CERVIKALNI SINDROM

CERVIKALNI SINDROM

SADRAJ
DEFINICIJA 2

ETIOLOGIJA I EPIDEMIOLOGIJA 2

KLASIFIKACIJA 3

FAKTORI RIZIKA 3

DIFERENCIJALNA DIJAGNOZA 4

KLINIKA SLIKA 4

DIJAGNOZA 5

FIZIKALNI PREGLED 6

PRETRAGE 7

LIJEENJE 8

TRETMAN BEZ MEDIKAMENATA 9

MEDIKAMENTNI TRETMAN 9

PLAN TRETMANA 12

INDIKACIJE ZA UPUIVANJE SPECIJALISTI 13

PREVENCIJA 13

DOBRO JE ZNATI 13

PREPORUKE ZA PACIJENTA 14

PRILOZI: 15

PREPORUKE ZA PACIJENTE SA BOLOM U VRATU 15

KLASIFIKACIJA PREPORUKA 17

LITERATURA 18

1
 CERVIKALNI SINDROM

CERVIKALNI SINDROM
M 47 Spondylosis
Spondiloza
M 50 Morbi discorum intervertebralium alii
Bolesti diskusa vrata
M 53 Syndroma cervicobrachiale
Cervikobrahijalni sindrom

Pacijenti sa simptomima cervikalnog sindroma su esti u ambulantama

porodine medicine. Tegobe na koje se pacijenti najee ale su: bol u vratu,
glavobolje, nesvjestice, vertiginozne smetnje, bolovi u ramenima i gornjim
ekstremitetima, zujanje u uima, zamagljen vid i dr. Obilje moguih simptoma
predstavlja veliki diferencijalno-dijagnostiki problem za porodinog ljekara.

S obzirom da uzroci cervikalnog sindroma mogu varirati od sasvim benignih pa

do ozbiljnih problema koji zahtijevaju dodatne konsultacije, dijagnostike i
terapijske procedure, ukazala se potreba za izradom jedinstvenog vodia koji bi
pomogao porodinim ljekarima da fokusirano upuuju pacijente na pretrage i
konsultacije i racionalno koriste raspoloiva sredstva.

CILJ ovog vodia je da se naprave jedinstvene smjernice za postavljanje

dijagnoze, diferencijalne dijagnoze koja je veoma obimna, upuivanje na
dalje pretrage i tretman pacijenata sa cervikalnim sindromom.

S obzirom da je najei uzrok cervikalnog sindroma degenerativni

reumatizam, ovaj vodi je najveim dijelom usmjeren na ove probleme.

Namijenjen je ljekarima u primarnoj zdravstvenoj zatiti.

DEFINICIJA
Cervikalni sindrom obuhvata smetnje kojima su uzrok promjene vratnog dijela
kimenog stuba. Najee predstavlja kliniki sindrom degenerativnih promjena
koje se manifestuju bolom, hipertonusom miia vrata i ramenog pojasa,
ogranienim pokretima i vegetativnim smetnjama u podruju glave i gornjih
ekstremiteta.

ETIOLOGIJA I EPIDEMIOLOGIJA
U optoj populaciji, oko dvije treine svih osoba tokom ivota ima bol u vratnoj
kimi. Prevalenca je najvea u srednjem ivotnom dobu.

2
 CERVIKALNI SINDROM
Najei uzrok bola u vratnom dijelu kime su degenerativne promjene na
intervertebralnim zglobovima, kostovertebralnim zglobovima, unkovertebralnim
zglobovima i intervertebralnim diskusima.

KLASIFIKACIJA
CERVIKALNI SINDROM Pacijenti se ale na bolove u vratu i ramenima koji
nastaju postepeno ili naglo, poslije zauzimanja nepovoljnog poloaja, naglog
ili nekontrolisanog pokreta vrata ili rashlaenja.

CERVIKOBRAHIJALNI SINDROM Posljedica je iritacije ili kompresije

nervnih korjenova C4-C8, najee zbog prolapsa i.v. diskusa, tekih
degenerativnih promjena ili povreda.

