1.

Navedite definiciju psihologije

Psihologija je nauka o psihikim procesima i ponaanju ljudi.
2. Koje su primijenjene oblasti psihologije a koje teorijske
discipline
Primijenjene oblasti-pedagoka psihologija, psihologija rada,
mentalna higijena, klinika psihologija.
Teorijske oblasti-opta psihologija, fizioloka psihologija,
razvojna psihologija, socijalna psihologija, psihologija linosti.
3. Koji psihiki procesi ine psihiki ivot- navedi i objasni
Intelektualni(kognitivni)-preko njih saznajemo objektivnu
stvarnost.tu spadaju osjeti i opaaji, uenje, pamenje i
miljenje.
Emocionalni- preko njih vrednujemo objektivnu stvarnost u
odnosu na linost koja tu stvarnost doivljava.
Voljno-motivacioni(konativni)-ukljuuju procese koji daju snagu
i istrajnost svim naim aktivnostima i ponaanjima.
4. Na koje sve naine moe da se primijeni psihologija u
umjetnosti
Za prouavanje umjetnika, prouavanje stvaralakog procesa,
psiholokih zakona prisutnih u knjievnim delima i na kraju
djelovanje umetnosti na posmatrae ili tzv. psihologija publike.
 5. Navedite definiciju ovjekovog ja

Ego je po psihoanalitikoj teoriji sredinji dio trodjelne strukture

linosti, nastao modifikacijom ida u dodiru sa spoljanjim

svijetom. Kao sredinja instance linosti esto je proglaavan

slugom ida i superega. Najvaniji zadatak ega je da se

upravlja principom realnosti. Time on igra glavnu ulogu u

integraciji pojedinih psihikih djelova linosti u skladnu cjelinu.

Ukoliko ego ne uspijeva da pomiri tenje ida sa mjerilima super-

ega esto se javljaju razliiti mehanizmi odbrane. I u takvim

sluajevima uloga ega u prilagodjavanju stvarnosti ostaje

najvanija jer u suprotnom dolazi do poremeaja u

funkcionisanju linosti.

6. Kako ovjek doivljava svoje ja

To je deo koji pamti, vrednuje, planira i koji na druge naine

odgovara i ponaa se u okruenju fizikog i drutvenog sveta. Za

razliku od ida, ego se u ponaanju rukovodi principom realnosti;

instinkti se ne mogu zadovoljavati samo radi postizanja

zadovoljstva. Vodei rauna o realnoj situaciji, ego, makar

zaobilazno, nastoji da omogui zadovoljenje onoga emu

nagonski deo tei. Ego odgaa zadovoljenje, bira prihvatljive

situacije i prilagoava instinkte realnim uslovima spoljne

sredine.

7. to podrazumijeva svijest o sebi

To je znanje (svjesnost) o svojim mislima, osjeanjima,

opaanju, o svojim motivima, to su ideje o sebi i vlastitim

doivljajima.

8. Navedite definiciju linosti

Linost su sve karakteristike neke osobe koje se oituju u

njezinom ponaanju, razmiljanju idoivljavanju

9. to ini strukturu linosti

Po frojdu linost se dijeli na id ego ,super ego, ego ideal I

savjest.

10. to je karakter

Karakter oznaava kljuno obiljeje osobina , specifian sklop

emocionalno-motivacijskih, socijalnih, moralnih i kongativnih

izrazitih crta po kojima se ona razlikuje od svih drugih.

Prema Frojdu , za razvoj sklopa crta karaktera znaajno je kako

je pojedinac proao razliite stadije u razvoju libida. Takoe je

vaan nain kako je njegov ego ostvario odnos

prema idu i superegu. Prema socijalnim analitiarima, na

oblikovanje karaktera utiu i organizacija drutva i meuljudski

odnosi, a ne samo organizacija libida.

11. Navedite predstavnike psihoanalitike teorije linosti

Sigmund Frojd, Karl Jung, Sabina pilrajn, Vilhelm Rajh, Erik

Erikson, ak Lakan, Erih From, Alfred Adler

12. Objasnite pojmove kolektivno nesvjesno,arhetip I persona

Kolektivno nesvjesno je prema Jungu, najstariji, najdublji i

najuticajniji sloj psihe, koji predstavlja duhovnu riznicu

nasleenog iskustva predaka, datog u obliku uroenih

predispozicija za odreen nain ovekovog doivljavanja i

reagovanja na okolinu. Kolektivno nesvjesno je univerzalno

nadlino jer svi ljudi, bez obzira na istorijsku epohu ili kulturu,

imaju priblino isto kolektivno nesvjesno to je temelj

cjelokupne nadgradnje linosti. Ovo nadlino nesvjesno moe

biti iracionalno i destruktivno ako je zanemareno i neshvaeno,

ali se u njemu nalaze i mnoge najvie vrijednosti i dragocjeno

duhovno iskustvo i mudrost generacija predaka koje je

vjekovima taloeno

Arhetip je Jungov hipotetiki konstrukt koji oznaava sveopti,

nasleeni okvir cjelokupnog iskustva. To su uroeni

obrasci miljenja, osjeanja i djelanja nastali kao rezultat

vjekovima taloenog iskustva brojnih generacija predaka. U

irem smislu, prvobitni model, prototip, prauzor ili pratip.

