Ivan Petosic Roditelji U Sportu

SVEUILITEUZAGREBU
KINEZIOLOKIFAKULTET
(studijzastjecanjevisokestrunespreme
istrunognaziva:profesorfizikekulture)
IvanPetoi
RODITELJIUSPORTU
(diplomskirad)
Mentor:
dr.sc.RenataBari

Zagreb,studeni,2007
Ivan Petoi RODITELJI U SPORTU
RODITELJIUSPORTU
SAETAK
Ciljovogradajeklasificiratipsihofizikarazvojnarazdobljadjeceimladihsportaa,aprijesvega
prepoznati i opisati vane druge osobe koje igraju veliku ulogu u razvoju sportske karijere djece i
mladih sportaa. Opisati e se temeljni principi sportskog treninga za djecu i mlade, te definirati
globalni i parcijalni ciljevi dugorone sportske karijere. U najranijim fazama bavljenja sportskom
aktivnou najvaniju ulogu u djetetovom sportsko razvojnom putu imaju roditelji i trener, dok
kasnije vanu ulogu imaju i ostali okolinski faktori s kojima dijete ima neposredan doticaj. Uz
okolinske faktore koji utjeu na razvoj djeteta sportaa kao tp su kola, drutveno okruenje,
sportski klub, slobodno vrijeme i trener, ovaj rad stavlja naglasak na ulogu roditelja u sportskom
procesu koja se objanjava kroz utjecaj i interakciju sa trenerima i mladim sportaima. Takoer, u
ovom radu definiraju se tipovi roditelja i stilovi roditeljstva openito i u odnosu na sportski razvoj
njihovedjece.Raddonosiipreporukeroditeljimakakoodgajatidijetesportaaiuspjenosudjelovati
unjegovom/njezinomsportskomrazvoju.
KLJUNERIJEI:djeca,sport,roditelji,trener
PARENTSINSPORT
SUMMARY
The main aim of this paper is to classify psychological and physical developmental stages of
children and young athletes, as well as to identify and describe the significant others who play a
huge role in the development of the athletic career of children and young athletes. Fundamental
principles of the training for children and young athletes will be described, as well as global and
partialgoalsofthelongtermsportingcareer.In theearlyphasesofthechild'sathleticcareer,the
mostimportantroleis playedby parentsandcoach.Lateron,importantrolesareplayedbyother
environmental factors that the child is in direct contact with. Besides these environmental factors
thatinfluencethedevelopmentofthechildasanathlete(i.e.school,socialsetting,sportsclub,spare
timeactivitiesandcoach),inthispaperweemphasizetheroleofparentsthroughtheirinfluenceand
interactionwithcoachesandyoungathletes.Inaddition,inthispaperwedefinetypesofparentsand
parentingstylesingeneral,aswellasinrelationtotheathleticdevelopmentoftheirchildren.This
paperalsooffersrecommendationstoparentsonhowtoraiseanathleteandsuccessfullyparticipate
inhisorhersathleticdevelopment.
KEYWORDS:children,sport,parents,coach
SADRAJ
1.UVOD...................................................................................................................................................5
2.CILJRADA............................................................................................................................................6
3.PSIHOFIZIKEZNAAJKERAZVOJNIHFAZADJECEIMLADEI.............................................................7
3.1.OPENITOORAZVOJUDJECEIMLADEI.....................................................................................7
3.2.RAZVOJNEFAZE............................................................................................................................9
3.2.2.KOLSKODOBA(OD6.DO11.GODINE).............................................................................14
3.2.3.RAZDOBLJEPUBERTETA(OD11.DO15.GODINE)..............................................................16
3.2.4.RAZDOBLJEMLADENATVAADOLESCENCIJE(OD15.DO19.GODINE)...........................18
4.TRENINGDJECEIMLADEI................................................................................................................20
4.1.TEMELJNAPRAVILATRENINGADJECEIMLADEI......................................................................21
4.2.GLOBALNIIPARCIJALNICILJEVISPORTSKOGTRENINGAUVIEGODINJEMSPORTSKOM
USAVRAVANJU.................................................................................................................................23
5.OKOLINSKIFAKTORIKOJIUTJEUNARAZVOJDJETETASPORTAA.................................................25
5.1.SLOBODNOVRIJEME..................................................................................................................25
5.2.KOLA.........................................................................................................................................27
5.3.OBITELJRODITELJSKIDOM......................................................................................................29
5.4.DRUTVENOOKRUENJE............................................................................................................30
5.5.TRENING.....................................................................................................................................31
5.6.TRENERSPORTSKIKLUB..........................................................................................................32
6.RODITELJI...........................................................................................................................................34
6.1.DIMENZIJEISTILOVIRODITELJSTVA..........................................................................................35
6.2.POSEBNEDIMENZIJERODITELJSKOGPONAANJA.....................................................................37
6.2.1.PRIHVAANJE......................................................................................................................37
6.2.2.OBLIKOVANJE......................................................................................................................38
6.2.3.OEKIVANJE.........................................................................................................................39
6.2.4.NAGRADEIKAZNE...............................................................................................................40
6.2.5.UPRAVLJANJE......................................................................................................................41
6.3.MAJKEIOEVI............................................................................................................................43
6.4.VRSTERODITELJA.......................................................................................................................45
6.5.PRISUTNOSTRODITELJANATRENINGUINATJECANJU.............................................................48
6.6.RODITELJIUUSPJEHUINEUSPJEHUSVOGDJETETA..................................................................50
7.SPORTSKITROKUT.............................................................................................................................53
8.PRAKTINEPREPORUKERODITELJIMADJECEIMLADIHSPORTAA.................................................54
9.ZAKLJUAK.........................................................................................................................................59
10.LITERATURA.....................................................................................................................................60
1.UVOD
Posljednjih godina svjedoci smo ubrzanog rasta i napretka djece. Velika sportska dostignua od
najranije pa do odrasle dobi odraz su suvremenih metoda treninga, boljih uvjeta ivota, prehrane,
opreme i ranog ukljuivanja djece u organizirani i dugorono planirani trenani proces. Danas se
djecaorganiziranopoinjubavitisportomizmeu4i10godineivota,ovisnoogranisporta.Upravo
jezbogranogukljuivanjadjeceusport,uztrenerovustalnuprisutnostutrenanomprocesu(akiu
privatnom ivotu), nazonost roditelja neizbjena. Naravno, ne smijemo zanemariti i prisutnost,
odnosnoznaajostalihimbenikakojiutjeunadjetetovsportskirazvojupozitivnomsmislukaoto
su npr. kola, slobodno vrijeme, trening i sportski klub. Nerijetko oni imaju i negativan utjecaj na
djetetovsportskirazvoj,amogudjelovatiikaouzrociprekidasportskekarijere.
Prvi i najvaniji motiv roditelja da ukljui dijete u organizirani sport jest omoguiti mu svestran
psihofiziki razvoj ili ojaati i poboljati njegovo zdravlje. Poznato je kako se u svakom sportu
maksimalno respektiraju pravila igre, a svako naruavanje tih pravila nailazi na opu osudu, pa
moemo zakljuiti da sport ima veliki znaaj u odgoju i moralnom razvoju mladih ljudi. Vrlo esto,
zbog neznanja ili nekog drugog razloga (pretjerane ambicije) pogrena roditeljska procijena ili
pogrean stav mogu imati kobne posljedice na sportski razvoj njihova djeteta, pa ak i na njegov
razvojuope.estoprevisokisportskiciljevikojeroditeljipostavljajupreddijetenegativnoutjeuna
djetetovusportskukarijeruusmisluprestankabavljenjasportomilipostizanjajoslabijihrezultata.
Dosadanja istraivanja pokazala su kako rano forsiranje mladih sportaa nikada nije dalo eljene
rezultate.Topotvrujesportskapraksa,treneriiroditeljisportaa.
Trener je u ivotu djeteta sportaa uz roditelje jedna od najutjecajnijih osoba. On/ona mu je esto
uzor i uvelike djeluje na dijete ne samo u podruju sporta nego i u kreiranju djetetove linosti, te
zadovoljavanju razliitih djetetovih potreba. Trener uvijek ima odgojni utjecaj na mlade sportae,
stogajeosobitovanoponaanjetrenerakakobipozitivnoutjecaonaodgojiuspjeanrazvojniput
djetetasportaaaliinaoblikovanjedjetetovelinosti.
Sdrugestrane,dosadanjaistraivanjaisportskapraksapokazujudapodrkaroditeljatijekomitave
sportske karijere pozitivno utjee na uspjean sportski razvoj. Ovaj rad se bavi ulogom roditelja u
sportutenjihovimdjelovanjemnasportskorazvojniputdjetetasportaa.
2.CILJRADA
Ciljovogradajeobjasnitiiusporeditipsihofizikarazvojnarazdobljadjecesportaaopenitoiu
odnosu na globalne i parcijalne ciljeva sportske karijere. Takoer, u ovom radu e se definirati i
objasnitiulogaokolinskihfaktora,odnosnovanihdrugihosobakojenesposrednoutjeunarazvoj
djeteta i mladih sportaa tijekom njihove sportske karijere. Cilj ovog rada je i definirati tipove
roditelja, te ukazati na utjecaj pojedinog tipa roditelja na djetetov sportskorazvojni put, podijeliti
stiloveroditeljstvaopenitoiuodnosunanjihovuuloguusportukojamoepozitivnoilinegativno
utjecati na djetetov sportski razvoj. Dosadanja istraivanja pokazala su da je dinamika odnosa
izmeu mladog sportaa, roditelja i trenera vrlo sloena i da meusobni odnosi pojedinih strana
uvelike utjeu na samopouzdanje, motivaciju, percepciju kompetentnosti, a posebno i na uspjeh
mladog sportaa, no mogu biti i znaajan izvor stresa. Stoga, ovaj rad donosi opis meusobnih
interakcijaroditelja,djetetaitrenera,nazvanesportskitokut,teobjanjavakakoodnosipojedinih
stranautrokutumogupozitivnoilinegativnoutjecatinadjetetovsportskirazvoj.Uzsvenavedeno,
rad donosi i praktine preporuke roditeljima djece i mladih sportaa tj. kako odgajati i uspjeno
sudjelovati u djetetovom sportskorazvojnom putu u skladu sa posebnim zahtijevima suvremenog
sportaukojemsenjihovodijeterazvija.
3.PSIHOFIZIKEZNAAJKERAZVOJNIHFAZADJECEIMLADEI
3.1.OPENITOORAZVOJUDJECEIMLADEI
Cijelokupnirazvojdjetetapredstavljarelativnopravilanproceskojiiskljuujesvakustihijuiprema
tomenikadnijesamonizsluajnosti(lebnik,1972).
Psihikirazvojipsihikefunkcijeuvjetovanesurazvijenoumozga.Razvojmozgasenemoeodvojiti
od same aktivnosti mozga tj. kognitivnih sposobnosti, poput miljenja ili spoznavanja. U toj
raznovrsnojaktivnosti mozakseusavravaidaljerazvija.Zatovrijediiinjenicadaovjekovmozak
predstavlja rezultat dugotrajnog evolucijskog razvitka, a razvijenost mozga rezultat je ovjekove
djelatnosti i naina ivota. Svaki se ovjek raa s odreenim anatomskofiziolokim osobinama. U
povoljnim prilikama i bogatoj i izazovnoj okolini mogu se razviti razliite sposobnosti ovjeka.
Sredinjiivanisustav,aprijesvegamodanastrukturasakojomsedijeteraa,aposrednoisustav
ljezda s unutranjim izluivanjem, ine materijalnu bazu za psihiki razvoj djeteta. U modanu
strukturu, koja je nasljedna, svrstavamo i sposobnosti oblikovanja uvjetovanih refleksa, a razliiti
tipovi ivanog sustava su osnove za formiranje vie i sloenije ivane aktivnosti, odnosno raznih
psihikih osobina (lebnik, 1972). Proces oblikovanja sloenih ivanih i psihikih funkcija jest
postepen,priemuzajednoutjeusredinaiodgojsjedne,tegenetskonasljeesdrugestrane.
Psihikirazvojdjetetauskojevezanstjelesnimrazvojem.Tojeosobitoizraenokodvrlomaledjece,
nonemoemonitizamislitinpr.osjetljivostpretpubertetlije,njegovognemira,isl.bezpovezanostis
velikimpromjenamaurazvojumiiaiudova.Svakorazvojnorazdobljedjetetapredstavljazasebnu
cjelinu, tako da se psihiki razvoj sastoji od prelaenja sa nieg i specifinog razvojnog stupnja do
vieg i kvalitativno novog stupnja razvoja. Djetetov razvoj predstavlja cjelovit proces i on se odvija
pod utjecajem mnogobrojnih faktora koje obino svodimo na nasljee, okolinu i odgoj. Istodobno,
razvoj djeteta je postupan proces, koji ne dozvoljava preskakanje pojedinih stupnjeva. To pravilo
vrijedi kako za psihiki, tako i za tjelesni razvoj. Svaki stupanj razvoja donosi neto novo. Dakle,
razvijaju se i nadograuju postojee psihike funkcije i osobine, te se usavrava njihova fizioloka
osnova. Osim promjena u kvaliteti, dolazi i do promjena u kvantiteti. Do velikih promjena dolazi u
proporcijama pojedinih organa i organskih sustava, a tako i u rastu lokomotornog sustava. Dijete
postaje vee, tee, rastu unutranji organi, ali mijenja se i u psiholokom smislu razvijaju se
sposobnostiizraavanja,zainteresiranosti,poveavaseefikasnostpanje,aktivnostivoljeitd.
Napsihikomnivou,uranomdjetinjstvuizraenijajeulogafantazijenegokasnijeurazvoju,apostoje
i razlike u percepciji okoline u odnosu na stariju dob. Tijekom razvoja ta percepcija, odnosno
poimanjevanjskogsvijetapostajerealnije,madaniuodraslogestoneprevladapotpunoobjektivan
odnos prema vanjskom svijetu. U poetku, centar djetetovog interesa je dijete samo, kasnije se
poinjesveviezanimatizasvojevrnjake,anakrajuzasuprotanspol(Vasta,HaithiMiller,1998).
Svenavedenepromjenegovoredadjecanemogubitiinisusmanjeniodrasli.Djecaserazlikujuod
odraslihposaznanjima,doivljavanjima,dijetedrugaijemisli,doivljava,osjea,eli,aikarakterne
osobine se drugaije ispoljavaju nego u odraslog ovjeka. Kod djece prevladavaju osjeaji nad
razumom,impulzivnostnadracionalnomisvjesnomaktivnou,sugestibilnostjeiznadsamostalnosti,
egocentrinostiznadsocijalnosti,isvesetopostepenomijenjautokurazvojaipodutjecajemodgoja
(lebnik,1972).
Zasportiprocessportskogtreningajeosobitovanopoznavanjepromjenakojesedogaajutijekom
djetetovog razvoja. Roditelji i trener moraju biti spremni na te promjene, voditi o njima rauna, te
pravovremeno i ispravno postupati, jer radi se o izrazito osjetljivom procesu u kojem se pogreke
mogu negativno odraziti na kasniji djetetov razvoj. Drugim rijeima, trenani proces mora biti u
potpunostiprimjerenpojedinimrazvojnimfazama.Svakafaza,odnosnorazvojnorazdobljeimasvoje
specifinosti i karakteristike. Poznavanje razvojnih faza mora biti temelj za dugorono planiranje
sportskekarijere,odnosnotrenaniprocesmorabitiupotpunostiprimjerenrazvojnimznaajkama.
3.2.RAZVOJNEFAZE
Uivotuljudskejedinkemoemorazlikovatietiriosnovnarazdoblja:
Djetinjstvo
Mladenakodoba
Dobazrelosti
Dobastarosti
Meutim,predmetinteresaovogradajestdobadjetinjstvaimladenatva(odroenjaod19.godine),
koji su odluujui za uspjean psihofiziki razvoj djece, a samim time i temelj budue sportske
karijere. Mnoga istraivanja utvrdila su kako rano bavljanje organiziranom sportskom aktivnou
pozitivno utjee na stvaranje svakodnevnih navika i potreba za sportskim aktivnostima (Karkovi,
1998).
Najprihvatljivija je podjela tog razdoblja vezanog za sport po Karkoviu (1998), koja se temelji na
fiziolokim, psiholokim i funkcionalnim kriterijima a i drutveno odreenim ulogama. Sukladno
tome,djetinjstvoimladenakodobadijelesena4razdoblja:
Od0.do6.godinepredkolskorazdoblje
Od6.Do11.godinekolskorazdoblje
Od11.do15.godinerazdobljepuberteta
Od15.Do19.godinerazdobljemladenatva(adolescencija)
Vremenske granice pojedinih razvojnih faza nisu strogo odreene, pa ih ne treba shvatiti kao
zavretak ili poetak nekog razdoblja, jer priroda ne poznaje krute granice. Kao to je ve reeno,
razvojorganizmajejedinstvenproces,toznaidaseistovremenoiusporednorazvijajusvefizikei
psihike funkcije. Ono u emu se djeca meusobno razlikuju jest tempo i granice do kojih e se
razvijatipojedinaosoba.Dakle,moesereidasvakodijeteimasvojuindividualnukrivuljurazvoja
(Karkovi,1998).
3.2.1.PREDKOLSKORAZDOBLJE(OD0.DO6.GODINE)
Smatra se da je predkolsko razdoblje jedno od najvanijih u ivotu djeteta jer se tada stvaraju
dobreililoeosnovekojekasnijeformirajuovjeka.Mnogepogreketadauinjeneuprocesuodgoja
mogu se negativno odraziti u kasnijim fazama razvoja djeteta, i to posebno u formiranju osnovnih
crtanjegovelinostiikaraktera(Karkovi,1998).Zatosetomrazdobljuivotamoraposvetitivelika
pozornost.
Do nedavno se smatralo da u predkolskoj dobi nema organiziranog bavljenja sportom. Nedavna

istraivanjaisportskapraksapokazalisudajeipakmogueprovoditiorganiziranisportskitreningiu
tojdobi.Drugimrijeima,djecasevrloranoukljuujuutrenaniproces(od4.do6.godineivota),
najeeuokviruosnovnihiuniverzalnihsportskihkolailiuvrtiimauokviruintegriranihiskraenih
sportskih programa. Rano ukljuivanje u sport predstavlja bazu za daljnje bavljenje organiziranom
sportskomaktivnou,atakoerpomaeroditeljimaidjecipriselekcijinajprikladnijegsporta.
Tjelesni razvoj u prve dvije godine je najbri, tj. djete raste u visinu i poveava teinu. Visina je
uglavnom odreena nasljednim faktorima, dok teina vie ovisi o uvjetima i navikama u prehrani.
Poveanje teine je posljedica rasta masnog, miinog i kotanog tkiva. U poetku se bre razvija
masno tkivo, da bi se kasnije taj odnos promijenio. Razvijaju se veliki miii, ali je njihova ukupna
masauusporedbisteinomtijelaidaljemala.Usporedosabrzimrastom,okotavajudugekosti i
kraljenica.Unatotomu,kostiostajuidaljemekaneisklonedeformacijama,osobitodo5.godine,
kadajestajanjeisjedenjetetno(Karkovi,1998).Dabiokotavanjebilotopravilnije,potrebnoje
prehranomunositidostatnukoliinuminerala,osobitokalcija,natrijaifosfora.
Urazvojumotorikekarakteristinojedadjecaupoetkulakevregrubeikrupnepokrete,odnosno
na podraaje djeca reagiraju cijelim tijelom. Tijekom razvoja djeca postepeno savladvaju fine i
preciznepokrete,osobitoonezahvatanjeimanipulacijupredmeta.Razlogtomujetajtoredosljed
razvojaupotrebemiiaslijediodsreditapremaperiferiji,odnosnoodcentralnihstrukturaprema
ekstramitetima (Rathus, 2000). Dakle, dijete naprije ostvaruje koordinaciju pokreta velikih miinih
skupina,atekkasnijeipostepenopojedinihmanjihifinijihmiia.Uovomperiodupostepenodolazi
dolateralizacije,tj.dijetebiradominantnustranu.Potrebnojespomenutidanasilnoprevjebavanje
ljevaka u denjake, s ime se esto susreemo, moe imati negativne posljedice u svakidanjem i
sportskomivotudjece.Denjatvoililjevatvojedominacijajednestranetijela,toseoitujeveom
spretnou,snagomiupotrebomoka,rukeinogenaistojstranitijela.Danasseprimjeujesvevei
broj ljevaka, stoga je najbolje prepustiti sve prirodnom tijeku razvoja. Poznato je da ljevaci

