Naziv kolegija:

mr. sc. Mladen Bonjakovi v. predava

28. listopada 2017. Akademska godina 2017. / 2018. 12:06

 Generatori pare

GORIVA
Pod gorivom obino se podrazumijeva tvar koja u procesu izgaranja
razvija toplinu iskoristivu u praksi.

Isto tako moe se rei da su goriva tvari koje oksidacijom daju toplinsku
energiju.

Definicija koja ukljuuje i nuklearno gorivo govori da su goriva tvari iz kojih

se moe dobiti toplinska energija.

2
 UVOD
Generatori pare

Od velikog broja gorivih tvari pod gorivom se treba podrazumijevati samo

ona tvar koja omoguuje ekonomino koritenje u njemu vezane topline.

Sukladno tome, da bi neka tvar dobila status goriva, mora zadovoljavati

sljedee uvjete:
kod izgaranja mora se razviti tako visoka temperatura da nastane
nuan toplinski raspon osloboene topline
toka zapaljenja ne smije biti previsoka
mora biti raspoloivo u dovoljnim koliinama
mora biti lako pristupano
mora biti jeftino za eksploataciju
mora biti dovoljno stabilno pri transportu i skladitenju
produkti izgaranja ne smiju biti tetni za okoli (?)

3
 PODJELA GORIVA
Generatori pare

Prema agregatnome stanju:

kruta goriva;
tekua goriva;
plinovita goriva.

Prema postanku (porijeklu):

- prirodna goriva
prirodna kruta: drvo, treset, ugljen, uljni kriljci, bitumenizirani pijesak
prirodna tekua: nafta;
prirodna plinovita: zemni (prirodni) plin.

- umjetna goriva
umjetna kruta: koks, briketi;
umjetna tekua: loivo ulje, dizelsko gorivo, petrolej, benzin itd.;
umjetna plinovita: koksni plin, rafinerijski plin, grotleni plin,
bio-plin, sintetski plin

4
 Generatori pare

FOSILNA GORIVA
Naziv fosilna ili mineralna goriva govori o njihovu nastanku. Prije mnogo milijuna
godina ostaci biljaka i ivotinja poeli su se taloiti na dnu mora, oceana ili u tlu.
S vremenom je te ostatke prekrio sloj blata, mulja i pijeska. U tim uvjetima
razvijale su se dovoljno visoke temperature i veliki tlakovi, to je predstavljalo
idealne uvjete za pretvorbu ostataka biljaka i ivotinja u fosilna goriva.

Glavne i do danas jo uvijek oite prednosti fosilnih goriva jesu:

raspoloivost
bolja mogunost prilagodbe potrebama, uskladitenja i transporta u prirodnom
obliku
manje investicije za izgradnju postrojenja za njihovo dobivanje, pretvorbu i
uporabu, te pogon i odravanje s obzirom na instaliranu snagu.

5
 Generatori pare

KRUTA GORIVA
Ugljen je najraireniji energent meu raspoloivim zalihama fosilnih goriva.
S obzirom na poznate i raspoloive zalihe, zastupljenost u potronji znatno je
manja u odnosu na tekua i plinovita goriva unato relativno niskoj cijeni,
sigurnom transportu i jednostavnim tehnologijama za konverziju energije.
Glavnim bi se razlogom mogla smatrati nepraktinost za koritenje u irokoj
potronji. Zato se uglavnom koristi u velikim energetskim postrojenjima
(termoelektranama) za proizvodnju elektrine i toplinske energije.

Slika: Pogled na
krajolike uz
termoelektrane velike
potroae ugljena

Eksploatacija ugljena ima veliki neeljeni ekoloki utjecaj, kako pri iskopavanju,
tako i pri uporabi, zbog tetnih produkata izgaranja:
emisije plinova u atmosferu, a i
ostataka izgaranja (pepeo) koji ponekad sadre sastojke koji zrae
6
 Generatori pare

Podjela ugljena

Ugljen nije ni jednostavna ni homogena masa, nego sloena i heterogena

tvorevina. Za ocjenu kvalitete ugljena odreuju se njegova fizikalna svojstva, a
pod mikroskopom i graa te meusobni odnosi glavnih sastojaka.

