toki A?
C. to je moglo uzrokovati nagli pad razine glukoze u krvi u toki 2?
D. Na koji e nain guteraa djelovati na ponovno uspostavljanje optimalne razine glukoze u krvi u toki B?
TONI ODGOVORI
A. uzimanje obroka koji sadrava ugljikohidrate
B. guteraa
C. primjerice, pojaana tjelesna aktivnost
D. izluivanjem glukagona
TEAK
ISHOD
razumijevanje
4.1.2.3. objasniti mehanizam povratne sprege na primjeru luenja hormona i primjena
znanja
78
20. Na temelju promatranja sheme koja prikazuje odravanje stalne tjelesne temperature odgovorite na
pitanja.
A. U pravokutnike na shemi upiite po jedan broj koji oznaava opis odgovarajuega dogaaja.
1 porast temperature krvi
2 pad temperature krvi
3 tijelo se oslobaa topline
4 tijelo uva toplinu
B. Koje od navedenih slova, A ili B, oznaava smjer odvijanja regulacije tjelesne temperature ako nakon duljega
boravka na suncu tijekom vruega ljetnog dana uemo u klimatizirani prostor?
C. Koje se tjelesne promjene zbivaju pri regulaciji tjelesne temperature ako se ona odvija u smjeru
oznaenome slovom A?
D. Kako se naziva prikazani proces termoregulacije pri kojemu rashlaena krv potie hipotalamus na
aktivnost i slanje signala za ponovno zagrijavanje krvi?
TONI ODGOVORI
A. od gore prema dolje: 3, 2, 1, 4
B. B
C. izluivanje znoja na povrini koe, irenje kapilara u povrinskome sloju koe, koa postaje crvena
D. mehanizam povratne sprege
SREDNJE
TEAK
ISHOD
razumijevanje
4.1.2.5. objasniti mehanizme termoregulacije i primjena
znanja
79
21. Uenici su ispitivali toksinost pesticida na akvarijskim ribicama elei utvrditi letalne doze. Sukladno
postavljenoj hipotezi i najmanje koncentracije pesticida u pokusu usmrtile su 50 % ribica. Navedite dva
razloga zbog ega je prosudbeno povjerenstvo odbilo takav istraivaki projekt za natjecanje iz Biologije.
TONI ODGOVORI
1. upotreba pesticida koji mogu tetno djelovati i na uenike
2. neopravdano usmrivanje ivotinja
LAGAN
ISHOD
5.2.2.1. analizirati etike probleme u biolokim istraivanjima rjeavanje
problema
22. Predloite nacrt istraivanja kojim ete dokazati sljedeu hipotezu:

Intenzitet transpiracije raste s poveanjem strujanja zraka.
METODA
A. UZORAK (navesti
jednu)
ZAVISNA NEZAVISNA KONTROLIRANI
B.
VARIJABLA VARIJABLA UVJETI
PRIBOR
(navesti
neophodan
C. pribor prema
metodi
najmanje 5)
TONI ODGOVORI
3 (4, 5 ili vie) granice su
METODA za mjerenje intenziteta transpiracije mjerenje volumena
eksperimentalna skupina, a
A. UZORAK (navesti potroene vode/visine stupca tekuine na poetku i na
isti je broj granica kontrolna
jednu) kraju pokusa
skupina
ZAVISNA intenzitet NEZAVISNA strujanje KONTROLIRANI svjetlost, temperatura, vlanost zraka,
B.
VARIJABLA transpiracije VARIJABLA zraka UVJETI starost i stanje biljaka u pokusu
PRIBOR
(navesti jednake posude/ae/menzure/epruvete, tanki marker za oznaavanje razine vode u aama/
neophodan
C. pribor prema
epruvetama, probueni epovi (za granice) i ljepilo/ulje vazelin (sjajilo za usne) plastelin za osiguranje
metodi nepropusnosti epa, mjerilo (milimetarski papir, ravnalo), ventilator
najmanje 5)
TEAK
ISHOD
rjeavanje
5.2.1.3. predloiti nacrt istraivanja na temelju istraivakoga pitanja ili hipoteze problema
80
23. Geni eukariotskih organizama sastoje se i od dijelova koji ne kodiraju protein. Kodirajui dijelovi gena
oznaeni su na slici slovom E, a nekodirajui nizovi slovom I.
Neki se gen moe grafiki prikazati na sljedei nain:
E I E I E
Prilikom sinteze proteina primarni RNA transkript mora se obraditi tako da se iz njega izreu svi
nekodirajui dijelovi i tek se tada dobije funkcionalna mRNA.
Met AUG
START
Ile AUU, AUC, AUA