10
predstavljaju ponekad vrlo neugodne protivnike u sportu ili vrlo traene pozicije u nekim ekipnim
sportovima,tojevelikaprednost.
Tjelesne deformacije najvea su prepreka za uspjean sportski razvoj djece. Ukoliko se otkriju na
vrijeme,moeihseumlaojdobi,estimtjelesnimvjebanjemprevenirati,ublaiti,paakiukloniti.
Najeetjelesnedeformacijekojesemogujavitisuiskrivljenjekraljenice(kifoza,skolioza,lordoza),
tesputenastopala(najeemedijalnisvodstopala).Dakle,bitnojeprepoznatideformacijukakobi
semoglopravovremenoreagiratipravilnimiprilagoenimvjebama.Tajprocesjedugotrajanimoe
potrajati i do nekoliko godina, ali ni jedan napor uinjen za dijete se ne smije smatrati tekim ili
izgubljenimvremenom.
Glavnaobiljejapredkolskograzdobljasubezbrinaigraivelikavezanostzaroditelje,osobitomajku.
Stogajeitreningpotrebnoprovoditiuztoveuprisutnostigre,paakukljuitiiroditeljeutrening.
Roditelji i treneri moraju poznavati razvojna obiljeja predkolskog razdoblja kako bi ispravno
postupili i razumjeli potrebe svog djeteta. Trening u toj dobi ne smije biti teak oblik fizikog rada,
nego oblik ugode i veselja koji e potaknuti djecu da s osmijehom na licu i velikim iekivanjem
dolaze na sljedei trening. On mora biti zanimljiv, raznovrstan, izazovan, sa to vie igre u njemu.
Roditelji to trebaju razumijeti i prihvatiti, a svaki trener mora uzeti u obzir da djeca nisu odrasli
sportai i prema tome programirati treninge. Potrebno je osigurati postepeno prelaenje na vea
trenanaoptereenjauskladusdjetetovimrazvojem,najvieutjecatinamotorikuedukacijuirazvoj
pojedinih koordinacijskih sposobnosti, primarne ravnotee i agilnosti. U skladu s razvojem biti
oprezan s razvojem snage, izdrljivosti i brzine. U ovom periodu bitno je da dijete razvije pozitivan
stavpremasportu,navikuikontinuitettreniranja,buduidajetopreduvjetsvakogkasnijegbavljenja
sportom.
Uz fiziki razvoj djece usko je vezan i njihov psihiki razvoj. Spomenute strukturne promjene u
ivanom sustavu preduvjet su za promjene u strukturi ponaanja. Taj proces fizikog sazrijevanja
sredinjeg ivanog sustava, na kojem poiva psihiki razvoj djece zove se sazrijevanje (Karkovi,
1998). Sazrijevanje se manifestira novim oblicima ponaanja i sve jasnijim iskazivanjem
temperamentacrtalinostikoddjece.Sazrijevanjepredstavljasamojednukomponentunakojojse
temelji psihiki razvoj djece. Drugi bitan initelj je utjecaj vanjskih faktora o kojima ovisi hoe li se
nekafunkcijailiponaanje,zakojujedijetefiziolokisazrelo,uvrstitiidaljerazvijatiiliezakrljati.
Uvrivanjefunkcijeiliponaanjaodvijasetijekomprocesakojegnazivamouenje.Stoga,mogue
jezakljuitidajesazrijevanjepreduvjetuenja.

11
Uenje postepeno ima sve vei znaaj za psihiki razvoj djece. Tako se zatvara krug razvoja kojeg
bitnoodreujuiniteljinasljeaivanjskiutjecaji,anajvienjihovainterakcija.Nasljeesjednestrane
odreujepoetakibrzinusazrijevanjaasdrugestranenakontosupodutjecajemokolinestvoreni
uvjeti za uenje (a time i za razvoj), odreuje razinu do koje je razvoj mogu. Dosegnuta razina
psihikograzvojarezultatjeinterakcijenasljeaiznaajkiokolineukojojserazvija.
Psihiki ivot predkolske djece preteno je ispunjen matom, koja se osobito oituje u igri. Djeja
panja je nestabilna i povrna, a koncentracija vrlo kratka. Dijete lake i trajnije pamti ono to ga
zanima, opaa ono to odgovara njegovim osjeajima i eljama. Intenzivan razvoj govora pomae
razvoju kognitivnih sposobnosti. Zbog nedovoljnog ivotnog iskustva i dosegnute razine
intelektualnog razvoja, dijete ne zna izdvajati bitno od nebitnog, a njegovo se miljenje odlikuje
naivnou.
Emocijeseudjecepojavljujudostarano,alisuupoetkunediferencirane(Karkovi,1998).Razvoj
emocija uvjetuju sazrijevanje i uenje, tj. iskustvo. Najvie su vezana za majku s kojom i provode
najvie vremena. Razvojem se emocije djece izraavaju sve odreenije. Nakon tree godine dijete
postaje svjesno sebe, pa se njegove emocije diferenciraju kao: strah, ljutnja, ljubomora, itd. Na
ispoljavanje pojedinih emocije utjeu: umor, slabo zdravlje, doba dana, stav roditelja i drutvena
sredina.
Umor na dijete utjee tako da postaje razdraljivo, plaljivo, srdito, itd. to je mlae to umor vie
utjeenanjegovoraspoloenje,zatojesanvrlovaan.
Slabozdravlje(pokvarenizubi,bolesnikrajnici,itd.)utjeenadjeteslinokaoiumor.Neishranjenost
takoerdijelujenaizraenijeispoljavanjeneugodnihemocijedjeteta.
Dobadanatakoermoeutjecatinadjetetovoraspoloenjeukolikodoedopromjeneuprehranii
spavanju.
Stavpremadjetetuiodnosizmeuroditeljaidjetetavrlojeestoodluujuizanjegovemocionalni
razvoj.Neugodneseemocijejavljajuukolikoroditeljizapostavljajudijeteilipreviebrinuonjemu.U
zapostavljena djeteta pojavljuju se neprilagoene emocije, pa su ona bojaljiva, povuena,
nepovjerljiva,paakizloestogponaanja.Sdrugestrane,djecakojasubilausreditupozornostiili
bolje reeno razmaena, nervozna su i impulzivna u izraavanju svojih emocija. Lakoa ili teina
kojomseudovoljavadjeijimeljamaiprohtjevimautjeenanjihoveemocije.Akojedijeteestos
osobomkojaseuzbuuje,najvjerojatnijeeionousvojititakveoblikeponaanja.Istotakoakojeono
viesosobomkojajemirnijaistaloenija,bitiesklonijeslinomponaanjuireakcijama.

12
Drutvenasredinapredstavljazadijetenajozbiljnijiimbenikpriformiranjunjegovihemocija.Najvei
brojemocionalnihizraajaovisiosteeniminformacijamaizvanjskogsvijeta.Strahudjetetaistrahu
roditeljaneposrednosupovezani.Onogegasebojeroditelji,najvjerojatnijeesebojatiidjeca.
Na razvoj socijalne svijesti najprije utjee sredina i druenje s drugom djecom, pa dodir sa sve
irom i raznovrsnijom drutvenom sredinom. Sve do tree godine ivota djeca su egocentrina i
okrenuta sebi, te su nesposobna da razlikuju sebe od fizike okoline (Vasta, Haith i Miller, 1998).
Najvei dio vremena provode sama, igrajui se. Od tree godine esto pruaju otpor autoritetu
roditeljaitoprkosom,tvrdoglavou,svaanjem,itd.Takvonegativnoponaanjeutomrazdobljuje
normalnoiznakjedjetetovaosamostaljivanja,onojeprolaznoistoganetrebavritipritisaknadijete
jereotporsigurnobitijai.
Odtreedoestegodinedijetepostajemanjeegocentrino,traiigruudrutvusadrugomdjecom,
totrebaipodravatijertrebaimatinaumudajeovjekdrutvenobieidajeigraodrazpotrebeza
kretanjem.Igrajesvakakonajvanijaaktivnostdjetetautomrazdoblju.Onapruazadovoljstvobez
odreenogcilja,oslobaaviakenergije,razvijaiusavravamotoriku,miie,intelektualnefunkcije,
aosobitodrutvenefunkcije.Svakodnevnaigraimavelikiznaajzapsihudjeteta.Osimtosedjeca
igraju, ona se stalno natjeu. Odnosno, poinje borba za dokazivanjem koja traje tijekom cijelog
djetinjstva,kodveineljudiiitavivot.
U trenerskoj praksi esto je mogue vidjeti neprimjereno ponaanje roditelja prema vlastitoj djeci.
Kadabidijetepostalorazdraljivo,roditeljigakanjavaju,paakituku.estosenezapitajuzatoje
njihovodjeterazdraljivo,vepristupajuodgojnimmjerama.Zauspjeanodgojdjecenematonog
recepta. Vano je prepoznati to kod djeteta uvjetuje odreeno ponaanje kako bi mogli
pravovremenoreagirati.Moesereidasudjecaogledaloroditelja,tedaseponjimavidikakvesu
osobenjegoviroditelji.Tojedjelominotono,jerosimroditelja,velikiutjecajimaisredinaukojoj
dijeteboravi.Upredkolskojdobijetovrti.Dijeteskupljaiskustvaodsvojihvrnjakatesepoinje
ponaatislinonjima.Zatoseestonatreninzimavidikakosedjecasamadijeleuskupinerazliitog
ponaanja. Osim roditelja, u sportu trener ima veliku odgojnu ulogu, i mogunosti za odgojno
djelovanje na djecu su gotovo neograniene. Ne samo to se raspolae sa brojnim organizacijskim
oblicima rada, nego i zato to u tijeku treninga djeca i trener prolaze kroz bezbroj situacija,
standardnih i varijabilnih, koje omoguavaju odgojno djelovanje (Findak, 2003). Stoga, trener mora
svakom djetetu individualno pristupiti, razumjeti njegove potrebe i u suradnji s djetetom pronai
najboljerjeenje.

13
Postojedvasuprotnaroditeljskanaelauodgojudjece.Prvojejakostaronaelo,kojejejouvijek
ukorijenjeno u nekim ljudima. Rije je o slamanju volje djeteta, suzbijanjem njegovih nagona i
primoravanjemnaposlunost.Tosepostiekaznama,prijekorima,akibatinama.Znai,akosena
vrijemeneslomivoljadjeteta,onopostajeneodgojeno,tonaravnonijetono.Suvremenadjeja
psihologijaistiedrugonaelo.Onokoristidjejesklonostiikoristiihkaodragocjeneizvoreenergije.
Umjesto da djecu kaznama, prijekorima i batinama koimo, trebamo ih usmjeravati u eljenom
pravcu.Stavjesuvremenepsihologijedajeodgajanjeprisilomnepravilanpristupuodgojudjeteta.
Takav odgoj predstavlja osnovu loe prilagodbe, pa ak i razvoja emocionalnih problema ili
poremeajaponaanja.Tosvakakoneznaidadjetetutrebapustitisvenavoljuidamusesvakaelja
mora ispuniti. Preporua se koritenje pohvala, odobravanja i nagrada za poeljno ponaanje,
umjesto kazni i pokuda. Danas mnogi autori daju prednost odgoju u kojem su djeca i roditelji
pobjednici. Takav pristup podrazumjeva aktivno sluanje, uvaavanje djeijih elja i potreba te
koritenje japoruka (umjesto: Ti si nemogu, Ja bih se elio malo odmoriti budi malo tii).
Takozvana japoruka ostavlja djetetu mogunost da preuzme odgovornost za svoje ponaanje
(Karkovi,1998).
Sportski trening uz primjenu dobro osmiljenog, raznovrsnog i primjerenog rada uvelike utjee na
moralne osobine i pozitivne emocije u djece. Ukoliko trener i roditelji primjete da djete postaje
ravnoduno i posustaje u radu, moraju poduzeti odgovarajue poteze kako bi dijete ponovo
zainteresiraliimotiviralizarad,odnosnotrening.Akosedijetetrudi,pokazujeinteres,potrebnogaje
pohvaliti, a u sluaju nesportskog i neprimjerenog ponaanja odgovarajue kazniti i uputiti na loe
posljedicetakvogponaanja.Kaznakojutrenerprimjenjujemorabitiprimjerenakognitivnojzrelosti
djeteta kako bi ono moglo razumjeti njezinu ulogu i povezati to sa svojim ponaanjem. Pri
kanjavanjutrener(airoditelj)trebavoditiraunadasekaznausmjerinaponaanje,anenaosobu,
tedaseizbjegnesvakamogunostjavnogosramoivanjailiponienjadjeteta.
3.2.2.KOLSKODOBA(OD6.DO11.GODINE)
Glavno obiljeje ovog razdoblja je poetak kolovanja i za veliku veinu poetak ukljuivanja u
sport. To je jedna od prijelomnih faza u razvoju djeteta, ali i faza mirnijeg razvoja njegove linosti.
Polazak u kolu predstavlja novo i veliko psihofiziko optereenje. Nakon bezbrine igre u
predkolskojdobidijetesemorapriviknutinasjedenjeukolskojklupiikodkuerjeavanjukolskih
zadaa.Upravojeovorazdobljevaantrenutakzaukljuivanjeusportkakobisezadovoljiledjeje

14
poveanepotrebezakretanjemiigrom,kojesuuovomrazdobljuuskraenezbognovog,kolskog
nainaivota.
Tjelesni razvoj je postupan. Do 10. ili 11. godine ivota usporava se rast u visinu i poveava se
teina.Razvijajusemiii,vezivnatkivasujakoelastina,akostisubogatehrskavinimtkivom.Iztih
razlogamogujenastanakdeformacijalokomotornogsustavaizazvanihdugimsjedenjem.Sportska
aktivnosteutojdobiimatipozitivanutjecajnajaanjemiiakojiesprijeitinastanakdeformacija.
Dijetemoesavladavatifineikoordiniranosloenekretnjeukolikooneneiziskujuvelikusnagu.Zbog
ravnomjernogirelativnousporenograzvitkadjecautomrazdobljulakeibrerjeavajumotorike
zadaeuusporedbisprijanjimrazdobljem(Findak,2003).
Vjebanjem se takoer bitno poveavaju funkcionalne sposobnosti djejeg organizma, osobito

sranoilnog i dinog sustava. Upravo u toj dobi djeca pokazuju visok stupanj izdrljivosti, to
moemo prepoznati kroz igru, tranje, skakanje i po nekoliko sati dnevno. Nije se potrebno bojati
djejeizdrljivosti,jerutojdobidjecaimajuugraeniprirodnimehanizaminhibicije(koenja),kojiim
ne doputa da se prekomjerno umore. Bez obzira na poveanu izdrljivost i sranu efikasnost
optereenjanesmijubitisuviedugotrajnaivelika.Zbogsvegatogaupravojepoetaktograzdoblja
ivotadjetetapogodanzaukljuivanjeusport.
Psihiki razvoj prati se kroz nekoliko segmenata. Emocionalni razvoj obiljeava znaajno manja
impulzivnost,tojeposljedicasocijalnoguenja.Nemavienaglihpromjenauemocijamakaoprije.
Djeca vie postaju socijalizirana, vie se povezuju sa osjeajima nepravde, altruizma (nesebinosti,
ljubavi prema drugome) i slino. U djece koja se nalaze u looj obiteljskoj situaciji moe se pojaviti
osjeajneprekidneuznemirenosti,tjeskobeistrahaodnejasneopasnosti(anksioznosti).Anksioznost
ometa uenje u svim fazama stjecanja znanja. Zbog toga je mogue da e takva djeca slabije
napredovati u koli, a i u sportu. Mirna i ugodna obiteljska atmosfera potrebna je za postizanje
dobrihrezultataukoli,sportuiuostalimaaktivnostima.
Koncentracija u toj dobi je jo uvijek slaba, a panja relativno kratka, ali ipak vea nego u
predkolskom razdoblju. Zato nije dobro djeci drati duga predavanja, a u sportu nastojati dugo
zadratinjihovupozornost.Tadatekousvajajuznanja,temogugubitiintereszasportskuaktivnost.
Potrebnojezadratipanjunaodreenojrazinimijenjanjempodraaja,tj.poveanomraznolikou
rada.Uovomrazdobljupoveavasestvaralakamatadjece,iakojouvijekrazlikovanjestvarnogod
fantastinog ini potekoe. U poetku tog razdoblja djete ne zna uzrono posljedino i logino
misliti (Vasta, Haith i Miller, 1998). Tijekom obrazovanja, zahvaljujui sazrijevanju, ali i zbog
kognitivnihzahtijevakojepostavljaobrazovniproces,djetetovomiljenjepostajeapstraktnijeidijete

15
postepeno razvija sposobnost utvrivanja uzronih veza izmeu predmeta i pojava, ali jo ne
dovoljnokritino.
Polazak u kolu i ukljuenje u sport vani su za razvoj drutvenih odnosa. Dijete iz poznate
situacije u obitelji ulazi u novu, sloeniju i esto nepredvidivu socijalnu situaciju, gdje samo mora
izboriti svoj poloaj. Njegovo ponaanje vie nije egocentrino. Ono pokazuje potrebu da zadovolji
kriterijevrnjakaizkole,uliceilisportaitakopostanelanomteskupinekojamoebitidrutveno
pozitivnailinegativna.Stogajekontrola,nenametljivanazonostikomunikacijaroditeljasdjetetom
osobito znaajna u tom razdoblju. Bavljenje sportom takoer pozitivno djeluje u tom smislu, jer je
dijetesveimbrojemsvojihvrnjaka(kolskihisportskih),palakemoebiratiskupinuiliprijatelje
koji vie odgovaraju njegovom karakteru. Iako neki autori smatraju da je teko postizati dobre
sportskerezultate,odnosnotreniratiizdanaudaniusporedozavritikolu,vrlojetekoimalokome
uspijeva(Matkovi,2001),netrebasebojatidaedijetezbogsportskihobavezazapostavitikolu,jer
ukolikojeukljuenousportkojegvoli,ondaekolskeobavezerjeavatibezproblema.estosepred
djecu postavljaju preveliki sportski zahtijevi ambicioznih roditelja, sklonih kritici, to moe znatno
poremetitivedrorazdobljedjetetovaivota.Ipak,bezobziranapoveaneaktivnostidjeciuvijektreba
ostavitivremenazabrezbrinuigrukojaihuvijekmoepsihofizikiopustiti.
3.2.3.RAZDOBLJEPUBERTETA(OD11.DO15.GODINE)
Ako je predkolsko razdoblje jedno od najvanijih razdoblja u ovjekovom razvoju, onda je

razdobljepubertetasigurnojednoodnajteih.Tojerazdobljeubrzanograstairazvojauzpovienu
osjetljivost na sve vrste podraaja, kritino zbog nemogunosti brzog prilagoavanja stanica
specifinim funkcijama odreenih organa i organskih sustava i podsustava, te znaajno po
diferenciranostiurastuirazvojumeuspolovima(Findak,2003).Pojavljujuseisekundarnespolne
znaajke (dlakavost, mutiranje kod djeaka, menstruacija i rast dojki kod djevojica. Djevojice
poinjusrastomirazvojem12godineprijenegodjeaci.
Ovorazdobljeneproivljavasvatkojednako.Naravnodaeovorazdobljelakeproionadjecaije
promjeneurazvojunisutakonagle.Prvevidljivepotekoeveuseuztjelesnirazvoj,tj.uznaglirast
u visinu koji ne prati razvoj miia, pa se javlja nespretnost, to se odraava na bavljenje sportom.
Proces okotavanja se znatno pojaava, te kosti postaju vre i tvre. Nikako se ne smiju koristiti
prevelikastatikaoptereenjakojamogudovestidoubrzanaokotavanjaismanjenograstakostiju,a
timeiutjecatinepovoljnonaorganekrvotoka.Upubertetudolazidobitnihfunkcionalnihpromjenau

