Povijesna jezgra Splita

s Dioklecijanovom palačom

Historical Complex of Split with the Palace of Diocletian

Prva prirodna i kulturna dobra Hrvatske
upisana u Svjetsku baštinu

3. sjednica World Heritage Committee, 1979.

• Povijesna jezgra Splita s Dioklecijanovom palačom
• NP Plitvička jezera
• Stari grad Dubrovnik

http://whc.unesco.org/en/list/97/documents/
Kriteriji za upis u Svjetsku baštinu
Kriteriji za upis povijesne jezgre Splita
s Dioklecijanovom palačom
u listu Svjetske baštine (World Heritage)
II.
dokazuje značajnu razmjenu kulturnih vrijednosti i dostignuća
u arhitekturi, tehnici, umjetnosti, urbanizmu ili oblikovanju krajolika
između razdoblja ili kulturnih krugova svijeta
III.
jedinstveno ili barem izvanredno svjedočanstvo
kulturne tradicije ili
postojeće ili nestale civilizacije
IV.
izvanredan primjer tipa građevine, arhitektonskog
ili tehnološkog sklopa ili krajolika koji predstavlja
važnu etapu / etape ljudske povijesti
 Povijesna jezgra Splita
s Dioklecijanovom palačom

Dioklecijanova palača + povijesna jezgra do nekadašnjih utvrda

 Povijesna jezgra Splita
s Dioklecijanovom palačom

Svjetska baština UNESCO - obuhvat

 Povijesna jezgra Splita
s Dioklecijanovom palačom
 Povijesni slojevi

• Najveća vrijednost Dioklecijanove palače

proizlazi iz njezinoga kontinuiranog postojanja
tijekom kasne antike
• u ranom srednjem vijeku pretvorena je u živi
srednjovjekovni grad
• sada ima funkciju središta većega grada.

http://whc.unesco.org/archive/periodicreporting/EUR/cycle01/section2/9
7-summary.pdf
 Dioklecijanova palača

Mijene antičke carske palače kroz vrijeme

 Dioklecijanova palača

Mijene antičke carske palače kroz vrijeme

 Dioklecijanova palača

Mijene antičke carske palače kroz vrijeme

 Izvanredna univerzalna
vrijednost
Ključni spomenik za izučavanje kasnoantičke
arhitekture
• proučavanje kompleksa kao cjeline,
• pojedinačnih zdanja koja su jedinstvena djela svojega
posebnog tipa
– Dioklecijanova rezidencija sa substrukcijom  rezidencija
rimskih careva
– Dioklecijanov Mauzolej – sepulkralna arhitektura najviših
slojeva društva
– Jupiterov hram – sakralna arhitektura
– Perimetralni zidovi i vrata s propugnakulima – obrambena
arhitektura
http://whc.unesco.org/archive/periodicreporting/EUR/cycle01/section2/97-
summary.pdf
Palača cara Dioklecijana - oko 300. (vjerojatno 295.-305.)
najbolje sačuvana od svih još postojećih antičkih carskih rezidencija
novum u organizaciji carske rezidencije
utvrđena palača
Dioklecijanova palača
Cardo i decumanus
Peristil
Mauzolej cara Dioklecijana
Mali hram (“Jupiterov”)
Mali kružni hramovi
(“Kibelin” i “Venerin”)
Protiron
Prizemne dvorane
Dioklecijanova stana:
Vestibul (predvorje)
Središnja dvorana
Velika dvorana
Triklinij (blagovaonica)
Zapadne terme
Kriptoportik
Utvrđena palača
novum
uzor: castra

Shema rimskog vojnog logora

(castra)
Cardo
Decumanus
Zgrada zapovjedništva
Četvora vrata Tipični rimski vojni logor
Kule (uglovne i uz vrata) (Iciniacum kod Theilenhofena)
Dioklecijanova palača
Sjeverni zid s ugaonom kulom
 Dioklecijanova palača
MŠB Sjeverni zid sa “Zlatnim vratima”
Perimetralni zidovi i
vrata s propugnakulom
 Južno pročelje

Južno pročelje; kriptoportik – s pogledom na more

(Clerisseau)
 Južno pročelje

Južno pročelje; kriptoportik – s pogledom na more

(idejna rekonstrukcija: Clerisseau)
 Dioklecijanova palača

Južni dio Palače

sakralna zona hramova i mauzoleja;
rezidencijalna zona (stan careve obitelji) s pogledom na more
Mauzolej cara Dioklecijana
Mauzolej cara Dioklecijana
Mauzolej cara Dioklecijana

Foto: L.M.F. Fabris

Mali hram (Jupiterov)
Mali hram (Jupiterov)
Mali hram (Jupiterov)
Peristil – srce Dioklecijanove palače
Svečani ulaz u carske odaje

Protiron
predvorje (u antičkoj grčkoj arhitekturi)
Car se ukazivao kao božanstvo
Sfinga pred protironom
Vestibul – predvorje carskih odaja
Rezidencijalni dio Dioklecijanove
palače (odaje cara i obitelji)
Protiron
Vestibul (predvorje)
Središnja dvorana
Velika dvorana
Triklinij (blagovaonica)
Zapadne terme
Kriptoportik
 Dioklecijanovi “podrumi”
substrukcije carevog stana
Substrukcije
južnog dijela
Dioklecijanove
palače
 Povijesne mijene

• Najveća vrijednost Dioklecijanove palače

proizlazi iz njezinoga kontinuiranog postojanja
tijekom kasne antike;
• u ranom srednjem vijeku pretvorena je u živi
srednjovjekovni grad:
• sada ima funkciju središta većega grada.