Thr ACU, ACC, ACA, ACG
Trp UGG
Asp GAU, GAC
STOP UAA, UAG, UGA
Dobili ste na analizu gen iji redoslijed baza u DNA lancu glasi: TACTAACCGGCGCTGAACCAAAACTGACT
i imate protein koji je na temelju transkripcije i translacije toga lanca (gena) nastao i glasi:
Met-Ile-Thr-Trp-Asp.
A. Otkrijte nekodirajui dio u tome genu i podcrtajte ga (ih).
B. Ispiite primarni RNA transkript.
C. Ispiite funkcionalnu mRNA.
U eukariota nakon transkripcije, a prije translacije dolazi do modificiranja mRNA. Poetna neprocesirana kopija gena u eukariota,
nastala izravno prema kalupu DNA, naziva se primarni mRNA transkript. Iz nje procesiranjem u jezgri nastaje zrela funkcionalna
mRNA.
TONI ODGOVORI
A. TACTAACCGGCGCTGAACCAAAACTGACT
B. AUGAUUGGCCGCGACUUGGUUUUGACUGA
C. AUGAUUACUUGGGACUGA
TEAK
ISHOD
rjeavanje
2.1.3.3. obrazloiti zato su geni funkcionalni dijelovi molekule DNA problema
81
4. Prilozi
U tablici su kronoloki navedene najvanije osobe poznate po svojim istraivanjima u podruju biologije i
zaslune su za njezin razvoj. Pristupnici bi trebali znati njihova imena i koji je njihov doprinos razvoju biologije.
Ne treba pamtiti imena, ve samo prezimena i okvirno vremensko razdoblje.
Odnosi se na sadraj obuhvaen sljedeim ishodom:
1.3.5.1. analizirati osnovne znaajke grae stablaica (mahovina, papratnjaa, golosjemenjaa i kritosjemenjaa) na
tipinim predstavnicima.
Tablica 2. Dihotomski klju za odreivanje vrste drvea
Listovi su igliasti. idi na 2
1.
Listovi su iroki i spljoteni. idi na 5
Igliasti listovi su pojedinano privreni za granicu i dugi su do 4 cm. idi na 3
2.
Igliasti listovi su u parovima, ovijeni su bjeliastim rukavcem i dugi do 8 cm. bijeli bor
Igliasti listovi su veinom eljasto rasporeeni du granice. idi na 4
3.
Igliasti listovi su zavojito rasporeeni du granice i etverobridni. smreka
Igliasti listovi su uiljeni na vrhu, spljoteni i mekani, na licu su tamnozeleni, a na naliju
tisa
4. blijedi s dvjema tamnim prugama.
Igliasti listovi su tupi, plosnati i dugi do 3 cm, a na naliju imaju dvije bijele pruge. jela
List je jednostavan, a lisna plojka nije podijeljena na liske. idi na 6
5. List je sastavljen, a plojka sastavljenoga lista podijeljena je na vie liski od kojih svaka
idi na 15
izgleda kao zasebni list.
Plojka lista je cjelovita. idi na 7
6.
Plojka lista je urezana. idi na 12
Plojka lista je jajolika ili srcolika oblika. idi na 8
7.
Plojka lista je duguljasta. idi na 11
Listovi su pri bazi nesimetrini. idi na 9
8.
Listovi su pri bazi simetrini. idi na 10
Listovi su jajoliki i goli, a rub lista je pilast. poljski brijest
9. Listovi su srcoliki, tamnozeleni i goli, a na naliju svjetliji s upercima bijelih dlaica u
velelisna lipa
kutovima ila.
Listovi su jajoliki, imaju 11 do 15 pari bonih ila, a rub lista je jako nazubljen. obini grab
10.
Listovi su jajoliki, imaju 5 do 9 pari bonih ila, a rub lista nije nazubljen. obina bukva
82
Listovi su koasti, sjajni, dugi do 23 cm i iroki do 8 cm s trnastim zupcima razmaknutim po 1
pitomi kesten
cm i s lisnim peteljkama dugima do 3 cm.
11.
Listovi su gusto bijelosvilenkasto dlakavi, dugi do 10 cm i iroki do 1,5 cm, plitkopilasta
bijela vrba
ruba i lisnih peteljki dugih do 1 cm.
Plojka lista je valovito urezana, a nervatura lista perasta. idi na 13
12.
Plojka lista je dlanasto urezana, a nervatura lista dlanasta. idi na 14
Listovi su plitko i pravilno urezani, dugi do 12 cm i iroki do 7 cm, a na naliju iznad
hrast kitnjak
ila su fino dlakavi s jasnim ljebastim peteljkama dugima do 4 cm.
13. Listovi su plitko urezani, sivozeleni, debeli, vrsti, dugi do 10 cm i iroki do 5 cm, nalije lista je
gusto vunenasto dlakavo, a peteljke su najee gusto dlakave, odozdo plitko ljebaste i duge hrast medunac
5 do 20 mm.
Plojka listova podijeljena je na pet renjeva iljatih vrhova, a rubovi renjeva su grubo pilasti. gorski javor
14.
Plojka lista podijeljena je na tri renja tupih vrhova, a renjevi lista imaju cjeloviti rub. poljski javor
List je perasto sastavljen. bagrem
15.
List je dlanasto sastavljen. divlji kesten
Latinski nazivi vrsta drvea ne treba pamtiti