CERVIKOCEFALNI SINDROM Najee nastaje kao posljedica iritacije ili

kompresije nervnih korjenova C1-C3. Osnovni simptom je glavobolja
razliitog karaktera i intenziteta. Glavobolja je lokalizovana u potiljku sa
tendencijom irenja prema ramenima, eonoj, orbitalnoj ili aurikularnoj regiji.

VERTEBROBAZILARNI SINDROM Nastaje kao posljedica iritacije zadnjeg

cervikalnog simpatikusa ija vlakna mreasto omotavaju vertebralne arterije,
izazivajui refleksne vaskularne poremeaje u vertebrobazilarnom slivu.
Iritaciju najee izazivaju degenerativne promjene na vratnoj kimi:
spondiloza (osteofiti), unkartroza, spondilartroza. Ateroskleroza moe
pogorati simptome.

FAKTORI RIZIKA
Loe dranje tijela,
Povrede,
Dugotrajno sjedenje,
Rad za kompjuterom,
Fizika neaktivnost,
Izloenost stresu (vibracioni stres, dizanje tereta, ponavljajui stresovi),
Povrede,
Puenje,
Neadekvatna ishrana,
Profesionalna izloenost,
Genetska predispozicija.

3
 CERVIKALNI SINDROM

DIFERENCIJALNA DIJAGNOZA
Veina ljudi tokom ivota ima bol u vratnoj kimi. Bol moe biti akutan i trajati od
nekoliko sati do nekoliko sedmica, ili moe biti hronian. Bol u vratu koji traje
nekoliko sedmica ili due smatra se hroninim. U veini sluajeva, bol u vratnoj
kimi nema ozbiljan uzrok. Meutim, bol u vratu, posebno ako due traje, moe
imati ozbiljan uzrok.

Porodini ljekar u svojoj praksi ima zadatak da diferencira pacijente sa bolom u

vratnoj kimi koji moe da ima benigan ili ozbiljan uzrok.

UZROCI BOLA U VRATNOJ KIMI

Degenerativne promjene (spondiloza, unkartroza, degenerativne promjene
intervertebralnih diskusa),
Izloenost stresu,
Dugotrajno sjedenje, nepravilan poloaj tijela,
Povrede vratne kime,
Reumatoidni artritis,
Psorijatini artritis,
Ankilozirajui artritis,
Fibromijalgija,
Osteoporoza,
Brahijalni neuritis,
Kotane metastaze,
Mb. Paget.

KLINIKA SLIKA
Tipina klinika slika pacijenta sa cervikalnim sindromom karakterie se
prisustvom bolova i osjetljivosti u miiima zadnje strane vrata sa irenjem bola u
zatiljak, ramena ili paraskapularnu regiju. Osjetljivost miia moe se javiti pri
izvoenju jednog ili vie pokreta, a glavobolja je uobiajen simptom.

SIMPTOMI I ZNACI
Bol u vratu koji moe biti otar ili tup,
Napetost u vratu,
Bolna i ograniena pokretljivost,
Nemogunost obavljanja dnevnih obaveza zbog ukoenosti u vratu,
Bol u ramenima i rukama udruena sa bolom u vratu,
Nesvjestica,

4
 CERVIKALNI SINDROM
Vrtoglavica,
Zujanje u uima,
Zamagljen vid,
Glavobolja,
Diplopija,
Slabost, osjeaj teine, osjetljivost i parestezije u gornjim ekstremitetima,
Oslabljena koncentracija i memorija.

KLINIKA SLIKA CERVIKALNOG SINDROMA

Bol u srednjem dijelu vratne kime koji se iri prema ramenima,
lopaticama i prednjem dijelu grudnog koa.

KLINIKA SLIKA CERVIKOCEFALNOG SINDROMA

Bol u gornjem, stranjem dijelu vrata,
Bol se iri u sljepoonice i prema elu,
um u uima ili smetnje ravnotee (n. statoacusticus),
Bol u podruju lica (n. trigeminus),
Zamagljen vid, dvoslike (n. oculomotorius).

KLINIKA SLIKA CERVIKOBRAHIJALNOG SINDROMA

Bol koji se iri u ramena i ruke,
Bol moe biti izolovan ili se javljaju parestezije u rukama, najjae u prstima
aka,
Tegobe su jae tokom noi, remete san,
Hipoestezije u dermatomima C4-C8.