Najgrubljom podjelom na osnovi stupnja pougljenja i razlika u geolokoj

starosti ugljen se u nas esto dijeli na:
treset
smei ugljen i
kameni ugljen

7
 Generatori pare

Treset
Treset se ne smatra pravim ugljenom. To je geoloki najmlae fosilno gorivo.
Njegova su leita mjesta na kojima se nakupilo i gdje bez prisutnosti zraka
humificira uginulo bilje iz najblie pliocenske i kvartarne prolosti.

Treset je laka, upljikava, kompresibilna i elastina masa biljnih ostataka.

Mekan je dok je vlaan, tvri i lako drobljiv kad je suh, smee, ukaste i crne
boje.
Unutar debljih naslaga treseta razlikuju se slojevi prema starosti i vrstama bilja.
Obino je najmlai treset vlaknast, lisnat ili mahovinast, a stariji je gust,
amorfan, smolast ili jetrenast.

U svjeem je tresetu maseni udio vode 90%, a udio ugljika raste s dubinom
sloja.
S obzirom na malu ogrjevnu vrijednost treset nije rentabilno prevoziti pa se
iskoritava izravno u termoelektranama izgraenima uz velika nalazita.

8
 Generatori pare

Smei ugljen

Smei ugljen dijeli se na:

ugljen s uklopcima drvenog sastava ili mekani smei ugljen, odnosno lignit,
ugljen bez uklopaka drvenog sastava ili tvrdi smei ugljen.

Lignit se dijeli na:

zemljasti i
kriljasti lignit.
Zemljasti lignit zemljaste je strukture, neravna i tupa prijeloma. Stajanjem na
otvorenom gubi utu ili smeu boju, a gubitkom vlage mrvi se i raspada.
kriljasti lignit ima kriljasti prijelom, ne gubi boju i vrlo se rijetko raspada u
prainu. To je tresetasti ugljen u koji se svrstavaju i hrvatski najmlai pliocenski
ligniti iz naslaga u Podravini.

Tvrdi smei ugljen se dijeli na:

obini
sjajni i
zemljasti smei ugljen.
9
 Generatori pare

Kameni ugljen
Kameni se ugljen od smeeg ugljena razlikuje po vanjskom izgledu, vrstoj
strukturi, obino crnoj ili sivocrnoj i smeosivoj boji. Kameni ugljen moe biti
sjajan, mutan ili vlaknast i esto kockasta ili sitnoprizmatina prijeloma.
Geologija razlikuje razne vrste kamenog ugljena kao to su:
masni ugljen
plinski ugljen
plameni ugljen
mravi ugljen
antracit

Iz prethodno navedene podjele ugljena na vrste i podvrste, u strojarstvu je

uobiajena pojednostavljena podjela.
treset
lignit
smei ugljen
kameni ugljen
antracit

10
 Generatori pare

TEKUA GORIVA
Sva mineralna tekua goriva dobivaju se u rafinerijama frakcijskom destilacijom
iz sirovog zemnog ulja nafte.

Tekua goriva imaju najveu primjenu u transportu i industriji jer odnos poznatih
i raspoloivih zaliha i potronje nije bitno promijenjen tijekom posljednjih 30
godina. Nadalje, napredak pripadajue ukljuene tehnologije uredno prati i
omoguuje zadovoljenje rastuih potreba.

Osim derivata nafte u tekua goriva ubrajaju se i umjetna tekua goriva koja
nemaju mineralno podrijetlo i koja se sastoje od ugljikovodika, ali i od grupa
spojeva koji nisu ugljikovodici, s obzirom da sadre i kisik (alkoholi, eteri,
ketoni, ).

Emisijom svojih produkata izgaranja u atmosferu vrlo bitno utjeu na okoli,

mada znatno manje nego ugljen.
Meutim, i prije samog izgaranja posebna dodatna opasnost okoliu prijeti u
sluaju izlijevanja nafte, bilo na samom izvoru, bilo tijekom transporta na
mnotvu svjetskih putova do potroaa.
11
 Generatori pare

O postanku nafte postoji nekoliko teorija...