1. Abies alba Mill. jela
2. Picea abies (L.) Karsten smreka
3. Pinus sylvestris L. bijeli bor
4. Taxus baccata L. tisa
5. Quercus petraea (Mattuschka) Liebl. hrast kitnjak
6. Quercus pubescens Willd. hrast medunac
7. Acer pseudoplatanus L. gorski javor
8. Acer campestre L. poljski javor
9. Aesculus hippocastanum L. divlji kesten
10. Castanea sativa Miller pitomi kesten
11. Ulmus minor Miller poljski brijest
12. Tilia platyphyllos Scoop. velelisna lipa
13. Robinia pseudoacacia L. mirisni bagrem
14. Salix alba L. bijela vrba
83
Tablica 3. Prikaz oblika, nervature i ruba lista za potrebe sluenja dihotomskim kljuem za odreivanje vrsta drvea
OBLIK LISTA
a) jednostavni list b) dlanasto sastavljen list c) perasto sastavljen list

NERVATURA LISTA
a) dlanasta nervatura lista b) perasta nervatura lista

RUB LISTA
a) cjeloviti rub lista b) pilasti rub lista

84
Tablica 4. Osobe znaajne za razvoj biologije i njihov doprinos
OSOBA DOPRINOS U RAZVOJU BIOLOGIJE

promatrao tanke prereze pluta (stijenke mrtvih stanica) s pomou vrlo primitivnoga
Robert HOOK (17. st.)
mikroskopa; prvi upotrijebio naziv cellula (lat. STANICA)
otac mikroskopa usavrio mikroskop i dobio poveanje ~270; prvi promatrao ivi
Antonyvan LEEUWENHOEK (17. 18. st.)
jednostanini organizam (mikroorganizme iz usne upljine, spermije, krvne stanice)
iznio je ideju o zajednikome podrijetlu organizama i njihovoj polaganoj preobrazbi
Jean Baptiste LAMARCK (17. 18. st.) (transformaciji) i razradio je prvu cjelovitu evolucijsku teoriju: okoli je promjenljiv, organizmi
mu se prilagoavaju i za ivota steena obiljeja prenose na potomstvo
Carl LINN (18. st.) binarna nomenklatura, osniva taksonomije ili sistematike
Matthias SCHLEIDEN (botaniar) i Theo-
STANINA TEORIJA sva su iva bia graena od stanica
dor SCHWANN (zoolog) (18. st.)
Alfred Russel WALLACE (19. st.) predstavio i istaknuo znaaj prirodne selekcije
Charles DARWIN (19. st.) predstavio teoriju evolucije: razvijeniji organizmi razvili su se iz jednostavnijih
dokazao je da mikroorganizmi nastaju iz ve postojeih mikroorganizama i da su uzronici
Louis PASTEUR (19. St.) zaraznih bolesti i vrenja, razvio i razjasnio cijepljenje (protiv kokoje kolere, bedrenice,
bjesnoe); osmislio i razvio PASTERIZACIJU
Gregor Johann MENDEL (19. st.) osniva genetike; postavio zakone nasljeivanja
Ernest HAECKEL (19. st.) utemeljio ekologiju
otkrio uzronika tuberkuloze i kolere; usavrio hranjive podloge za uzgoj bakterija i tehnike
Robert KOCH (19. 20. st.)
mikroskopiranja bakterija
Alexander FLEMING (19. 20. st.) otkrio prvi antibiotik (penicilin)
Dragutin GORJANOVI KRAMBERGER
otkrio ostatke neandertalaca (krapinskoga praovjeka) na Hunjakovu brdu pored Krapine
(19. 20. st.)
pretpostavio da su prve organske molekule mogle nastati od plinova u praatmosferi;
