Na temelju lanka 45. i lanka 126.

Statuta Katolikoga bogoslovnog fakulteta u akovu te

lanka 76. Pravilnika o studijima i studiranju na Sveuilitu Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku,
Fakultetsko vijee na V. redovitoj sjednici odranoj 04. oujka 2014. godine, pod tokom 6.
dnevnog reda, donijelo je

PRAVILNIK
o diplomskim ispitima

I. OPE ODREDBE

lanak 1.
Pravilnikom se ureuju pravila i postupci izrade diplomskoga rada, polaganja diplomskoga
ispita, prava i obveze studenata, mentora i prosudbenih povjerenstava te ostala pitanja u vezi s
diplomskim radovima i diplomskim ispitima na sveuilinomu integriranom preddiplomskom i
diplomskom filozofsko-teolokom studiju na Katolikomu bogoslovnom fakultetu u akovu
Sveuilita Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku (u daljnjem tekstu: KBF).

lanak 2.
(1) Sveuilini integrirani preddiplomski i diplomski filozofsko-teoloki studij zavrava
polaganjem svih pojedinanih ispita, ispunjavanjem svih ostalih studijskih obveza, izradom
pisanoga diplomskog rada te polaganjem sveobuhvatnoga zavrnog ispita tj. diplomskog
ispita.
(2) Dovrenjem studija student stjee kvalifikaciju magistar/magistra (master) teologije. Kratica
navedenog akademskog naziva (mag. theol.) stavlja se iza imena i prezimena osobe.

lanak 3.
O postupku i uvjetima za dovrenje studija i stjecanju kvalifikacije magistra/magistre teologije
odluuje i isti prati Odbor za diplomske ispite.

II. DIPLOMSKI RAD

lanak 4.
Odabir teme
(1) Tema diplomskog rada odobrava se iz podruja nastavnog programa integriranog
preddiplomskog i diplomskog filozofsko-teolokog studija. Temu diplomskog rada dogovara
student sa predmetnim nastavnikom (u daljnjem tekstu: mentor).
(2) Temom diplomskog rada odreeno je i prvo podruje filozofsko-teolokog studija te se
obranom rada smatra da je poloen i prvi dio usmenog dijela diplomskoga ispita.
(3) Student u zavrnoj godini studija prijavljuje temu, izbor mentora i prijedlog drugog podruja
filozofsko-teolokog studija, ono koje je sam izabrao za usmeni dio diplomskog ispita,
Odboru za diplomske ispite, i to najkasnije do 15. studenoga. (Obrazac 1)
(4) Prijava teme sadrava i saetak (synopsis) opisa teme diplomskog rada.
(5) Obrasce prijave teme, izbora mentora i podruja drugog filozofsko-teolokog studija, onog
koje je sam student izabrao za usmeni dio diplomskog ispita, za Odbor za diplomske ispite
prikuplja Ured za studente.
(6) Uvjete za prihvaanje teme, izbora mentora i podruja drugog filozofsko-teolokog studija,
onog koje je sam student izabrao za usmeni dio diplomskog ispita, utvruje i provjerava
Odbor za diplomske ispite sukladno postojeim fakultetskim aktima.
1
(7) Na temelju zaprimljenih prijava Odbor za diplomske ispite predlae izmjene ili imenuje
mentore i odobrava teme diplomskih radnji i podruje drugog filozofsko-teolokog studija,
tj. onog koje je sam student izabrao za usmeni dio diplomskog ispita.
(8) Student koji ne prijavi temu diplomskog rada, izbor mentora i prijedlog drugog podruja
filozofsko-teolokog studija, ono koje sam bira za usmeni dio diplomskog ispita, do 15.
studenoga zavrne godine studija, moi e to uiniti na isti nain tek sljedee akademske
godine kao pristupnik u statusu studenta apsolventa.
(9) Odluke o imenovanju mentora i odobrenoj temi diplomskog rada i drugog podruja
filozofsko-teolokog studija, onog koje je student sam izabrao za usmeni dio diplomskog
ispita, Odbor za diplomske ispite dostavlja Uredu za studente. Ured za studente objavljuje
ove odluke na mrenim stranicama Fakulteta do 20. sijenja tekue akademske godine i iste
unosi u svoju evidenciju.

lanak 5.
Mentor
(1) Mentor za izradu diplomskoga rada moe biti nastavnik u znanstveno-nastavnom zvanju
docenta, izvanrednog ili redovitog profesora. Jedan mentor ne moe prihvatiti vie od 3 (tri)
diplomske radnje godinje.
(2) Svojstvo drugoga mentora ili sumentora moe, uz suglasnost prvog mentora, imati i
nastavnik u nastavnom zvanju (predava ili vii predava) ili suradnik u suradnikom zvanju
(postdoktorant/vii asistent) ukoliko predaje na nekoj od katedri unutar istog odsjeka na
kojem predaje i glavni mentor rada.
(3) Mentor prati i usmjerava rad studenta na svim razinama, pomae mu u kreiranju teme i
izrade diplomskog rada.
(4) Mentor je duan uputiti studenta na literaturu koja se odnosi na problematiku iz podruja
diplomskoga rada, kao i na nain pisanja diplomskog rada, te ga upoznati s pravilima o
izgledu diplomskoga rada.
(4) Mentor moe zahtijevati doradu, izmjenu i dopunu diplomskog rada.
(5) Student je duan postupiti prema uputama i primjedbama mentora.
(6) U pojedinim meupredmetnim ili interdisciplinarnim podrujima mentor moe studentu
predloiti jo jednoga mentora (drugi mentor ili sumentor).
(7) Student zbog nepredvienih i izvanrednih okolnosti moe od Odbora za diplomske ispite
zatraiti imenovanje novoga mentora.
(8) Mentor ocjenjuje rad i supotpisuje Prijavu za pristup diplomskom ispitu. Svojim supotpisom
Prijave mentor potvruje da je ocijenio diplomski rad navedenom ocjenom i da rad tematski
pripada navedenom podruju filozofsko-teolokog studija.
(9) Mentor je lan Povjerenstva za diplomski ispit.

lanak 6.
Odbor za diplomske ispite
Odbor za diplomske ispite:
(1) Utvruje i provjerava uvjete za imenovanje mentora i odobrenje tema diplomskih radova.
(2) Najkasnije do 15. prosinca tekue akademske godine imenuje mentore i odobrava teme
diplomskih radova.
(3) Utvruje potrebu dobivanja suglasnosti Etikoga povjerenstva KBF-a u akovu.
(4) Donosi konanu odluku o dodjeli drugog mentora za izradu diplomskih radova
meupredmetnih i/ili interdisciplinarnih tema.
(5) Donosi konanu odluku o promjeni mentora.
(6) Donosi konanu odluku o produljenju roka izrade diplomskoga rada.
(7) Potvruje drugo podruje filozofsko-teolokog studija, ono koje je student sam izabrao za
usmeni dio diplomskog ispita, za vrjednovanje znanja na diplomskom ispitu.
(8) Utvruje mjesto, datum i vrijeme polaganja diplomskog ispita.
2
(9) Predlae lanove Povjerenstva za diplomski ispit.
(10) Predlae dekanu tree podruje filozofsko-teolokog studija za usmeni dio diplomskog
ispita i za vrjedovanje znanja na diplomskom ispitu.
(11) Utvruje opravdanost razloga za odjavu diplomskoga ispita.