- Nastala iz organskog porijekla
- Nastala iz anorganskog porijekla

Openito sirove su nafte vrlo sloene smjese velikog broja razliitih

ugljikovodika, a sadre i razliite primjese.
Od primjesa nailazi se na razne organske spojeve koji u svojim
molekulama imaju ugraen sumpor, duik i kisik, pa i teke metale,
posebice eljezo, nikal i vanadij.
Sve nafte imaju vee ili manje koliine emulgirane vode ija koliina
ponekad prelazi i 30%. Ukljuena slana voda redovito je zasiena
raznim solima natrija, magnezija i kalcija.
Nafta sadrava i otopljene plinove propan, butan i sumporovodik.
Openito za nafte s veom koliinom sumpora kae se da su kisele i
one se tijekom prerade moraju posebno tretirati kako bi se koliina
tetnih primjesa u gotovim proizvodima svela na doputenu (i
propisanu) razinu.

12
 Generatori pare

Tekue frakcije nafte, ili kako se u preradi nafte esto nazivaju svijetli
proizvodi, kojima pripadaju i tekua goriva, ine najvei dio iscrpka prerade
nafte. Od lakih frakcija prema teima to su:
motorni benzini
avionski benzini
petrolej
mlazna goriva
plinska ulja ili dizelska goriva i
ulja za loenje.

13
 Generatori pare

Loiva ulja

Na hrvatskom se tritu nude sljedee vrste loivih ulja:

a. Loivo ulje ekstra lako oznake LU EL Primjenjuje se kao gorivo

u domainstvu i industriji, za ureaje s isparivakim plamenicima
i plamenicima na rasprskavanje bez mogunosti predgrijavanja
goriva

b Loivo ulje lako oznaka LU L-I i LU L-II Primjenjuje se kao gorivo u

peima koje raspolau instalacijama kod kojih postoji mogunost
predgrijavanja pri skladitenju i uporabi.

c Loivo ulje srednje oznaka LU S-I i LU S-II

d Loivo ulje teko oznaka LU T-I i LU T-II Posljednja dva loiva ulja
primjenjuju se kao goriva u industrijskim peima, velikim energetskim
jedinicama s mogunou predgrijavanja u prijevozu, skladitenju i
uporabi

14
 Generatori pare

Uljeni kriljci i bitumenizirani pijesak

Uljeni kriljci su sedimentno stijenje s veim ili manjim sadrajem organske materije rasprene
u stijenama kao mikroskopske estice. Ta se organska masa zove ulje ili kerogen.
Pretpostavlja se da su ugljikovodici ostaci algi, peludi i sitnih votanih spora koje su
prekrivene nanosom.
Bitumenizirani pijesak je smjesa pijeska, mineralnih materijala, vode i bitumena. Svako zrno
pijeska prekriveno je bitumenom. Taj pijesak je, smatraju jedni, ostatak prirodno ishlapjele
nafte, a drugi misle da je to mlai stadij nastajanja nafte.

Uljeni kriljci i bitumenizirani pijesak najee su neposredno ispod povrine tla.

Ulja, odnosno bitumena, u jednoj toni moe biti od nekoliko litara do 400 litara.
Prema nekim procjenama svjetske rezerve uljenih kriljaca su tolike da bi se
moglo dobiti oko 500 milijardi tona kerogena. Meutim, prema procjenama ak
84% svih nalazita imaju od 20 do 40 litara ulja po toni, 15% od 40 do 100 litara, a
samo 1% od 100 do 400 litara po toni.

Uljeni kriljci i bitumenizirani pijesak u EU se eksploatiraju ve od poetka 19. st.

Mogu se upotrijebiti kao gorivo bez prethodne prerade. U Estoniji se loi oko 23
milijuna tona uljenih kriljaca godinje u kotlovima termoelektrana. 15
 Generatori pare

PLINSKA GORIVA
Zemni plin sastoji se od metana, etana, propana, butana, manjim dijelom
pentana, heksana i viih ugljikovodika, te ostalih primjesa (duik, ugljini
dioksid, sumporni dioksid, helij itd.)
Ukoliko se plin nalazi zajedno s naftom, u njemu se redovito nalaze odreene
koliine viih ugljikovodika koje su pri normalnoj temperaturi u tekuem stanju

(NGL natural gas liquids)

Eksploatira se kao i nafta, buotinama na kopnu i moru.
Do potroaa ili postrojenja za preradu, plin se dovodi: - plinovodima -
transportom u ukapljenom stanju (zauzima ~600 puta manje prostora u odnosu
na plinovito stanje):
LNG - liquified natural gas (UPP ukapljeni prirodni plin)
LPG - liquified petroleum gas (UNP ukapljeni naftni plin)

