Univerzitet u Sarajevu

Fakultet islamskih nauka

Islamska vjeronauka i religijski odgoj

IV semestar, I ciklus studija

Savremene fikhske teme

2016/2017.

Prikaz knjige:

BIOMEDICINA islamski pogledi

Mentor: ass. mr. Senad eman Student: Muhamed Kovaevi, redovan, 3527

Sarajevo, mart, 2017.

Naziv knjige koju u u ovome radu prikazati jeste Biomedicina islamski pogledi, autora Abdul
Fadla Muhsina Ibrahima. Izdava navedenog djela je Libris d.o.o., a djelo je izdato u Sarajevu,
2001. godine. Knjigu je, sa engleskog na bosanski jezik, preveo Muhidin Hadiahmetovi.
Spomenut u samo da je knjiga struktuirana u etiri dijela, a u nastavku e biti malo detaljnije
objanjeno.

U prvom dijelu knjige rije je o ouvanju zdravlja i medicinskoj etici. S obzirom da je Allah
postavio ovjeka kao namjesnika na Zemlji, on treba da bude aktivan u obavljanju svoje uloge za
koju je stvoren. Da bi ostvario taj zadatak, on treba da odrava tijelo zdravim i vrstim, kako u
fizikom tako i u mentalnom smislu. S tim u vezi, Poslanik a.s., u hadisu koji biljei Muslim, kae:
Jak vjernik jeste bolji i drai Allahu d.. od onog slabog. Ouvanje zdravlja se manifestira kroz
zdravu i pravilnu ishranu, imajui u vidu Allahove granice koje je postavio. Jer, sve to je On
zabranio, zabranio je s razlogom i u ovjekovu korist. Kur'an kae: On vam zabranjuje jedino
strv, i krv, i svinjsko meso, i onu koja je zaklana u neije drugo, a ne u Allahovo ime. Takoer,
jedno od najveih zala dananjice, ako ne i najvee, jeste alkohol. Pored socijalnih teta koje nosi
sa sobom, dokazano je da alkohol itekako donosi teke posljedice za ovjekovo zdravlje kao npr.
oteenja jetre, bubrega i sl. Allah je odobrio sva lijepa pia, koja su prijatna i korisna, kako za
tijelo tako i za mentalni sklop. Dakle, zdravlje je vrlo bitno u ivotu ovjeka, to sam i ranije
naglasio. Nadalje, to potvruju i rijei Muhammeda a.s. kada kae da su lanovi ummeta kao jedno
tijelo, ako se razboli jedan dio, i ostatak tijela osjea bol. Meutim, i bolest je sastavni dio naeg
ivota. Vjernik ne bi smio gledati na bolest kao neko prokletstvo ili srdbu Allahovu, ve kao
iskuenje preko kojeg mu se briu grijesi. Allahov Poslanik a.s. je rekao: Nikada vjernik nije
pogoen nelagodnou, tekoom, boleu, bolom ili ak mentalnom brigom, a da mu se ne okaju
grijesi. Ali to ne znai da musliman ne treba da trai medicinsku pomo kada se razboli, nego
naprotiv, duan je to uiniti, i to na osnovu Kur'ana i Hadisa. Poznat je hadis u kome je jedan
beduin doao Poslaniku a.s. i rekao: O Allahov Poslanie, trebamo li se lijeiti? On je odgovorio:
Da, o Allahovi robovi, morate se lijeiti jer uistinu, Allah nije stvorio nijednu bolest, a da nije
osigurao lijek za nju, osim za jednu bolest. Oni su ga upitali: Koja je to bolest? Odgovorio je:
Starost. Sljedei hadis ukazuje na dva vana lijeka: Imate dva lijeka na raspolaganju: med i
Kur'an. Nauka je dokazala da med ima ljekovite supstance, i veoma je zdrav istovremeno i za
vanjsku i za unutranju upotrebu. Kur'an je, naravno, lijek u duhovnom smislu, i lijei bolesti srca,
sumnje, nesigurnosti ili podvrgavanju senzualnoj strasti.