16
organizmu.Poveavasevolumensrca,razvojkrvnekapilarnemreeidinogsustava.Tepromjeneu
djevojicanastupajuizmeu11.i12.godineaudjeakaod13.godineivota.Djecatedobi,odnosno
njihov organizam, dobro se prilagoavaju na sustavna i postupna optereenja i pokazuju osobitu
izdrljivost i mogunost brzog oporavka. Meutim, optereenja ne smiju biti suvie dugotrajna i
teka, ve lagana ili umjerena uz due trajanje. Ozbiljniji trenani proces moe se zapoeti prije sa
djevojicama(izmeu13.i15.godine),jersazrijevajubreoddjeakaskojimasepoinje12godine
kasnije.
Psihikiivotpubertetlijajenestabilan.Karakteristinesupoveanauzbudljivost,razdraljivosti
nagle promjene raspoloenja. Agresivnost, odvanost i odbojnost prema autoritetu takoer su
izraenaobiljeja,itoviedjeakanegodjevojicatedobi(Vasta,HaithiMiller,1998).Akoseokolina
neuspijeprilagoditidjetetu,onoesepovuiusebe,aakoseprilagodiidjelujepodravajue,dijete
postajesamostalnije,samokritinijeiunjemuserazvijasvjesnadisciplina.Utomserazdobljusvevie
razvija analitiko zapaanje. Nastoji se shvatiti bit stvari i uzrona povezanost meu pojavama i
predmetima. Pojavljuje se sposobnost apstraktnog miljenja (Vasta, Haith i Miller, 1998).
Koncentracijapanjenajednuvrsturadamoebitiprilinodugotrajna,alisamonaonotoodgovara
interesimaieljamadjeteta.Znaajnepromjenedolazeiuprocesusocijalizacijemladih.Potrebaza
imitacijomiidentifikacijomtraisemeuvrnjacima,anevieunutarobitelji.Djeaciidjevojicese
razdvajaju u zasebne skupine. esto izraavaju meusoban prijezir i neprijateljstvo ili samo
nezainteresiranost.Drisedajetoposljedicabiolokograzvoja(fazaseksualnelatentnosti)(Karkovi,
1998).
Prvamenstruacijakoddjevojicabitnoutjeenapsihofizikiisportskirazvoj.Moesejavitiizmeu9.
i10.godineili14.i15.godineivota.Praksajepokazaladadjevojicekojedobijumenstruacijuranije
tee podnose trenane napore i stagniraju pri postizanju sportskih rezultata (Karkovi, 1998).
Djevojicesakasnijommenstruacijomimajuveumogunostuspjenograzvojasportskihrezultata.
Mnogo se raspravljalo o tome smije li se vjebati za vrijeme menstruacije. U tome treba postupati
individualno i ovisno o teini pojave, a ponekad je potrebno konzultirati se s lijenikom. Iz tih
razloga potrebno je usmjeravati djevojice na prikladno tjelesno vjebanje u skladu sa
specifinostima enskog organizma i posebnim zahtjevima s obzirom na bioloku funkciju ene
(Findak, 2003). Posebnu pozornost je potrebno obratiti ukupnom optereenju za vrijeme
menstruacije.
Uovomrazdobljunajveejetzv.osipanjeizsporta,tojeposljedicarazvojakritinogmiljenjakod
djece i porasta interesa za druge aktivnosti u kojima se mogue socijalno dokazati (Bari, 2004). U
ovoj razvojnoj fazi poinje se napornije trenirati i donositi odluke o sportskoj karijeri, rjeavaju se

17
dilemeoprestankuilinastavkubavljenjasportom.Tojerazdobljesportskihzvijezda.Naravnodaje
malibrojonihkojietoistvarnopostati,ostalimogubitivrijedni,uspjenisportaikojiinejezgru
svakogsporta,tj.svakogsportskogkluba.
Roditeljskapotporaosobitouovomosjetljivomrazdobljudjeijegrazvojaimavelikuulogu.Rezultati
dosadanjih istraivanja pokazali su da je roditeljska potpora presudna u donoenju odluke o
zapoinjanju sportske aktivnosti (Howard i Madrigal, 1990.; prema Greblo i Lorger, 2003), da ima
kljunuuloguuperzistencijibavljenjasportom,tedajepozitivnopovezanasdjetetovimuivanjemu
tjelesnoj aktivnosti, a negativno s natjecateljskom anksioznou (Greblo i Lorger, 2003). Svjesni
dugorone dobrobiti, roditelji postaju vaan imbenik djejeg ostajanja i napredovanja u sportu
(Brustard,1993.;premaGrebloiLorger,2003).
3.2.4.RAZDOBLJEMLADENATVAADOLESCENCIJE(OD15.DO19.GODINE)
Vana znaajka ove razvojne faze je izbor kolskog usmjerenja i kolovanja za zanimanje,
postizanjeemocionalnenezavisnostiodroditelja,stvaranjevlastitogpogledanasvijet,itd(Karkovi,
1998).
Tjelesni razvoj u ovom razdoblju karakterizira rast u visinu a osobito u irinu, odnosno bre se
poveavamiinamasa.Oko15.16.godineuglavnomnestajuobiljejapuberteta.Mladiirastom
prestiudjevojke,tepostajutei.Udrugojpolovicitograzdobljasposobnostkoordinacijepokretase
ponovopoveavaipribliavastanjukaokododraslihosoba(Findak,2003).
Funkcionalne sposobnosti su na visokoj razini. Srani mii postupno jaa, nestaje nesklad izmeu
maseivolumenasrca,kaoivolumenasrcaikrvnihila.Frekvencijasranogradasesmanjujena70
75 otkucaja u minuti, krvni tlak se poveava na oko 115 mmHg a udarni i minutni volumen srca
pribliavajusevrijednostimakaouodraslihosoba.Sastavkrviizjednaujeseonomuodraslihosoba.
Smanjujesefrekvencijadisanjakojepostajedublje.Plunikapacitetseubrzanorazvijado18.godine,
nakon ega se biljei sporiji razvoj. Konana vrijednost vitalnog kapaciteta zavisi od raznih faktora:
dobi,spola,stanjatreniranosti,vrstisportskeaktivnosti,zdravljaitd.Takoer,staninakonstrukcija
korevelikogmozgapostiestupanjtipianzaodrasleosobe(Findak,2003).Utomrazdobljumogua
suveatrenanaoptereenjapaiurazvojusnagezarazlikuodprijanjihrazdoblja.Drugimrijeima,
u sportskom razvoju mladi lake pokazuju sve svoje sposobnosti, znanja i talent, te mogunost
podnoenja velikih trenanih optereenja. Razlog tome je organizam koji poprima obiljeja odrasle
osobe

18
Psihiki razvoj je dinamian. Emocionalne promjene vidljive su u obliku frustracija (osjeaj

sprijeenosti da se postigne odreeni cilj), buntovnitva, razdraljivosti, uzbuenja i slino. To je
vjerojatnoposljedicabiolokihisocijalnihutjecaja.Pojaaniradljezdasaunutranjimizluivanjem
izazivauorganizmustanjenestabilnostikojeseoitujekaoveauzbudljivostirazdraljivost.Socijalni
faktori u kombinaciji sa razdraljivou imaju odluujuu ulogu u jaanim emocijama adolescenata.
Frustracije i konflikti izazivaju emocije srdbe, straha i tjeskobe, koje esto prate i provale bijesa,
plaa, raznih oblika protesta, bijega itd. Postupnim uenjem i preuzimanjem nove drutvene uloge
smirujeseitoburnorazdobljeiuspostavljaemocionalnakontrola(Vasta,HaithiMiller,1998).
U drugoj polovici tog razdoblja poveava se sposobnost koncentracije i panje. Formiraju se i

stabiliziraju karakterne crte kao to su potenje, pravednost, smjelost, odlunost, drugarstvo,
dosljednost i naelnost. Karakteristino je da mladost tog doba ne trpi kompromise u moralnim
pitanjima.
Krajemtograzdobljasmanjujesepotrebazapripadnouveojskupinivrnjaka,apojaavaseelja
zastvaranjemdubljegprijateljstvasosobomsuprotnogspola.Socijalnoprilagoavanjedrugomspolu
prati emocionalna napetost kao i niz novih situacija na koje se adolescent nije prilagodio. Da bi
postiglinezavisnost,mladiutojdobislabijeseveuzaroditelje,tomoenaruitiobiteljskeodnose.
Svejevieproblemakojenemogupodijelitisaroditeljima,paihdijelesasvojimvrnjacima.Pokazalo
sedjecakojanisuuspostavilaodnosesasvojimvrnjacima,estoimajuproblemasaneprilagoenim
ponaanjemkaoodrasleosobe(Karkovi,1998).Tojerazumljivokadaseuobziruzmedajeskupina
vrnjaka jedan od bitnih faktora u formiranju samopouzdanja, samopotovanja, osjeaja sigurnosti,
prihvaenosti i vlastite vrijednosti. Loi obiteljski odnosi mogu kod adolescenata izazvati osjeaj
nesigurnosti i nezadovoljstva. U svim tim situacijama roditelji moraju nenametljivo sudjelovati i
usmjeravati socijalni razvoj svog djeteta. U suprotnom, mladi e traiti rjeenja izvan obiteljskog
doma, pa vanjski negativni utjecaji uvelike mogu odrediti njihov daljnji ivotni put, koji su morali
odabrati.
Roditelji u uvom razvojnom razdoblju imaju sve manju ulogu u sportskom razvoju za razliku od
trenera.Kakojeovorazdobljeuveinisportovadobaprofesionalnekarijere,vanijajeulogatrenera
izrazlogatomladitraekompetentnuosobukojaeimmoisvojimznanjem,savjetimaistrunom
podrkomdatiadekvatnuipravovremenupovratnuinformaciju,tetakopozitivnodjelovatinanjihov
sportskirazvoj.Iznimnitalentikojisupravilnovoeni,postajudiovrhunskogsporta,ukojemmogui
dugotrajati.

19
4.TRENINGDJECEIMLADEI
Pojam treninga mnogi autori definiraju na slian nain. Tako sportski trening C. Vittori (1984,
prema Milanovi, 1997) definira kao kompleksan pedagoki proces koji se konketizira u
organiziranomiznanstvenoutemeljenomvjebanjuradu,kojeseponavljastakvimoptereenjem
da osigurava aktiviranje fiziolokih procesa superkompenzacije i adaptacije u organizmu. Time se
postierazvojfizikih,mentalnih,psihikih,tehnikihitaktikihkapacitetasportaakojiseodravaju
upoboljanjuistabilizacijinatjecateljskihrezultata.Dakle,sportskitrening,uiremsmislupredstavlja
dugoroan poces pripremanja sportaa za visoka i najvia sportska dostignua. U uem smislu
podrazumijeva fiziku, tehnikotaktiku i psiholoku pripremu sportaa koja se postie vjebama,
aktivnostima s visokim i najveim moguim fizikim optereivanjem organa i organskih sustava
(Milanovi, 2005). Sportski trening izaziva adaptacijske promjene. Predstavlja vrstu fizikog i
psihikog rada, sistematian je i redovit, planiran je i programiran, dugorono je orijentiran,
ponavljajuije,provodiseiznadgraninimoptereenjima,specifianjeuodnosunanivotreniranosti,
usmjeren je na maksimalizaciju sposobnosti, znanja i dostignua u funkciji sportskih rezultata
(Milanovi,2005).
Mnogi initelji uvelike utjeu na uspjenost u sportu, a meu najvanijim su sigurno darovitost
(talent), odnosno genetske predizpozicije i rad (trening). esto se moglo uti kako je za uspjeh u
sportu potrebno 10% talenta i 90% rada, i kako e se napornim treningom smanjiti razlika izmeu
talentiranih i manje talentiranih sportaa. Time se htijelo upozoriti kako je za odreeni sportski
rezultatpotrebandugotrajanrad.
Utreningudjeceimladeinaroitojevanouvaavatinjihoverazvojneznaajke,odnosno,potrebno
je prilagoditi trening dobi, spolu, stanju i razini treniranosti svakog sportaa. Svaka neopreznost ili
nestrunosturadusdjecomimladeineopratapogreke.Organizamkojiserazvijajakojeosjetljiv
i u svakoj razvojnoj fazi drugaije reagira na istu vrstu i razinu podraaja. U dugoronom procesu
sportskepripremeoptereenjaneprekidnorastuipoveavajuse.Priulaskuufazuodraslogovjeka
(Findak,2003),tj.od19.godinedokrajasportskekarijereoptereenjasenalazenanajviojgranici
apsolutnogvolumenaoptereenjainagornjojgranicisportaevihfunkcionalnomotorikihipsihikih
sposobnosti. To svakako nije u razdobljima u kojima se djeca ubrzano psihiki i fiziki razvijaju.
Maksimalna optereenja morala bi se primjenjivati tek nakon 19. 20. godine, odnosno kada je
psihikiifizikirazvojgotovozavrenikadafunkcioniranjeorganizmadobijekarakteristikeodraslih
osoba.

20
Smatra se da treneri moraju biti kvalitetni i dobro poznavati znaajke dobnih kategorija sa kojima
radedabimoglipostiieljeneciljeve,adapritomneutjeunegativnonazdravlje,terastirazvoj
djece.Trenerikojiradesdjecomnesmijuihtretiratikaoumanjeneodraslesportaejernatajnain
moedoidovelikihpogreakautreningu.Djecaimajudrugaijekapaciteteidrugaijeseadaptiraju
na vjebanje, tj. drugaije reagiraju na trenane podraaje i kinezioloke operatore. Kod djece iste
dobi mogu postojati velike razlike u antropolokim karakteristikama, morfolokim obiljejima, te
motorikim i funkcionalnim sposobnostima zbog razliite brzine biolokog razvoja ali i razliitih
spolnihobiljejatorazliitodolazidoizraajaurazliitimrazvojnimfazama.
Rastom i razvojem tjelesne sposobnosti djece e se takoer poboljati. Treneri trebaju znati da e
djecarastibezobziradaliihtreniraliiline.Zbogtogatrebajurazvijativjetinekojeeubudunosti
predstavljatiprednostzadijetesportaa.Brojnisuradovikojigovoreopozitivnomutjecajubavljenja
sportom i sportskim aktivnostima na zdravlje djece i mladei. Istraivanja takoer pokazuju da
sudjelovanje u kineziolokim aktivnostima doprinosi boljem mentalnom zdravlju, poveanju
samopouzdanja,koncentracije,smanjenjusimptomadepresije,moguegstresaianksioznosti(Dunni
sur.,2001,premaHutchinson,2004).
4.1.TEMELJNAPRAVILATRENINGADJECEIMLADEI
Jedna od vanih zadaa u radu s djecom i mladim sportaima odnosi se na otkrivanje sportskih
talenata, to se provodi stalnom selekcijom djece u univerzalnim i osnovnim sportskim kolama.
Djecasuperiornemotorike,pozitivnoocijenjenauproceduriusmjeravanja,ukljuujuseuuniverzalnu
sportsku kolu, koja najee obuhvaa dobne skupine od 610 godine, nekada i puno ranije (46
godine).Uosnovnusportskukoludjecasenajkasnijeukljuujuizmeu10.i11.godine,itoonakoja
zadovaljavajuselekcijskekriterijezaukljuivanjeusustavantrenaniproces.
Zasvakodijetepotrebnojepronaipravisport,ukojemonoimanajveeansezauspjeh.Pravilan
izborsportanijesamovaan,negoiizrazitoteak,jernepostojesigurnipokazateljinatemeljukojih
bismomogliprepoznatidarovitostdjetetazanekiodsportova(Karkovi,1998).Zbogtogasuroditelji
najeeuvelikojdilemiinijerijedaksluajdasesportodabiremetodompokuajaipogreaka,tj.
dadijeteisprobavaveibrojrazliitihsportova.Takavpristupmoebitiproblematianzatalentiranu
djecu, jer im je upravo zato to im sve ide izbor dodatno otean. Stoga je dobro potraiti struni
savjet za odabir sporta. U nekim sportovima selekcija se provodi pomou niza testova motorikih i

21
funkcionalnih sposobnosti, koji predstavljaju modelne vrijednosti za svaku sposobnost potrebnu u

pojedinom sportu. To je sigurno najpravilniji izbor za odreeni sport, ali esto se dogaa da neka
djeca takvim testiranjem ne budu obuhvaena. To se najee dogaa djeci koja su manje
talentirana.Moguejeidadijetesamoodaberesport,radivlastitezainteresiranostiilivrnjakakoji
treniraju u odreenom klubu ili koli. Ponekad, roditelji su ti koji iniciraju poetak bavljenja
odreenimsportom,tomoebitiloeukolikodijeteuistinunepokazujepraviintereszatajsport.
Jedno od osnovnih pravila u radu s djecom jest da se proces sportske pripreme djece i mladei
provodiuskladuskronolokimibiolokimznaajkamadobikrozvierazvojnihstupnjeva(stupnjeva
dugoronesportskepripreme).Nemadvojbedadanasumnogimsportovimapreranaspecijalizacijai
forsiranosudjelovanjeunatjecanjimapoinjeuranojdobi,tonaravnonikakonijedobrozadjetetov
sportskirazvoj.Preranoforsiranjesportskihtalenatanijenikaddaloeljeneefekte.Utomeseslau
roditelji, treneri i znanstvenici. Mladi sportai prerano izgore i kada bi trebali postizati vrhunske
sportskerezultateestoprekidajusasportskomkarijerom.
Nasportskirazvojdjeceuprvimgodinamatrenanogprocesavieutjeubiolokedeterminantedok
kasnije sve veu ulogu ima utjecaj trenanog rada. To ne znai da se odgovarajuim sadrajima ne
mogu postii rezultati u razvoju pojedinih antropolokih i motorikih dimenzija. Istraivanja su
pokazala da primjenom odgovarajuih kineziolokih operatora moemo pozitivno djelovati na
motorike,funkcionalneiantropolokedimenzijemladihsportaausvakojdobi(Milanovi,2005).
Utreningudjeceimladeinunojestalnorazvijatiiodravatipotrebunavikuredovitogiupornog
uenja i vjebanja. Na to uvelike utjeu roditelji i trener. Oni moraju aktivno sudjelovati u djejem
sportskom razvoju, pruanjem podrke i osiguravanjem pravilnih uvjeta za psihofiziki razvoj.
Takoer je vano zadovoljavati djetetovu potrebu za pripadanjem, ljubavlju, sigurnou i skladnim
reimom ivota. Roditelji esto znaju pasivnim pristupom prema sportu u kojem se nalazi njihovo
dijete izazvati isto takve, loe psiholoke reakcije u djeteta, odnosno, dijete poinje doivljavati
sportkaooptereenje.Slinosedogaaiukolikoroditeljistvarajuprevelikpritisak.Stoga,roditelji
moraju konstantno pokazivati interes za onim ime se dijete bavi, u ovom sluaju, odreenim
sportom,jertakoeidijeteimatipoveaniintereszasportomiuspjenijusportskukarijeru.
Svako razdoblje dugorone sportske pripreme i razvoja sportske karijere djece i mladih sportaa
razlikujesesobziromnaciljnuusmjerenosttreninga.Zasvakumotorikuifunkcionalnusposobnost
postojinajboljevrijemezarazvoj.Planiranjeiprogramiranjetreningadjeceimladihsportaamora
setemeljitinapoznavanjurazvojnihrazdobljaiciljevadugoronesportskepripreme.

22
4.2.GLOBALNIIPARCIJALNICILJEVISPORTSKOGTRENINGAUVIEGODINJEMSPORTSKOM
USAVRAVANJU
Udugoronomsustavusportskepripremetakoerpostojerazvojnefazekojesuuskovezaneza
psihofiziki razvoj djece i mladih sportaa. Svaku fazu karakterizira najbolje vrijeme za razvoj i
odravanje odreenih sposobnosti i osobina. Postoji mnogo autora koji su definirali razvojna
razdoblja i prema njima globalne i parcijalne ciljeve sportskog treninga. Jedna od najzanimljivijih je
sljedea(Milanovi,2005):
1.globalniciljsportskogtreninga(od6.10.godine):Viestran(cijelovit)psihosomatskirazvoj
Parcijalni ciljevi: razvoj svih koordinacijskih sposobnosti, razvoj nekih kondicijskih sposobnosti,
motoriko uenje putem igara i elementarnih oblika kretanja, prikupljanje kretnih iskustava iz
razliitih sportskih aktivnosti, prilagoavanje na grubu formu osnovne tehnike i motorike zadatke
buduesportskespecijalnosti.
2. globalni cilj sportskog treninga (od 10. 14. godine): Poetak usmjerenog sportskomotorikog
razvojasportskespecijalizacije
Parcijalniciljevi:uenjeosnovnetehnikeitaktikesportskespecijalnosti(viestranatehnikotaktika
priprema),daljnjedetaljizirajuemotorikouenjeuizabranojsportskojdisciplini,viebojskitrening,
tehnikotaktika izobrazba na vie igrakih pozicija, daljnji razvoj funcionalnomotorikih
sposobnost, savladavanje specifinih trenanih vjebi, razvoj specifinih sposobnosti i dinamikih
osnova tehnike i taktike, poetak zahtijevanja natjecateljskog uinka u regularnim sportskim
natjecanjima.
3. globalni cilj sportskog treninga (od 15. 19. godine): Produbljeni specifini trening i sportska
specijalizacija.
Parcijalni ciljevi: stabilizacija sportske tehnike i taktike na najvioj razini efikasnosti, konzekventan
razvoj primarnih i specifinih motorikih sposobnosti, forsirano dizanje trenanih optereenja,
forsiranjeopsegaregularnihoblikanatjecanjaizahtijevanjevisokogsportskoguinka.
4.etvrtiglobalnicilj(od20.godinenavie):Zavrnasportskaspecijalizacijaitendencijaknajviim
sportskimrezultatima.
Parcijalni ciljevi: integrativni efekti sportske pripreme, formiranje navika u tehniko taktiom
djelovanju,natjecateljskousavravanje,postizanjevisokokvalitetnihirekordnihdostignua.