KLINIKA SLIKA VERTEBROBAZILARNE INSUFICIJENCIJE

Glavobolje, praene muninom i povraanjem,
Vrtoglavica,
Smetnje sa sluhom i vidom,
Smetnje gutanja,
Pseudoanginozni bolovi i druge vegetativne smetnje,
Simptomi lokalnog cervikalnog i/ili cervikobrahijalnog sindroma.

DIJAGNOZA
Dijagnostiki proces ukljuuje preciznu anamnezu, fizikalni pregled, radioloku
obradu i ostale dopunske dijagnostike preglede prema potrebi (CT, NMR,
EMNG, TCCD, EEG, otoneuroloka obrada)

5
 CERVIKALNI SINDROM

FIZIKALNI PREGLED

INSPEKCIJA
Posmatrati dranje glave i vrata, uoiti eventualne abnormalnosti i
deformitete, npr. tortikolis, smanjenu ili izravnatu fizioloku lordozu

UZROCI PATOLOKOG IZGLEDA VRATNE KIME

IZGLED: UZROK:

Smanjena lordoza ili poloaj u
Akutne lezije, reumatoidni artritis,

fleksiji

Poveana lordoza
Ankilozirajui spondilitis,

Tortikolis
Kontraktura
m.sternokleidomasteideusa,

Lateralna fleksija
Erozije na lateralnom dijelu atlasa
kod reumatoidnog artritisa.

PALPACIJA
Cervikalni i cervikocefalni sindrom: povien tonus i bolnost
paravertebralnih miia i spinoznih nastavaka.
Cervikobrahijalni sindrom: oslabljena gruba miina snaga ruku,
hipotrofija tenara i hipotenara.

ISPITIVANJE POKRETLJIVOSTI VRATNE KIME

Fleksija - pacijent normalno moe dodirnuti bradom grudni ko, a ukoliko
ne moe potrebno je izmjeriti postojeu distancu brada-grudni ko.
Normalan raspon fleksije je 0-80 stepeni.
Ekstenzija - traiti od pacijenta da zabaci glavu unazad, to je vie
mogue. Normalan raspon ekstenzije je 0-50 stepeni.
Lijeva i desna lateralna fleksija - traiti od pacijenta da dodirne glavom
jedno, pa drugo rame. Normalan raspon lateralne fleksije je 0-45 stepeni.
Rotacija - traiti od pacijenta da rotira glavu od jednog ka drugom ramenu.
Normalan raspon rotacije je 0-80 stepeni.

NEUROLOKI PREGLED
Kod sumnje na cervikalnu radikulopatiju neophodno je uiniti neuroloki
pregled.
Radikulopatija je najea na nivoima C5-C6 i C6-C7.

6
 CERVIKALNI SINDROM
Ako anamnestiki podaci ukazuju na moguu radikulopatiju, treba paljivo
ispitati postoje li znaci atrofije m. supraspinatusa, m. infraspinatusa, m.
deltoideusa i m. triceps brachialisa.
Ispupena skapula moe ukazati na radikulopatiju C6-C7.
Slabost u rukama i atrofija sa segmentalnim gubitkom refleksa nalazi se
kod kompresije nervnih korjenova na izlazitu, dok pritisak na kimenu
modinu uzrokuje hiperrefleksiju, povien tonus, poremeaj osjeta na
vibraciju i u nogama odgovor plantarne ekstenzije.

SIMPTOMI NAJEIH RADIKULOPATIJA NA VRATNOJ KIMI

NIVO SIMPTOMI

C5-C6 Bol u trapezijusu i vrku ramena, esto se iri u palac, s

parestezijama i senzornim oteenjima u istim arealima; slabost i
snieni refleksi u odgovarajuoj miotomskoj distribuciji.

C6-C7 Bol u ramenu i aksili, sa iradijacijom u srednji prst, slabost i

snienje refleksa u odgovarajuoj miotomskoj distribuciji.

Kod sumnje na radikulopatiju pacijenta treba uputiti specijalisti koji

postavlja indikacije za dodatne dijagnostike procedure.