lanak 7.
Izrada diplomskog rada
(1) Diplomski rad samostalna je obrada odreene teme kojom student treba pokazati sposobnost
teorijskog i praktinog znanja te sposobnost samostalnog sluenja aktualnom literaturom.
(2) Po kvaliteti diplomski rad odgovara razini strunog rada.
(3) Diplomski rad treba sadravati najmanje 30, a najvie 60 autorskih kartica, pisanih
proredom 1,5 (Times New Roman, 12, crnom bojom).
(4) Diplomski rad treba sadravati sljedee cjeline: saetak i kljune rijei, uvod, glavni dio i
popis literature i sadraj, i to navedenim redoslijedom.
(5) Pri izradi diplomskoga rada student mora slijediti smjernice Uputa za izradu diplomskoga
rada koje su sastavni dio ovoga Pravilnika. (Prilog 2)

lanak 8.
Predaja diplomskog rada
(1) Student predaje Uredu za studente tri primjerka zavrenog, uvezanog i ocjenjenog
diplomskoga rada te jedan primjerak u digitalnom obliku.
(2) Uz primjerke diplomskoga rada student je duan Uredu za studente predati i popunjen
obrazac Prijave za pristup diplomskom ispitu. (Obrazac 2).
(3) Ured za studente utvruje ispunjenost uvjeta za pristupanje diplomskome ispitu. Ispunjenost
uvjeta Studentska sluba potvruje ovjerom Prijave za pristup obrani diplomskog rada i
diplomskom ispitu.
(4) Ovjerene Prijave za pristup obrani diplomskog rada i diplomskom ispitu Ured za studente
prosljeuje Odboru za diplomske ispite na daljnje postupanje.

lanak 9.
Za pristup diplomskom ispitu student mora ispuniti sljedee uvjete:
1. Poloiti sve ispite i ispuniti sve obveze predviene studijskim planom i programom.
2. Uredu za studente dostaviti sljedeu dokumentaciju:
a) Prijavu za pristup diplomskom ispitu (Obrazac 2)
b) prijavnicu s ocjenom diplomskoga rada (dobiva se u Uredu za studente);
c) tri primjerka tvrdo uvezanoga diplomskog rada u tamnoplavoj boji;
d) potvrdu SNFK o razduenosti knjiga;
e) potvrdu Ureda raunovodstveno-financijskih poslova KBF-a u akovu o podmirenim
financijskim obvezama studenta;
f) prijavni list o diplomiranima za Dravni zavod za statistiku (dobiva se i ispunjava u
Uredu za studente).

III. DIPLOMSKI ISPIT

lanak 10.
(1) Na prijedlog Odbora za diplomske ispite dekan imenuje trolano Povjerenstvo za diplomski
ispit. Odluka dekana o imenovanju Povjerenstva za diplomski ispit mora sadravati i
odredbu o treem podruju filozofsko-teolokog studija za usmeni dio diplomskog ispita i za
vrjednovanje znanja na diplomskom ispitu. (Obrazac 3)

3
(2) Ured za studente u roku od tjedan dana dostavlja studentu Odluku dekana o imenovanju
Povjerenstva za diplomski ispit i odredbi o treem podruju filozofsko-teolokog studija za
usmeni dio diplomskog ispita i za vrjednovanje znanja na diplomskom ispitu.

lanak 11.
(1) lanovi Povjerenstva za diplomski ispit mogu biti nastavnici filozofsko-teolokoga studija u
znanstveno-nastavnomu zvanju docenta i vie.
(2) Samo u iznimnim sluajevima i zbog opravdanih razloga jedan lan Povjerenstva moe biti
nastavnik u nastavnom zvanju (predava ili vii predava) ili suradnik u suradnikom zvanju
(postdoktorant/vii asistent). Takav lan ne moe biti predsjednik Povjerenstva.
(3) Predsjednik Povjerenstva za diplomski ispit ne moe biti mentor diplomskog rada studenta
koji pristupa ispitu.
(4) lanovi Povjerenstva za diplomski ispit su:
- nastavnik iz dodijeljenog filozofsko-teolokog podruja, naelno bude i predsjednik
- nastavnik iz izabranog filozofsko-teolokog podruja, kao lan i
- mentor diplomskog rada, kao lan.

lanak 12.
(1) Na temelju dostavljenih uvezanih primjeraka diplomskoga rada i ovjerene Prijave za pristup
diplomskom ispitu Povjerenstvo za diplomski ispit utvruje datum, vrijeme i mjesto pristupa
diplomskom ispitu, te prireuju Zapisnik s diplomskoga ispita (Obrazac 4).
(2) Ured za studente u roku od tjedan dana obavjetava pristupnika i javnost o datumu, vremenu
i mjestu pristupa diplomskom ispitu.
(3) Od podnoenja Prijave za pristup diplomskom ispitu do datuma polaganja diplomskoga
ispita mora proi najmanje 30 dana.

lanak 13.
Polaganje diplomskog ispita
(1) Diplomski ispit je usmeni ispit.
(2) Diplomski ispit obuhvaa tri od sljedeih 7 (sedam) moguih podruja filozofsko-teolokog
studija: 1. Filozofija i fundamentalna teologija; 2. Crkvena povijest i ekumenska teologija; 3.
Sveto pismo i biblijska teologija; 4. Dogmatska teologija i patrologija; 5. Moralna teologija i
socijalni nauk Crkve; 6. Pastoralna teologija i katehetika i 7. Liturgika i crkveno pravo.
Svako podruje sadri 10 (deset) teza. (Prilog 1)
(3) Prvo podruje filozofsko-teolokog studija odreeno je temom diplomskoga rada te se
obranom rada smatra da je poloen i prvi dio usmenog dijela diplomskoga ispita. Ukoliko je
diplomski rad interdisciplinaran smatra se da rad pripada podruju kojem pripada i glavni
mentor, tj. ovisno o odsjeku/katedri na kojoj on djeluje.
(4) Drugo podruje (deset teza) filozofsko-teolokog studija student za usmeni dio diplomskog
ispita bira sam prema vlastitim interesima i afinitetima a predlae ga kod prijave teme
diplomskog rada i mentora. Prijedlog potvruje Odbor za diplomske ispite istom odlukom
kojom odobrava temu diplomskog rada i izbor mentora.
(5) Tree podruje (deset teza) filozofsko-teolokog studija predlae Odbor za diplomske ispite
a odreuje dekan kod imenovanja Povjerenstva za diplomski ispit.
(6) Sva tri dijela diplomskog ispita moraju biti iz razliitih podruja filozofsko-teolokog studija
i to tako da dva od tri dijela svakako budu neposredno teolokoga karaktera, tj. da pripadaju
podrujima 3, 4, 5, ili 6 (iz toke 2. ovoga lanka).
(7) Poloen diplomski ispit podrazumijeva pozitivno ocjenjena sva tri podruja diplomskoga
ispita.
(8) Ocjena nedovoljan nije prolazna ocjena. Ocjena nedovoljan, iz bilo kojeg dijela
diplomskoga ispita, upuuje studenta na ponavljanje cjelokupnog diplomskog ispita.
(9) Konanu ocjenu diplomskog ispita utvruje Povjerenstvo za diplomski ispit.
4
 lanak 14.
Ponovno polaganje diplomskog ispita
(1) Diplomski ispit student moe ponoviti vie puta.
(2) Drugi i svaki novi izlazak na diplomski ispit student plaa u iznosu od 50% propisane
godinje kolarine.
(3) Izmeu dva pristupa diplomskom ispitu ne smije biti krae vremensko razdoblje od 90 dana.
(4) Kod drugog i svakog novog pristupa diplomskom ispitu, nakon to student Uredu za
studente preda obrazac Prijave za ponovni pristup diplomskom ispitu, Odbor za diplomske
ispite studentu odreuje sva tri podruja filozofsko-teolokog studija za ispit.
(5) Obavijest o prihvaanju Prijave i odreenim podrujima filozofsko-teolokog studija za
diplomski ispit Ured za studente dostavlja studentu u roku od 15 dana od zaprimanja Prijave.
(6) Na prijedlog Odbora za diplomske ispite dekan imenuje trolano Povjerenstvo za diplomski
ispit koje utvruje datum, vrijeme i mjesto ponovnog pristupa diplomskom ispitu.
(7) Ured za studente najkasnije 15 dana prije odravanja ispita obavjetava pristupnika i javnost
o datumu, vremenu i mjestu pristupa diplomskom ispitu i o imenovanim lanovima
Povjerenstva za diplomski ispit.