Plinovita goriva imaju brojne prednosti u odnosu na tekua a pogotovo u

odnosu na kruta goriva: pri izgaranju ne ostavljaju krute ostatke ni pepeo, manje
su koliine tetnih otpadnih plinova, bolje se mijeaju sa zrakom, jednostavnija
je izvedba plinskih loita, laka je regulacija izgaranja, itd
16
 Generatori pare

Biomasa

Biomasa se moe definirati kao svi tipovi ivotinjskih i biljnih materijala koji se mogu
pretvoriti u energiju. To ukljuuje drvee i grmlje, travu, alge, vodene biljke,
poljoprivredne i umske ostatke, te sve oblike otpadaka.

Procjene su da se biomasom moe podmiriti od 5 do 13% potreba u energiji.

Meu zemljama u razvoju biomasa je najvaniji izvor energije, poglavito u
kuanstvima.
Biomasa ili organska tvar, koja je polazna toka za procese pretvorbe energije,
dobiva se na pet naina: prirodnom vegetacijom, speciflnim energetskim
prirodom uzgojnim samo zbog energetskog sadraja, umama koje brzo rastu,
otpacima iz agroindustrijskih procesa ili ostacima iz poljoprivrede, te algama iz
mora ili uzgojenima u jezerima.

U svijetu se biomasa upotrebljava za dobivanje toplinske i elektrine energije.

U naoj se zemlji iskoritava u malim koliinama, ali se planira mnogo vee
dobivanje energije iz biomase.

17
 Generatori pare

Biomasa

Biomasa, kao kruto gorivo, u pogledu kemijskih svojstava ima odreene

prednosti, ali i nedostatke.

Prednosti biomase kao goriva

Biomasa je obnovljivi izvor energije te se smatra da je emisija CO2 koja nastaje
izgaranjem biomase praktiki jednaka nuli. Veina goriva iz biomase je s vrlo
malim udjelom pepela, to olakava odravanje opreme i zbrinjavanje
otpadnog pepela koji nastaje izgaranjem.

Nedostaci goriva iz biomase su znatni udjeli vlage u sastavu goriva (u

vezanom i nevezanom obliku), alkalnih spojeva (kalij i natrij) i klora.

Poveana vlaga u gorivu smanjuje ogrjevnu vrijednost i zahtjeva izvedbe

loita s velikim povrinama za zagrijavanje i suenje biomase.
Alkalni spojevi i klor doprinose koroziji i eroziji ogrjevnih povrina generatora
pare.
18
 SASTAV GORIVA
Generatori pare

Kruta i tekua goriva se sastoje u osnovi od dva dijela:

gorivi dio;
negorivi dio (balast): pepeo i voda

Gorivi elementi su:

ugljik (C)
vodik (H) i
nevezani sumpor (S),
praeni kisikom (O) koji ne gori, ali omoguava izgaranje.

Nesagorive su sastavnice balast, odnosno:

duik (N)
vlaga (H2O) i
mineralne tvari pepeo.

19
 SASTAV GORIVA
Generatori pare

Kemijski elementi u gorivu:

- Ugljik (C)
- Vodik (H)
- Kisik (O)
- Duik (N)
- Sumpor (S)
- Duik (N)
- Pepeo (A)
- Voda (W)

Maseni udio elementa u gorivu:

mC(%)+mH(%)+mO(%)+mN(%)+mS(%)+mA(%)+mW(%)=100 %

mC+mH+mO+mN+mS+mA+mW=1

20
 Usporedni sadraj kem. elemenata u
zavisnosti o starosti i kvalitete krutog goriva
Generatori pare

21
 Generatori pare

Sastav goriva obzirom na stanje analizirane mase:

22
 Generatori pare

Sastav goriva obzirom na stanje analizirane mase:

23
 Generatori pare

Sastav goriva obzirom na stanje analizirane mase:

24
 Sastav goriva obzirom na stanje analizirane mase
Generatori pare

Radna masa goriva je masa onoga oblika goriva koje se isporuuje na

mjesto potronje.