23
Trenaniprocessadjecomimladimanunosemoraodvijatiuskladusanavedenimciljevima.Dobro
je da trener u odreenoj mjeri i na prikladan nain s njima upozna i roditelje kako bi lake i bolje
razumjelicijeliproces,tebilisvojojdjeciveapodrka,atreneruboljisuradnici.

24
5.OKOLINSKIFAKTORIKOJIUTJEUNARAZVOJDJETETASPORTAA
Kadagovorimoodjejemrazvoju,psihofizikomilisportskom,uvijeksuprisutniokolinskifaktori
koji na taj razvoj utjeu. Njih ne smijemo zanemariti zato to sudjeluju u formiranju djetetovih
osobina linosti, navika, znanja, vjetina, emocionalnog stanja, strategije rjeavanja problema, a
samimtimeinasportskirazvoj.Tonije,moguimatipozitivanilinegativanutjecajnatijekdjetetove
sportskekarijere.
Dosadanja istraivanja pokazala su da je dinamika odnosa izmeu djeteta sportaa i okolinskih

faktoravrlosloena,tedameusobniodnosipojedinihstranautjeunadjetetovosamopotovanje,
motivaciju, samoaktualizaciju, percepciju kompetentnosti, a posebno na uspjeh mladog sportaa
(Bari,2004).Nesmijemoiskljuitidaupravotifaktorimogubitiiizvoritevelikogstresa.
PremaMaslowljevojhumanistikojteorijimotivacije(Horga,1993)svakipojedinacimaciljevekojeu
ivotu eli postii, odnosno niz razliitih motiva koji ga usmjeravaju ka ostvarenju tih ciljeva. U
dinamiciispunjavanjaeljaipostizanjaciljevavladaodreenahijerarhija:biolokepotrebe,potreba
zasigurnou,potrebazapripadanjemiljubavlju,potrebazasamopotovanjemidagadrugipotuju,
potreba za samoaktualizacijom. Djeca kroz bavljenje sportom mogu zadovoljiti veinu tih potreba
(Milanovi,2005),aovesepotrebeuznaajnojmjerizadovoljavajuipodutjecajemostalihokolinskih
faktora.
Najznaajniji i najutjecajniji okolinski faktori su slobodno vrijeme, kola, obitelj roditeljski dom,
drutvenookruenje,treningitrenersportskiklub.Njihovutjecajebitizasebnoobjanjen.
5.1.SLOBODNOVRIJEME
Dananjiubrzaniritamivotanijezaobiaonidjecu.Pretrpanidnevnirasporedsveprisutanjekod
velikogbrojadjece.kola,kolskezadae,stranijezici,glazbenekole,uenje,trening,...izmeusvih
tih aktivnosti potrebno je pronai i slobodno vrijeme. Razdoblje odmora, odnosno slobodnog
vremena kod djece osobito je vano radi akumulacije psihofizike energije, razmiljanja, matanja,
razonode,stvaranjanovihidejai,najvanije,igre(Andrijaevi,2000).Roditeljisutikojieomoguiti
svojojdjecidovoljnukoliinuslobodnogvremena.Nesmijuradivlastitihambicijaoduzimatidjetetu
onotomujenajpotrebnije,atojeigra.Osimtosportmoezadovoljitipotrebezaigrom,vanoje
dasedjecatovieigrajuiuslobodnovrijeme.Igrausvomiskonskomrazotkrivenomsmisluznai

25
druenje, smijeh, radost, zadovoljstvo, neizvjesnost i slobodu koja oplemenjuje bie i stvara ga
potpunim(Andrijaevi,2000).
Veinaautoraslaesedajeigraheterogenaivrlokompleksnaaktivnostkojaimaposebanrazvojni
znaaj, osobito u predkolskoj dobi. Dijete kroz igru varira, isprobava i primjenjuje iroki repertoar
ponaanja i postaje kompetentnije. Stoga je igra idealan medij uenja. Igra bi za dijete trebala
predstavljati izazov, omoguiti razvijanje aktualnih sposobnosti ili stjecanje novih, ukljuivati
inovativnoponaanje,rjeavanjeproblemaisl.(Andrijaevi,2000).
Slobodnovrijemeroditeljimaomoguujedasasvojimdjetetom,unutarobitelji,razvijajupovjerenje,
bliskost i povezanost koji su osnovni imbenici zajednitva, ljubavi i podrke za kojim tei svaki
roditeljisvakodijete.Vanojeznatidadjecaodnajranijedobiimajupotrebuieljuprovoditivrijeme
u igri i drugim aktivnostima sa svojim roditeljima. Mnogi e se roditelji upitati koliko je slobodnog
vremenapotrebnodabisezadovoljilopotrebesvojedjecezadruenjem.Uzdananjeradnovrijeme
roditeljamoemoreidajeprisutnopomanjkanjeslobodnogvremenaukojembiobiteljimoglebiti
zajedno. Velik je broj opravdanih i neopravdanih razloga zbog kojih ne provodimo dovoljno
slobodnogvremena,ilivremenauopeuigriidruenjuunutarsvojihobitelji.Trebanaglasitidavie
slobodnog vremena ne znai ujedno i bolje, kvalitetnije i kreativnije vrijeme. Nije bitna koliina
vremena kojeg roditelji provedu sa djetetom, ve da ga provode kvalitetno i kreativno.
Naravno, nije lako biti kreativan nakon napornog radnog dana, ali igra i prisnost koju kroz igru
postiemo temelj je povjerenja za kojim svaki roditelj treba teiti. Velika je povezanost izmeu
kvalitetnoprovedenogvremenaunutarobitelji,sastvaranjempovjerenjaibliskostiizmeuroditeljai
djece za kojim toliko teimo kada se nae dijete pone osamostaljivati i odrastati. U treoj ili petoj
godini roditelji provode vrijeme s djetetom igrajui se skrivaa, a u trinaestoj godini razgovaraju o
prvompoljupcu.Meutim,akoroditeljieledoidotogstupnja(npr.dadijetenazovenatelefoni
povjerisekadajetunoilipodijelisreuiveselje),temeljemorajugraditidoksudjecamalaidoksu
roditelji centar svijeta. A to je najjednostavnije graditi kroz zajednike aktivnosti koje djeca vole
raditi (zajedniko crtanje, odlasci u park, bavljenje sportom, izraivanje boinih estitki, peenje
kolaa,itanje...)(Marojevi,2006).
Nedovoljnakoliinaslobodnogvremenamoesenegativnoodrazitinaraspoloenjedjeteta,odnosno
izazivatiumor.Umorseestojavljakaorezultatpretrpanograsporedaitekihtreninga.Postojedvije
vrste umora. Prvi je akutni koji najee prolazi duim snom. Drugi je kronini umor kojeg naalost
nisu poteena niti djeca. On se oituje u opem padu kako fizikih, tako i psihikig sposobnosti,
uobiajeno je praen bezvoljnou i promjenama ponaanja. Lijek je dui odmor, smanjivanje
obaveza (naroito onih vezanih uz vankolske aktivnosti) i treninga. Kronini umor (u sportu

26
pretreniranost)jepravooboljenjeineeproisamoodmorom.Osobitojevanodatreneriroditelji
prepoznaju simptome umora kako bi se na vrijeme sprijeile negativne posljedice na djetetov
organizam. Simptomi kroninog umora na koje treba obratiti panju su: glavobolje, vrtoglavice,
povraanje,boloviujednomiliviezglobovabezoitograzloga,ponekadiduevremenapoviena
tjelesnatemperatura,pasvedonaglogubrzanjapulsaiuznajmanjifizikinapor.
Djeca kao i odrasli sportai moraju imati kvalitetnu prehranu i dovoljno vremena za spavanje, jer
djeji intenzivan razvoj u kombinaciji s poveanom fizikom aktivnou zahtijeva dovoljnu koliinu
sna i ispravnu prehranu. Roditelji igraju glavnu ulogu u kvalitetnoj prehrani svoje djece
savjetovanjem, i naravno pruanjem raznolike, dovoljne i pravilne prehrane. Takoer, njihova je
vana zadaa osigurati djeci dovoljno sna i oporavka. Kvalitetna prehrana i spavanje, odluujue
djeluju na oporavak, kao i psihofiziko funkcioniranje organizma. Nemiran san u djece moe biti
uzrokovan razliitim faktorima, ali bi trebalo, kada god je to mogue, nakon nekvalitetnog sna
izbjegavatifizikeaktivnostimaksimalnesnageiizdrljivosti.
5.2.KOLA
Reimkolovanja,odnosnopoetakitrajanjenastaveestomogudovestidosmetnjiusportskom
razvojnom putu mladih sportaa. Nastava je oblik radnog optereenja koje uvjetuje slabiju
koncetracijuiumortijekomtreninga.Toneznaidamladisportanesmijeiiukolu.Naprotiv,kola
mora biti prva i najvanija obaveza i poeljno je da mladi sporta bude uspjean u izvravanju svih
kolskihobaveza.
Brz sportski napredak moe razliito djelovati na djecu. Djeca koja imaju dobre rezultate u sportu
najeeimajuidobrerezultateukoli,odnosnokoncentriranasuna nastavi iizvravajusvesvoje
kolske obaveze. Kod manjeg broja djece je prisutno da uspjesi u sportu utjeu na loiju
koncentraciju i slabije izvravanje kolskih obaveza (Karkovi, 1998). ee se dogaa da slabiji
sportskirezultatiuvjetujuloeemocionalnostanjeisamimtimenedovoljnoangairanjeukoli.Veliki
jebrojroditeljakojidjecukanjavajuzabranomtreningaukolikoimajuloeocjeneukoli.Tonaravno
nije dobro, jer takve kazne mogu rezultirati negativnim emocionalnim stanjem kod djece. Svaka
aktivnost ovjeka, pa tako i kola, mora biti potaknuta nekim motivom. Ukoliko motiv ne postoji,
aktivnostpostajesamoobavezaibrzosepotroi.Sportestoimapozitivnodjelovanje,onjedodatni
motivzauspjenoobavljanjekolskihobaveza.

27
esto se susreemo s pojavom da kola, odnosno razredni nastavnik i ravnatelj ne podupiru

djetetovo bavljenje sportom u dovoljnoj mjeri. Umjesto da se zanemaruje djetetovo bavljenje
sportom, kola bi trebala izai mladom sportau u susret kako bi mu omoguila uspjeno bavljenje
sportom kroz prikladan reim kolovanja, odgovarajue radno optereenje, potporu u
nadoknaivanju proputenog radi treninga i natjecanja, ope razredno i kolsko ozraje koje
podupireiskazivanjeposebnostiipoukupomousavladavanjukolskogprograma(Milanovi,2005).
U ovom razdoblju vana je uloga roditelja kao posrednika izmeu te dvije vane sfere djetetovog
ivota:koleisporta.
Dakle, kola i djetetova sportska karijera meusobno su povezani. Rezultati u jednom podruju
uvjetujurezultateudrugoj.Stabilnostanjeukolistimuliradijetedakolskeobavezeobavisvelikim
uitkom i bez velike psihike napetosti, to e dovesti do lakeg izvravanja sportskih obaveza i
obratno.Naravno,roditeljskapotporavanajeiusportskomiukolskomsegmentu.Mladisportai
eznaajnolakeuskladitikolskeisportskeobavezeuzroditeljskupotporu.

28
5.3.OBITELJRODITELJSKIDOM
Uperioduodrastanjaisazrijevanjamladogsportaailuzornojeoekivatisamostalnopreuzimanje
odgovornosti za sve imbenike koji su presudni za njegov uspjeh. Taj period obiljeen je snanim
doivljajimaiemocijamavezanimuzosjeajovisnostioobitelji,prijatelje,trenere,nastavnikeukoli
...,aistovremenoiuzpotrebuiskazivanjavlastitemoinesamoubavljenjuodabranomsportskom
aktivnou,negoisvudagdjeprovodisvojevrijemeiusvimsredinamakojimapripada(Milanovii
Milanovi, 1992). Roditelji su nesumnjivo najvaniije osobe u oblikovanju razliitog ponaanja, pa
tako i bavljenja sportom svoje djece (Vasta, Haith i Miller, 1998). Roditelji vrlo motivirano rano
ukljuujudjecuusportdabiimomoguilioptimalanpsiholokirazvoj,poticalipoboljanjenjihovog
zdravljaiolakaliostvarivanjekvalitetnogsamostalnogivota.Takoerimjeuinteresudasedijete
to due bavi nekim sportom jer ga doivljavaju kao oblik zatite od negativnih utjecaja (Matkovi,
ProtiBosnar,2003).Onimorajupoticatidjetetovtalent,eljeihtijenjausportu.Obiteljdjetetumoe
pruitimaterijalneidrugeuvijetezatreningeinatjecanja.Roditeljskapotpora,ponajviepsiholoka,
osobito je vana ne samo za sportski nego i opi razvoj djeteta. Istraivanja su pokazala znaajan
roditeljskiutjecajuformiranjuinteresazasportiangairanjudjeceusportu(afari,ProtiBosnar,
2003). U mlaoj dobi roditelji igraju presudnu ulogu, sve do adolescentskog doba, kada vrnjaci i
drugeosobepostajuznaajniudefinicijisocijalneokoline,noroditeljiidaljezadravajusvojposebni
status.Utjcajroditeljajeznaajanakikodsportaastudentskedobi(afari,ProtiBosnar,2003).
Istraivanja utjecaja roditelja u ovom podruju isprva su dominantno obuhvaala pronalaenje
imbenika uspjeha u sportu. No, roditelji mogu biti kljuna karika u formiranju zdravog stila ivota
mladih generacija, onog koji ukljuuje redovitu tjelesnu aktivnost od najranijih dana do duboke
starosti(afari,ProtiBosnar,2003).
Roditeljisasvojimdjetetommorajuproiirjeavatimnogekriznesituacijetijekomnjegovesportske
karijere, jer sport nije samo pobjeda a upravo je poraz najtee iskustvo s kojim se mnogi mladi
sportaitekonoseisuoavaju.Zatoroditeljimorajubitiprisutniipruatistalnupodrkukakobiim
olakaliprolazkroztakvaiskustvaisituacije.Djecadoivljavajuporazeipobjedeupravoonakokako
senjihoviroditeljiponaajuutakvimsituacijama.Ukolikoroditeljiporazpodnosedostojanstveno,a
pobjeduskromno,djecaeusvojititakvoponaanje.Meutim,svakodnevnapraksapokazujedasu
rijetki roditelji koji e se savladati od euforinog ponaanja prilikom pobjede svog djeteta, izljeva
bijesaprilikomporaza,ilipakpokazivanjastrahaodporazaprijedjetetovognatjecanja.
Ukoliko se roditelji tijekom djetetove sportske karijere uspiju suzdrati od nepoeljnog ponaanja,
pruaju psiholoku podrku, skromnije slave i nematerijalno nagrauju pobjede, prilikom poraza u

29
suradnji s trenerom pronalaze nove motive, postavljaju pred djecu realne ciljeve, smanje psihiki
pritisaktakodaneglumetrenerasnepotrebnimsavjetima,njihovaedjecalakeisretnijeproikroz
svekriznesituacijekojeimdonosisport,teimatiuspjenijusportskukarijeru.
5.4.DRUTVENOOKRUENJE
Svakipojedinac,paidijeteizloenojeutjecajimaokoline.Drutvenookruenjesastavljenojeod
veeg broja manjih jedinica, odnosno cijelina koje podrazumijevaju vrnjake, susjedstvo, razred,
suigraeisveostalevanedrugeosobeskojimdijetesportaimakontakt.Uranijimfazamarazvoja
djeteta najvaniju ulogu imaju vrnjaci. Djeca nemaju snagu i autoritet odraslih, pa se esto
priklanjajuonometosmatragleditemodraslih.Posljedicatogajemoralnirealizamkojegobiljeava
krutoshvaanjedobraizla(Vasta,HaithiMiller,1998).Utomsmislusportskookruenjeitrenerov
utjecajznatnodjelujenadjetetovmoralnirazvoj(BariiHorga,2006).
Kadasedijetedruisvrnjacima,njihovodnosjeuglavnomravnopravanioniimajustalnupotrebuza
suradnjom, pregovaranjem i uivljavanjem u tui poloaj. Takvo druenje omoguuje promatranje
stvariiztuegkutagledanja.Openitogovorei,druenjesvrnjacimajevanojerprekidadjetetovu
usmjerenost na sebe i potie zrelije oblike miljenja (Musatti, 1986). Vrnjaci mogu na nekoliko
naina utjecati na djeije ponaanje i razvoj. Jedan je potkrepljenje i kazna. Kako se dijete razvija,
vrnjaci pruaju brojna potkrepljenja ili kazne obraaju panju, hvale, poputaju djetetovim
eljama, dijele ili odbijaju dijeliti, prigovaraju ili uskrauju odobrenje. Mnoga od tih potkrepljenja
zasigurnosunehotina,nounatotomemoguposluitikaonagradailikazna.Vrnjacisuvaniikao
model za ponaanje (Vasta, Haith i Miller, 1998). Bandura, (1986) istie da izlaganje modelu moe
razliitoutjecatinadjetetovoponaanje(premaVasta,HaithiMiller,1998).Vrnjacitakoerutjeui
narazvojsamoefikasnosti,odnosnonadjetetovuvidutokojepostupkejeustanjuizvesti.Jedanod
izvora procijene samoefikasnosti je i djetetovo opaanje tuih postupaka, a vrnjaci su nesumnjivo
prirodnaskupinazausporedbu.
Svereenomoemopepoznatiiusportu.Dijetebirasportkojegsuranijeodabralinjegovivrnjaci,
ponaaseu skladusazakonitostimakojesunesvjesnodefiniralivrnjaci,djecaoponaaju,elebiti
poputvrnjakaisl.estoidjetetovamotivacijazabavljenjesportomovisiprimarnooprijateljima
dijete trenira dok ima drutvo u klubu. Prestankom treniranja prijatelja, dijete takoer prestaje sa
bavljenjemsportskomaktivnou.

30
Dijete e imati uspjenu sportsku karijeru ukoliko drutvena sredina potuje i prihvaa djetetovo
bavljenje sportom te pozitivno vrednuje njegove sposobnosti i osobine. ire drutveno okruenje
moradjetetuomoguitizadovoljenjenjegovih/njezinihpotrebazapripadanjemipotovanjemunato
moguoj razliitosti, omoguiti zadovoljenje svojih interesa i potreba koje ne moe zadovoljiti u
sportskom klubu (Milanovi, 2005). Razvoj mladih je zajednika zadaa roditelja i drutvenog
okruenja u cijelini. Uspostavljanjem suradnje roditelja s ostalim faktorima koji utjeu na razvoj
mladihsportaamogubitiodizuzetnevanosti(Mari,2001).
5.5.TRENING
Kao to je ve istaknuto ranije, sportski trening je dugoroan proces i kao takav mora biti
primjerenrazvojnimznaajkamadjece.Psihofizikirazvojdjecejetakoerdugoroanproces.Istokao
kod sportskog razvoja koji se odvija kontinuirano, savladavanjem sve veih optereenja koja se u
jednom trenutku nalaze na najvioj granici apsolutnog volumena optereenja, psihofiziki razvoj se
odvija kontinuirano, kroz faze. Svaka faza za sebe ini odreenu cijelinu i niti jedna se ne smije
zanemariti ili preskakati. Djeca u pojedinim fazama imaju slina psihofizika obiljeja, ali drugaije
ulaze u pojedino razdoblje. Zato trening djece i mladih treba planirati i programirati strogo
individualno.Trenanaoptereenja,odnosnotrajanjeijainapodraajadrugaijasuzapojedinudob.
Zaprimjermoemouzetirazliitostitrajanjatreningainjegovihpojedinihdjelovasobziromnadob
djece. Za predkolski uzrast trajanje treninga se kree od 35 45 minuta, ponajvie zbog
koncentracijedjecenasamojednuvrsturadakojajeutojdobiosobitoslaba.Trajanjesekrozgodine
poveava, pa pred kraj puberteta trening zna trajati i preko 120 minuta, ovisno o sportu. Za svaku
motorikuifunkcionalnusposobnostpostojirazdobljeukojemseonatrebarazvijati.Ukolikotone
potujemo moemo znaajno naruiti djetetov psihofiziki i sportski razvoj. Tijekom razvoja moraju
seslagatiisportskapostignua,odnosnociljeviirezultati.Svjedocismopreranihsportskihrezultata,
odnosno forsiranja talenata koji najee prekidaju sportsku karijeru upravo onda kada bi trebali
postizatinajvierezultate.
Rad s djecom nije lagan. Bez obzira to djeca u pojedinim razvojnim razdobljima imaju slina
psihofizikaobiljeja,svakiodnjihjeindividuazasebeitakveihsemoraprihvatitiitovieuvaavati
njihovaemocionalnastanja.Zadovoljstvo,aeenezadovoljstvotreningomznabitivelikiizazovza
trenerakojimoratreninguinitizanimljivimimotiviratidjetenatreningunaadekvatannain.Jedino
takomoguejepribliitisepotrebamadjetetaiomoguitimu/jojdaihzadovoljiuokvirusporta.