Arhetip je osnovna strukturalna i dinamika jedinica kolektivnog

nesvjesnog.

Persona je povrinski sloj linosti, na njenu fasadu koja je

okrenuta drugim ljudima. Svaki ovek posjeduje personu ili

masku, koja titi njegovu pravu linost od pogleda i pritisaka

spoljnjeg svijeta. Ona je posrednik izmeu linosti i

socijalne sredine.

13. Navedite I objasnite pojmove arhetipova

Po Karlu Gustavu Jungu postoje 4 ovjekova arhetipa. To su

tanije 4 stepenika do prosvjetljenja; etiri stepenika u naem

sazrijvanju. Prvi arhetip je arhetip ATLETE. To je identifikacija sa

naim tijlom i ta mi moemo fiziki da uradimo. Sledei arhetip

je RATNIK. To je faza u naim ivotima kada razmiljamo kao

ratnici: "Koga treba da pobijdim?", "Ima li neko bolji od mene?"

Trea faza je arhetip DRAVNIKA. To je vrijme gde prestajemo

misliti na sebe i poinjemo initi stvari za druge. etvrti

stadijum je arhetip DUHA. U ovom stadijumu poinjemo da

sebe istinski prepoznajemo. To je saznanje gde shvatamo da

ovo tijlo nije na dom, da ova zemlja nije na dom. Gdje vidimo

sebe kao beskonani duh, gdje smo dio Univerzuma.

14. Objasnite struktru linosti po frojdu

Frojd govori o tri strukture koje ine linost: id, ego i superego

- Id Id je uroena komponenta linosti, nalazi se u

nesvjesnom. On sadri sve ono psiholoko kod pojedinca, sve

ono naslijeeno, a to su kao prvo instinkti ili nagoni,

automatske reakcije. Ego i superego ne bi mogli funkcionisati

bez ida. Id je sredite svega neogranienog, ivotinjskog. Id

radi i djeluje po principu ugodnosti kako bi smanjio psihiku

napetost. On je iracionalan, narcistian i impulsivan. U njemu

je najprisutniji libido (nagon).

Ego Prisutan je kod odraslog ovjeka. Ego je struktura koja

funkcionie po principu realnosti. Frojd kae da je ego tu da bi

kontrolisao id, da bi ga ograniio, usmjerio On je onaj koji

usmjerava linost prema napretku, razlikuje realnost i fikciju.

Ima sposobnost trpljenja: trpi napetost, odgaa je. On zna

planirati da bi doao do zadovoljenja na realan nain.

Raspolae kognitivnim kapacitetima, ali ne funkcionie bez

ida. Superego to je dio linosti koji se najkasnije razvija. Nije

uroen, nego se razvija socijalizacijom. On je moralni uvar

linosti. Na osnovu usaenih normi on sudi ta je dobro a ta

loe u postupanju linosti, je li to u skladu s normama ili ne.

Funkcionie po principu idealnosti i straha. Ego pomae da

superego ne ode previe u idealnost. Frojd u superegu

razlikuje 2 strukture:

Ego- ideal razvija se pod uticajem nagrada i pohvala. Ego-

ideal u pojedincu izaziva osjeaj ponosa i vlastite vrijednosti I

Savjest
Od tri strukture koje ine linost za Frojda je najslabiji ego. Id

se uglavnom nalazi na nesvjesnom nivou linosti. Ego je

rasporeen u sve tri, ali ga najvie ima u predsvjesnoj, dok

superega najvie ima u svjesnoj.

15. Navedite vrste mehanizama odbrane odaberite jedan I

opisite

Mehanizmi odbrane su-poricanje, izvrtanje

reaalnosti,samoobmanjujuca projekcija, regresija,

fantaziranje, projekcija, hipohondrija, pasivna agresija, acting

aut, pomjeranje, reaktivna formacija, izolacija,

intelektualizacija, racionalizacija, introjekcija, altruizam,

anticipacija, humor, identifikacija, sublimacija I potiskivanje.

1. Pasivna agresija - agresivna ili neprijateljska osjeanja,

koja se normalno razvijaju prema drugim osobama,

najee iz moralnih razloga ili lijpog vaspitanja se

nesvjesno potiskuju i izraavaju na pasivan nain. Npr.

pasivnost u realizovanju razliitih zajednikih planova,

konstantno kanjenje sa izvravanjem odreene obaveze

ili konstantno iskazivanje nerazumijevanja u komunikaciji i

slino.