lanak 15.
Postupak polaganja diplomskog ispita i ocjenjivanje
(1) Diplomski ispit je javan.
(2) Diplomski ispit moe trajati najvie 60 minuta.
(3) Prvi dio diplomskoga ispita, odnosno obrana diplomskog rada, sadri poetno izlaganje koje
moe trajati do 10 minuta, potom slijede pitanja lanova Povjerenstva, to moe potrajati do
sveukupno zaokruenih 30 minuta.
(4) U drugom dijelu student kao pitanje dobiva po jednu tezu iz studijskog podruja koje je sam
izabrao, te jednu iz studijskog podruja koje mu je prilikom prijave diplomskog ispita, na
prijedlog Odbora za diplomske ispite, odredio dekan. Za odgovor na svaku postavljenu tezu
student ima na raspolaganju po 15 minuta.
(5) Kod drugog i svakog novog pristupa diplomskom ispitu student kao pitanje dobiva po jednu
tezu iz svakog od tri podruja filozofsko-teolokog studija za koja mu je odredio Odbor za
diplomske ispite. Za odgovor na svaku postavljenu tezu student ima na raspolaganju po 20
minuta.
lanak 16.
Odgoda diplomskog ispita
(1) Student moe iz opravdanih razloga, najmanje tri (3) dana prije poetka, pisanom molbom
zatraiti odgodu diplomskoga ispita. Razloge odgode treba dokumentirati. O opravdanosti
razloga odgode odluuje imenovano Povjerenstvo za diplomski ispit, koji zajedno sa
mentorom diplomskog rada odreuje novi datum, vrijeme i mjesto diplomskog ispita.
(2) Odluku o odgodi diplomskog ispita i novom datumu, vremenu i mjestu odravanja
Povjerenstvo za diplomski ispit dostavlja Uredu za studente.

Povjerenstvo za diplomski ispit

lanak 17.
(1) Nakon zavretka diplomskoga ispita Povjerenstvo ocjenjuje svako od tri ispitna podruja
ocjenom od nedovoljan (1) do izvrstan (5). Ocjena moe biti izraena i
meuvrijednou i to na 2 (dvije) decimale.
(2) Povjerenstvo za diplomski ispit, po zavretku ispita, na temelju ocjene diplomskog rada te
obrane rada i odgovora na pitanja/teze, sastavlja zavrnu ocjenu diplomskog ispita i to u
omjeru 25% ocjena diplomskog rada, a 75% ocjena iz diplomskog ispita. Povjerenstvo
konanu ocjenu upisuje u Zapisnik, te potom priopuje studentu.
(3) Po dovretku diplomskoga ispita Povjerenstvo Uredu za studente vraa uvezane primjerke
diplomskoga rada. Jedan primjerak diplomskog rada zadrava mentor, jedan ostaje za
5
 pismohranu, a trei primjerak i digitalnu verziju diplomskoga rada Ured za studente
dostavlja SNFK.

lanak 18.
Predsjednik Povjerenstva za diplomski ispit ispunjava i potpisuje Zapisnik diplomskoga ispita, a
supotpisuju ga lanovi Povjerenstva.

lanak 19.
Na postupak diplomskoga ispita i na njegovu konanu ocjenu koja se upisuje u Zapisnik
diplomskog ispita student nema pravo albe.

IV. IZDAVANJE ISPRAVA O ZAVRETKU STUDIJA I PROMOCIJA

lanak 20.
Na temelju Zapisnika o diplomskom ispitu i konane ocjene Ured za studente podatke o uspjehu
unosi u svoju evidenciju i matinu knjigu zavrenih studenata.

lanak 21.
Zavrna ocjena studija dobiva se omjerom sveukupne ocjene studija (prosjena ocjena svih
poloenih ispita) i ocjene diplomskog ispita u odnosu 75/25%.

lanak 22.
Potvrdnicu o zavretku studija, koja vrijedi do izdavanja diplome i promocije, kao i ostale
potrebne dokumente student moe podii u Uredu za studente sedam radnih dana nakon
zavrnog ispita i obrane diplomskog rada. Potvrdu o zavretku studija ovjerava Ured za studente,
a supotpisuje tajnik Fakulteta.

lanak 23.
Nakon dobivanja Potvrdnice o zavretku studija, student stjee pravo na izdavanje diplome o
zavretku studija.
Diploma o zavretku studija napisana je na hrvatskome jeziku.
Uz diplomu student dobiva dodatak diplomi na hrvatskom i engleskom jeziku.

V. PRIJELAZNE I ZAVRNE ODREDBE

lanak 24.
Za pitanja koja nisu ureena ovim Pravilnikom nadlean je Odbor za diplomske ispite KBF-a u
akovu.

lanak 25.
Navoenje rijei u nekom rodu u ovom Pravilniku ne mogu se ni u kojem smislu tumaiti kao
osnova za spolnu/rodnu diskriminaciju ili privilegiranje.

lanak 26.
Sastavni dio ovog Pravilnika ine:
- Tezarij za diplomski ispit: Popis 7 (sedam) podruja filozofsko teolokog studija s
pripadajuim tezama (Prilog 1).
- Upute za izradu diplomskoga rada (Prilog 2)
- Prijava teme diplomskoga rada (Obrazac 1)
6
7
 Prilog 1.
TEZARIJ ZA DIPLOMSKI ISPIT
I. FILOZOFIJA I FUNDAMENTALNA TEOLOGIJA

Filozofija
1. Logika i spoznajna teorija: Osnovni elementi spoznaje - to je spoznaja, problem istine u
kontekstu spoznajnog problema, osjetilna i intelektivna spoznaja. Sustavna obrada
'kritikoga' problema i suoavanje sa spoznajnoteorijskim shvaanjima: realizam, idealizam,
materijalizam, racionalizam, empirizam, skepticizam i relativizam.
2. Ontologija (opa metafizika): Definicija i objekt ontologije. Povijest nazivlja. Ontologija
kao osnovni i najopenitiji filozofijski pristup postojeem. Temeljni problemi ontologije:
supstancija, bie, bitak. Pitanje transcendentala.
3. Teodiceja (i kozmologija): Tematiziranje Boga u antikoj, srednjovjekovnoj i novovjekovnoj
filozofiji. Povijesno-filozofska rasprava o napetosti izmeu Boga filozofa i ivoga Boga
vjere te njezine reperkusije na philosophiu naturalis. Granina pitanja religije, filozofije i
znanosti.
4. Povijest filozofije: Aristotel i Aristotelizam - Prikaz Aristotelova filozofskog uenja s
obzirom na logiku, metafiziku i etiku. Rehabilitiranje aristotelovske filozofije u srednjem
vijeku: glavni predstavnici i njihovo filozofsko uenje s posebnim osvrtom na filozofiju sv.
Tome Akvinskog.
5. Povijest filozofije: Fenomenologija i Egzistencijalizam Temeljna naela fenomenoloke i
egzistencijalistike filozofije. Najznaajniji predstavnici ovih pravaca i njihovo filozofsko
nauavanje s posebnim osvrtom na njemako i francusko govorno podruje.