Aleksandr Ivanovi OPARIN (20. st.) iznio ideju kemijske evolucije (proces spontane sinteze sloenijih organskih molekula iz
jednostavnih)
Stanly MILLER (20. st.) pokusom dokazao da su male organske molekule mogle nastati abiotiki
Rosalind Elsie FRANKLIN, Maurice Hugh
Frederick WILKINS, James WATSON i otkrili prostornu grau DNA i predstavili strukturu i naelo replikacije DNA
Francis CRICK (20. st.)
provodio istraivanja na vinskim muicama; povezao genetiku i citologiju i razvio
Thomas Hunt MORGAN (20. st.)
kromosomsku teoriju nasljeivanja
pridonio masovnoj proizvodnji antibiotika (penicilina); primijenio genetike metode u
Milislav DEMEREC (20. st.)
tehnologiji (uzgoj korisnih mikroorganizama)
85
Tablica 5. Obiljeja beskraljenjaka
Karakteristike po kojima su
Skupina i njezini predstavnici Stanite Simetrija Potpora tijelu
prepoznatljivi
Spuve kopnene vode i asimetrini potporu tijelu pruaju Raznolika su oblika. U grai
obina spuva, promjenjiva sumporaa mora organizmi niti graene od nemaju tkiva niti organe, ve
proteina spongina i/ili stanice koje preuzimaju razliite
iglice od CaCO3 ili SiO2 uloge. Imaju mnogo pora na
povrini kroz koje u unutranjost
spuve ulazi voda s hranjivim
tvarima i kisikom. Postoji izlazni
otvor.
Beskolutiavci arnjaci kopnene vode i radijalna mekana tijela, veina Usta su okruena lovkama koje
hidra, crvena mora simetrija koralja izluuje CaCO3 u grai imaju arne stanice.
moruzgva, smea (vrstoa) Pojavljuju se u dvama strukturnim
vlasulja, crveni koralj, oblicima polip i meduza. ivani
uhati klobuk sustav je mreast.
Plonjaci kopnene vode i dvobona mekana tijela, vrste Imaju spljotena i tanka tijela.
virnjaci, trakavice mora, nametnici simetrija skeletne strukture Nemaju krvoilni ni dini sustav.
(pasja trakavica), metilji u ivotinjama i nisu prisutne Veinom su dvospolci.
ovjeku
Oblenjaci tlo, kopnene dvobona tjelesna upljina Imaju obla tijela. Po prvi se put
djeja glista, trihinela vode, nametnici simetrija ispunjena je pojavljuje prohodno probavilo.
u ivotinjama i tekuinom koja prua
ovjeku potporu miiima
Mekuci kopno, kopnene dvobona mekana tijela, no Plat izluuje ljuturu. Veina
puevi, koljkai, vode i mora simetrija veina ima ljuturu mekuaca koristi se radulom
glavonoci graenu od CaCO3 pri hranjenju. koljkai su
filtratori. Stopalo, krakovi i lijevak
omoguuju kretanje. Po prvi se
put pojavljuje krvoilni sustav
i organi za disanje. Razvijeni su
ivani sustav i osjetila.
Mnogokolutiavci Kolutiavci kopno, kopnene dvobona tjelesna upljina Tijelo je graeno od mnogo
gujavica, medicinska vode i mora simetrija ispunjena je prstenastih segmenata kolutia.
pijavica, morski crv tekuinom koja prua Na kolutiima se esto nalaze
potporu miiima etine. Imaju ljestviav ivani
sustav.