PRETRAGE
Pretrage u domenu porodinog ljekara:

LABORATORIJSKE ANALIZE:
Laboratorijske analize nisu neohodne za postavljanje dijagnoze, naroito
ako se sumnja da je uzrok cervikalnog bola degenerativni reumatizam.
Laboratorijski nalazi mogu biti korisni ako postoji diferencijalno-
dijagnostiki sumnja na upalni reumatizam.

RTG VRATNE KIME U DVA PRAVCA

RTG snimak nije obavezno uraditi kod svih pacijenata sa Stepen
bolom u vratu. Ljekar postavlja indikaciju za RTG snimanje na dokaza
osnovu anamneze, klinikog pregleda i odgovora na terapiju. Ia

7
 CERVIKALNI SINDROM
Indikacije za upuivanje na RTG vratne kime

Anamnestiki podatak o prethodnoj traumi,

Neuromotorni deficit (da se iskljui spondilolisteza ili tumori),
Neobjanjiv gubitak na teini (da se iskljui malignitet),
Zloupotreba supstanci ili alkohola (postoji povean rizik od osteomijelitisa,
osteoporoze ili traume),
Anamneza postojee maligne bolesti (da se iskljue metastaze),
Upotreba kortikosteroida (povean rizik infekcija i osteoporoze),
Temperatura (potencijalno znak osteomijelitisa ili epiduralnog abscesa),
Lo odgovor na konzervativnu terapiju,
Pacijenti koji su ukljueni u sudske parnice.

Pretrage u domenu specijaliste:

Nuklearna magnetna rezonanca (NMR) - korisna u postavljanju

dijagnoze hernije intervertebralnog diskusa, osteofita i artroze zglobova.
Kompjuterizovana tomografija (CT) - korisna dijagnostika metoda za
procjenu promjena na kostima, postojanja degenerativnih promjena
(spondiloza, artritis), ali ne daje dovoljno podataka o promjenama na
intervertebralnim diskusima.
CT-mijelografija - predstavlja zlatni standard za rjeavanje
kompleksnih sluajeva, omoguava diferenciranje kotanih izrataja od
hernijacije diskusa.
Elektromioneurografija (EMNG) - indikovana je kod pacijenata sa
suspektnom cervikalnom radikulopatijom.
Transkranijalni dopler krvnih sudova glave i vrata (TCCD)
dijagnostika metoda za procjenu postojanja i odreivanje stepena
vertebrobazilarne insuficijencije.

LIJEENJE
CILJ LIJEENJA
Otklanjanje bola,
Otklanjanje drugih simptoma,
Odravanje pokretljivosti,
Spreavanje invalidnosti,
Poboljanje kvaliteta ivota.

8
 CERVIKALNI SINDROM
TRETMAN BEZ MEDIKAMENATA
Masaa toplo/hladno,
Odmor,
Vjebe laganog istezanja (lagano istezati vrat na jednu, zatim na drugu
stranu i zadrati 30 sekundi),
Vjebe za vrat po preporuci fizijatra,
Transkutana elektrina stimulacija (TENS),
Kratkotrajna imobilizacija,
Hirurki tretman,
Akupunktura,
Trakcija (proirenje intervertebralnog prostora).
Stepen
dokaza
Fizikalni tretman i tretman koji ukljuuje program vjebanja
kod pacijenata efikasnije smanjuje bol u poreenju sa Ia
pacijentima kod kojeg je primijenjen pasivni tretman.

Nije dokazano poboljanje simptoma kod pacijenata koji su

tretirani manipulacijom i mobilizacijom u odnosu na Ia
pacijente bez tretmana.

Tretman akupunkturom nije preporuen za terapiju bola u

vratnoj kimi bez obzira na uzrok. Ia

MEDIKAMENTNI TRETMAN1
Rani i adekvatan tretman analgeticima, antiinflamatornim lijekovima, miinim
relaksantima i pomo kod problema sa spavanjem su nosioci farmakolokog
tretmana kod pacijenata sa cervikalnim sindromom.