Fundamentalna teologija
6. Kranska objava. Kozmika objava. Boja objava u Starom i u Novom zavjetu. Isus Krist
vrhunac, posrednik i punina objave. Prenoenje Boje objave. Znaenje Tradicije/Predaje.
Odnos izmeu Pisma i Predaje. Razumijevanje Boje objave u povijesti teologije. Vjera
odgovor na Boju objavu. Struktura i glavne poruke konstitucije Dei Verbum.
7. Crkva Kristova. Povijesno ustanovljenje Crkve. Crkva kao Tijelo Kristovo i kao Boji
narod. Odnos izmeu Crkve i Kraljevstva Bojeg. Crkva je jedna, sveta, katolika i
apostolska. Crkveno uiteljstvo. Petrov primat. Misijsko poslanje Crkve. Struktura i glavne
poruke konstitucije Lumen Gentium.
8. Povijest Isusa Krista. Povijesna osoba Isusa iz Nazareta. Povijesnost evanelja. Isusove
rijei i djela, znaci i udesa, smrt i uskrsnue. Kristovo uskrsnue. Isus Krist kao universale
concretum. Kristoloki naslovi: Mesija-Krist, Sin Boji, Sin ovjeji, Gospodin-Kyrios.
9. Teoloka epistemologija. Teologija kao crkveno i znanstveno promiljanje o Objavi. Razvoj
teologije. Spoznaja u teologiji. Vjera i razum. Pitanje istine u kranstvu/teologiji. Dogma i
razvoj dogme. Interpretacija vjerskih istina i dogmi. Povijesni razvoj i uloga fundamentalne
teologije.
10. Religije. Znaenje pojma religija. Unutarnji sadraj religije - sveto. Vanjski oblici religije
oitovanja svetog. Velike religije svijeta: hinduizam, budizam, islam, idovstvo,
konfucijanizam, taoizam. Modeli teologije religija. Prosudba nekranskih religija. Crkveni
dokumenti o odnosu prema nekranskim religijama.

8
II. CRKVENA POVIJEST I EKUMENSKA TEOLOGIJA

Crkvena povijest
1. Ranokranska Crkva: osnivanje Crkve i pracrkva u apostolsko vrijeme. Izgradnja crkvenog
ureenja. Poloaj krana do sredine III. st. i sustavni progoni krana u Rimskom carstvu
(Decije, Valerijan, Dioklecijan, Galerije). Preokret za Konstantina I. Velikoga i stanje
Crkve za Konstantinovih sinova.

2. Poeci kranstva u Hrvata: pokrtenje Hrvata i dokazi o teorijama pokrtenja. Crkvene

prilike za hrvatskih knezova (Trpimir, Zdeslav, Branimir). Crkva u Hrvatskoj u vrijeme
kraljeva (Tomislav, Petar Kreimir VI, Dmitar Zvonimir). Splitski sabori u X. st., reformni
sabori XI. st.

3. Refomacija u XVI. st.: uzroci refomacije, historigorafija o reformaciji, ivot M. Luthera.

Teologija M. Luthera i nastavak reformacije: osnovne Lutherove teoloke postavke,
Lutherovi programatski spisi, socijalni nemiri i Confessio Augustana, podjela i prvi vjerski
sukobi. irenje protestantskih ideja: Ulrich Zwingli i baptisti, Jean Calvin i kalvinizam,
engleski crkveni raskol.

4. akovako-osjeka nadbiskupija: prijelaz iz Bosne u akovo, pod turskom vlau.

Razdoblje poslije osloboenja Slavonije od Turaka: biskupi, vjerski i drutveni ivot u
Slavoniji (Juraj Mulih, Relkovi, Doen), sjedinjenje sa srijemskom biskupijom. Biskup
J.J.Strossmayer kao pastir svoje biskupije, kao mecena, kao politiar, kao apostolski
administrator i sudionik Prvog vatikanskog koncila.

5. Hrvatsko-srpsko pribliavanje preko ilirskog pokreta i jugoslavenske ideje u 19. stoljeu,

ivot u zajednikoj dravi i sukobi. Crkva pred lijevim i desnim totalitarizmom u 20.
stoljeu. Alojzije Stepinac u vrtlogu drugog svjetskog rata i komunistike diktature.

Ekumenska teologija
6. Suvremeni ekumenski pokret: nastanak, razvoj i uloga Ekumenskog vijea Crkava.

7. Temeljne postavke dekreta o ekumenizmu Unitatis Redintegratio.

8. Communicatio in sacris. Teoloka naela, vaee odredbe i stajalite katolike Crkve.

9. Nastanak i liturgijska batina istonih kranskih crkava.

10. Pravoslavlje: monatvo, duhovnost i teologija.

9
III. SVETO PISMO I BIBLIJSKA TEOLOGIJA

1. Iz konstitucije II. vatikanskog koncila Dei Verbum o boanskoj objavi: stvarnost, narav i
predmet objave; bogoduhost Sv. pisma; osobito klasina mjesta, istina Sv. pisma; knjievni
rodovi.

2. Izvjetaj o stvaranju ovjeka i problematika iskonskoga grijeha (Post 1-3): knjievni sastav i
teoloka poruka.

3. Poziv, uloga i zadaa proroka u Izraelu: Iz 6, 1-13; Jr 1, 4-19; Ez 1-3.

4. Izabrana mesijanska mjesta SZ-a: Post 3, 15; 49, 10; 2 Sam 7, 14; Ps 2 i 110; Iz 7, 14-15; 11,
1-9; 52; Zah 9, 9-10; Dn 7, 13-14, te Jr 31, 31-34.

5. Psalmi: nastanak, autorstvo, razdioba i egzegeza deset izabranih psalama (1; 8; 14; 23; 58;
90; 118; 121; 126; 137).

6. Sinoptika evanelja - povijesnost, faze nastanka (izabrati jednu od tema: Evanelja

djetinjstva, Govor na gori, prispodobe, izvjetaji o Isusovu uskrsnuu).

7. Evanelje po Ivanu (teme po poglavljima).

8. Teologija Djela apostolskih, glava 1-15.

9. Osoba i teologija sv. Pavla na temelju autentinih poslanica.

10. Izabrane teoloke teme Novoga zavjeta: savez, opravdanje, vjera, zakon i sloboda.

10
IV. DOGMATSKA TEOLOGIJA I PATROLOGIJA

Povijest kranske literature i kranskog nauka

1. Pojam patrologije i znanstveni status discipline. Stanje Crkve i teologije u prednicejskom
razdoblju. Ope znaajke apostolskih otaca i apologeta. Heretika i antiheretka literatura.
Aleksandijska kola. Apokrifi. Zaetci latinske knjievnosti u Africi.

2. Arijanska kriza izmeu Nicejskoga i Carigradskoga sabora i najvaniji autori ukljueni u

raspravu u prvomu razdoblju. Problem makedonijanstva i apolinarizma. Kapadoani.
Antiohijska kola.

3. Crkvena knjievnost na Zapadu u IV i V stoljeu. Raskoli i krivovjerja na Zapadu: donatizam,

maniheizam, priscilijanizam i pelagijanizam.

4. Teoloke rasprave izmeu antiohijske i aleksandrijske kole. Problem nestorijanizma i

Marijino Bogomaterinstvo. Efeki sabor. Problem monofizitizma i Kalcedonski sabor.

5. Pojasniti pojam dogma te razvoj pojma kroz povijest. Odnos dogme i Objave, odnosno
izmeu dogme i Svetoga pisma. Tradicija i pravilo vjere. Nastanak simbola vjere: ispovijesti
vjere u Novomu zavjetu te kod apostolskih otaca. Usporedba lanaka Apostolskog vjerovanja
s Nicejsko-carigradskim.