lankonoci kopno, kopnene dvobona vanjski pokrov tijela Tijelo je nejednoliko kolutiavo.
pauci, rakovi, stonoge, vode i mora simetrija izgraen od hitina, a Tjelesni nastavci su im lankoviti.
strige, kukci u nekih i od CaCO3; lanci su povezani meusobno
presvlaenje zglobovima. Uzdunicama dovode
kisik izravno do tkiva i stanica, a
odvode ugljikov dioksid.
Malokolutiavci Bodljikai morski organizmi radijalna unutarnji skelet Na povrini tijela imaju bodlje ili
jeinci, zvjezdae, simetrija graen od vapnenih njihove naznake. Imaju vodoilni
zmijae, trpovi ploica sustav.
86
Tablica 6. Obiljeja kraljenjaka (prema klasinoj podjeli)
Oplodnja Ostale
Graa krvoilnoga
Pokrovni i ovisnost prepoznatljive
Kretanje veine Dini sustav veine sustava i odravanje
Skupina sustav veine ivotnoga ciklusa karakteristike
predstavnika predstavnika tjelesne temperature
predstavnika o vodi u veine veine
u veine predstavnika
predstavnika predstavnika
Ribe koa prekrivena peraje krge su prekrivene 1 pretklijetka i 1 itav ivotni ciklus plivai mjehur,
ljuskama, lijezde poklopcem (izuzev klijetka, promjenjiva odvija se u vodi, bona pruga
u koi izluuju sluz hrskavinjaa) tjelesna temperatura vanjska oplodnja
Vodozemci vlana koa liinke imaju peraje, liinke imaju krge, odrasle jedinke 2 uglavnom vanjska
propusna za vodu odrasli oblici imaju odrasle jedinke imaju pretklijetke i 1 klijetka, oplodnja (u vodi),
i plinove, lijezde prednje i stranje jednostavno graena promjenjiva tjelesna liinke u vodi,
u koi udove s prstima plua, koa temperatura odrasli oblici
veinom na kopnu
Gmazovi nepropusna prednji i stranji plua s naborima 2 pretklijetke i 1 unutarnja zmije i neki
koa prekrivena udovi poveanje povrine za nepotpuno pregraena oplodnja, jaja guteri izgubili
ljuskama od izmjenu plinova klijetka (krokodili obavijena ljuskom noge
keratina izuzetak), promjenjiva
tjelesna temperatura
Ptice nepropusna prednji udovi plua, zrane vreice 2 pretklijetke i 2 unutarnja kljun prilagoen
koa prekrivena preobraeni u krila i klijetke, stalna tjelesna oplodnja, jaja nainu ishrane,
ljuskama i perjem stranji udovi temperatura obavijena vrstom nemaju zube,
graenim od ljuskom graenom uplje kosti
keratina od vapnenca
(CaCO3)
Sisavci nepropusna koa prednji i stranji plua graena od 2 pretklijetke i 2 unutarnja jednootvori
prekrivena dlakom udovi plunih mjehuria klijetke, stalna tjelesna oplodnja, raaju nesu jaja,
graenom od morski sisavci velika povrina temperatura ive mlade i hrane tobolari razvoj
keratina, lijezde peraje za izmjenu plinova; ih mlijekom iz mladunadi u
u koi imii prednji dijafragma i mlijenih lijezda tobolcu,
i stranji udovi meurebreni placentalni sisavci
povezani letnicom miii omoguuju placenta
prozraivanje plua
87
Tablica 7. Zarazne bolesti
Uzronici Bolest Prenoenje Prevencija/lijeenje