Nivo
preporuke
Prva linija farmakolokog tretmana ukljuuje paracetamol i
nesteroidne anti-inflamatorne lijekove. A

Preporuuje se primjena paracetamola u dozi 2-4 g/dan kao

terapije prve linije. A

1
Fabriki nazivi lijekova navedeni su u Registru lijekova Republike Srpske sa
osnovama farmakoterapije

9
 CERVIKALNI SINDROM
Postoje jaki dokazi o efikasnosti nesteroidnih anti-
inflamatornih lijekova u tretmanu akutnog bola, a umjerenoj A
efikasnosti u otklanjanju hroninog bola.

Moe se razmatrati kratkotrajna primjena miinih

relaksanasa (benzodijazepini). Ovi lijekovi su najefikasniji u A
prva etiri dana terapije.

Opioidi se mogu razmatrati, ako ostali lijekovi nisu efektivni u

otklanjanju bola. Kratkotrajna primjena opioida korisna je za A
otklanjanje akutnog bolnog sindroma.

Adjuvantna terapija antidepresivima i antikonvulzantima

moe se razmatrati kod pacijenata sa hroninim
neuropatskim bolom, ili kod pacijenata sa pridruenom A
depresijom.

Epiduralna aplikacija kortikosteroida se preporuuje samo

kod pacijenata sa radikulopatijom (u domenu specijaliste A
neurohirurga).

10
 CERVIKALNI SINDROM
Najee korieni lijekovi za lijeenje cervikalnog sindroma

paracetamol lijek prvog izbora za smanjenje bola,

Analgetici

Doza: 3-4 x 500 mg - 1 g.

ibuprofen: 2-3 x 400-600 mg/dan, max. 2-4 g/dan,

diklofenak: 2-3 x 50 mg/dan per os, rektalno: 1-2 x 50
mg/dan,

ketoprofen: 100-200 mg/dan u 2-3 pojedinane doze,
max. 300 mg/dan,

nimesulid: 2 x 100 mg/dan per os,
Nesteroidni
piroksikam: 2 x 20 mg/dan per os,
antireumatici

meloksikam: 2 x 7,5 mg/dan per os,

tenoksikam: 2 x 20 mg/dan per os,

Specifini COX - 2 inhibitori (celekoksib, rofekoksib) ne
preporuuju se za rutinsku upotrebu. Smanjuju rizik od
gastrointestinalnog krvarenja, ali poveavaju rizik od
sranog i modanog udara. Visoka cijena ograniava
njihovu iru primjenu.

Efikasni za otklanjanje bola kod akutnog bolnog
sindroma,
Blagi opijati

Tramadol,

Doza: 2-3 x 50 mg per os. max. 400 mg/dan.

diazepam, bromazepam,
Miorelaksanti

Preporuuje se krakotrajna primjena do 4 dana.

11
 CERVIKALNI SINDROM

PLAN TRETMANA
Zavisi od klinike slike i faze bolesti

AKUTNA FAZA
Medikamentna terapija:
- Paracetamol, NSAIL u periodu od 2-3 sedmice
Fizikalna terapija:
- Mirovanje i relaksacija vratne kime to krai period,
- Podrati pacijente da se to prije vrate aktivnostima
dnevnog ivota,
- Spuvasti okovratnik se preporuuje samo kratko vrijeme
(ne due od etiri dana), skidati ga postepeno kako ne bi
dolo do smanjenja snage miia vrata,
- Ne preporuuju se procedure sa dubinskim toplotnim
djelovanjem, jer mogu dovesti do egzacerbacije
radikularnog bola.

SUBAKUTNA I HRONINA FAZA

Medikamentna terapija:
- Analgetici prema potrebi.
Fizikalna terapija:
- Kineziterapija: vjebe istezanja koje poboljavaju
elastinost,
- Statike vjebe za jaanje paravertebralne muskulature i
miia gornjih ekstremiteta,
- Primjena blage povrinske toplote i/ili hladnoe,
- Manuelna masaa,
- Elektroterapija: dijadinamske, galvanske, interferentne
struje,
- Sonoterapija,
- Radna terapija i ergonomska savjetovanja,
- Preporuke za kuni program vjebanja,
- Obnova fizikalnog tretmana 1-2 puta godinje.