Dogmatska teologija
6. Kristologija: Isus Krist u Sv. pismu s dogmatsko-teolokoga gledita: figurae Christi u
SZ-u, Kristovo javno djelovanje; teoloko tumaenje Kristove smrti i uskrsnua.
Kristologija Efekoga (431.), Kalcedenskoga (451.), 2. i 3. carigradskog (553. i 681.) te 2.
nicejskog sabora (787). Soteriologija: Anzelmo Canterburyjski, Toma Akvinski.

7. Trinitarna teologija: Trojstvo u Sv. pismu. Arijanizam, Nicejski (325.) i Carigradski sabor
(381.). Prikaz trinitarnih teologija u povijesti: Augustin, Toma Akvinski, Karl Rahner, H. U.
v. Balthasar. Analiza trinitarnoga aksioma Karla Rahnera.

8. Teoloka antropologija: teologija stvaranja: Sveto pismo, nauk Crkve, nauk o anelima.
ovjek kao Boja slika. ovjek kao grjeno bie: grijeh i istoni grijeh prema nauku Crkve.
Milost: u Svetom pismu, teolokoj tradiciji i nauku Crkve. Blaena Djevica Marija: Sveto
pismo, Marija vazda Djevica, Marija Bogorodica, Marija bezgrjeno zaeta, Marija na nebo
uznesena.

9. Eshatologija: Smrt u Svetom pismu i teologiji. ovjek kao duh i tijelo: platonizam,
kranstvo. istilite, raj, pakao. Uskrsnue tijela. Posljednji sud, kraj svijeta, visio
beatifica.

10. Sakramenti: Sakramenti openito u Sv. pismu. Sakramenti openito u teologiji: Augustin,
Toma Akvinski, moderna teologija. Sakramenti posebno: Sveto pismo i teologija. Crkva kao
sakrament, Tijelo Kristovo, communio, narod Boji.

11
V. MORALNA TEOLOGIJA I SOCIJALNI NAUK CRKVE

Moralna teologija
1. Kristocentrinost moralnog ivota. Znanstveno izlaganje moralne teologije treba temeljitije
hraniti naukom Svetoga pisma te ona treba rasvijetliti uzvieni poziv vjernika u Kristu i
njihovu obvezu da u ljubavi donesu plod za ivot svijeta (usp. OT 16). Krist konkretna
norma moralnosti. Moralno je djelovanje svjesno, hotimino i slobodno, ono je izraz ovjeka
kao cjeline ali moe imati vei ili manji osobni intenzitet (sloboda izbora, osnovna ili
temeljna sloboda te osnovno ili temeljno opredjeljenje). Izmeu osnovnog ili temeljnog
moralnog opredjeljenja i pojedinih moralnih ina nalazimo podruje koje nazivamo
krepostima.

2. Kranska savjest i moralna norma. O moralnoj normi openito. Materijalnu i sadrajnu

normativnost u moralnom djelovanju pruaju nam ljudsko iskustvo (naravni moralni zakon) i
Objava (Sveto pismo) te tradicija Crkve, dok je na subjektivnoj razini savjest zadnja norma
moralnosti (biblijsko-teoloki nauk o savjesti, antropologija vrijednosne savjesti i sud moralne
savjesti, savjest kao zadnja obvezujua instanca i norma djelovanja, koraci u rjeavanju
dvojbene savjesti). Savjest valja odgajati prema objektivnim kriterijima. Savjest i autoritet
(Uiteljstvo Crkve).

3. Drama ljudskoga grijeha. Grijeh kao moralno djelovanje jest uvreda Boga, teta i uvreda
nanesena blinjem i zajednici (i Crkvi) te umanjenje samog ovjeka (usp. LG 22; GS 13).
On je bitno vjerska i teoloka kategorija, ali ukljuuje i antropoloke momente.

4. Svetost ivota i temeljna bioetika naela. Laika/katolika bioetika: osnovna polazita i

naela. Ljudska osoba i njezino tijelo. Svetost i/ili kvaliteta ivota. Suvremene kontroverze
oko poetka ljudskog ivota i status ljudskog embrija. Prenatalna dijagnostika. Pobaaj.
Tehniko-znanstveni i moralni vid medicinski pomognutog zaea. Presaivanje organa.
Umrijeti dostojno ovjeka izmeu eutanazije i distanazije.

5. Antropologija ljudske spolnosti i odgovorno roditeljstvo. Bioloka, psiholoka, dijaloka,

drutveno-kulturalna i otajstvena dimenzija spolnosti. Neki problemi spolne etike:
samozadovoljavanje, predbrani odnosi, homoseksualnost. Antropologija i svetost brane
ljubavi (GS 48-49). Glede prenoenja ivota Crkva nauava odgovorno oinstvo (GS 50), to
obrazlae enciklika Humane vitae te upute i izjave mnogih episkopata, meu kojima je i
na. Vanost brane duhovnosti i pitanje kontracepcije.

Socijalni nauk Crkve

6. Temeljna naela socijalnog nauka Crkve: dostojanstvo ljudske osobe, pravednost i ope
dobro, opa namjena dobara i socijalna pravednost, solidarnost i supsidijarnost, izraavaju
bit, ali i normu ponaanja za dananjeg kranina te ih moemo promatrati s metafizikog i
moralnog aspekta. Svako od ovih naela na svoj nain izraava primat ljudske osobe u
odnosu na drutvo, kako u ontolokom, tako i u operativnom i finalistikom pogledu (usp.
Kompendij socijalnog nauka Crkve, br. 105.-208).

7. Dostojanstvo ljudskog rada. Crkva je pozvana itati nove znakove vremena i svojim
socijalnim naukom pruiti novi pogled na dostojanstvo i svrhu ljudskog rada te pridonijeti
humanizaciji svijeta rada i pravednijoj raspodjeli dobara pred izazovima slobodnog trita i
duha poduzetnitva. Socijalni nauk Crkve na osobit nain ukazuje na granice profita, vanost
pravedne plae i privatnog vlasnitva te poziva na rjeavanje nezaposlenosti i ostvarivanje
prava na rad, zatitu ena i obiteljskog ivota te izgradnju socijalne drave (usp. Laborem
exercens, Centesimus annus, Kompendij socijalnog nauka Crkve, br. 255.-376.).
12
8. Ljudska prava. Socijalni nauk Crkve otro je kritizirao i osudio razliite ideologije
devetnaestoga i dvadesetoga stoljea: liberalizam, faizam, nacizam, socijalizam i komunizam
te ukazao na njihove antropoloke pogreke koje su dovele do gaenja dostojanstva ljudske
osobe (usp. enciklike Lava XIII. i Pija XII. te encikliku Octogesima adveniens /br. 23.-47./
Pavla VI. i Centesimus annus /br. 12.-29./ Ivana Pavla II.). Socijalni nauk Crkve stoga
ukazuje na vanost potivanja ljudskih prava, meu kojima istaknuto mjesto ima pravo na
vjersku slobodu (usp. Pacem in terris, Dignitatis humanae).

9. Crkva, politika i drutvo. U suvremenom demokratskom drutvu vjernici su pozvani djelovati

u civilnom drutvu i uskvasati samo drutvo Evaneljem. Socijalni nauk Crkve stoga prua
znaajan doprinos u razumijevanju suvremenog pojma sekularne drave i demokracije te
odnosa Crkve i politike (usp. Gaudium et spes, br. 73.-76.; Kompendij socijalnog nauka
Crkve, br. 377.-427).