virusi
prehlada kapljinim putem higijenske navike/simptomatsko lijeenje
gripa kapljinim putem higijenske navike; cijepljenje*/simptomatsko lijeenje
virusna upala plua kapljinim putem higijenske navike/simptomatsko lijeenje
herpes kontaktom higijenske navike/lijekovi
kontaktom, slinom
mononukleoza higijenske navike/simptomatsko lijeenje
(poljupcem)
vodene kozice kapljinim putem cijepljenje*/simptomatsko lijeenje
djeja paraliza kapljinim putem cijepljenje/simptomatsko lijeenje
zaunjaci (mumps) kapljinim putem higijenske navike, cijepljenje/simptomatsko lijeenje
rubeola kapljinim putem cijepljenje/simptomatsko lijeenje
spolnim putem i tjelesnim
AIDS odgovorno spolno ponaanje upotreba kondoma
tekuinama
odgovorno spolno ponaanje upotreba kondoma;
zaraza HPV-om spolnim putem
cijepljenje*/simptomatsko lijeenje; kirurki zahvat
hepatitis A (zarazna prljavim rukama i
cijepljenje*/simptomatsko lijeenje
utica) zagaenom vodom
ubod zaraenom iglom, odgovorno spolno ponaanje upotreba kondoma
hepatitis B
spolnim putem cijepljenje/lijeenje
ugrizom, tj. slinom
cijepljenje domaih ivotinja, cijepljenje potencijalno
bjesnoa zaraenih ivotinja (lisice,
zaraenoga
takori, psi)
virusni meningitis zaraeni krpelji cijepljenje*/simptomatsko lijeenje
bakterije
streptokokna angina kapljinim putem higijenske navike/antibiotici
bakterijska upala plua kapljinim putem higijenske navike/antibiotici
TBC kapljinim putem cijepljenje/antibiotici
tetanus ozljede koe i miia cijepljenje/antibiotici
odgovorno spolno ponaanje upotreba kondoma/
gonoreja spolnim putem
antibiotici
klamidija spolnim putem
antibiotici
sifilis spolnim putem
antibiotici
88
Uzronici Bolest Prenoenje Prevencija/lijeenje
parazitski protisti/protoktisti
trihomonas trihomonijaza spolnim putem
antibiotici
tripanosoma bolest spavanja muha ce ce uklanjanje prijenosnika bolesti/lijekovi
malarini plazmodij malarija komarci uklanjanje prijenosnika bolesti/lijekovi
parazitski plonjaci i oblii
odravanje osobne higijene, higijena u dodiru sa
neoprane ruke i termiki
trakavice ivotinjama, termika obrada hrane/lijekovi i kirurki
neobraena hrana
zahvati
trihinela trihineloza termiki neobraena hrana veterinarska kontrola mesa/lijekovi
odravanje osobne higijene i higijene pri pripremi hrane/
djeja glista neoprane ruke
lijekovi
parazitske gljive
u sluaju slabljenja
imuniteta zaraeni odravanje osobne higijene; uzimanje probiotika uz
kandida kandidijaza
predmeti (npr. runici), antibiotsku terapiju/lijekovi protiv gljivica (antimikotici)
spolnim putem
*Nije obvezatno cijepljenje u RH.
89
U rjeavanju zadataka iz genetike pristupnici se trebaju koristiti oznakama navedenim u tablici 8.
Tablica 8. Oznake i kratice u genetici
Oznake za alele
A (veliko tiskano slovo) alel za dominantno svojstvo
a (malo tiskano slovo) alel za recesivno svojstvo
a1, a2 (A1, A2) (mala ili velika tiskana slova s brojem u indeksu) aleli za kodominantno svojstvo nepotpunu dominaciju (intermedijarno
krianje)
Oznake za garniture kromosoma
n haploidan ili osnovni broj kromosoma
2n diploidan ili dvostruki broj kromosoma
3n triploidan broj kromosoma
4n tetraploidan broj kromosoma
5n pentaploidan broj kromosoma
2n+1 trisomija (npr. Downov sindrom)
2n-1 monosomija (npr. Turnerov sindrom)
Nasljeivanje boje tijela u vinske muice
U vinske muice se dominantna i recesivna svojstva oznaavaju malim slovima, tj. poetnim slovom engleskoga naziva mutantnoga
fenotipa. Dominantne osobine divljega tipa oznaavaju se malim slovom s indeksom + (npr. sivo-smea boja tijela: e+). Recesivne oso-
bine mutanata oznaavaju se samo malim slovom (npr. crna boja tijela: e).
e+ boja divljega tipa, sivo-smea
e (ebony) crna boja tijela
vg+ divlji tip, ravna krila dulja od tijela
vg (vestigal wings) zakrljala krila
cu+ divlji tip, ravna krila
cu zakrivljena krila, mutant
Spolno vezani geni
Vinska muica XW+ XW+ divlji tip vinske muice crvenih oiju
XW XW (white eyes) mutantni tip bijelih oiju
ovjek XX par spolnih kromosoma ene (homogametan)
XY spolni kromosomi mukarca (heterogametan)
Daltonizam Xd alel za daltonizam; XD zdravi alel
Hemofilija Xh alel za hemofiliju, XH zdravi alel
90
Ptice ZW enski spolni par kromosoma u ptica (heterogametan)
ZZ muki spolni par kromosoma u ptica (homogametan)
ZRW enka bijeloga perja