2
to se tie medicinske etike, ona je sasvim novo podruje u cjelini. Dr. Ahmed Elkadi kae:
Hiljadama godina, etika je smatrana esencijalnim uvjetom za proglaavanje pojedinca lijenikom.
Poznata Hipokratova zakletva naglasila je ovu injenicu i ona jo uvijek slui kao osnovica za sve
kodove profesionalne etike koje je nainio ovjek. Sva polja o kojima se danas govori na podruju
medicinske etike, navedena su ve u Hipokratovoj zakletvi. Da bi se to shvatilo, navesti u ukratko
tri koncepta. Prvi je koncept nekodljivosti koji ukazuje na to da lijenik ne bi trebao nakoditi
svom pacijentu namjerno. Hipokratova zakletva o tome kae: Niti u ikome dati smrtonosan lijek
ako ga zatrai, niti u dati prijedlog u tom smijeru (s tom namjerom). Drugi koncept je
dobrotvornost to oznaava da lijenik samo lijei pacijente i doprinosi njihovom dobru. S tim u
vezi, Hipokratova zakletva glasi: Doi u zbog koristi bolesnikove. Posljednji je princip
povjerljivosti, o emu zakletva govori: Ono to ja mogu vidjeti ili uti u toku lijeenja ili ak van
postupka lijeenja, a to se tie ovjekovog ivota, a o emu ni u kom sluaju se ne smije nita
(pro)uti, drat u za sebe cijenei da je o ovakvim stvarima sramno priati. S obzirom da se u
Hipokratovoj zakletvi upuuje na vie bogova, priliko pridravanja principa, muslimani su izrazili
svoje nezadovoljstvo zbog vjerovanja u tewhid tj. jednou Boga. 1981. godine, Meunarodna
organizacija islamske medicine je odrala konferenciju u Kuvajtu. Na ovom skupu, usvojena je
zakletva lijenika muslimana gdje je ime Allaha uvrteno i ini se zakletva u Njegovo ime da e
se lijenik pridravati njenih principa.

Drugi dio objanjava kontrolu reprodukcije odnosno raanja. Mukarac i ena kada stupe u brak,
neizbjeno je dobivanje potomstva, dok kontrola reprodukcija ustvari predstavlja in izbjegavanja
stvaranja potomstva. Na osnovu Kur'ana i Sunneta, moe se uvidjeti da je brak veoma poeljan
in, koji uva ovjeka od bluda i nedoputenih seksualnih odnosa. Meutim, intimni odnos
suprunika nije najvaniji aspekt braka. Brak treba biti osnovan na uzajamnoj ljubavi, saradnji i
saosjeanju. Zbog toga se ova ustanova u islamu uveliko razlikuje od kranske, jer je to ugovor a
ne samo sveana zakletva. Vjenanjem i raanjam potomstva, Allahovi robovi ispunjavaju svrhu
svoga stvaranja od strane Stvoritelja. Postavlja se pitanje: da li ovjek ima pravo sprijeiti
mogunost raanja i da li se na taj nain protivi Allahovoj odredbi? Mjera koja se poduzima da se
sprijei mogunost raanja djeca naziva se kontracepcija. Kur'an se nije izjasnio po ovom pitanju,
niti je dozvolio niti zabranio. On jedino osuuje edomorstvo tj. ubijanje tek roenog djeteta. S
druge strane, Kur'an spominje dojenje djeteta od strane majke pune dvije godine to implicira na
to da Kur'an podrava fertilizaciju (prirodnu kontrolu zatrudnjenja), jer je u tom periodu dojenja

3
vjerovatnoa zatrudnjenja smanjena. Kontraceptivna metoda se koristila u vrijeme Allahova
Poslanika a.s., poznata kao 'azl to znai prekinuti spolni snoaj prilikom spolnog odnosa. Dabir
b. Abdullah kae: Prakticirali smo 'azl u vrijeme kada je Kur'an objavljivan. Da ga je trebalo
zabraniti, Kur'an bi to uinio. Ako je Ku'ran neto preutio, to je onda doputeno. Autor navodi
miljenja pet pravnih kola u pogledu prakticiranja 'azla. Pored etiri priznate pravne kole, on
navodi i petu da'ferijsku kolu. Sve se slau u tome da je upotreba 'azla nepoeljno (mekruh) jer
se na taj nain oduzima enino neotuivo pravo na potomstvo i smanjuje njen uitak. to se tie
upotrebe kontracepcijskih sredstava od strane ene, navesti u fetvu Ibn Tejmije. Pitanje je glasilo:
Da li je halal ili doputeno za enu da umetne lijek za vrijeme spolnog odnosa da bi sprijeila
da sperma doe do materice? I ako taj lijek ostane u njoj nako spolnog openja, a ne bude
uklonjen, da li je njoj doputeno obavljati namaz i uestvovati u postu nakon uzimanja gusula ili
ne? Odgovor Ibn Tejmije je sljedei: to se tie njenog obavljanja namaza i uestvovanja u
postu, oboje je pravosnano s obzirom na injenicu da 'lijek' ostaje u njoj. Ali to se tie
doputenosti (upotrebljavanja ovakvog lijeka) postoji razlika u miljenju meu uenjacima, bilo
bi razboritije da se to ne koristi; a Allah zna najbolje. Kontracepcijske metode mogu biti povratne
poput metode ritma, 'azl, kondom, tablete i sl., i nepovratne tj. ireverzibilne kao to je sterilizacija,
odstranjivanje materice i tubalnog podvezivanja. Prve su u osnovi prihvaene ali su mekruh, dok
su druge zabranjene, osim u sluaju nude.

