You are on page 1of 2

V5 Akcijski potencijal – ZADATCI

Julia Putnik

1. Što je akcijski potencijal i zašto nastaje?

Akcijski potencijal je brza promjena membranskog potencijala do koje će doći pod uvjetom da je
depolarizacija( odnosno povećan utok natrijevih iona u stanicu koji uzrokuje pozitivan otklon vrijednosti
potencijala) dostatna za dosezanje praga podražaja. Informacije u središnjem živčanom sustavu se
prenose upravo pomoću njih te ih jednostavnije nazivamo živčanim impulsima, dok se na primjer akcijski
potencijali u visceralnom glatkom mišiću s jednog glatkog mišićnog vlakna na drugo prenose pomoću
pukotinskih spojišta.

2. Nacrtajte krivulju akcijskog potencijala divovskog aksona lignje (membranski potencijal umV,
vrijeme u ms). Na krivulji označite: potencijal mirovanja, prag, vršak, prebačaj, razdoblje
depolarizacije, razdoblje hiperpolarizacije. Nacrtajte krivulje ionskih struja i označite kojakrivulja
odgovara struji Na+, a koja struji K+.

3. U kojem smjeru prolaze ioni za vrijeme uzlaznog dijela krivulje akcijskog potencijala, a u kojem za
vrijeme silaznog dijela krivulje akcijskog potencijala?
Za vrijeme uzlaznog dijela krivulje odnosno depolarizacije natrij ulazi u stanicu vodeći membranski
potencijal prema pozitivnijim vrijednostima, tj. prema svome ravnotežnome potencijalu kojeg ne
uspijeva doseći upravo zbog brzog otvaranja i zatvaranja vrata natrijevih kanala. Silazni dio krivulje
odnosnu repolarizaciju predstavlja izlazak kalijevih iona iz stanice pri čemu membranski potencijal vraća
prema negativnim vrijednostima jer nastoji doseći svoj ravnotežni potencijal, no pri tome se javlja još i
hiperpolarizacija odnsono produžetak silazne krivulje zbog kašnjenja zatvaranja kalijevih kanala. Ipak za
nekoliko sekundi dolazi do zatvaranja kalijevih kanala i vraćanja na vrijednoti potencijala mirovanja.

4. Zbog čega vršak akcijskog potencijala ne doseže ravnotežni potencijal za natrij?

Vršak akcijskog potencijala ne doseže ravnotežni potencijal za natrij zbog toga što netom nakon
otvaranja natrijevih kanala dolazi i do otvaranja kalijevih kanala( iako sporije) pri čemu se povećava
vodljivost za ione kalija koji membranu vode prema negativnom potencijalu onemogućujući i
sprečavajući natrij da dosegne svoj ravnotežni potencijal koji je skroz suprotne odnosno pozitivne
vrijednosti.

5. Što uzrokuje apsolutnu refrakternost (nepodražljivost)? Što uzrokuje relativnu refrakternost? Zašto
akcijski potencijal ima prag?

Apsolutna refrakternost predstavlja razdoblje nepodraživljosti živčane stanice bez obzira o koliko se
jakom podražaju radilo. Onemogućeno je okidanje novog akcijskog potencijala bilo da se radi o
otvorenim ili o zatvorenim vratima natrijevog kanala, jer za nastanak istog su od važnosti zatvorena
kalijeva vrata odnosno vraćanje membranskog potencijala na početne vrijednosti. No, kada govorimo o
relativnoj refrakternosti tada ulaz natrija tijekom novog podražaja mora nadvladati izlaz kalija. Tada je
živčano vlakno podražljivo samo ako dođe do dovoljno jakog podražaja. Akcijski potencijal ima prag
podražaja kako bi došlo do njegova širenja, jer tada se radi o velikom ulasku iona natrija koji omogućuje
širenje depolarizacijskog vala samo ukoliko je okinut dovoljno jak podražj(prag podražaja), jer bi u
suprotnom došlo do njegova zadržavanja na mjestu pobude.

6. Koja je uloga Na+/K+ ATP-aze u nastajanju akcijskog potencijala?

Na+/K+-ATPaza koristi hidrolizu molekule ATP-a za izbacivanje 3 iona natrija, a ubacuje 2 iona kalija čime
se stvara neto manjak pozitivnih iona u unutrašnjosti stanice. Na taj način stvara se elektronegativnost s
unutarnje strane stanične membrane, a nejednakost u omjerima pozitivnih iona stanici omogućuje
ekscitabilnost. Svoju ulogu u nastajanju akcijskog potencijala ostvaruje na način da membranu dovodi na
ravnotežni potencijal te će biti sposobna okinuti akcijski potencijal ukoliko dođe do adekvatnog
podraživanja.

You might also like