Nakon suenja, odnosno nakon oslobaanja slobodne vlage, dobiva se

analitika masa goriva. Preostala vlaga u gorivu je higroskopna vlaga (Wh).

Grijanjem na 102 C - 105 C oslobana se cjelokupna vlaga te tada preostaje

suha masa goriva.

Izgoriva masa goriva sadri elemente organske materije te gorivi anorganski

spoj sumpora (pirit - FeS2).

Ukupna koliina sumpora u gorivu sastoji se iz dijela koji ulazi u organske

gorive spojeve (So), anorganski gorivi dio (pirit - FeS2) te u sulfatne negorive
spojeve (Ss).

25
 Generatori pare

Kvalitetnije gorivo ima vie C i H, a manje S i vode 26

 Generatori pare

Analiza nekih krutih goriva (po masi)

General coal analysis and testing include the following:

1.proximate analysis: moisture content, ash content, volatile matter, fixed carbon
2. Ultimate analysis: carbon, hydrogen, oxygen, nitrogen, sulphur;
3. Ash analysis: major and minor elements in coal and coal ash;
4. Calorific value (also known as heating value or specific energy).

27
 TOPLINSKA VRIJEDNOST
GORIVA
Generatori pare

Toplinska vrijednost goriva predstavlja koliinu topline koja se razvija pri

potpunom izgaranju jedinice koliine goriva; (kJ/kg), (kJ/mn3);

Gornja toplinska vrijednost goriva (Hg) je koliina topline koja se oslobaa

potpunim izgaranjem jedinice koliine goriva u uvjetima kada se nastala vodena
para iz dimnih plinova kondenzira te kada se dimni plinovi ohlade na temp. 0 C.

Donja toplinska vrijednost goriva (Hd) manja je od gornje toplinske

vrijednosti za veliinu latentne topline isparivanja (kondenzacije) vodene pare iz
dimnih plinova, dakle voda ostaje u obliku vodene pare.

Toplinska vrijednost goriva odreuje se:

laboratorijski pomou kalorimetra;
analitiki na bazi sastava goriva

pri normalnim uvjetima 0 C i 1.0325 bar 28

 TOPLINSKA VRIJEDNOST
GORIVA
Generatori pare

Za kruta i tekua goriva:

Donja toplinska vrijednost

Hd = 340mc + 1200(mh-mo/8) + 105ms- 25mw kJ/kg

Gornja toplinska vrijednost

Hg = Hd + 25(9mh + mw) kJ/kg

Openito vai:

29
 Generatori pare

Za plinovita goriva:

gdje je:
- ri - volumni udjel pojedinog gorivog plina u plinskoj smjesi;
- Hd,i - donja toplinska vrijednost pojedinog gorivog plina (kJ/mn3).

EN 14918:2009 Solid Biofuels - Methods for

the determination of calorific value

30
Generatori pare

31
 GLAVNE TEHNIKE
KARAKTERISTIKE KRUTIH GORIVA
Generatori pare

Sadraj i sastav pepela

Pepeo uglavnom ine sloeni spojevi aluminijevih i silicijevih oksida,

sulfata i karbonata: SiO2, Al2O3, CaO, MgO, K2O, NaO, FeO, Fe2O3 i drugi spojevi.

Sadraj pepela u mokrom dijelu krutog goriva je od 1% a moe biti i do 15-20%.

U tekuim gorivima, sadraj pepela je potpuno neznatan (0 0.3%).

Sadraj pepela odreuje se prema:

- EN 14775:2009 Solid biofuels
Method for the determination of ash content.
- ISO 1171:2010 za ispitivanje ugljena
- ASTM (D317412) - za ispitivanje ugljena

ISO 1171:2010 zagrijavanje na 500 C kroz 60 min, dranje 30 min (60 min za
smei ugljen/lignit). Zatim grijanje na 815C 10 C i dranje na temp. min.
60 min sve dok uzorak ne bude konstantne mase. Zatim hlaenje na sobnu temp.

32
Generatori pare

33
 GLAVNE TEHNIKE
KARAKTERISTIKE KRUTIH GORIVA
Generatori pare

Temperatura taljenja pepela

Ova karakteristika vana je radi sprjeavanja lijepljenja pepela na ogrjevnim

povrinama kao i za izvedbu naina odvoenja pepela iz loita.