31
5.6.TRENERSPORTSKIKLUB
U sportskom razvoju djece, uz sve navedene faktore najvaniju ulogu imaju roditelji i trener.
Treneruskladusdananjimvisokimzahtjevimasportamorapomoidjetetudaseaktualizira,potvrdi
kaolinostirezultatimapotkrijepisvojtalent.Treneroveverbalneineverbalneporukedjelujunasve
segmenterazvojadjeteta.Primarnosuusmjerenenapostizanjespecifinihtrenanihciljeva,alione
namjerno ili nenamjerno, produktivno ili kontraproduktivno, s ciljem ili bez cilja, djeluju i na
zadovoljenje drugih djetetovih potreba i na oblikovanje cijelokupne linosti djeteta (Nagli, 2006).
Trenerimavrlovanuuloguuoblikovanjupsihosocijalnogiskustvadjeceimladihsportaauokviru
sporta,atrenerovrukovodeistilsmatrasejednim odnajvanijihfaktorakojiutjeu naformiranje
emocionalne atmosfere na treningu (Bari i Horga, 2006). Poruke upuene djetetu imaju snaan
utjecajinapostizanjevrhunskogsportskogrezultatainadjetetovokvalitetnoivljenjeiodrastanje.
Zbog toga je sportski trener znaajan inilac u sportskom razvoju djeteta, odnosno dugoronog
procesasportskepripremekojausebisadrisveelementeodgojnoobrazovnogprocesa.Trenerove
poruke i poticaji moraju biti izreeni s velikim oprezom, jer ih dijete sporta, kao subjekt procesa
sportske pripreme moe pogreno percipirati i protumaiti, moe ih odbiti, ignorirati ili reagirati
neprilagoenim emocionalnim reakcijama. Kako e trener strukturirati sportski kontekst, koje e
ciljeve postaviti kao prioritete i na koji nain, koje e vrijednosti i stavove promovirati i oblike
rukovodeegponaanjaispoljavati,djelovatienastupanjprivlanostisportskogokruenjamladom
sportau (Bari i Horga, 2006). Osobito je vano znanje trenera, njegova linost, psiholoki i
individualnipristupsvakommladomsportau.
Istraivanjakojasusluilazaprocjenutrenerovaponaanjasupokazalakakodjecaimladisportai
najtonijepercipirajutrenerovenegativnereakcijenanjihovepogreke,kanjavanje,kaoitrenerovo
ponaanjekojenijeizravnovezanouzsport(SmolliSmith,1984premaBariiHorga,2006).Rezultati
istraivanja pokazuju da takvo trenerovo ponaanje uvjetuje negativne reakcije sportaa i razvoj
neprilagoenihoblikaponaanja.Tosenajeepovezujesanksioznouinesigurnoukojetrener
svojimponaanjemudjeciposrednoilineposrednoizaziva(BariiHorga,2006).Moesereikakoje
poeljnodatrenerovoponaanjebudesuportivno,dagraditopleinterpersonalneodnosesasvojim
sportaima jer to pogoduje razvoju poeljne motivacijske klime na treningu (Balaguer i sur., 2002).
Poznatajeizrekajednomkazni,vieputapohvali.Prematome,trenerusvomradumorakoristiti
pozitivnapotkrepljenja,aliikonstruktivnukritikukojatrebabitipopraenatehnikiminformacijama
za poboljanje izvedbe i slijediti odmah nakon pogreke ili propusta, te biti usmjerena na pozitivne

32
posljedicekojeeuslijeditinakonpoboljanja,anenanegativneaspektekojejepogrekaproizvela
(BariiHorga,2006).
Kako sport moe imati vanu ulogu u razvoju djeteta i mladog sportaa, nuno je da se djeci i
mladimausportupruidovoljnakoliinapozitivnogiskustvajersetakoosiguravajupozitivniodgojni
uinciismanjujevjerojatnostodustajanjaodsporta.Upravouovomsegmentu,naravnouzbriguza
razvojsportskekarijeremladogsportaa,trenerovajeulogapresudna.
Sportskiklubjevaanimbenikusmislupodrkemladomsportau.Klubmoraosiguratipotrebne
uvjetesportskepripreme,strunukompetentnosttrenera,materijalneihumanepotporetreningui
natjecanju, stabilnost u odnosu na angairanje trenera i ostale uvjete treninga i natjecanja, te
pravilnoocjenjivanjeivrednovanjeuodnosunanatjecateljskirezultat(Milanovi,2005).

33
6.RODITELJI
Obitelj,tj.roditeljiinemikrosustavunutarkojegdijeterasteirazvijase.Ranisocijalni,patakoi
sportski razvoj djece pod snanim je utjecajem roditeljskih stavova o odgoju i njihovih odgojnih
postupaka. Roditeljska uvjerenja o tome u kojem e stupnju njihovo ponaanje odrediti djetetov
uspjehuivotu,utjeunatokakoeonipristupitizadatkusocijalizacijedjeteta(GoodnowiCollins,
1991;Murphey,1992premaWoolger,Christi,PoweriThomas,1993).Odgojnipostupcikojeroditelji
primjenjuju poput postavljanja i nametanja pravila, pruanja podrke i ohrabrivanja ili pruanja
vodstva,struktureipredvidivostiudjetetovuivotuitd.moguznatnoutjecatinadjetetovrazvoj.Isto
tako, roditelji imaju znaajnu ulogu u formiranju stavova i nainu gledanja njihove djece na svijet
(MaccobyiMartin1983,PoweriManire,1992premaWoolger,Christi,PoweriThomas,1993).
Roditelji moraju igrati aktivnu ulogu tijekom cijelog razvojno sportskog puta djeteta. Njihova je
uloga usmjeravati djecu i ukazati djeci na pravilan razvojni put i onda kada to ona jo nisu sama
sposobna uiniti, pruati djetetu potporu, sluati i prepoznati njegove potrebe, biti brini a opet
odreditivrstegraniceponaanja,tepostavljatirealneciljeveuskladusasposobnostimadjeteta.Prvi
korakjenajvaniji.Postaveliseroditeljipremasportuispravno,djecaebitinanajboljemputuda
zavole sport. Osim toga, aktivno djelovanje tijekom itave sportske karijere osigurati e due
trajanje mladog sportaa. Djelovanje roditelja na razvoj djece i mladih sportaa razliito je s
obziromnanjihovpristuproditeljstvu.Svakijeroditeljkaoidijete,individuazasebe.Postojerazliite
dimenzije roditeljstva kojima pojedini roditelj djeluje na svoje dijete. Isto tako, roditelje moemo
okarakteriziratiisobziromnanjihovstilroditeljstva.

34
6.1.DIMENZIJEISTILOVIRODITELJSTVA
Postojedvijedimenzijeroditeljstvakojesuposebnovanezadjetetovrazvoj(Vasta,HaithiMiller,
1998).
Roditeljskatoplina,prvajedimenzijakojapodrazumijevakoliinupodrke,ljubaviiohrabrivanja
kojuroditeljipruaju,nasuprotneprijateljstvu,postiivanjuiliodbacivanju.
Roditeljski nadzor, druga je dimenzija koja podrazumijeva stupanj u kojem je dijete nadzirano,
discipliniranoiupravljano,nasuprottomedajeostavljenouglavnomnenadzirano.
Kombinacijaovihdvijudimenzijaproizvodietiriopastilaroditeljstva,zakojajeutvrenodadovode
do razliitih ishoda kod djece (Beaumrind, 1971., 1989., Dornbush i sur., 1985., McDonald, 1992;
premaVasta,HaithiMiller,1998).
Autoritativni roditelji su visoko na dimenzijama topline i nadzora. Oni su skrbni i osjetljivi

prema svojoj djeci, no postavljaju jasne granice i odravaju okolinu predvidivom. Ovaj
roditeljski stil ima nesumnjivo najpozitivniji uinak za rani socijalni razvoj. Djeca takvih
roditeljasuopenitoznatieljna,samouvjerena,akademskiuspjenainezavisna.
Autoritarni roditelji su nisko na dimenziji topline, no visoko na dimenziji nadzora. Takvi

roditelji su vrlo zahtijevni, uspostavljaju strogu kontrolu nad ponaanjem svoje djece i
prisiljavaju ih na ispunjavanje zahtjeva prijetnjama i kanjavanjem. Veina djece ne reagira
dobro na ovakav pristup. Djeca autoritarnih roditelja esto se lako uzrujaju, udljiva su,
agresivnaipokazujuproblemeuponaanju.
Popustljivi roditelji su visoko na dimenziji topline, no nisko na dimenziji nadzora. Takvi

roditelji su puni ljubavi i emocionalno osijetljivi, no postavljaju malo ogranienja djetetovu
ponaanju.Iakoprihvaajuiohrabrujusvojudjecu,tiroditeljipruajumalogledestrukturei
predvidivosti. Zanimljivo je da su djeca takvih roditelja u odreenom smislu slina djeci
autoritarnihroditelja,estosuimpulzivna,nezrelaibezkontrole.
Ravnoduni roditelji su nisko na dimenziji topline i na dimenziji nadzora. Takvi roditelji

postavljaju malo ogranienja svojoj djeci, no pruaju im i malo panje, zanimanja i
emocionalne podrke. Takav ravnoduni stil roditeljstva ne potie zdravi socijalni razvoj.
Djeca ravnodunih roditelja zahtjevna su i neposluna i ne sudjeluju primjereno u igri i
socijalniminterakcijama.

35
Sukladno navedenim stilovima roditeljstva mogue je pretpostaviti da e se razliiti tipovi roditelja

razliitopostavitiurazliitimsituacijamavezanimuzsportukojemnjihovadjecasudjeluju.
Autoritativni roditelji e uz razgovor pokuati pripremiti dijete na sve nove i nepredvidive

situacije u sportu. Sluati e i upozoriti dijete na poraz i samim time ublaiti negativne
psihikereakcijekojedijetemoeimatiprijeinakonnatjecanja.Djecaautoritativnihroditelja
sluajusavjetetrenera,jersunauenisluati,tesumotiviraniipokuavajudatisveodsebeu
svakom trenutku treninga i natjecanja. Autoritativni roditelji biti e prisutni podrkom u
svakomtrenutkudjetetovogsportskorazvojnogputauzkontroliranubriguiemocije,toe
omoguitidjetetuuspjenijuidugotrajnijusportskukarijeru.
Autoritarniroditeljinepoznajurazgovorsasvojimdjetetom,jersvemorabitiponjihovomi
onisuuvijekupravu.Pokuavajuimatiapsolutnukontrolunaddjetetom.Stalnosuprisutni
na treningu i natjecanju uz suvine komentare koji ometaju dijete u sportskoj izvedbi. U
tekim situacijama djeteta, poput neuspjeha, ne reagiraju podrkom, nego izljevima bijesa,
kanjavanjemiprijetnjama.Timestvarajupsiholokipritisaknadijetekojenakrajuimastrah
odsportskonatjecateljskeaktivnosti.Djecaautoritatrnihroditeljaneposlunasunatreningu
i natjecanju, teko kontroliraju emocije i ee prekidaju sa sportskom karijerom jer im
sportskaaktivnostpostajeoptereenje.
Popustljivi roditelji ne kontroliraju dijete u dovoljnoj mjeri, u smislu brige o djetetovoj

sportskoj karijeri. Ukoliko je njihovo dijete zadovoljno sportskom aktivnosti kojom se bavi,
oni e maksimalno poticati i podravati bavljenje sportom. Ako njihovo dijete postane
nezadovoljnoiponegubitiintereszasportom,neesagledatizatojedotogadolo,vee
traitikrivcezadjetetovonezadovoljstvoiinterventnoprekinutidjetetovusportskukarijeru
ili potraiti drugi klub i trenera. Djeca popustljivih roditelja esto mijenjaju sportove, ne
sluaju trenerove savjete i uvijek rade po svom, odnosno kako se njima u odreenom
trenutkuprohtije.
Ravnoduni roditelji takoer ne vode brigu o djetetovom sportskom razvoju i uz to im je

svejedno napreduje li njihovo dijete ili ne. Ne razgovaraju sa svojim djetetom i ne pruaju
dovoljnopodrke.Rijetko(nekiinikad)dolazenatreninginatjecanjetokoddjetetarezultira
slabijom kompetentnou i padom motivacije za bavljenje sportom. Upravo zbog takvih
razlogadjecaravnodunihroditeljasportskuaktivnostdoivljavajupasivno,neprimjerenogsu
ponaanjanatreninguinatjecanju,tenesluajusavjetetrenera.

36
6.2.POSEBNEDIMENZIJERODITELJSKOGPONAANJA
Budui da roditelji utjeu na sportske rezultate svoje djece i motivaciju na razliite naine,
nesumnjivo da postoje i posebne dimenzije roditeljskog ponaanja koje utjeu na bavljenje njihove
djece sportom, na njihovu motivaciju i sportske rezultate. To su: prihvaanje, oblikovanje,
oekivanja,nagrade/kazneivoenje(upravljanje).
6.2.1.PRIHVAANJE
U najirim teoretskim razmatranjima (npr. Baldwin 1948, Benjamin 1974, Bowlby 1958 prema
Woolger, Christi, Power i Thomas, 1993), a sukladno onom to je ranije reeno u prethodnom
poglavlju,roditeljskoprihvaanjeilitoplinudjecasmatrajuosnovnimelementomnakojemsebazira
odnos roditeljdijete. Empirijski dokazi koji pokazuju vanost prihvaanja/topline kao generalne
dimenzije roditeljstva ve su pokazale prve analitike studije (Becker 1964, Schaefer 1959 prema
Woolger, Christi, Power i Thomas, 1993). U literaturi postoji iroko istraivanje koje se odnosi na
utjecajroditeljskogprihvaanja/toplinenadjejesamopotovanje(Coopersmith1967,Loeb,Horsti
Horton 1980) i njihovu socijalnu i spoznajnu sposobnost (Baldwin 1955, Hurley 1965, Radin 1973
prema Woolger, Christi, Power i Thomas, 1993). Porterova (1954) definicija prihvaanja prema
Woolger, Christi, Power i Thomas, (1993) obuhvaa glavne kvalitete: osjeaji i ponaanje od strane
roditeljakojisukarakteriziranibezuvjetnomljubavizasvojedijete;priznavanje(prihvaanje)djeteta
kaoosobesosjeajimakojeimapravaipotrebuzaizraavanjemtihosjeaja;vrijednostzastvaranje
jedinstvenogdjeteta;ispoznajudjetetovihpotrebazarazliitouiodvajanjemodroditeljasciljem
dapostaneautonomnaindividua.
Rane studije su pokazale pozitivnu vezu izmeu roditeljskog prihvaanja i djetetovog postignua.
Kasnije studije su pokazale da majinsko prihvaanje i pozitivni osjeaji u predkolskoj dobi jako
utjeunakasnijapostignuaukoli(Woolger,Christi,PoweriThomas,1993).
Vanost roditeljskog prihvaanja za djeje bavljenje sportom dokazano je u dvije studije na

SveuilituuHoustonu.Nauzorkudjeakapoetnikaunogometu,udobi68godina(Averill,1987),
te na uzorku 8 14 godina starih djeaka i djevojica koji su se bavili plivanjem (Woolger i Power,
1988), pokazalo se da je roditeljska podrka u pozitivnoj korelaciji s roditeljskim shvaanjem
konkretnesportskeaktivnostidjeteta,uivanjemientuzijazmomdjeceusportu.

37
Usprkos tome to se openito smatra da roditeljsko prihvaanje pozitivno djeluje na djeje

samopotovanje, spoznaju i postignua, mogue razlike koje se odnose na sportsko podruje jo
uvijek nisu u potpunosti ispitane. Kako je definicija prihvaanja pomalo iroka, i pokriva razliitost
roditeljskogponaanjaistavova,nijeposvejasnokojiobliciponaanjasunajvanijiilikojisunajbolji
indikatoriprihvaanja.Naprimjer,nekiroditeljimoguiskazivatisvojeprihvaanjekrozprekomjerne
osjeajeipohvale,dokdrugimogubitimanjeotvoreni,osiguravajuiokolinugdjedjecamogujasno
izrazitisebeikomuniciratisroditeljimakojiihsluajuspozornouirazumijevanjem.Konano,odnos
ipruanjepodrkemorajuserazmatratiukontekstuindividualnogodnosaroditeljdijete,jertoje
poticajnozajednodijete,moebitinegativnozadrugo.
6.2.2.OBLIKOVANJE
U sportskom smislu oblikovanje predstavlja nastojanje roditelja da kreiraju djetetovu sportsku

karijeru uzimajui sebe kao model. Roditelji kao modeli koriste postignua koja su ostvarili ili
postignua koja nisu ostvarili, pa neostvarene ambicije ele ostvariti putem djeteta. Iako je
oblikovanje vrlo esto teoretski vano za djetetovo prihvaanje vrijednosti, stavova i ponaanja
(Bandura 1965; Sears, Macoby i Levin, 1957, prema Woolger, Christi, Power i Thomas, 1993),
empirijske studije koje se odnose na roditeljsko oblikovanje rezultata i sportske karijere djece su
rijetke. Openito, sva istraivanja pokazuju da djeca esto imaju obrazovne i interesne aspiracije
sline onima njihovih roditelja (Hoffman 1974; Viernestein i Hogan 1975, prema Woolger, Christi,
PoweriThomas,1993.).
Istraivanjausportupokazujunekonzistentnerezultate.Naprimjer,GregsoniColley(1986)istraivali
suvezuizmeuukljuenostiroditeljausportibavljenjasportomadolescenataiadolescenticaizmeu
15i16godina.Adolescentisubilipitanionjihovimvlastitim,temajinimioevimsudjelovanjimai
postignuimausportu.Dobivenesupozitivnekorelacijeizmeusudjelovanjaadolescenatausportu,
tesudjelovanjuusportunjihovihmajkiioeva,temajinihdostignuausportu,zamlaesportaice,
ali ne i za sportae. Ovi autori sugeriraju da roditelji mogu imati ulogu uzora za bavljenje sportom
enskoj djeci, a da roditeljska uloga nema znaajnu ulogu u sportskom sudjelovanju mukih
adolescenata.Woolger,Christi,PoweriThomas(1993),sunauzorku814godinjihplivaaistraivali
utjecajroditeljskogsudjelovanjaunatjecateljskomplivanju.Onisupokazalidajemajinobavljenje
sportompozitivnoutjecalonaentuzijazamzaplivanjekoddjeakaidjevojica,dokjekoddjeakakoji
suimalioevekaodominantnemodeledobivenmanjientuzijazam(motivacija)zabavljenjesportom.