Trei dio je posveen biotehnolokom roditeljstvu, to ukljuuje problem neplodnosti i stavovi o

rjeenju istog. Muslimani vjeruju da se sve deava s Allahovom volju, pa i nemogunost imanja
potomstva, jer Allah kae: ...On poklanja ensku djecu kome hoe, a kome hoe muku, ili im
daje i muku i ensku, a koga hoe, uini bez poroda... Biomedicinska nauka istie injenicu da
neplodnost moe biti uzrokovana odreenim faktorima kod mukarca ili ene. Muki faktori mogu
biti jedni od sljedeih: nedovoljan broj spermatozoida ili njihova slaba pokretljivost, esta upotreba
toplih kupki ili noenje uske odjee, posljedica zaunjaka itd. enska neplodnost moe biti
uzrokom vezanim za jajovod, zatim nemogunost ovuliranja, alerginost ene na proteine u
spermi, ili u krajnjem sluaja nedostatak materice ime je praktino nemogue izvesti proces
oplodnje. Mogunosti oplodnje koje nudi biomedicina su mnoge, meutim, ovdje u navesti samo
neke koje su podrane od strane miljenju islamskih uenjaka. Jedna od tih metoda jeste vjetaka
oplodnja koja predstavlja postupak gdje se uzorak sperme stavlja u usku cijev (kateter) i zatim se
ta cijev stavlja u canalis cervicalis i sperma se polahko umee u matericu. Mukarci koji ne mogu

4
ili nee da masturbiraju da bi sakupili uzorak sperme, postoji specijalna radnica koja ne sadri
tvari koje ubijaju spermatozoide, i moe se koristiti za sakupljanje uzorka za vrijeme spolnog
openja. Iz navedenog mogu se uoiti dva pitanja: prvo, vezano za mastrubaciju, i drugo, za
specijalnu radnicu. S obzirom da je specijalnu radnicu teko nai, mastrubacija je preostali metod
za davanje uzorka za vjetaku oplodnju. Islamske pravne kole se slau da je mastrubacija
zabranjena, meutim, na temelju principa nuda diktira izuzetke, moe se rei da je doputeno
mukarcu da masturbira jer ne ini to iz zadovoljstva ve u pokuaju rjeavanja neplodnosti svoje
supruge. to se tie davaoca sperme, dakle tree osobe, u svrhu oploivanja ene, zabranjeno je i
to se smatra odvatnim inom ne samo u islamu, ve i u ostalim religijama. Dr. Kardavi o tome
kae: Islam titi porijeklo preko zabranjivanja zinaluka i zakonskog usvojenja, tako uvajui
porodinu liniju nedvojbeno odreenom i bez ikakvog stranog elementa koji bi u nju uao. On
nadalje zabranjuje ono to je poznato kao vjetaka oplodnja ako je davalac sperme bilo koja druga
osoba osim mua. Druga prihvatljiva metoda ima naziv In vitro oplodnja. To je ustvari oplodnja
koja se vjetaki obavlja van eninog tijela, u epruveti. Ova metoda pomae eni da prevlada
neplodnost u sluajevima kada njeni jajovodi mogu nepostojati ili biti oteeni. Prednosti in vitro
oplodnje se mogu sagledati u sljedeem: a) ona ispunjava eninu udnju za trudnoom, b) dijete
nosi genetski materijal oba brana partnera, i c) ne postoji rizik razdora meu branim partnerima.
Dva pitanja su sporna u ovoj metodi: prvo, samo je jedno jajace odabire za umetanje dok se sva
ostala odbacuju, i drugo jeste da se moe desiti nakon implantacije otkriju pojedine nepravilnosti
to za posljedicu moe imati prekid trudnoe. Jedini nain na koji bi in vitro oplodnja bila
prihvaena unutar islamskog prava je ako se proces oplodnje odvija izvan materice i ako je
ogranien na jedno jedino jajace.