Temperatura taljenja pepela: 600 C - 2900 C

Temperatura teljenja pepela utvruje se prema CEN/TS 15370-1:2006 Solid
Biofuels - Method for the determination of ash melting behaviour

Temp. kod kojih se mijenja oblik uzorka se zapisuju: temperatura poetka

skupljanja, temp. deformiranja, temp. polukugle i temp. teenja.

34
 Generatori pare

Temperatura taljenja pepela

Za ugljen se primjenjuje test prema ASTM D1857/D1857M04(2010) ili

ISO 540:2011 test procedure (priprema uzorka prema ISO 1171)

Uzorak predgrijan na 850 C se stavlja u pe i grije dok se ne rastali.

Svakih 20 C se biljei oblik uzorka.

35
 GLAVNE TEHNIKE
KARAKTERISTIKE KRUTIH GORIVA
Generatori pare

Sadraj volatilnih spojeva

Volatili su plinoviti sastojci (CO, H2, CH4 i sl.) koji se oslobaaju iz goriva pri
povienim temperaturama.
Ova karakteristika ukazuje na sklonost goriva zapaljenju.
Temperatura samozapaljenja volatilnih sastojaka je 350 C - 600 C.

Sadraj volatila
ISO 562:2010 test grijanjem
u pei na 900 C 5 C (bez
prisutnosti zraka) u trajanju 7
minuta, pri emu se utvruje
volumni udio osloboenih
plinovitih sastojaka.

ASTM D3175-11 grijanje na

950C 25C u 6 min.

ISO 5071-1:2013 smei

ugljen i lignit
36
 GLAVNE TEHNIKE
KARAKTERISTIKE KRUTIH GORIVA
Generatori pare

Koksni ostatak

- Utvruje se standardnim laboratorijskim testom.

- Zavisi od vrste goriva (ugljena).
- Pokazuje sklonost stvaranju koksa i paljenju goriva.
- Temperatura samozapaljenja koksnoga ostatka je 900 C 1200 C.

37
 GLAVNE TEHNIKE
KARAKTERISTIKE KRUTIH GORIVA
Generatori pare

Sadraj vlage
Vlanost goriva moe biti kako slijedi:
(a) Vanjska (gruba) vlaga ulazi u gorivo pri vaenju, transportu i skladitenju.
(b) Higroskopska, uglavnom apsorbirana u organskim dijelovima goriva
(c) Konstitucionalna (molekule kristalizirane vode dijela sastojaka u pepelu).

Vlaga pod a) i b) lako se uklanja suenjem (102 C 105 C).

Sadraj vlage u krutim gorivima je u rasponu od 4% (koks) do 55% (neki smei
ugljeni i treset).

Utjecaj vlage u gorivu:

- smanjuje toplinsku vrijednost goriva
- poveava potronju goriva
- poveava koroziju
- poveava obujam izlaznih dimnih plinova

EN 14774-1:2009 Solid biofuels - Methods for the determination of moisture

content Oven dry method Part 1: Total moisture Reference method 38
 GLAVNE TEHNIKE
KARAKTERISTIKE KRUTIH GORIVA
Generatori pare

Mehanika vrstoa goriva (ugljena)

- Odreuje se standardnim testom (ASTM, CKTI).
- Utjee na meljavost ugljena (sklonost ugljena da se usitnjuje)
- Utjee na potronju energije za pogon mlinova za usitnjavanje ugljena.

39
 GLAVNE TEHNIKE
KARAKTERISTIKE KRUTIH GORIVA
Generatori pare

Gotovo sve metode

ispitivanja kvalitete
ugljena su normirane.

40
 GLAVNE TEHNIKE KARAKTERISTIKE
TEKUIH GORIVA
Generatori pare

Sirova nafta je sloena mjeavina hidrokarbonata. Primarna separacija nafte

proizvodi uglavnom tea i viskoznija loiva ulja koja mogu uzrokovati probleme u
skladitenju, rukovanju, sagorijevanju i zagaivanju okolia, a ti problemi su
umanjeni kod lakih loivih ulja (benzin, kerozin, dizel, itd.).
Meutim, glavna prednost teih loivih ulja je u injenici da su jeftinija.