10. Mir nije samo plod pravednosti ve, prije svega, plod solidarnosti (usp. Sollicitudo rei
socialis, br. 39.). Socijalni nauk Crkve stoga ukazuje na vanost cjelovitog ljudskog razvoja
(usp. Populorum progressio), vanost suivota i ulogu meunarodne zajednice u ouvanju
mira (usp. Gaudium et spes, br. 77.-93.). Na tom tragu vie ne govorimo o pravednom ratu,
ve o pravu na zakonitu obranu i humanitarnu intervenciju.

13
VI. PASTORALNA TEOLOGIJA I KATEHETIKA

Pastoralna teologija
1. Definicija pastoralne teologije i tumaenje. Materijalni i formalni objekt znanstvene
pastoralne teologije. Oznake pastoralne teologije kao znanosti. Povijesni presjek razvoja
znanstvene pastoralne teologije. Pastoralna teologija u Hrvatskoj.

2. Kairoloki nain miljenja. Pastoralni danas. Procesi migracije, urbanizacije, sekularizacije,

pluralizma. Indiferentizam i teoretski ateizam. Crkva u treem tisuljeu. Pastoralna
konstitucija i Crkvi u suvremenom svijetu Gaudium et spes. Neke dimenzije vjerovanja kod
nas religijsko-socioloka istraivanja.

3. upno pastoralno vijee. Principi utemeljenja. Konstruktivne norme i narav upnog

pastoralnog vijea. Sastav upnog pastoralnog vijea. lanovi, svrha i zadatci upnog
pastoralnog vijea. Vrijednost odluka toga vijea.

4. Principi, naela i smjernice pastoralnoga rada sa obiteljima. Apostolska pobudnica

Familiaris consortio. Pastoral obitelji u Hrvatskoj. Direktorij za obiteljski pastoral Crkve u
Hrvatskoj. Socio-religijski pokazatelji situacije braka i obitelji u Hrvatskoj.

5. Fenomen ivotnih prijelaza. Obredna kultura i Crkva. Sakramenti kao ivotni prijelazi. Rituali
kod roenja djeteta. Krtenje kao ritual kod roenja. Odgovorna praksa krtenja u Crkvi.
Dokument Hrvatske biskupske konferencije Direktorij za pastoral sakramenata u upnoj
zajednici.

Religiozna pedagogija i katehetika

6. Prikaz razvoja katehetskoga djelovanja Crkve od novozavjetnih vremena do najnovijega
doba. Poimanje kateheze u prvoj Crkvi u kontekstu katekumenata te njezin razvoj u
povijesnim okolnostima ivota Crkve sve do danas. Poznavanje temeljnih katehetskih
dokumenata novijega vremena.

7. Vjeronauk u koli i upna kateheza razumiju se danas kao jedinstvo navjetaja Crkve u dva
razliita koncepta. Ti oblici navjetaja Crkve duboko su vezani i s nastajanjem religijske
pedagogije i katehetike kao znanosti, odnosno s reformom kolstva na naim podrujima
(1774. godine). Obiljeja konfesionalnoga modela vjeronauka u koli, zajedno s
cjelokupnom organizacijom vjeronauka te njegov odnos prema upnoj katehezi,
koncipiranoj prema novim katehetskim dokumentima i dokumentu Hrvatske biskupske
konferencije (2010.) upna kateheza u obnovi upne zajednice.

8. Poznavanje razvoja ovjekova ivota nuno je za definiranje razvoja vjere i ovjekova

odnosa prema Bogu. U tom smislu spoznaje psihologije, na poseban nain razvojne
psihologije (od zaea do mudrosne dobi) koja znanstveno empirijski pokazuje ovjekov
razvoj na psiholokoj, emocionalnoj, sociolokoj i intelektualnoj razini, postaju korelativni
imbenik u shvaanju razvoja vjere ovjeka u razliitim njegovim etapama. Temeljna
polazita kateheze sredine, kateheze prigode, kateheze inicijacije te kateheze poosobljenja,
zajedno s temeljnim poznavanjem sadraja kateheze za odrasle.

9. Povijest kateheze odraslih, od fenomena religijskoga neznanja (povijesni prikaz) preko onog
poetnikoga znanja s autoritetom vlastite odgovornosti do fenomena indiferentnosti
odraslih prema vjeri koja se praktiki oituje u ivotu iz vjere koja je ili relikt djetinjstva
ili, pak, balast vjere djetinjstva zahtijeva od Crkve promaknue kateheze odraslih od
primarnih naslovnika sekundarnoga reda do istinskih prvih naslovnika navijetanja Crkve.
14
 Kateheza odraslih unutar temeljnih dimenzija crkvenoga ivota: koinonija, martirija,
liturgija i dijakonija.

10. Razvojem pedagokih i psiholokih disciplina, na poseban nain kada je rije o vjeronauku u
koli, posebno mjesto u suvremenim religijsko pedagokim spoznajama zauzimaju i pitanja
metodologije, tonije metodike i didaktike vjeronaune nastave. U tom kontekstu vano je
zapaziti razliku izmeu metodologije, metodike i metode kao pojmova s vlastitim
sadrajnim opisima. Kako konkretni metodiki rad u nastavi, pa i u katehezi, svakodnevno
stoji pred izazovom stvaranja dinamikoga kvasca Evanelja u suvremenom drutvu i
kulturi, tako su i pitanja konkretnih nastavnih oblika, metoda u nastavi, zajedno s drugim
kurikularnim naelima od velike vanosti za kvalitetnije i bolje razumijevanje Rijei u
ivotu svakog ovjeka, posebno uenika. Dakle, poznavanje materije metodike i didaktike
vjeronaune nastave.

15
VII. LITURGIKA I CRKVENO PRAVO

Liturgika
1. Teologija liturgije. Liturgija kao otajstvo spasenja. Duhovna rtva. Teologija liturgije 2. Vat.
sabora, osobito SC 5, 6; i 7. Sveope i hijerarhijsko sveenitvo u Crkvi.

2. Povijest liturgije. Kransko bogosluje prva etiri stoljea. Narodni jezik u bogosluju.
Liturgijska reforma Drugog vatikanskog sabora. Neke posebnosti na naem podruju.

3. Kristovo otajstvo u liturgijskoj godini: vazmeni i boini krug. Bogosluje asova.

4. Liturgijski prostor i liturgijska umjetnost. Ureenje bogoslunog prostora. Liturgijska glazba

prema SC 112-121. Ordinarium missae, Proprium missae, himni, sekvence, tropi, biblijski
koral i crkvena puka popijevka.

5. Slavljenje Kristovih otajstava. Sakramenati pristupa kranstvu. Povijest euharistijskog slavlja

i dananje slavlje po dijelovima.

Kanonsko pravo
6. Crkvene slube: pojam i vrste s pravnim tumaenjem. Povjeravanje crkvene slube razlozi
povjeravanja, naini, uvjeti i mjerodavna vlast za povjeravanje iste. Kanonski razlozi
gubitka crkvene slube, mjerodavna vlast pri gubitku iste, naini gubitka slube s pravnim
uincima.

7. Partikularna crkva: pojam i vrste, vlast koja ih osniva te njezina nutarnja struktura.
Dijecezanski biskup, biskup koadjutor i pomoni biskup pravno tumaenje pojmova,
imenovanje istih, opis slube, njihova prava i obveze. Pojam upe, osnivanje i ukidanje upe,
imenovanje upnika (upnog vikara), njegova prava i obveze u upi.

8. enidba: etimologija i definicija, vrste, bitna svojstva i blagodati enidbe, privola kao
konstitutivni element enidbe te njezina svojstva, uvjeti za valjano sklapanje enidbe.
Mjeovite enidbe pojam, uvjeti za sklapanje i mjerodavnost te naini njezina sklapanja.