Posljednji dio koji u objasniti u ovom prikazu ima naziv pobaaj. Pobaaj je bilo koji abortus koji
se javlja spontano kao posljedica unutarnjih biomedicinskih faktora. Ukratko reeno, pobaaj je
terminacija trudnoe. Islam ne podrava ovu metodu, osim naravno, kada su razlozi valjani i kada
je u pitanju ouvanje eninog zdravlja. Navesti emo tri sluaja pobaaja i pokuati ukratko
razjasniti, a to su: trudnoa kao posljedica nezakonitog spolnog odnosa, trudnoa kao posljedica
silovanja i zainjanje deformisanih fetusa. Islamsko rjeenje po pitanju nedoputenog spolnog
odnosa zasigurno ne bi bilo pribjegavanje pobaaju, ako se javi trudnoa, zato to je ovakvo
rjeenje neposredne ili kratkotrajne prirode. Islam osuuje nezakonito spolno openje i smatra ga
zloinom. Takoer iznosi da se osoba koja je kriva za ovaj zloin trebala javno kazniti. ena koja

5
je uinila blud u vrijeme Muhammeda a.s. se pokajala i eljela da je Poslanik oisti. On joj je rekao
da doe nakon to rodi dijete i odvikne ga od mlijeka. Kada je prolo to vrijeme, Poslanik a.s. je
povjerio dijete jednom ashabu, a nju je potom kaznio. Iz ovog sluaja se moe zakljuiti da je ipak
data panja djetetu, i da ena treba nastojati iznijeti trudnou, uprkos injenici da je uinila blud.
to se tie silovanja, ono je samo po sebi zloin i islam povodom rjeavanja toga, poziva ka
zaustavljanju svih oblika nepristojnih izloenosti tijela u javnosti, zabranjivanju pornografskih
filmova, literature i pjesama. rtva silovanja treba neposredno potraiti medicinsku pomo zbog
mogueg spreavanja trudnoe. Kurtubi kae da sperma nije neto konano, i stoga nema
posljedica ako je se ena otarasi prije nego to ona odsjedne u materici. Ukoliko se pomo ne
potrai pvih dana od silovanja, kasnije je tee ustvrditi da li se desilo silovanje ili ne. Meutim,
poteno bi bilo da se trudnoa iznese do kraja, iako je obavijeno sramotom jer se radi o
nezakonitom djetetu. Na kraju krajeva, dijete ima pravo na ivot i nije poinilo nikakav zloin, pa
zato mu oduzeti ivot? Pobaaj deformisanih fetusa ne moe biti opravdan od strane islamske
uleme i islam zahtijeva potrebu rjeavanja problema otklanjajui uzrok koji je doveo do takvih
problema.

Na kraju, svoj doprinos u pokuati iznijeti kratkim kritikim osvrtom. Kao prvo, knjiga mi se jako
dojmila i dao bi preporuku svima da je proitaju. Sadraj je zanimljiv jer govori o mnogim
pitanjima sa kojima se susreemo danas. Autor se slui naunim injenicama i dokazima, uporedo
sa izlaganjem islamskog uenja. To je jedna dobra komparativna metoda koja nam daje na uvid i
jednu i drugu stranu, to je, po mom miljenju, za svaku pohvalu. Takoer, spominje miljenja i
zakljuke predstavnika drugih religija, pored islama, i to je vrlo interesantno jer je vano znati i
miljenje druge strane. Sadraj ovog djela je napisan jednostavnim i razumljivim jezikom. to se
tie tamparskih greaka, nisam primijetio niti jednu prilikom itanja. Jedino to sam uoio jeste
to da se u knjizi ne spominju fetve svjetskih uenjaka, a to je jako bitno za istraivanje, i smatram
da je to jedan nedostatak na koji se treba obratiti panja. Ovo knjiga je, koliko sam ja upuen,
jedina knjiga na bosanskom jeziku koja govori na temu biomedicine sa islamske strane. Zbog te
injenice, smatram da je vana, i da pogotovo muslimani trebaju da cijene i pridaju znaaj jednom
ovakvom djelu.