Gustoa, kree se od 0,95 do 1 kg/dm3

Viskoznost (kinematska)
otpor protjecanju goriva. Jedinice: E (stupanj Engler-a), cSt (centistokes).
E usporedba s vodom, npr. 2 E ulje e 2 puta sporije istei nego
voda. Vana i temperatura na kojoj se mjeri; 5 cE / 50 C 5x sporije
istjee na 50 C nego voda na 20 C.
Prije rasprivanja viskozitet mora biti 3 5 E ( 20 40 cSt) mora
se grijati (90 C 120 C)
Tea loiva ulja su viskozne tekuine koje postaju gue i nefleksibilne to su
hladnije. Laka loiva ulja obino e ostati u tekuem obliku bez obzira na
hladnou u atmosferi. Tea loiva ulja zahtijevaju grijanje kako bi se uope
izvukla iz spremnika.
41
 GLAVNE TEHNIKE KARAKTERISTIKE
TEKUIH GORIVA
Generatori pare

Temperatura samopaljenja
Plamite Toka buktanja (kada hlapljive tvari iz goriva dou u vezu sa
plamenom i brzo gore) je u rasponu od 60 C(lako ulje) do 125 C (teko ulje)
Vrelite

Temperatura stinjavanja
Koksni broj (Conradson test)
Sadraj vlage
Sadraj sumpora
Sadraj tetnih sastojaka (S, V, Na) stvaraju koroziju (v.t. i n.t.) i naslage
Sadraj pepela

42
 GLAVNE TEHNIKE KARAKTERISTIKE
TEKUIH GORIVA
Generatori pare

Testiranje tekueg goriva vri se slino testiranju krutog goriva. Meutim

potpuna analiza kemijskih goriva rijetko se objavljuje.

Umjesto toga, ee se prikazuje omjer ugljika i vodika (C/H) i gustoa loivog

ulja. Posebice, gustoa je parametar koji se testira sa gotovo bilo kojim
isporuivanjem goriva, jer utjee na temperature predgrijavanja i postavke tlaka
na liniji goriva.

Omjer C/H se mijenja od 6.6 za vrlo laka loiva ulja do preko 12 za vrlo viskozna
i teka loiva ulja.

U normalnim uvjetima loiva ulja nemaju ni pepela ni vode osim u tragovima i

manje od 0.15%.

43
 GLAVNE TEHNIKE KAKARTERISTIKE
PLINOVITIH GORIVA
Generatori pare

Gustoa,
Toksinost (otrovnost) - sadraj CO, H2S.
Eksplozivnost

Donja granica zapaljivosti

plinske smjese (DGZ):

gdje su V1, V2, V3, itd. - volumni udjeli sastojaka u plinskoj smjesi (%).
44
 TEHNIKE KAKARTERISTIKE
NEKIH DRVNIH GORIVA
Generatori pare

Kalorijska
vrijednost i
sadraj pepela
za odabrana
drvna goriva
[CEN/TS
14961:2010].

45
TEHNIKE KAKARTERISTIKE
NEKIH DRVNIH GORIVA
Generatori pare

46
 TEHNIKE KAKARTERISTIKE
NEKIH DRVNIH GORIVA
Generatori pare

Kalij (K), koji se najee nalazi u poljoprivrednim biogorivima, sniava toku

topljenja pepela, ime pospjeuje stvaranje ljake u reetki koja je uzrok
znaajnih problema u procesu sagorevanja.
kalij koji se kao posljedica sagorevanja isputa u obliku finih estica, jedan je
od elemenata koji obiluju tetnim esticama.
% sumpora (S) u vrstim biogorivima je mnogo manji nego to je sluaj sa
fosilnim, i to zato to najvei dio sumpora (40 do 90%) uglavnom ostaje u
pepelu, dok se iz ostatka formira nestabilni SO2 .

Klor (Cl) - drvna goriva se odlikuju niskim sadrajem klora. Cl uestvuje u

formiranju spojeva poput HCl i dioksina/furana. Usprkos tome to najvei dio
Cl bude vezan u leteem pepelu (40- 95%), ostatak formira HCl, ije je
djelovanje poveano procesom kondenzacije i koja, zajedno sa drugim
spojevima, dovodi do korozije unutranjih metalnih dijelova kotla.

47
 Generatori pare

Hvala na panji

48