12
 CERVIKALNI SINDROM

INDIKACIJE ZA UPUIVANJE SPECIJALISTI

Fizijatar - kada postoje indikacije za provodjenje fizikalnog tretmana.
Neurolog - uvijek ako se pri fizikalnom pregledu nau neuroloki ispadi.
Neurohirurg - u sluajevima kada se razmatra hirurko lijeenje pacijenta.
Reumatolog - ako diferencijalno-dijagnostiki postoji sumnja na
postojanje upalnog reumatizma.
Ortoped - kod sumnje na malignitet ili infekciju.

PREVENCIJA
Edukacija o odravanju i postizanju pravilne posture,
Regularna fizika aktivnost,
Pravilna ishrana, odravanje normalne tjelesne mase,
Izbjegavati vibracione stresove kod vonje, dugotrajnu fleksiju vrata,
U okviru sekundarne prevencije ohrabriti pacijente u provoenju kunog
programa terapijskih vjebi.

DOBRO JE ZNATI
Neophodno je pacijentima ukazati na znaaj redovnog uzimanja
farmakoloke terapije, kao i nefarmakolokog tretmana (kuni program
vjebanja).
Kod propisivanja NSAIL treba upoznati pacijente da postoji opasnost od
gastrointestinalnih krvarenja.

13
 CERVIKALNI SINDROM

PREPORUKE ZA PACIJENTE
Kod veine pacijenata sa bolom u vratu, uzrok je loe dranje tijela. Male
promjene u uobiajenim dnevnim aktivnostima mogu biti korisne da se izbjegne
ili ublai bol i/ili napetost u vratnom dijelu kime.

Napravite ee pauzu ukoliko vozite na duim relacijama ili satima radite

za kompjuterom.
Drite glavu lagano zabaenu unazad, iznad kime, da smanjite
naprezanje vratne muskulature. Izbjegavajte stezanje zuba.
Podesite svoj sto, stolicu i kompjuter tako da monitor bude u visini oiju.
Koljena bi trebala biti lagano iznad nivoa kukova. Preporuuje se
koritenje stolica sa naslonjaima za ruke.
Izbjegavajte dranje telefona izmeu uha i ramena kada razgovarate.
Isteite se to ee ukoliko radite za stolom. Podiite i sputajte ramena.
Isteite ramena i lopatice zajedno, a zatim se relaksirajte. Postavite
ramena prema dole i pomjerate glavu na svaku stranu da bi tako istezali
vratnu muskulaturu.
Radite vjebe za jaanje muskulature grudnog koa. Isteite miie
prednje strane grudnog koa i i ojaajte miie prednje i zadnje strane
ramena, koji ine dobar oslonac za vrat.
Izbjegavajte spavanje na stomaku. Ova pozicija je napor za vrat.
Izaberite jastuk koji podrava prirodnu zakrivljenost vrata.

14
 CERVIKALNI SINDROM

PRILOZI
PREPORUKE ZA PACIJENTE SA BOLOM U VRATU

15
 CERVIKALNI SINDROM

16
 CERVIKALNI SINDROM

KLASIFIKACIJA PREPORUKA
Pri pretrazi literature koritene su elektronske baze podataka i tampani materijali
relevantni za specifinu oblast kojom se vodi bavi. Stepen dokaza i nivo
preporuke dati u klinikim vodiima zasnivaju se na sljedeim kriterijumima:

Stepen dokaza:
Ia: Meta-analize, sistematski pregledi randomiziranih studija.
Ib: Randomizirane kontrolisane studije (najmanje jedna).

IIa: Sistematski pregledi kohortnih studija.

IIb: Dobro dizajnirana kohortna studija i loije dizajnirana randomizirana studija.

IIIa: Sistematski pregledi case control studija.

IIIb: Dobro dizajnirana case control studija, correlation studija.

IV: Studije sluaja (case-series) i loe dizajnirane opservacione studije.

V: Ekspertska miljenja.