38
Roditelji kao uzor mogu utjecati na sportski razvoj djeteta razliitim ponaanjem koje djeca mogu
imitirati.Ponaanjeroditeljauvjetovanojenjihovimprolimisadanjimpostignuimaukoli,poslu,
obitelji, rekreativnim aktivnostima, i sportu, ali i njihovim stavovima, ciljevima i aspiracijama
(vlastitima i vezanim uz dijete). Iako oblikovanje moe igrati vanu ulogu u sportskom kontekstu,
potrebnasuodgovarajuadodatnaistraivanjaprijenegosetakviutjecajitonijeobjasne
6.2.3.OEKIVANJE
Uz spomenute dimenzije roditeljstva i roditeljskog utjecaja, roditeljska oekivanja su jedan od

najvanijih faktora za ostvarenje djetetovih postignua. Naini na koje se osobe ponaaju kada se
suoe s postavljenim problemima su djelomino bazirani na prolim uspjesima i neuspjesima.
Oekivanjaroditeljainjihovutjecajnaponaanjedjetetapovezanisusdjejimrezultatima.Roditelji
odgojem stvaraju jak, ponekad i presudan utjecaj na rezultate svoje djece, njihovo ponaanje i
stavove.
U sprotskoj sferi, nekoliko istraivanja dokazalo je pozitivan odnos izmeu roditeljskih oekivanja i
djejih uspjeha. McElroy i Kirkendall (1980) (prema Woolger, Christi, Power i Thomas, 1993) su na
uzorku djece od 1018 godina ukljuenih u ljetni sportski program, utvrdili da djeaci iji roditelji
pridaju vie vanosti njihovim uspjesima u sportu, profesionalnijeg sportskog ponaanja od djeaka
iji roditelji imaju manja oekivanja. U istraivanju kojeg je proveo Averill (1987) (prema Woolger,
Christi, Power i Thomas, 1993) na poetnicima nogometaima utvrena je pozitivna veza izmeu
izraenihmajinihoekivanjaidjejegzadovoljstvasportom.
Nekaistraivanjagovoredajeodnospunosloeniji.Naprimjer,uistraivanjuprovedenomnadjeci
od 9 13 godina koja su se bavila koarkom (Brustad, 1988), pokazalo se da su djeca izraavala
uivanje u sportu koje je negativno povezano s roditeljskim pritiskom. Woogler i Power (1988) su
pronali zakrivljen odnos izmeu roditeljskog i majinog izraavanja oekivanja rezultata i djejih
rezultata u plivanju. Roditelji sa srednjim nivoom oekivanja imali su djecu koja su izrazila najvei
entuzijazam.
Jasnojedajeodnosizmeuoekivanjaroditeljaidjejegponaanja/stavovasloen,idasupotrebna
jomnogaistraivanjadodonoenjatonihzakljuaka.Meutim,sportskapraksauglavnompokazuje
da su roditeljska oekivanja esto znaajan izvor pritiska mladom sportau to najee negativno
djelujenanjegovu/njezinumotivacijuzasport,adugoronoinarezultateisportskiuspjeh.

39
6.2.4.NAGRADEIKAZNE
Sljedea posebna dimenzija roditeljstva, odnosno roditeljskog ponaanja jest primjena nagradi i
kazni,arazlikujeseodprethodnihdimenzija,jerseodnosinanekespecifinetehnikekojeroditelji
upotrebljavajudabiohrabriliipromoviralidjejerezultate(postignua)ilikorigiraliponaanje.
Svakaaktivnostkojaseizvodiposvojojvoljiinezahtijevavanjskepoticajeinagradesciljemdase
nastavi, intrizino je motivirana (Horga, 1993). Meutim, ponaanje djece esto nije produkt te
unutarnje motivacije. Nagrade i kazne su tehnike koje roditelji upotrebljavaju s ciljem poveanja ili
smanjenjavjerojatnostiodreenogdjejegponaanjaizazivanjempozitivnih(nagrade)ilinegativnih
(kazne) posljedica djejeg ponaanja. Ovaj se mehanizam temelji na principu instrumentalnog
uvjetovanja(Rhatus,2000),tj.nagradeikaznesupotkrepljivaikojimogubitiprimarni(hrana,bol)ili
sekundarni (novac, medalja, pohvala, pokuda) a koji razliito djeluju na djeje ponaanje ovisno o
roditeljskomodgojnomstilu,situaciji,aliipreferencijamaiprioritetimasamogdjeteta.Godinamase
vodi diskusija o razliitim efektima nagrada i kazni na igru ili nastup. Iz literature, vrsta vanjskih
motivatorakojeroditeljiobinokoristesdjecomdijeleseutrikategorije:
1)kaznakojasluizakorigiranje(smanjenjeaktivnosti)ponaanja
2)nagradekojeimajupozitivanutjecajipoboljavajubudueponaanjei
3)nagradekojeimajunegativniutjecajismanjujuponaanje.
Utjecaj nagrada na postignua i ponaanje u sportu je sloen, jer je mogu pozitivan i negativan
utjecaj.Nagradekojesluezapoboljanjerezultataimajusvrhuinstrumentazapromjenuponaanja,
tj.predstavljajupoticaj.Naravno,vanjskipoticajiisankcijemogutakoerimatitetanefekt,posebno
nadjejuunutarnjumotivaciju,kompetetnostiuenje.Nagrademoguimatinegativanuinakakose
koriste vie kao kontrola, nego dobivanje informacije o igri individue (Deci, 1975, Lepper i Hodell
1988,premaWoolger,Christi,PoweriThomas,1993).Nagraivanjenovcem,odnosnomaterijalnim
sredstvima ponekad smanjuje interes za aktivnosti u kojima nema nagrada. Slino tome, moe se
zakljuiti da djeca gube intres za aktivnostima u kojima su istinski uivali kada ih izvode s ciljem za
dobivanjenagrade(Horga,1993).Takoer,moesepretpostavitiidadijeteizostankomnagradegubi
intereszaaktivnost.
Pierce (1980) prema Woolger, Christi, Power i Thomas, (1993) je istraivao percepciju mladih
sportaa,onihkojisenebavesportomionihkojisuseprestalibavitisportomuodnosunarelativnu
vanostnagradaiutjecajnagradananivoangairanosti.Veina(53%)ispitanikajeodgovoriladasu

40
nagradedobiveneodroditeljanajvanijeilivrlovanezanjih.Piercejetakoerutvrdiodajemanje
od13%ispitanikaodgovorilodabiprestaliilitreniralimanjedanijebilonagrada.Zakljuiojedasu
nagradevrlovanezadjecukojasudjelujuumladenakimsportovima,alinisudovoljnovanedabi
drastinopromijenilenjihovosudjelovanje.
Nagrade jednake vanosti svako dijete moe drugaije percipirati. Nagrade variraju u dimenzijama,
kao to su: njihova vrijednost, da li su kratkorone ili dugorone, njihova zasluenost, mogunost
izvravanja,itd.Zbogsvihovihkarakteristika,djejapercepcijanagradenemoeseprevidjeti,onaje
vrloindividualna.Razliitenagradekojeroditeljikoriste(npr.odpotvrdeglavom,osmjehailitapanja
poleima;doodreenesvotenovcazasvakuskinutusekundunajboljegvremena)imajuvrlorazliite
uinke na djeju motivaciju i ponaanje u sportu. ini se da to je vea vanost nagrade, to je
vjerojatnijedaeoslabitiintriziniintereszaaktivnost.Stogajevanodaroditeljiutoveojmjeri
potiurazvojsamonagraivanjakodsvojedjeceidajuprednostintrizinimnagradamakaotojenpr.
razvojunutarnjegzadovoljstva,ponosaisl.koddjece.
Unagraivanjuikanjavanjudjetetasportaavelikuuloguimaitrener,zatonajeeimaipotporu
roditelja. Meutim, mnogi treneri esto grijee u ovom segmentu, osobito u domeni kanjavanja.
Kaznesekoristesciljemdiscipliniranjadjece,anajeeseodnosenakazneprimjenomnpr.tranja,
sklekova i dodatnog optereenja. Pri tom se rijetko vodi rauna o povezanosti tih vrsta kazni sa
strukturomsamogsporta,touzsvenegativneemocionalneposljedicestvaraiaverzijuprematom
tipu aktivnosti kod mladog sportaa, a to je kontraproduktivno za njegovu sportsku izvedbu. Npr.,
mladi nogometa kojeg trener kanjava dodatnim tranjem, po principu klasinog uvjetovanja
povezatietranjeiosjeajnelagodezbogkaznetosemoenegativnoodrazitinanjegovuigruna
terenu. Tranje je sastavni dio nogometa, a tako kanjen sporta u igri e trati manje. Dakle,
potrebnojepronaikaznukojaneestvoritineugodneosjeajezavrijemeizvedbestrukturagibanja
u odreenom sportu. Odnosno, potrebno je pronai kaznu koja se ne nalazi u samoj strukturi
sportskeizvedbe,tejeopreznoipravovremenoprimjenitinaprimjerennainkakobiimaleuinka.
6.2.5.UPRAVLJANJE
Upravljanjeseodnosinastupanjkojimroditeljiaktivnouesvojedijeteotometodaradeiline
rade, s posebnim naglaskom na podruje/situacije potreba za primjenom tih eljenih oblika
ponaanja. Roditelji jako skloni upravljanju govore djetetu direktno to da radi, u smislu davanja
sugestija ili savjeta bez obzira da li ih dijete upita ili ne. Na primjer Prije susreta, podsjetim moje

41
dijetetoonotrebaraditi(jakoupravljanje)iDajemsvojemdjetetusavjetkakodaplivasamokada
meonopitazato(slaboupravljanje).
Hessisuradnici(1984)premaWoogler,Power,ChristiiThomas,(1993)suutvrdilidajeroditeljsko
upravljanjeikritikadjejihpogreakaznaajnoinegativnopovezanasdjejomspremnouzakolui
kasnijim rezultatima. Bourg i Power (1986) razmatrali su strategiju koju majke upotrebljavaju da bi
njihovadjecaradilanazadacimauzprisutnostdistrakcije(netotoometakoncentraciju,npr.crtii
nateleviziji). Majke kojeprovodevisokoupravljaki stilkada ue/nadgledaju svojudjecu (npr.daju
brojne naloge i instrukcije, odgovaraju esto i odmah na ponaanje neizvravanja zadatka) imaju
djecukojakasnijepokazujuneizvravajueponaanjeumajinojodsutnosti.
U Averill (1987), Woogler i Powerovim (1988) studijama, upravljanje majki i oeva pokazuje
negativan ili zakrivljen odnos kada dijete ili trener izrazi zadovoljstvo ili entuzijazam za sport.
Rezultati pokazuju da je previsok (i katkada prenizak) nivo upravljanja povezan s niskim nivoom
zadovoljstvausportu.
Postojanje zakrivljenih uinaka sugerira da je vrlo tanka linija izmeu roditeljskih instrukcija koja
podravajudjejerezultateizadovoljstva,iprevelikogupravljanjakojemoeumanjitirezultate.Ako
povuemoparalelusistraivanjimaouincimanagrada,moeserazmatratidadjetetovapercepcijai
interpretacija roditeljskog upravljanja moe utjecati na naine na koje se rezultati postiu. Ako je
roditeljskoponaanjetakvodagadijeteshvaakaokontrolu,i poinje davatiznaajvanjskim (npr.
roditeljskinadziranimtreninzimailipovratniminformacijama)vieodunutarnjihizvora(npr.uenje,
razvoj vjetina), tada je vea vjerojatnost da se sportski rezultat umanji. Vjerojatno je i da postoje
razliiti nivoi ili stupnjevi roditeljskog upravljanja koji pozitivno ili negativno utjeju na djeju
motivacijuiponaanjausportu.
Roditeljske dimenzije ne mogu biti promatrane izolirano. Vrlo je vjerovatno da e mnoge opisane
dimenzije biti povezane na sloene naine koji svi utjeu na djeje ponaanje. Za primjer moemo
uzeti materijalne nagrade koje najee ovise o meusobnom razumijevanju roditelja i djeteta.
Materijalnanagradasemoepromatratisvrijednosnestraneistranekojomroditeljipokuavajuna
taj nain upravljati djetetom. Za tone odgovore na ova brojna pitanja potrebna su dodatna
istraivanja.Longitudinalnipodaci,kadaseroditeljskoidjejeponaanjepromatrakrozvrijeme,dali
biznanstvenicimamogunostzaistraivanjenekihodrazvojnihpromjenakojesepojavljujuudjetetu
i u odnosu roditeljdijete. Drugi nain za razumijevanje te problematike u odnosu na razvojne faze
bilobiistraivanjenekolikogrupajednakihgodinaukojimapostojirazliitostunivousposobnostii
iskustvu. To bi omoguilo istraivanje neovisnih doprinosa nivou sposobnosti, iskustva i razvojnom

42
nivou djeje motivacije i izvedbe. Konano, nuno bi bilo istraiti i utjecaj razliitih vrsta sportova:
jedanuodnosunatim,kontaktnisportoviuodnosunanekontaktne,tradicinalnomukiuodnosuna
tradicionalnoenskeitd.
6.3.MAJKEIOEVI
U najranijim fazama razvoja dijete se najvie vee uz majku, jer, naravno, majka predstavlja za
dijetejoprijeroenjaprvusredinu,idijeteseunjojbudiuivot(lebnik,1972).Djecamogurazviti
snaanodnosprivrenostisoevima,toovisiooevojosjetljivostiiaktivnomsudjelovanjuuodgojui
razvojudjeteta.Meutim,akisigurnaprivrenostizmeudjetetaioca,nijetakosnanakaoodnos
izmeu djeteta i majke (Vasta, Haith i Miller, 1998). Mnogi psiholozi prihvatili su stajalite teorije
uenja, da je djetetova emocionalna privrenost majci utemeljena na njezinoj ulozi snanog
potkrepljujuegpodraaja.Onanijesamoizvorpodraajazadijete,nijesamoosobakojamumijenja
pelene i tjei ga kada je uznemireno, ona je i izvor hrane za dijete. Budui da je hrana nuna za
odravanje ivota, mnogi su istraivai pretpostavili da dijete postaje emocionalno privreno majci
zbogtogatojesnjompovezanodobivanjemhrane.Ovakvateorijapoivanapretpostavkama,jeriz
etikihrazlogaovakvoistraivanjenijemogueprimjenitinadjeci,odnosnoodvojitidijeteodmajke.
Uz sva istraivanja o privrenosti najznaajnije je ono Harrya Harlowa (Vasta, Haith i Miller, 1998),
kojijeposvomsudukoristionajboljumoguualternativuisvojeistraivanjeproveonamajmunima
1950ihgodinanaSveuilituuWisconsinu.Skupinamladunadirhesusmajmunabilajeodvojenaod
majkeodmahnakonroenja,tejeodgajanaulabaratorijusadvijezamjenskemajke,jednanainjena
odianemreeadrugajebilaprekrivenamekanimfrotiromzakojegsemladunemoglouhvatiti.
Jedna polovica mladunadi dobivala je mlijeko iz iane majke, a druga polovica iz presvuene
majke. Za procjenu ljubavi i privrenosti Harlow je primjenio dvije mjere. Jedna je bila koliina
vremena provedenog uz pojedinu zamjensku majku, dok je druga ukljuivala stupanj u kojem je
zamjenskamajkaznailasigurnostzamladuneusituacijamaukojimajeizazivanstrah.Rezultatisu
biliiznenaujui.Mladunadjeprovodila1718satidnevnosapresvuenommajkom,itek1sat
dnevnosaianommajkomneovisnootomenakojojjebilapostavljenahrana.Usituacijamakoje
suizazivalestrah,mladunejedosljednotrailopomoodpresvuenemajke.Kadajebiladostupna
samoianamajka,mladunejebiloslaboutjeenonjezinomprisutnou.Harlowljevoistraivanje
je pokazalo da najvaniji initelji u razvoju privrenosti kod rhesus majmuna nije hranjenje, ve
mogunost hvatanja i priljubljivanja uz majku pojava koju je nazvao udobnost dodira. Ovo

43
istraivanje navelo je istraivae da ponu istraivati i druge initelje razvoja privrenosti, osim
uvjetovanjainaelauenjakojisuodredniceprivrenostikodljudi.
Oevi takoer imaju veliku ulogu u veini obitelji i sigurno su vane osobe za djecu. To je posebno
vanozadananjevrijemeukojemoeviimajusveveuuloguuodgojudjece.Zanimljivojedaoevi
uglavnom provode manje vremena s djecom (Belsky, Gilstrap i Rovine, 1984., Lamb, 1981. prema
Vasta,HaithiMiller,1998).Toneznaidaoevinemajusposobnostdabududobriroditelji,jernalazi
govore da imaju (Belsky i sur., 1984; Parke i Tinsley; 1981. prema Vasta, Haith i Miller, 1998). No
briga o djetetu nije tipian nain interakcije oeva s djecom. Puno ea interakcija podrazumjeva
fizikustimulacijuiigru,posebnokadajerijeodjeacima(Lamb,1991,PoweriParke,1983prema
Vasta,HaithiMiller,1998)Tomoemoprepoznatiiusportu,jeruveinisluajeva,oevisutikoji
brinuodjetetovojsportskojkarijeri.Dijetemoerazvitisnanuemocionalnuprivrenostipremaocu,
iutomsluajuoevidoivljavajuisteosjeaje.Djetetovaprivrenostocunijenunoistakaoprema
majci.Onaodraavaoevuosjetljivostireakcijepremadjetetu.Tojevanojerpodravahipotezuda
sigurnostdjetetoveprivrenostiroditeljuovisioroditeljevojosjetljivostinadjeijeponaanje.Noak
ikadadjeteiotacimajuvrlosiguranodnos,onnemoebititolikosnaankaoodnosizmeudjetetai
majke(Vasta,HaithiMiller,1998).
Neka istraivanja pokazuju da majke i oevi pruaju vie potpore djevojicama nego djeacima.
Razlozi za veu potporu enskoj djeci mogu biti viestruki (Matkovi, Prot, Bosnar, 2003). Postoji
vjerojatnost da se enskoj djeci openito pridaje vie panje i roditeljske njege, pa se tako prua i
veapodrkausportu.Tojeestapraksausvijetuiboljanjegadjeakanaiesetekupokojojzemlji
kaotojeBanglade(Vasta,HaithiMiller,1997).Moguejedasesportskasituacijadoivljavakao
primjerenija djeacima i manje sigurna djevojkama, pa e se zato o enskoj djeci voditi vea briga.
Empirijski podaci pokazuju da enska djeca lake odustaju od bavljenja sportom. Poveanom
podrkomroditeljimodapokuavajuzadratisvojekeriododustajanjaodsporta(Matkovi,Prot,
Bosnar,2003).
U sportu najee oevi preuzimaju odgovornost za sportsku karijeru svoje djece. Oni prate i
motiviraju dijete za trening i natjecanje, gledaju treninge i komuniciraju s trenerom kako bi dobili
povratneinformacijeoraduinapretkudjeteta.Nakontreningainatjecanjarazgovarajusdjetetomo
uspjehu ili neuspjehu, pokuavaju saznati percepciju takvog ishoda s djetetovog stajalita, te
pokuavajupomoiilisprijeitimoguenegativnepsihikereakcijedjeteta.Nonesmijemozaboraviti
ulogu majke, osobito u najranijim fazama sportskog razvoja. Iako majka nije u velikoj mjeri fiziki
prisutnanatreninguinatjecanju,njezinapsiholokaprisutnostiemocionalnapodrkajeodnajveeg

44
znaaja.Ponekad,dvijeilitririjeipodrkekadadijetedoekuiimajuveusnaguodoevestalne
prisutnosti.
6.4.VRSTERODITELJA
Postojimnogoautorakojisuklasificiraliroditeljeponjihovomponaanjuisudjelovanjuurazvoju
sportskekarijerenjihovedjece.ZnaajnapodjelajeRatkaKarkoviakojijenatemeljudugogodinje
trenerskekarijeremlaihuzrastapodijelioroditeljepoponaanjutakodajesvakojskupinidodijelio
nazivkakobisetolakekarakteriziralonjihovoponaanje.
Miran ovjek jest roditelj koji nije preambiciozan i opsjednut rezultatima svog djeteta. Vie je
zaokupljensvojimposlom,aliiuvijekspremanpomoidjetetuiklubu,astrenerommoeuspostaviti
dobruvezu.Dijetetakvaroditeljaimanormalneuvijetezamirantreninginatjecanjebezpritiska,to
jebitanpreduvjetzapostizanjedobrihiuspjenihrezultata.
Veliki funkcionar jest roditelj ije je dijete istaknuti sporta pa osjea zadovoljstvo i dunost
obavljati neku od odgovornih funkcija u klubu pa i sportskom savezu, preuzimajui na sebe dio
odgovornostiusportskomrazvojudjeteta.Takviroditeljishvaajusportipozitivnodjelujunasvoje
dijete,anakonzavretkanjegovesportskekarijerenastavljajusamaterskimradom.
Funkcionarprofiterukljuiteseufunkcioniranjeklubakakobizatitiosvojedijete.Takavroditelj
izazvat e negodovanje okoline, pogotovo to nije od koristi u klubu. Svojim istupima uzrokovat e
nesuglasiceiincidentekojiesenegativnoodrazitinadjetetovsportskirazvoj.
Organizator je zainteresiran za rad u klubu kako bi bio to blie svom djetetu, ali s pozitivnom
namjerama.Takavroditeljenasebepreuzetivelikidioorganizacijenatjecanja,putovanjaitd.Posao
uklubusmatrahobijem,panjegovoponaanjevezanozauspjehilineuspjehdjetetanijeeuforino,
ve umjereno i ne utjee negativno na dijete. Kada dijete prestane sa sportskom karijerom i on
prestajesaradomuklubu.
`Veseljakjesasvimezadovoljanisvisumudobri,jedinogasmetatonemaviezabavnogivotau
klubu, pa je spreman organizirati slavlje nakon slavlja. To je obino roditelj prosjenog sportaa ili
stalnog lana ekipe. Osjea mogunosti svog djeteta i zadovoljan je to mu je dijete na `sigurnom
mjestu`.