ZrZr mujak crvenoga perja
ZRZr mujak bijeloga perja
ZRZR mujak bijeloga perja
Oznaavanje krvnih grupa i srpaste anemije
Srpasta anemija HbSHbS genotip oboljele osobe; HbAHbA genotip zdrave osobe
Krvne grupe i Rh-faktor IAIA ili AA genotip homozigota krvne grupe A
IAI0 ili A0 genotip heterozigota krvne grupe A
IBIB ili BB genotip homozigota krvne grupe B
IBI0 ili B0 genotip heterozigota krvne grupe B
IAIB ili AB genotip koodominantne krvne grupe AB
I0I0 ili 00 genotip recesivnoga homozigota krvne grupe 0
Rh+Rh+ Rh pozitivna osoba, homozigot

Rh+Rh- Rh pozitivna osoba, heterozigot
Rh-Rh- Rh negativna osoba, homozigot
92
Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja

Biologija 2017 PDF

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Biologija 2017 PDF

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Ispitni katalog za dravnu maturu

Uvod zajedniki i jedinstveni za sav ivi svijet i razliite oblike

Slika 1. Podruja za provjeru biolokih znanja

1.1. Opis podruja

Slika 2. Shema opis podruja Organiziranost ivoga svijeta

Slika 3. Shema opis podruja Razmnoavanje i razvoj organizama

Slika 4. Shema opis podruja Tvari i energija u ivotnim procesima

Slika 5. Shema opis podruja Ravnotea i meuovisnostI u ivome svijetu

Slika 6. Shema opis podruja Bioloka pismenost

1.2.1. Ishodi podruja 1. Organiziranost ivoga svijeta

KONCEPT 1 KONCEPT 2 ISHOD UENJA Sadrajna osnova Ne treba pamtiti

KONCEPT 1 KONCEPT 2 ISHOD UENJA Sadrajna osnova Ne treba pamtiti

KONCEPT 1 KONCEPT 2 ISHOD UENJA Sadrajna osnova Ne treba pamtiti

KONCEPT 1 KONCEPT 2 ISHOD UENJA Sadrajna osnova Ne treba pamtiti

KONCEPT 1 KONCEPT 2 ISHOD UENJA Sadrajna osnova Ne treba pamtiti

KONCEPT 1 KONCEPT 2 ISHOD UENJA Sadrajna osnova Ne treba pamtiti

KONCEPT 1 KONCEPT 2 ISHOD UENJA Sadrajna osnova Ne treba pamtiti

KONCEPT 1 KONCEPT 2 ISHOD UENJA Sadrajna osnova Ne treba pamtiti

KONCEPT 1 KONCEPT 2 ISHOD UENJA Sadrajna osnova Ne treba pamtiti

KONCEPT 1 KONCEPT 2 ISHOD UENJA Sadrajna osnova Ne treba pamtiti

KONCEPT 1 KONCEPT 2 ISHOD UENJA Sadrajna osnova Ne treba pamtiti

KONCEPT 1 KONCEPT 2 ISHOD UENJA Sadrajna osnova Ne treba pamtiti