Nivo preporuka:
Nivo Na osnovu
Obrazloenje:
preporuke stepena dokaza
Zahtijeva bar jednu randomiziranu
A Ia i Ib kontrolisanu studiju kao dio literature koja
obrauje odreeno podruje.
Zahtijeva dobro dizajniranu, ne nuno i
B IIa, IIb i III
randomiziranu studiju iz odreenog podruja.
Preporuka uprkos nedostatku direktno
C IV i V
primjenljivih klinikih studija dobrog kvaliteta.

17
 CERVIKALNI SINDROM

LITERATURA
1. A Binder. Neck pain. Clin Evid 2002;8:232-34.
2. A Binder. Neck pain. Clin Evid Concise 2004;11:1534-50.
3. American Academy of Family Physicians. Family Health & Medical
Guide. Dallas: Word Publishing; 1996.
4. Cannon CP, et al. Cardiovascular outcomes with etoricoxib and
diclofenac in patients with osteoarthritis and rheumatoid arthritis in the
Multinational Etoricoxib and Diclofenac Arthritis Long-term (MEDAL)
programme: a randomised comparison. Lancet November 18,
2006;368:1771-81.
5. Collantes E, Curtis SP, Lee KW, Casas N, McCarthy T, Melian A, et
al. A multinational randomized, controlled, clinical trial of etoricoxib in
the treatment of rheumatoid arthritis. BMC Fam Pract 2002;3:10.
6. Dvorak J: Epidemiology, phisical examination, and neurodiagnostics,.
Spine 1998 Dec 15;23(24):266-73.
7. Emery P, Zeidler H, Kvien TK, Guslandi M, Naudin R, Stead H, et al.
Celecoxib versus diclofenac in long-term management of rheumatoid
arthritis: randomised double-blind comparison. Lancet 1999;354:2106-
11.
8. Goldstein JL, Correa P, Zhao WW, Burr AM, Hubbard RC, Verburg
KM, et al. Reduced incidence of gastroduodenal ulcers with celecoxib,
a novel cyclooxygenase-2 inhibitor, compared to naproxen in patients
with arthritis. Am J Gastroenterol 2001;96:1019-27.
9. Graham Douglas, Fiona Nicol, Colin Robertson. Macleods Clinical
Examination, 11th edition, 2005.
10. Hoving JL, Gross AR, Gasner D, et al. A critical appraisal of review
articles on the effectivness of conservative treatment for neck pain.
Spine 2001;26:196-205.
11. Hurwiz EL, Aker PD, Adams AH, et al. Manipulation and mobilization
of the cervical spine. A systematic review of the literature, Spine.
1996; 21:1746-59.
12. J Am Board Fam Pract 2004;17:S13-22.
13. Jandri S. Osnovi fizikalne medicine i rehabilitacije. Banjaluka, :
Grafomark, 2005:111-16.
14. Kjellman GV, Skargren EI, Oberg BE. A critical analysis of
randomized clinical trials on neck pain and treatment efficacy. A
review of the literature. Scand J Rehabil Med 1999;31:139-52.
15. Mark H. Beers, Robert Berkow, The Merck Manual of diagnosis and
therapy, prvo hrvatsko izdanje, Split, 2000

18
 CERVIKALNI SINDROM
16. McCormack BM, Weinstein PR:Cervical spondylosis. An update.
WestJ Med 1996 Jul-Aug; 165(1-2)-51.
17. National Institute for Clinical Excellence. Guidance on the use of
cyclooxygenase (Cox) II selective inhibitors, celecoxib, rofecoxib,
meloxicam and etodolac for osteoarthritis and rheumatoid arthritis.
Technology appraisal guidance no. 27. London: National Institute for
Clinical Excellence, 2001:14. Accessed October 3, 2003
18. Philadelphia panel evidence.Based clinical practice guidelines os
selected rehabilitation interventions for neck pain. Phys Ther
2001;81:1701-17.
19. Simon LS, Weaver AL, Graham DY, Kivitz AJ, Lipsky PE, Hubbard
RC, et al. Anti-inflammatory and upper gastrointestinal effects of
celecoxib in rheumatoid arthritis: a randomized controlled trial. JAMA
1999;282:1921-8.
20. Stoisavljevi-atara S, urednik. Registar lijekova Republike Srpske sa
osnovama farmakoterapije. Agencija za lijekove Republike Srpske,
Banja Luka 2008.
21. White AR,Ernst E. A systematic review of randomized controlled trials
of acupuncture for neck pain. Rheumatology 1999,38:143-7.
22. Zoung WF. Cervical spondylotic myopathy: a common cause of spinal
cord dysfunction in older patients. Am Fam Physician 2000;62:1064-
70.