45
`Brundaloseneeprihvatitinikakvihdunostiuklubu,alijestalnonegativaniprotivan.Oekivaoje
vieodsvogdjetetaismatradajenetkodrugikrivzaloijidjetetovrazvoj,pastalnobrunda.
`Eksplozivac e burno reagirati na neuspjeh djeteta, ali e se brzo i smiriti. Prvi sljedei uspjeh
izbrisateprijanjenezadovoljstvo.Emocijetakvogroditeljasukratkotrajneiiskrenepaneuzrokuju
jaiidugotrajnijipsiholokipritisaknadjecu.
`Paraderuspjehsvogdjetetajavnoislikovitoprikazuje,anakonporazasepovlaiipostaje`nevidljiv
doprvoguspjeha.Dijetetakvogroditeljaosjeanelagodumeuvrnjacimaijiseroditeljiponaaju
normalno,paestoisamoneznakakobiseponaaloutrenutkupobjedeiliporaza.
`Pozadinacjenaizgledzadovoljansradomklubaitrenera,alimuizalearadiprotiv,jermunedaje
velikuvanost,anjegovojedijeteponjemuuvijeknajbolje.
`Novifosiljestbivisportabezzapaenihrezultata,kojisvojimzastarjelimshvaanjemtetidjetetu
i klubu, elei progurati svoje nekadanje ideje, trenutno neadekvatne i neizvedive. Zapravo, preko
svog djeteta eli ostvariti svoje neostvarene ambicije. esto pokuava djetetu biti trener, pa je
njegovodijetenanatjecanjupodvelikimpritiskom.
`Stariznalacjestroditeljkojijeimaokontaktsasportomizuitkaizadovoljstvapasvojepozitivno
iskustvoprenosinadijete,upozoravajuiganamogueproblemenakojejeionsamnailazioizbog
njih prekinuo sa sportskom aktivnosti. Uvijek je korektan prem treneru i ne vri pritisak na nikoga.
Dijetetakvogroditeljatrenirainatjeesesuitkomiuvijekdajeonolikokolikomudoputajunjegove
mogunosti.
`Osvetnik je spreman na suradnju, ali sve dok njegovo dijete, koje je veliki sporta, ne pone
stagnirati ili postizati neuspjeh. Tada je teko predvidjeti njegove reakcije, a najgora je kada dijete
iskljuiizsporta.
`Filozof ima vee ambicije od djeteta i trenera zajedno, pa dijete ne moe izdrati takav psihiki
pritisak. esto pranje mozga prije i nakon treninga i natjecanja koje traje sve do kasnih veernjih
satiuzrokovalisudadijeteneznarazmiljatisvojomglavompatekopodnosinatjecanja.
`Strunjak ide od roditelja do roditelja dajui strunu kritiku o radu trenera. Proitavi neto od
sportskeliteraturespremanjepreuzetiulogutrenera.Kadamudijetepostigneslabrezultat,ciljmu
jesruitiautoritettrenerakakobidokazaonjegovunesposobnostdatreniranesamonjegovodijete
ve i ostalu djecu. Zapravo, prikriva objektivne sposobnosti i mogunosti djeteta. Time stvara
incidentnesituacijekojenajvietetenjegovomdjetetu,aestoznasasobompovuiidruge,neto

46
labilnije roditelje u kojima postoji nezadovoljstvo zbog rezultata njihove djece, koji bi prema
njihovommiljenjutrebalibitibolji.
`Papuarjeroditeljkogadijetenagovaraprotivtrenerakakobiprikrilosvojlopristupradu,akojije
uzrokneuspjehu.Takavroditeljnijespremanprovjeritisamtojeistina,jervjerujesamovlastitom
djetetu. Zato su incidentne situacije neizbjene, este i teko rjeive. U takvoj situaciji dijete ne
postieosobituspjeh.
Rezimirajuioverazliitetipove,aisukladnonalazimadosadanjeliteratureukratkojemoguerei
dapostoje3glavnatiparoditeljadjeceimladihsportaa(Hellstedt,1987):
Pretjerano angairani roditelji su pretjerano ukljueni u trenani proces i uspjeh djeteta.

Postavljaju pred dijete sportaa nerealne, uglavnom previsoke ciljeve. Ne znaju odvojiti
vlastita htijenja i ciljeve od djetetovih, i zato esto glume trenera. Pretjerano angairane
roditelje karakterizira neprestana prisutnost na treninzima, stalni razgovori s trenerom,
neprestanozahtijevanjeoddjetetadauloivietrudairada,nemogunostkontroleemocija
na natjecanjima i kanjavanje djeteta ako nije ispunilo njihova oekivanja na natjecanju.
Ukoliko nagrauju, nagrade su uglavnom financijskog ili materijalnog oblika. Potroiti e
ogromnekoliinenovcazadodatnetreninge,kampove,skupuopremuzatreninginatjecanje
sve sa ciljem poboljanja djetetovih sportskih rezultata. Djeca pretjerano angairanih
roditelja najee prerano prekidaju sportsku karijeru, jer im sportska aktivnost vie ne
predstavlja ugodu zbog dodatnog fizikog iscrpljivanja i neprestanog psihikog pritiska
roditelja.
Umjereno angairani roditelji imaju vrsta uvjerenja i stavove u odgajanju djeteta, zadaju
graniceponaanjadokojihdijetesmijeii,alipruajuidovoljnorazumijevanjaiprostorada
dijetesamostalnodonosiodlukeosvojojsportskojkarijeri,naravnouznjihovousmjeravanje.
Karakterizira ih otvorena komunikacija s trenerom, koja se najvie oituje u zajednikom
postavljanju realnih sportskih ciljeva, jer znaju prepoznati sposobnosti i mogunosti svog
djeteta sportaa. Djeca umjereno angairanih roditelja su kompetentna i uglavnom imaju
dugotrajnusportskukarijeru.
Neangairaniroditeljinepruajudovoljnuemotivnu,financijskuipsiholokupotporu.Takvi
roditelji ne financiraju opremu za trening i natjecanje, ne brinu se o prijevozu djeteta, ne
komunicirajustreneromoraduinapretkudjetetasportaa,tenedolazenatreningeigotovo

47
nikad nisu gledali djetetov nastup na natjecanju. Zanimljivo je da dijete neangairanih

roditeljaestonalazizamjenskogroditeljautreneru,todovodidopretjeranogemotivnog
vezanjazatrenera(Hellstadt,1987).Takvodijeteoekujedatrenerodluujeumjestonjega,
odnosnopostavljaciljevekojeon/onamoraispuniti.
6.5.PRISUTNOSTRODITELJANATRENINGUINATJECANJU
Roditeljskapotporanijevanasamozasportski,veizaopirazvoj,napredakizdravljedjeteta.
Naalost, roditelji znaju biti i konica u djetetovom sportskom razvoju. Kako se to ne bi dogodilo
potrebnojeupozoritiroditeljedasamonjihovaprisutnostnatreningumoeimatineeljeneefekte.
Poznato je da sport uvjetuje slobodnije ponaanje, naroito kod mlaih uzrasta. Drugim rjeima,
djecaseusportskomokruenjuitreningulakeopusteioslobodeiponekadseponaajudrugaije
nego kod kue i u koli. Dobro je da roditelji vide takvo ponaanje kako bi dobili cijelokupnu
karakternuslikusvojegdjeteta.Treneriestoistiuizjaveroditeljakakonemoguvjerovatidaimje
dijetetakvo,tedakodkuenisutakvi.Naravnodasaprisutnouroditeljanatreningutrebabiti
oprezan.Moesedogoditidaroditeljipostanuprevieznatieljniiambiciozni,tomoedovestido
negativnihposljedicaudjetetovomsportskomrazvoju(odustajanjeodsporta,svaastrenerom,...).
Osim toga, nazonost roditelja moe uzrokovati drugaije ponaanje djeteta na treningu. Ono ne
pokazuje pravu sliku o sebi ve onu koju roditelji ele vidjeti to moe remetiti tijek treninga ili
djetetovnapredak.
Unajranijimfazamatreniranjanajeesedogaadadijeteimaproblemasakoncentracijomakosu
roditelji na treningu. Ono stalno pogledava prema roditeljima, eli se dokazati i dobiti potporu.
Roditelji esto prihvaaju takvo ponaanje i ne prepoznaju da takvo ponaanje jo vie remeti
koncentracijudjetetapotrebnuzausvajanjetehnikihznanjakojesuosobitovanezasportskirazvoj.
Nekiroditeljiglasnoupozoravajunapogreke,neznajuidaedijetetimejoviedekoncentrirati.
Takvoupozoravanjenapogrekejeestopogreno,imoeimatizaposljedicenepravilnosttehnikei
izvoenjaodreenihvjebi.Istotako,roditeljiznajupruatiglasnuverbalnupodrkukojamoeimati
negativne posljedice (odvraanje pozornosti koje utjee na loe savladavanje tehnike, neeljeno
isticanjepreddrugomdjecomisl.).Takvoseponaanjeroditeljamoeobjasnitinjihovombojaznida
trener ne moe svima posvetiti dovoljno vremena, njihovim pretjeranim ambicijama u elji da im

48
dijete to bre napreduje i postie stalno dobre rezultate ili ak nelagodom to njihovo dijete ne
moebrzoshvatitineketehnikeilitaktikezadatke(Karkovi,1998).
Smatramdajenajbolje,atoseiupraksipokazalo,kadasuroditeljimirnipromatraikojisuprisutni
naprvimtreninzima.Kasnijejepotrebnosmanjitiprisustvoroditelja,jerisamafizikaprisutnostzna
uzrokovati probleme s koncentracijom i oteava rad treneru. Roditelje treba upozoriti, ukoliko se
njihovodijetenedolinoponaa,datakveproblemerjeavajunakontreninga.Utakvimsluajevima
suradnjaroditeljaitreneraviejenegodobrodola.
Natjecanjasuzasigurnozanimljivprimjerroditeljskeprisutnostiiangairnosti.Theiss(1978)odreuje
natjecanje kao usporeivanje sportske pripremljenosti prema utvrenim pravilima i normama
izmeu pojedinaca i skupina te ih obiljeava kao socijalnu pojavu. U natjecanjima se uvijek
suprotstavljaju dva pojedinca, odnosno dvije ekipe. Jedna suprotstavljena strana nastoji svojim
djelovanjem destruirati, odnosno izboriti nadmo nad drugom stranom (Milanovi, 2005). Na
natjecanjima mladi sportai pokazuju sav svoj talent, znanja i kvalitete koje dokazuju odreenim
uspjehom,rezultatomiigrom.Sigurnodanijelakogledativlastitodijetenanatjecanju,alitonesmije
posluitikaoisprikazaponaanjeroditeljakojeprelazigranicedobrogukusaiprijesvegasportskog
ponaanja. Neki roditelji suvie ozbiljno doivljavaju natjecanje i vie ne mogu kontrolirati svoje
ponaanje, pokazuju nervozu i glasno emotivno reagiranje. esto dolazi do glasnih savjeta koji su
uglavnom suprotni savjetima trenera. Dijete postaje zbunjeno, pa i njegove reakcije postaju
eksplozivne i nervozne. Ukoliko se roditelj ne smiri, dobacivanja se nastavljaju na raun sudaca,
trenera i protivnikih igraa. Zna se dogoditi da se roditelji suprotnih strana verbalno, ak i fiziki
obraunaju.
Sigurno da je roditelj najvei i najiskreniji navija, ali nain na koji hrabri dijete ne smije remetiti
djetetovu koncentaciju i cijelokupnu natjecateljsku atmosferu (Karkovi, 1998). Najbolje je da
roditeljikojinemogumirnopromatratinatjecanjebudumeunavijaimaugledalitugdjeihdijete
nee vidjeti. Ako dijete trai potporu roditelja iz gledalita, onda je najbolje pokazati stisak ake,
podignuti palac ili neko slino simboliko znaenje koje e ohrabriti dijete (Karkovi, 1998). Stoga,
roditeljimorajunakonodreenogvremenaznatiobuzdatisvojeosjeaje.Akoroditeljosjetidanee
moi savladati osjeaje i ponaanje, bolje je da napusti natjecanje kako bi nanio manje tete
vlastitomdjetetu.Roditeljimorajuznatidajetrenerglavniodgovoranzadijetetijekomnatjecanjate
daeonreagiratiakojetopotrebnouodreenomtrenutku.
Takoerjevrlovanodaroditeljrazumijedasutakvanepisanapravilaapsolutnouinteresudjeteta,
tedavjerujetreneru.Upravojeuovomsegmentuivelikaodgovornostnatrenerubuduidaon/ona

49
svojim pristupom i adekvatnom komunikacijom sa svakim roditeljem znaajno pridonosi razvoju

odnosameusobnogpovjerenjaisuradnje.Natajnaintreneriroditeljipostajupartneriuprocesu
razvojasportskekarijeredjetetasportaa.
estosedogaa,aiistraivanjasupokazalapozitivnemeusobneodnosetrenerairoditeljaukoliko
djete sporta postie dobre rezultate (Wylleman, De Knop, Sloore, Auweele, Ewing, 2002). Slabiji
rezultatdjetetanesmijerezultiratiloimmeusobnimodnosimaroditeljaitrenera,negojepotrebna
joveasuradnjairazumijevanjekakobidjetenesmetanoprolokrozrazdobljeneuspjeha.
6.6.RODITELJIUUSPJEHUINEUSPJEHUSVOGDJETETA
Gotovo svaki sporta ima strah od poraza. Ponekad je on toliko velik da sprijeava sportaa da
pokaesvesvojekvalitete,uloenitruditalent.Trebauzetiuobzirdasuporazisastavnidiosporta,a
na njima se najvie moe nauiti. Da nema poraza, sporta ne bi toliko uivao u pobjedi (Karkovi,
1998). esto se susree izjava kako sport ui podnijeti poraz. Takvo znanje je jako teko nauiti,
osobitodjeciimladeiupubertetukojasuibeztakvihpodraajaprilinoosjetljiva.Mnoginikadane
naue podnijeti poraz, pa prekidaju sportsku karijeru ili se jednostavno naviknu boriti sa vlastitim
strahom. Kao primjer mogu uzeti izreku svoga prijatelja, inae seniorskog dravnog prvaka u
taekwondou:Nijemestrahudaracaibatina,negoporazaisvojeloeizvedbe!.Kodnjegajeakiu
tojdobibioprisutanstrahodneuspjeha,avjerujemdajetakavstrahprisutanikodveinesportaa.
Samopouzdanje,kaobitanfaktoruspjeha,uvelikeovisiostrahu.Zapravo,tojestrahodneuspjeha
kodsportaavei,percepcijavlastitekompetentnostiisamopouzdanjesesmanjuju.
Pomo roditelja u cijelom sustavu djetetove sportske karijere je neizbjena, osobito za psihiku
stabilnostizdravlje.Naime,sviproblemipsihikeprirodemladihsportaaestonastajuzbognjihova
iroditeljskogkrivogshvaanjaiprimanjapobjedaiporaza.Odsamogpoetkatrebauitidapobjedei
uspjehe traba primati skromno, a poraze i neuspjehe dostojanstveno (Karkovi, 1998). Ukoliko
roditeljinaovajnainshvaajuuspjeheiporaze,dijeteekasigurnijiiuspjenijinastavaksportskog
razvoja.Roditeljitakoerimajustrahoddjetetovogporaza.Tajstrahjeuglavnomvezanuzreakcije
okoline koju su roditelji navikli na stalne uspjehe i nemogunost poraza. este promjene
raspoloenja, koje se oituju u pretjeranom veselju u uspjehu, i nezadovoljstvom i bijesom nakon
neuspjeha djeteta,uzrokujuosjeajnesigurnostikoddjecetosetakoer moeodraziti nabudue

50
treninge i natjecanja. Za dijete je najbolji razuman roditelj koji e u svakoj problematinoj situaciji
pronairjeenjeiizbjeiincidentetomoguugrozitisportskirazvojdjeteta(Karkovi,1998).
Za neuspjeh djeteta roditelji e traiti krivce. Trener je taj na kojeg e se prvo prebaciti teret
neuspjeha, sljede suci, uprava kluba, ak i vlastito dijete. Ono e biti optueno za nedovoljno
zalaganje, neozbiljnost u pristupu i neposlunost u izvravanju roditeljskih savjeta. U ekstremnim
sluajevimaroditeljizaneuspjehprimjenjujukazne,odpokudapasvedofizikogkanjavanja.
Htioilinehtioroditeljemoratisudjelovati,kolikojetopotrebno,upsihikojpripremiimotivaciji
djeteta,alinikakonesmijebitiglavniurjeavanjuproblema(Karkovi,1998).Zatojezaduentrener
skojimroditeljimorajusuraivati,akorisnajeipomostrunjaka,sportskogpsihologa.
Pobjedemladogsportaasigurnopoveavajunjegovumotivacijuzadaljnjitreninginatjecanje.Vano
jedasiroditelji,trener,odnosnosamsportapostaverealneciljeve.Postavljanjenerealnih,odnosno
pretekihciljevanegativnoeseodrazitinamotivacijumladogsportaa.Nerealniciljevisuuglavnom
rezultatambicioznihroditeljailipogreneprocjenetrenera.Ukolikosetakavciljiuspijeostvariti,na
mladom sportau je jo vei teret, jer tada e se uvijek traiti visoki ciljevi koje mladi sporta nee
moi neprestano ostvarivati. Na taj nain mogue je da sporta razvije strah od uspjeha to moe
rezultirati time da, svjesno ili nesvjesno, sam sabotira vlastitu sportsku izvedbu. Pri tom, takoer,
treba dati do znanja roditeljima koji esto pobjedu pod svaku cijenu stavljaju na prvo mjesto, da
takvoponaanjedugoronomoeimatinegativneposljedicezasportskiuspjeh.
Rijetkisusportaikojinikadanisudoivjeliporaz.Zato,mladesportaekojisudoivjeliporaz,auloili
suvelikitrud,kojisunapornoidiscipliniranotrenirali,trebaiskrenopohvalitiinagraditi.Akojedijete
postiglo uspjeh, a nije uloilo dovoljno napora na treninzima ili se neodgovorno ponaalo na
natjecanju, zasluilo je prijekor, osobito s trenerove strane. Trenerov je zadatak da na primjeren
naindjetetuobjasnisvojaoekivanjaivezuizmeuulaganjanapora,radairezultata.
Svaki sporta ima vei ili manji pritisak okoline (Karkovi, 1998). Meutim, najvee psiholoko
optereenjezamladogsportaauglavnomstvarajuroditelji.Onisvojimsavjetimaotomekakodoi
dopobjedeikakoporaznedolaziuobzir,dovodedoprevelikepsiholokenapetostikoddjetetakoje
nakon toga ne moe ostvariti rezultat. Za primjer mogu navesti oca jednog mladog sportaa koji je
svakodnevno dolazio na treninge, glasno ga savjetovao, nareivao, dodatno trenirao i nakon
zavretka treninga, te neprekidno razgovarao o uspjehu u sportu. Jednom prilikom smo zajedno
trenirali, odnosno prijateljski sparirali, jer rije je o taekwondou. Oca mu nije bilo u dvorani dok je
trajalaprvarunda.Doaojepoetkomdruge,isamosvojomprisutnoutolikouznemiriosvogsina
da se on vidno ukoio, poeo ubrzano disati, postao nekontrolirano agresivan i samim time

51
nespremanzakvalitetnuborbuzakakvujespremanbezoeveprisutnosti.Oevpsiholokipritisakje
bio toliko velik, da on nije mogao iskoristiti svoj potencijal na treningu, a kamo li na natjecanju.
Ukolikosportanijepsihikispremannatreningilinatjecanje,sigurnodainjegovafizikaspremnost
nemoedoidoizraaja,jerjeuovjekovomorganizmusvepovezano.
Openito gledano, roditelji imaju veliku i vanu ulogu u uspjesima, ali i u neuspjesima djeteta
sportaa.Izsveganavedenogmoesezakljuitidajevanodasvakiroditeljosvijestinakojinainu
tomsegmentudjelujenasvojedijete.Nesumnjivojedasviroditeljiimajunajboljenamjere,noneki
radevietetenokoristiizistogneznanja.Zbogtogajesuradnjaidobrakomunikacijastrenerom,a
i sportskim psihologom ukoliko zato postoji prilika, od velike koristi. Takoer, sportski klub (ili sam
trener) moe organizirati strunu edukaciju za roditelje u okviru koje roditelji od strune osobe
(psihologa,pedagoga)mogudobitikorisnesavjete.