KONCEPT 1 KONCEPT 2 ISHOD UENJA Sadrajna osnova Ne treba pamtiti

KONCEPT 1 KONCEPT 2 ISHOD UENJA Sadrajna osnova Ne treba pamtiti

4.2.3. Odrivost i odrivi

4.2.1. ivotni uvjeti

4.2.1. ivotni uvjeti

3.1.3. Prijenos tvari kroz

3.1. Struktura ispita

3.2. Primjeri ispitnih zadataka

3.2.1. Zadatci viestrukoga izbora

U sljedeim zadacima od vie ponuenih odgovora samo je jedan toan.

1.1.1.1. razlikovati na organizacijskim razinama ivoga svijeta veliinom podreene i reprodukcija

2. to je od navedenoga razlog proglaenja Plitvikih jezera nacionalnim parkom?

4.2.3.2. obrazloiti razloge zatite prirodnih podruja na primjerima iz Republike reprodukcija

3. Odaberite tonu tvrdnju vezanu uz udisaj i izdisaj.

3.2.2.1. objasniti naela izmjene plinova u pluima i na razini stanica reprodukcija

4. Koja je uloga molekula u unutarnjoj membrani mitohondrija u staninome disanju?

1. Tijelo pokazuje bilateralnu simetriju. idi na 2.

7. Koja je od navedenih tvrdnja u skladu s Darwinovom teorijom evolucije?

8. Gepard je najbra ivotinja na svijetu. Koje su od navedenih prilagodba gepardu u najveoj

4.1.2.2. analizirati uloge pojedinoga organa i organskih sustava u odravanju rjeavanje

3.2.2. Zadatci otvorenoga tipa

A. Navedite koje su od ponuenih paprati srodne.

A. Koja je vrsta molekula zajednika alergenu i antitijelu? (1)

15. Pozorno promotrite slike.

A. Usporedite povrinu i volumen plunih mjehuria na objema slikama.

5.2.1.2. analizirati numeriki i grafiki prikazane rezultate istraivanja rjeavanje

Grafiki prikaz relativne koliine glukoze u krvi

22. Predloite nacrt istraivanja kojim ete dokazati sljedeu hipotezu:

Ile AUU, AUC, AUA

Latinski nazivi vrsta drvea ne treba pamtiti

a) jednostavni list b) dlanasto sastavljen list c) perasto sastavljen list

a) dlanasta nervatura lista b) perasta nervatura lista

a) cjeloviti rub lista b) pilasti rub lista

OSOBA DOPRINOS U RAZVOJU BIOLOGIJE

Uzronici Bolest Prenoenje Prevencija/lijeenje

ZRW enka bijeloga perja

Rh+Rh+ Rh pozitivna osoba, homozigot

Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja

You might also like