9. Vremenita crkvena dobra: pojam i vrste, naini stjecanja dobara i upravljanje istima u
redovitom, izvanrednom i upravljanju od vee vanosti. Ugovor o gospodarskim pitanjima
izmeu Svete Stolice i Republike Hrvatske glavni naglasi sadraja ugovora, pravne odredbe
te prava i obveze koje iz njega proizlaze.

10. Sveti red narav i svrhe svetog reda, tri stupnja s teoloko-pravnim tumaenjem, materija
i forma, uvjeti za valjanost i doputenost reenja; preuzimanje obveze celibata pojam i
pravno tumaenje te obveze.

16
 Prilog 2.

UPUTE ZA IZRADU DIPLOMSKOG RADA

I. Osnovne cjeline diplomskog rada

Diplomski rad treba sadravati sljedee cjeline: saetak i kljune rijei na jeziku na kojem
je rad napisan, uvod, glavni dio i literaturu, i to navedenim redoslijedom.

U saetku treba u 10-15 redaka opisati sadraj diplomskog rada. U uvodu treba saeto
opisati zadatak/cilj rada te navesti sadraj pojedinih poglavlja diplomskog rada. Glavni
dio rada treba podijeliti u poglavlja i toke koje ine odreenu logiku cjelinu. Prilozi se
obrojavaju i izdvajaju u posebno poglavlje. Pri navoenju slika, tablica i ostalih
podataka preuzetih iz literature potrebno je citirati upotrijebljenu literaturu. Na kraju
dolazi sadraj s oznaenim stranicama svakog poglavlja, naslova i podnaslova.

II. Izgled diplomskog rada

Diplomski rad mora biti napisan na standardnom hrvatskome jeziku i latininim pismom.
Diplomski rad mora biti pisan u raunalnom programu za obradu teksta (npr. Microsoft
Word, Open Office Writer i sl.).
Veliina je stranice A4 (210x297 mm). Rubnice trebaju biti sljedee veliine: lijeva 35
mm, a desna, gornja i donja po 25 mm.
Rad treba pisati fontom Times New Roman, veliine 12pt uz prored 1,5.
Slike, tablice i sline sustave treba obrojati. Kratak opis slike stavlja se neposredno
ispod slike, a kratak opis tablice iznad tablice.
Upotrijebljenu literaturu treba popisati abecednim redom, i to u skladu s pravilima
odgovarajueg stila citiranja u struci odnosno prema uputama mentora.
Na literaturu u tekstu poziva se u skladu s pravilima odgovarajueg stila citiranja u struci
odnosno prema uputama mentora.
S obzirom na slike, tablice, grafikone i sline sustave:
a) prikaz treba biti sasvim pregledan,
b) iznad treba napisati redni broj i naslov,
c) ispod prikaza treba navesti izvor.
Na naslovnoj stranici diplomskog rada treba navesti naziv sveuilita i fakulteta, ime i
prezime studenta, naslov diplomskog rada, naziv vrste rada ispod naslova (diplomski
rad), titulu, ime i prezime mentora te mjesto i godinu nastanka rada. Preporuuje se da
podatci na naslovnoj stranici budu napisani fontom Times New Roman, slovima veliine
14 toaka, a da naslov diplomskoga rada bude napisan slovima veliine 16 toaka (sve
bold).
Prvi unutarnji (meki) list papira je sasvim prazan. Druga unutarnja stranica treba biti
identina naslovnoj stranici (omotu). Na treoj stranici diplomskoga rada treba biti
saetak od 250 rijei i 3 do 5 kljunih rijei, i to navedenim redoslijedom.
Tekst diplomskoga rada ispisuje se samo na desnoj strani.
Diplomski rad treba imati najmanje 30, a najvie 60 kartica (kartica= 1800 slovnih
mjesta: znakova s prazninama) ne raunajui saetak, sadraj, popis literature i priloge.
Omot diplomskoga rada treba biti tvrdog uveza, tamno plave boje. Tekst na naslovnici
treba pisati zlatnim ili bijelim slovima.

17
 Dodatak Prilogu 2:

SVEUILITE JOSIPA JURJA STROSSMAYERA U OSIJEKU

KATOLIKI BOGOSLOVNI FAKULTET U AKOVU

SOTERIOLOGIJA KOD SV. PAVLA

Diplomski rad

Mentor: doc. dr. sc. Marko Markovi Student: Ana Jeli

akovo, 2014.

18
 Obrazac 1
Ime i prezime studenta: __________________________
Matini broj studenta: __________________________
Adresa prebivalita: __________________________
Kontakt telefon: __________________________

Odboru za diplomske ispite

Katolikoga bogoslovnog fakulteta u akovu

PRIJAVA TEME DIPLOMSKOGA RADA, IZBORA MENTORA I PODRUJA FILOZOFSKO-

TEOLOKOG STUDIJA ZA USMENI DIO DIPLOMSKOG ISPITA PREMA OSOBNOM
IZBORU

I. Molim Odbor za diplomske ispite da mi odobri temu diplomskog rada pod naslovom:
_____________________________________________________________________________________
_____________________________________________________________________________________
Saetak teme diplomskog rada:
_____________________________________________________________________________________
_____________________________________________________________________________________
_____________________________________________________________________________________
_____________________________________________________________________________________
_____________________________________________________________________________________
_____________________________________________________________________________________
_____________________________________________________________________________________
_____________________________________________________________________________________

II. Molim Odbor za diplomske ispite da mi odobri izbor mentora/sumentora za diplomski rad:

Ime i prezime mentora: ______________________ Potpis mentora: ____________________________

Ime i prezime sumentora*: ___________________ Potpis sumentora*:__________________________

*Ispunjava se ukoliko je glavni mentor odobrio drugog mentora ili sumentora

III. Oznaeno/zaokrueno podruje filozofsko-teolokog studija prijavljujem za usmeni dio

diplomskog ispita kao podruje prema vlastitom izboru:
1. Filozofija i fundamentalna teologija; 5. Moralna teologija i socijalni nauk Crkve;
2. Crkvena povijest i ekumenska teologija; 6. Pastoralna teologija i katehetika i
3. Sveto pismo i biblijska teologija; 7. Liturgika i crkveno pravo.
4. Dogmatska teologija i patrologija;
Napomena: Svako podruje ima 10 teza (pokriva 2 katedre sa svake po 5 teza). Diplomski ispit obuhvaa tri
podruja. Prvo podruje odreeno je temom diplomskog rada i polae se obranom rada. Drugo podruje bira sam
student, a tree podruje mu odreuje, na prijedlog Odbora za diplomske ispite, dekan. Dva, od tri podruja,
moraju biti neposredno teolokog karaktera (dakle - podruja 3, 4, 5 i 6).

U akovu, _________________.

Potpis studenta: ____________________________

*************************************************************************************

Za Odbor odobrio:

________________________________________
predsjednik Odbora za diplomske ispite
19
 Obrazac 2

Ime i prezime studenta: __________________________

Matini broj studenta: __________________________
Adresa prebivalita: __________________________
Kontakt telefon: __________________________

PRIJAVA ZA PRISTUP DIPLOMSKOM ISPITU

I.
Tema diplomskoga rada:
_____________________________________________________________________________________
_____________________________________________________________________________________
II.
Ime i prezime mentora diplomskog rada: ___________________________________________________.
Ime i prezime sumentora diplomskog rada: _________________________________________________.
III.
Ocjena diplomskoga rada (slovima i brojkom): ______________________________________________.
IV.
Diplomski rad tematski odgovara podruju filozofsko-teolokog studija diplomskoga ispita (navesti jedno
od moguih podruja): _________________________________________________________________.
1. Filozofija i fundamentalna teologija; 5. Moralna teologija i socijalni nauk Crkve;
2. Crkvena povijest i ekumenska teologija; 6. Pastoralna teologija i katehetika i
3. Sveto pismo i biblijska teologija; 7. Liturgika i crkveno pravo.
4. Dogmatska teologija i patrologija;
Napomena: Svako podruje ima 10 teza (pokriva 2 katedre sa svake po 5 teza). Diplomski ispit obuhvaa tri
podruja. Prvo podruje odreeno je temom diplomskog rada i polae se obranom rada. Drugo podruje bira sam
student, a tree podruje mu odreuje, na prijedlog Odbora za diplomske ispite, dekan. Dva, od tri podruja,
moraju biti neposredno teolokog karaktera (dakle - podruja 3, 4, 5 i 6).