19
 CERVIKALNI SINDROM

KLINIKI VODII ZA PRIMARNU ZDRAVSTVENU ZATITU

Kliniki vodii namijenjeni su prvenstveno specijalistima porodine medicine, ali i

svim ljekarima-praktiarima u primarnoj zdravstvenoj zatiti.

Auriranje klinikih vodia vri se svake tri godine saglasno najnovijim

saznanjima medicine zasnovane na dokazima, prema metodologiji opisanoj u
Smjernicama za razvoj i reviziju klinikih vodia". Na nivou primarne
zdravstvene zatite, nadleno za ovu aktivnost je Udruenje ljekara porodine
medicine Republike Srpske.

Kliniki vodi pripremila je konsultantska kua "Bonex inenjering" d.o.o.

Beograd, u okviru Projekta jaanja zdravstvenog sektora (HSEP) projektni
zadatak "Revizija i unapreenje klinikih vodia za primarnu zdravstvenu zatitu",
2
finansiranog iz kredita Svjetske banke .

3 4
Na izradi vodia radila je radna grupa u sastavu :
prof. dr Slavica Jandri, specijalista fizikalne medicine i rehabilitacije -
reumatolog, Zavod za fizikalnu medicinu i rehabilitaciju Dr M.Zotovi, ef
Katedre za fizikalnu medicinu i rehabilitaciju Medicinskog fakulteta u Banjaluci,
prim. mr sc. med. Verica Petrovi, specijalista porodine medicine, Dom
zdravlja u Banjaluci, Katedra za porodinu medicinu Medicinskog fakulteta u
Banjaluci,
prim. mr sc. med. Kosana Staneti, specijalista opte i porodine medicine,
Dom zdravlja u Banjaluci, Katedra za porodinu medicinu Medicinskog fakulteta
u Banjaluci,
prof. dr Svjetlana Stoisavljevi-atara, specijalista klinike farmakologije, ef
Katedre za farmakologiju, toksikologiju i kliniku farmakologiju Medicinskog
fakulteta u Banjaluci.

Koordinator radne grupe: dr ina Martinovi, Bonex inenjering, Beograd.

2
Miljenja i interesi organizacije koja je finansirala razvoj i reviziju klinikih vodia nisu
imali uticaja na konane preporuke.
3
lanovi radne grupe izabrani su saglasno kriterijumima definisanim u Smjernicama za
razvoj i reviziju klinikih vodia" i ne postoji sukob interesa.
4
Imena autora su navedena po abecednom redu.

20
 CERVIKALNI SINDROM

SIMPTOMI I ZNACI POVREDA ORTOPED

CERVIKOBRAHIJALNI CERVIKOCEFALNI VERTEBROBAZILARNI

CERVIKALNI SINDROM
SINDROM SINDROM SINDROM

FIZIKALNI PREGLED

pokretljivost vratne neuroloki pregled

inspekcija palpacija
kime

nalaz
nalaz poz SPECIJALISTA
poz

RTG NIJE OBAVEZNO

LAB
vratne kime

dif. dg Sumnja na ozbiljno oboljenje SPECIJALISTA

CERVIKALNI SINDROM

AKUTNA FAZA SUBAKUTNA FAZA HRONINA FAZA

MEDIKAMENTNA Th. MEDIKAMENTNA Th.

paracetamol, NSAIL analgetici
2-3 sedmice po potrebi

FIZIKALNA Th
kineziterapija
statike vebe
FIZIKALNA Th
povrinska toplota i/ili hladnoa
mirovanje - to krae
manuelna masaa
spuvasti okovratnik do 4 dana
elektroterapija
sonoterapija
radna terapija

kuni program terapijskih vjebi

vraanje aktivnostima dnevnog
ivota - to prije

po potrebi - obnova fizikalnog

tretmana 1-2 puta godinje