52
7.SPORTSKITROKUT
injenica koju potvruje sportska praksa jest da su treneri i roditelji najbitniji faktori u procesu
razvojasportskekarijeremladogsportaa.Zbogtogabibilonunodanjihovmeusobniodnosbude,
do odreene mjere odnos partnerstva, budui da je to apsolutno u interesu djeteta i
njegovih/njezinih sportskih ciljeva. Meutim, pojava incidentnih ponaanja roditelja u sportskim
aktivnostimadovodidosveprisutnijegstereotipadasuoninepotrebni,paakitetniusportskom
ivotu svoje djece (Greblo i Bosnar, 2005). Mnogi treneri ne dozvoljavaju prisustvo roditelja u
dvoranama i na tribinama. Problemi u komunikaciji s roditeljima, konflikti, ponekad i verbalni
obrauniuvelikeoteavajudjetetovsportskorazvojniput(Hellstedt,1987).PremaHellstedtu(1987)
potrebno je izgraditi sportski trokut, unutar kojeg se nalaze djete sporta, roditelji i trener. U
takvoj maloj socijalnoj mrei vrijede interaktivni odnosi meu svim lanovima, a roditelji mladog
sportaa mogu biti u veoj ili manjoj mjeri ukljueni u itav sportski proces (Bari, 2004). Temeljni
princip sportskog trokuta jest princip ravnotee. Drugim rjeima, ako dvije osobe imaju lo
meusobanodnos,toseodraavanasveosobeunutartrokuta,aliitreaosobamoepomoidase
loiodnosipoprave,odnosnoponovostabilizirameusobnainterakcijautrokutu(Hellstedt,1987).
Bitno je da trener prepozna ponaanje roditelja, odnosno o kojem se tipu roditelja radi, kako bi
mogaoshvatitinakojinaingaroditeljidoivljavajuikakavodnosimajusasvojimdjetetom.Budui
da je u ekipi/klubu veliki broj sportaa, to znai i dvostruko vei broj roditelja, trener, ukoliko
poznaje karakteristike pojedinog tipa roditelja, moe lake pomiriti razliite preferencije,
nesigurnosti, potrebe i slino, te na adekvatan nain predstaviti sebe, svoje ciljeve, zahtijeve i svoj
nainrada(Bari,2004).Wyllemanisur.(2002),istiudajekodtalentiranihmladihsportaavana
roditeljska ukljuenost u poetnoj fazi sportske karijere te da je u toj fazi odnos roditelja i trenera
konzultativan.Istraivanjasupokazaladakodmladihsportaa(npr.udobiod1017godina)dobar
odnostrenerairoditeljapoveavavjerojatnostsportskoguspjeha,dokloodnosmoeugroziticijeli
program (Hellstedt, 1987). Kako mladi sporta sazrijeva i kako stie kompetitivno iskustvo sam
preuzimaodgovornostzavlastitosportskodjelovanjetesepotrebazainterakcijomtrenerairoditelja
i njihovim konzultacijama smanjuje, a sporta se sve vie oslanja na trenera i vlastite snage (Bari,
2004). Bitno je da trener shvati da netrenira samo pojedinog sportaa, vepostaje ukljuen u iru
obiteljskudinamikupojedinogsportaaukolikosuraujesnjegovimroditeljima(Hellstedt,1987).To
se nikako ne smije ignorirati, jer iskljuivanje roditelja iz trenanog procesa moe dovesti do
negativnih posljedica za sportsku karijeru mladog sportaa (npr. mogue je da se dijete okrene
roditeljimaiprestanepokazivatiintereszasavjetetreneraisport).

53
8.PRAKTINEPREPORUKERODITELJIMADJECEIMLADIHSPORTAA
U postizanju uspjeha, osim dobre psihike i fizike pripremljenosti, bitnu ulogu imaju i socijalni
odnosi koji mogu stimulirati ili nepovoljno utjecati na mladog sportaa. Istraivanja Brigitt
Schellenberg(premaKarkovi,1998)pokazujujukolikosocijalniodnosiumladihsportaautjeuna
sportski rezultat. Na temelju istraivanja nainjen je redosljed socijalnih uvjeta, ocijenjenih
pozitivnimainegativnimauprocesutreningainatjecanja.
Pozitivnisocijalniuvjeti:
1. dobarodnosprematreneru,
2. pozitivanstavroditeljapremasportskojaktivnosti,
3. dobrasocijalnaatmosferauobitelji,
4. naklonjenostgledatelja,
5. trenerovouvaavanjesportaa,
6. uvaavanjesportaaodstraneprijateljai
7. dobriodnosiuskupinikojazajednotrenira
Negativnisocijalniuvjeti:
1. nesuglasiceuobitelji,
2. loiodnosiuskupinikojazajednotrenira,
3. negativnistavoviroditeljapremasportskojaktivnosti.
Roditeljiusportumorajuvoditibriguozadovoljenjupozitivnihsocijalnihuvjetazasvojedijete,kako
biononesmetanoprolosvarazvojnarazdobljatijekomsportskekarijere.Nepostojitoanreceptza
optimalno roditeljstvo, ali sigurno je da ono mora ukljuivati toplinu i nadzor. Od temeljnog je
znaenjadasedjecaosjeajuvoljenimaiprihvaenima,noonamorajuirazumjetipravilaponaanja,
tevjerovatidaenjihoviroditeljizahtijevatidaihseslijedi.Uzsvutoplinuinadzor,roditeljimoraju

54
poznavati i prepoznati razvojne faze, osobito paziti na dinaminost djetetovog rasta i razvoja.
Poznavajui te faze roditelji e lake prilagoditi svoje ambicije i ponaanje u elji da njihovo djete
postigneodreeniciljuivotu,odnosnosportskiuspjeh.Akoznajudarazvojniputnijekontinuiran,
negoskokovit,ondaeshvatitidairezultatiusportumorajubititakvi,paelakepodnositiporazei
shvaatipobjede.
Roditelje treba upozoriti na kritine toke u djetetovom sportskom razvoju. To su uglavnom

vremenskiperiodiprelaskaizkadetskeujuniorsku,iizjuniorskeuseniorskudobnukategoriju.Utim
periodima potrebno je puno razumijevanja i strpljenja, osobito podrke, jer dijete se poinje
nadmetati sa starijim i jaim protivnicima to esto nie slabije sportske rezultate. Ve je ranije
naglaeno da sigurno nije ugodno gledati vlastito dijete kako se natjee i teko je suzdrati se
emocijama. Ali, ako je jasno da e djetete lake pokazati sve svoje potencijale ako nema burnih
reakcijaroditeljasatribina,naravnodasetrebasuzdratiitimeolakatidjetetovusportskuizvedbu.
Roditelji svojim ponaanjem i odgojnim pravilima i postupcima mogu pomoi svom djetetu u
procesu razvoja sportske karijere. Takoer, neprimjerenim metodama i postupcima mogu djelovati
negativnoi/ilikontraproduktivno.
Mogue je izdvojiti neke konkretne praktine preporuke roditeljima, tj. savjete to se preporuuje,
odnosnotosenepreporuainitiuodgojuipraenjudjeceimladihsportaa.
Preporuujese:
Uvaavatiiprepoznavatipotrebedjeteta
Prepoznati varijabilnost sportskih rezultata u skladu sa znaajkama psihofizikih razvojnih

razdoblja
Upozoravatinaprimjerenoponaanjenatreninguinatjecanju
Koristitipohvalezatrudirad,nesamozauspjehipobjedu
Bitiumjerenurazgovoruosportuibuduimuspjesima
Ukazivatinapotrebeipozitivnestranesvakodnevnogtjelesnogvjebanja
Ostvaritiotvorenukomunikacijusadjetetom
Uvaavatiodluketrenera

55
Uspostavitidobrukomunikacijustrenerom
U suradnji s trenerom rjeavati problem nedolinog ponaanja djeteta na treningu i

natjecanju
Osiguratidovoljnovremenazasanislobodnuigru
Rasteretitidjetetovdnevniraspored
Osiguratiprisutnostipodrkuutekimtrenucimaporazadjeteta
Poticatidjeteukolikoizneopravdanihrazlogaponegubitiintereszasportom
Kontroliratibriguivlastiteemocijenanatjecanjima
Pobjedudjetetaprihvaatiumjerenoismireno
Porazdjetetapodnositidostojanstveno
Nematerijalnonagraivati
Osiguratiuskladusvlastitimmogunostimapotrebnamaterijalnainematerijalnasredstvaza
trening,natjecanjeioporavak
Bavitisesportomilisportskorekreativnimaktivnostima
Konzumiratizdravuprehranu.

56
Nepreporuujese:
Neobaziratisenadjetetovepotrebe(izneznanja,nemaraisl.)
Stalnotraitivisokerezultatedjeteta
Koristitidjetekaosredstvozaostvarenjevlastitihsportskihambicija
Nepriznavatidjetetovomiljenjeosportu
Kanjavatizbogloegrezultata
Izbjegavatikritike
Prepustitisamotreneruodgojnu,tj.preodgojnuuloguukolikosedijeteneprimjerenoponaa
Govoritiprotivtrenerapreddjetetom
Izbjegavatikomunikacijustrenerom
Ravnodunoseponaatiukolikojedijetezadovoljnopostignutimuspjehom
Opteretitidijetebrojnimizvankolskimaktivnostima
Ukljuivatiseutreneroviradklubaradiizvlaenjakoristizasvojedijete
Glasnoupozoravatinapogreketijekomtreningainatjecanja
Uslobodnovrijemebitidjetetovdrugitrener
Neuzdravatiseodkomentaratodijetetrebaraditinanatjecanju
Prepustitiseizljevimabijesaukolikodijetegubinanatjecanju
Krivititreneraisportskiklubzaneuspjehdjeteta
Slavitipobjeduorganiziranimslavljemimaterijalnimnagradama
Konzumiratialkoholicigarete
Troitivelikesvotenovacazadodatnetreninge
Troitivelikesvotenovcazamaterijalnasredstvapotrebnanatreningu.

57
Uvaavanjenavedenihpreporuka,odnosnoizbjegavanjeponaanjakojesenepreporuujemoe
znaajno olakati djetetu sportski ivot, ali moe pomoi i roditeljima da preuzmu najprikladniju
uloguuprocesusportskograzvojanjihovogdjeteta.

58
9.ZAKLJUAK
Na temelju ovog rada moe se zakljuiti da roditeljska potpora djetetu igra uvjerljivo najveu
ulogutijekomnjegova/njezinacijelokupnogidugoronogsportskorazvojnogputa.Svadjecaprolaze
slian psihofiziki razvoj, ali svejedno ne postoji poseban recept po kojem roditelji trebaju odgajati
svoju djecu, jer svako dijete je, kao i odrasla osoba individua za sebe. Osim toga, na temelju
individualnih karakteristika, mogue je podijeliti i roditelje na razliite tipove koje karakteriziraju
razliitistiloviroditeljstva,akojimdirektnoutjeunaodgojisportskirazvojsvogdjeteta.Bezobzirao
kojem se tipu radi i kojim stilom pojedini roditelj djeluje na svoje dijete, moe se zakljuiti da bez
toplineinadzoranemauspjenogodgoja,asamimtimeiuspjenogsportskograzvoja.Potrebnoje
pruati dovoljnu koliinu podrke, ljubavi i ohrabrivanja, umjereno nadzirati, upravljati, odnosno
kontroliratidijete.Dakle,odnajveejevanostiprepoznatiirazumijetiindividualnepotrebekojesu
kodsvakogdjetetadrugaije,teobratitipozornostnapoetaksportskekarijereukojojrazliitioblici
natjecanjainadmetanjaznajuuzrokovatineugodneemocijeisamimtimeodustajenjeodsporta.
Osimroditelja,uprocesusportskograzvojatrenerimanajvanijuulogu.Zauspjeansportskirazvoj
djetetavanajekvalitetnainterakcijaipartnerskiodnostrenerairoditelja.

59
10.LITERATURA

1. Andrijaevi, M. (2000) Slobodno vrijeme i igra. U M. Andrijaevi (ur.) Zbornik radova 9.

ZagrebakogsajmasportainautikeSobodnovrijemeiigra,Zagreb,2000(str.714).Zagreb:
Fakultetzafizikukulturu.
2. Balaguer, I., Crespo, M., & Duda, J.L. (1996). The relationship of motivational climate and
athletes' goal orientations to perceived/preffered leadership style. Journal of Sport and
exercisePsychology,18,S3.
3. Bari, R. (2004). Klima u portu. (Magistarski rad). Ljubljana: Filozofski fakultet Sveuilite u
Ljubljani,odsjekzapsihologiju
4. Bari, R., Horga, S. (2006). Psihosocijalni i odgojni aspekti interakcije trenera i djeteta
sportaa. U 18. Simpozij socijalne pedijatrije Sport i zdravlje djece i mladih , Vodice, 2006
(str.7883).Zagreb:Quovadistisak
5. Greblo,Z.,Bosnar,K.,(2005).Vrijednosti,odgovornostiitolerancijaudrutvukojesemijenja.
UV.Kolesovi(ur.),13.godinjakonferencijahrvatskihpsihologa.Saeciradova,Osijek12
15.10.2005.(str.35).
6. GrebloZ.,Lorger,M.(2003). Roditeljskapotporadjeciumomadskimiostalimsportovima.
Zagreb:Kineziolokifakultet.
7. Hellstedtt,C.(1987).TheCoach/Parent/AthleteRelationship.TheSportPsychologist,1,151
160.
8. Horga,S.(1993).Psihologijasporta.Zagreb:Fakultetzafizikukulturu.
9. Karkovi,R.(1998)Roditeljiidijeteuportu.Zagreb:Oktar
10. Nagli,V.(2006).Treneridijetesporta.Sportformaportal.Smreeskinuto15.07.2007.
sa:http://www.sportforma.com/index.php?option=com_content&task=view&id=94
11. Mari, . (2001). Udruga roditelja djece sportaa. Zbornik radova Stanje i perspektiva
zagrebakogsporta.Zagreb:IntergrafikaTT,154157.
12. Matkovi,S.,Prot,F.Bosnar,K.(2003).Roditeljskapotporamladimsportaima.U:Puhak,S.;
Kristi,K.(Ur.),ZbornikradovaV.KonferencijeosportuAlpeJadran(str.121127),Zagreb:
Ministarstvoprosvjeteiporta.

60
13. Milanovi, M. (2005) Teorija treninga, prirunik za praenje nastave i pripremanje ispita.
Zagreb:KineziolokifakultetSveuiitauZagrebu.
14. Milanovi,D.,iMilanovi,M.(1992).Sportskaaktivnostiokolinskifaktoriufunkcijirazvoja
djetetasportaa.Kineziologija,24(12)1520.
15. Musatti,T.(1986).Representationalandcommunicativeabilitiesinearlysocialplay.Human
Development,29,(4960).
16. Privitellio,S.(2007).Sportskiprogramzadjecupredkolskedobi.Kondicijskitrening,1(5),47
52.
17. Rathus,S.A.(2000).Temeljipsihologije.Jastrebarsko:nakladaSlap
18. afari, Z., Prot, F., Bosnar, K.(2003). Roditeljska potpora srednjokolcima za bavljenje
sportom. U: Puhak, S. ; Kristi, K. (Ur.), Zbornik radova V. konferencije o sportu Alpe
Jadran(str.106112),Zagreb:Ministarstvoprosvjeteiporta.
19. Udruga Igra (2006). Slobodno vrijeme u obitelji. Struni savjetiodgoj kroz igru. S mree
skinuto15.9.2007.sa:http://www.dijete.net/strucnisavjetioki082006.shtml.
20. Vasta, R., Haith, M. M., Miller, S. A. (1998) Djeja psihologija. Jastrebarsko: Naklada Slap,
1998.
21. Woogler, Power, Christi, Thomas (1993). Parent and sport socialization: Views from the
achievement literature. Journal of Sport Behavior S mree skinuto 9. srpnja 2007. sa:
http://web.ebscohost.com/delivery?vid=7&hid=4&sid=93293d075d72415fa9a1...
22. Wylleman,P.,Knop,P.,Auweele,Y.V.,Ewing,M.E.(2002).Talentedathletesperceptionsof
theathletecoachparentsrelationships.Kinesiology,8(2),5969.
23. lebnikL.(1972)Psihologijadetetaimladih1.Beograd:Deltapres

61

62

63

64

65

Ivan Petosic Roditelji U Sportu

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Ivan Petosic Roditelji U Sportu

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

SVEUILITEUZAGREBU

Ivan Petoi RODITELJI U SPORTU

Ivan Petoi RODITELJI U SPORTU

Ivan Petoi RODITELJI U SPORTU

Ivan Petoi RODITELJI U SPORTU

Ivan Petoi RODITELJI U SPORTU

Ivan Petoi RODITELJI U SPORTU

Ivan Petoi RODITELJI U SPORTU

Ivan Petoi RODITELJI U SPORTU

Ivan Petoi RODITELJI U SPORTU

Do nedavno se smatralo da u predkolskoj dobi nema organiziranog bavljenja sportom. Nedavna

Ivan Petoi RODITELJI U SPORTU

Ivan Petoi RODITELJI U SPORTU

Ivan Petoi RODITELJI U SPORTU

Ivan Petoi RODITELJI U SPORTU

Ivan Petoi RODITELJI U SPORTU

Vjebanjem se takoer bitno poveavaju funkcionalne sposobnosti djejeg organizma, osobito

Ivan Petoi RODITELJI U SPORTU

Ako je predkolsko razdoblje jedno od najvanijih razdoblja u ovjekovom razvoju, onda je

Ivan Petoi RODITELJI U SPORTU

Ivan Petoi RODITELJI U SPORTU

Ivan Petoi RODITELJI U SPORTU

Psihiki razvoj je dinamian. Emocionalne promjene vidljive su u obliku frustracija (osjeaj

U drugoj polovici tog razdoblja poveava se sposobnost koncentracije i panje. Formiraju se i

Ivan Petoi RODITELJI U SPORTU

Ivan Petoi RODITELJI U SPORTU

Ivan Petoi RODITELJI U SPORTU

funkcionalnih sposobnosti, koji predstavljaju modelne vrijednosti za svaku sposobnost potrebnu u

Ivan Petoi RODITELJI U SPORTU

Ivan Petoi RODITELJI U SPORTU

Ivan Petoi RODITELJI U SPORTU

Dosadanja istraivanja pokazala su da je dinamika odnosa izmeu djeteta sportaa i okolinskih

Ivan Petoi RODITELJI U SPORTU

Ivan Petoi RODITELJI U SPORTU

Ivan Petoi RODITELJI U SPORTU

esto se susreemo s pojavom da kola, odnosno razredni nastavnik i ravnatelj ne podupiru

Ivan Petoi RODITELJI U SPORTU

Ivan Petoi RODITELJI U SPORTU

Ivan Petoi RODITELJI U SPORTU

Ivan Petoi RODITELJI U SPORTU

Ivan Petoi RODITELJI U SPORTU

Ivan Petoi RODITELJI U SPORTU

Ivan Petoi RODITELJI U SPORTU

Autoritativni roditelji su visoko na dimenzijama topline i nadzora. Oni su skrbni i osjetljivi

Autoritarni roditelji su nisko na dimenziji topline, no visoko na dimenziji nadzora. Takvi

Popustljivi roditelji su visoko na dimenziji topline, no nisko na dimenziji nadzora. Takvi

Ravnoduni roditelji su nisko na dimenziji topline i na dimenziji nadzora. Takvi roditelji

Ivan Petoi RODITELJI U SPORTU

Sukladno navedenim stilovima roditeljstva mogue je pretpostaviti da e se razliiti tipovi roditelja

Autoritativni roditelji e uz razgovor pokuati pripremiti dijete na sve nove i nepredvidive

Popustljivi roditelji ne kontroliraju dijete u dovoljnoj mjeri, u smislu brige o djetetovoj

Ravnoduni roditelji takoer ne vode brigu o djetetovom sportskom razvoju i uz to im je

Ivan Petoi RODITELJI U SPORTU

Vanost roditeljskog prihvaanja za djeje bavljenje sportom dokazano je u dvije studije na

Ivan Petoi RODITELJI U SPORTU

Usprkos tome to se openito smatra da roditeljsko prihvaanje pozitivno djeluje na djeje

U sportskom smislu oblikovanje predstavlja nastojanje roditelja da kreiraju djetetovu sportsku

Ivan Petoi RODITELJI U SPORTU

Uz spomenute dimenzije roditeljstva i roditeljskog utjecaja, roditeljska oekivanja su jedan od

Ivan Petoi RODITELJI U SPORTU

Ivan Petoi RODITELJI U SPORTU

Ivan Petoi RODITELJI U SPORTU

Ivan Petoi RODITELJI U SPORTU