Potpis studenta: ____________________________

*************************************************************************************
Ured za studente utvruje sljedee uvijete za pristupanje diplomskom ispitu:
1. Poloeni su svi ispiti i ispunjene sve obveze predviene studijskim planom i programom.
2. Student je uz Prijavu za pristup diplomskom ispitu priloio:
a) prijavnicu s ocjenom diplomskoga rada (moe se dobiti u Uredu za studente);
b) tri primjerka tvrdo uvezanoga diplomskog rada;
c) jedan primjerak diplomskoga rada u digitalnom obliku;
d) potvrdu SNFK o razduenosti knjiga;
e) potvrdu Ureda raunovodstvenih i financijskih poslova KBF-a u akovu o podmirenim
financijskim obvezama studenta;
f) ispunjen prijavni list o diplomiranima za Dravni zavod za statistiku (moe se dobiti u Uredu za
studente).

Na temelju navedenoga student je podnio pravovaljanu Prijavu za pristup diplomskom ispitu.

Voditelj Ureda za studente
M.P. ____________________________
Lidija Drmi, dipl. teol.

20
 Obrazac 3
Sveuilite Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku
Katoliki bogoslovni fakultet u akovu
Povjerenstvo za diplomski ispit
31400 a k o v o
Petra Preradovia 17

akovo, _____________ godine.

Sukladno lanku 63. Pravilnika o studijima i studiranju na Sveuilitu Josipa Jurja Strossmayera u
Osijeku, te lancima 10 i 11 Pravilnika o diplomskim ispitima dekan Katolikoga bogoslovnog fakulteta u
akovu ___________________, na prijedlog Odbora za diplomske ispite, za potrebu polaganja
diplomskog ispita studenta/studentice ____________________________, donosi

ODLUKU

o imenovanju Povjerenstva za diplomski ispit

u sljedeem sastavu:

1. _________________________________________, za dodijeljeno podruje, predsjednik

2. ________________________________________, za izabrano podruje, lan
3. ________________________________________, mentor, lan

Ovom se odlukom ujedno studentu/studentici kao tree podruje filozofsko-teolokog studija za usmeni
dio diplomskoga ispita, od 7 (sedam) moguih, dodjeljuje: _____________________________________.

1. Filozofija i fundamentalna teologija; 5. Moralna teologija i socijalni nauk Crkve;

2. Crkvena povijest i ekumenska teologija; 6. Pastoralna teologija i katehetika i
3. Sveto pismo i biblijska teologija; 7. Liturgika i crkveno pravo.
4. Dogmatska teologija i patrologija;

____________________
Prof. dr. sc. Pero Arai,
dekan KBF-a

21
 Obrazac 4
Sveuilite Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku
Katoliki bogoslovni fakultet u akovu
Povjerenstvo za diplomski ispit
31400 a k o v o
Petra Preradovia 17

ZAPISNIK O DIPLOMSKOM ISPITU

Student _____________________________, matini broj: ___________ pristupio je dana

______________ 20___. godine u _______ sati diplomskom ispitu po ____ put, pred Povjerenstvom za
diplomski ispit imenovanog od strane dekana, na prijedlog Odbora za diplomske ispite, u sljedeem
sastavu:
1. _________________________________________, predsjednik
2. _________________________________________, lan
3. _________________________________________, lan

1. Prvi dio diplomskoga ispita

Tema diplomskoga rada: ________________________________________________________________
_____________________________________________________________________________________
Ime i prezime mentora diplomskog rada: ___________________________________________________.
Ime i prezime sumentora diplomskog rada: _________________________________________________.
Ocjena diplomskoga rada (slovima i brojkom): ______________________________________________.
Diplomski rad tematski odgovara podruju filozofsko-teolokog studija za usmeni dio diplomskoga ispita
koje se zove __________________________________________________________________________.
Pitanja na obrani diplomskog rada:
_____________________________________________________________________________________
_____________________________________________________________________________________
_____________________________________________________________________________________
_____________________________________________________________________________________
_____________________________________________________________________________________
_____________________________________________________________________________________
_____________________________________________________________________________________
________________________________________________________________________________
Povjerenstvo prvi dio diplomskoga ispita, odnosno obranu diplomskoga rada, ocjenjuje sljedeom
ocjenom (ocjena moe biti izraena i meuvrijednou na dvije decimale) : ____________________________.

izvrstan (5), vrlo dobar (4), dobar (3), dovoljan (2), nedovoljan (1)

22
 2. Drugi dio diplomskoga ispita
Podruje filozofsko-teolokog studija za usmeni dio diplomskog ispita koje je student osobno izabrao
zove se ______________________________________________________________________________.
Postavljeno pitanje odnosilo se na tezu broj ______ iz navedenog podruja. Postavljena su sljedea
potpitanja: ___________________________________________________________________________
_____________________________________________________________________________________
_____________________________________________________________________________________
_____________________________________________________________________________________

Povjerenstvo drugi dio diplomskoga ispita ocjenjuje sljedeom ocjenom (ocjena moe biti izraena i
meuvrijednou na dvije decimale) : ________________________________________________________.
izvrstan (5), vrlo dobar (4), dobar (3), dovoljan (2), nedovoljan (1)

3. Trei dio diplomskoga ispita

Podruje filozofsko-teolokog studija za usmeni dio diplomskog ispita koje je studentu dodijeljeno zove
se __________________________________________________________________________________.
Postavljeno pitanje odnosilo se na tezu broj ______ iz navedenog podruja. Postavljena su sljedea
potpitanja: ___________________________________________________________________________
_____________________________________________________________________________________
_____________________________________________________________________________________
_____________________________________________________________________________________

Povjerenstvo trei dio diplomskoga ispita ocjenjuje sljedeom ocjenom (ocjena moe biti izraena i
meuvrijednou na dvije decimale) : ________________________________________________________.
izvrstan (5), vrlo dobar (4), dobar (3), dovoljan (2), nedovoljan (1)

*************************************************************************************
Na temelju ocjena iz sva tri dijela diplomskoga ispita odranoga _________ 20___ godine i zavrenog u
_____ sati, Povjerenstvo donosi odluku:
Student/studentica ___________________ poloio/-la je/ nije poloio/-la (zaokruiti) diplomski ispit na
temelju na temelju sljedeih ocjena: ___________________ (prvi dio); ________________ (drugi dio)
i _______________ (trei dio).
Na temelju ocjene diplomskog rada te obrane rada i odgovora na pitanja/teze, u omjeru 50%
ocjena diplomskog rada, a 50% ocjena iz diplomskog ispita, diplomski ispit ocjenjuje se konanom
ocjenom _______________________.
Pristupnik je na taj nain zavrio sveuilini integrirani preddiplomski i diplomski filozofsko-teoloki
studij na KBF-u u akovu i stekao akademski naziv magistra/magistre (master) teologije te mu se moe
izdati odgovarajua potvrda.
Povjerenstvo za diplomski ispit (potpisi):
1. 2. 3.

23