http://whc.unesco.org/archive/periodicreporting/EUR/cycle01/section2/9
7-summary.pdf
Transformacija palače u grad
Transformacija
palače u grad

Široki
cardo i decumanus
 znatno suženi
Labirint uličica /
slijepih uličica
 Transformacija

Mauzolej cara Dioklecijana

u ranom srednjem vijeku pretvoren u katedralu sv. Duje
Transformacija poganskog mauzoleja u katedralu

Carski mauzolej
cca 300 AD  katedrala
 Transformacija

Carski mauzolej pretvoren u katedralu – dograđen zvonik

romanički zvonik (13.-16. st.), obnovljen koncem 19. st.
Skulpture sa zvonika katedrale – zao duh / dobar duh (13. st.)
 Transformacija

Carski mauzolej pretvoren u katedralu

 dograđeno izduženo svetište (početkom 17. st.)
 Transformacija

MŠB

Carski mauzolej pretvoren u katedralu

 dograđeno izduženo svetište
dodani lateralni oltari (Bonino da Milano i Juraj Dalmatinac)
Romanička propovjedaonica (13. st.)
skupocjeni kamen (porfir itd) Drvene vratnice majstora Buvine
– zasigurno s antičkog elementa (1214.)
Katedrala sv. Duje

Drvene vratnice majstora Buvine

(1214.)

LMF Fabris
 Bočni oltari

Oltar sv. Dujma (1427.) Oltar sv. Staša (1448.)

Bonino da Milano Juraj Dalmatinac
 MŠB

Carski mauzolej pretvoren u katedralu – zvonik na Peristilu

 Transformacija

Peristil  središte grada od srednjeg vijeka

Mali hram
 krstionica

Krsni zdenac
postavljen najkasnije u 12. st.
Složen od ploča oltarne pregrade
Obodni zidovi i gradska vrata

MŠB

Novi čuvari grada - sveci

Sv. Martin iznad Zlatnih vrata

MŠB

Propugnaculum sjevernih (Zlatnih vrata) s ugrađenom crkvicom

 Crkva sv. Martina

Predromanička crkvica u stražarskom hodniku nad Zlatnim vratima

(u debljini obodnih zidova)
 crkvica sv. Teodora – Gospe od Zvonika
nad zapadnim vratima (“Željeznim” vratima)
predromanička crkvica s predromaničkim / ranoromaničkim zvonikom
Ranosrednjovjekovna kuća

Unutar Dioklecijanove palače

Romanička palača
sa heksaforom
(šestodijelnim otvorom)
Uz zapadna
“Željezna” vrata
Palače i kuće
romaničkog
gotičkog
renesansnog
baroknog
razdoblja

romanički i gotički detalji

Romaničke i gotičke palače i kuće

Palača Papalić
Gotički portal
Povijesna jezgra izvan
Dioklecijanove palače

Gradska vijećnica Romanička kula; u renesansi postavljen sat

Palača Cciprianis uz Željezna vrata
 Samostan benediktinki

Sarkofag sv. Arnira (Juraj Dalmatinac 1446.-1448. iz kapele sv. Arnira crkve sv.
Eufemije (original u Kaštel Lukšiću; nekad uz crkvu sv. Eufemije)
 Ivan Meštrović: Grgur Ninski
nasuprot “Zlatnih vrata”; prije stajao na Peristilu
 Izvanredna univerzalna
vrijednost
Ključni spomenik za izučavanje kasnoantičke
arhitekture
• proučavanje kompleksa kao cjeline,
• pojedinačnih zdanja koja su jedinstvena djela svojega
posebnog tipa
– Dioklecijanova rezidencija sa substrukcijom  rezidencija
rimskih careva
– Dioklecijanov Mauzolej – sepulkralna arhitektura najviših
slojeva društva
– Jupiterov hram – sakralna arhitektura
– Perimetralni zidovi i vrata s propugnakulima – obrambena
arhitektura
http://whc.unesco.org/archive/periodicreporting/EUR/cycle01/section2/97-
summary.pdf
• Znatan utjecaj na kasniji razvoj urbanizma i
arhitekture od predromanike do novog doba
• Ne samo u Dalmaciji, nego u europskim
razmjerima

http://whc.unesco.org/archive/periodicreporting/EUR/cycle01/section2/9
7-summary.pdf
 Kontinuitet

• Najveća vrijednost Dioklecijanove palače

proizlazi iz njezinoga kontinuiranog postojanja
tijekom kasne antike;
• u ranom srednjem vijeku pretvorena je u živi
srednjovjekovni grad:
• sada ima funkciju središta većega grada.

http://whc.unesco.org/archive/periodicreporting/EUR/cycle01/section2/9
7-summary.pdf
Kriteriji za upis u Svjetsku baštinu
Kriteriji za upis povijesne jezgre Splita
s Dioklecijanovom palačom
u listu Svjetske baštine (World Heritage)
II.
dokazuje značajnu razmjenu kulturnih vrijednosti i dostignuća
u arhitekturi, tehnici, umjetnosti, urbanizmu ili oblikovanju krajolika
između razdoblja ili kulturnih krugova svijeta
III.
jedinstveno ili barem izvanredno svjedočanstvo
kulturne tradicije ili
postojeće ili nestale civilizacije
IV.
izvanredan primjer tipa građevine, arhitektonskog
ili tehnološkog sklopa ili krajolika koji predstavlja
važnu etapu / etape ljudske povijesti
Dioklecijanov akvedukt
kamenolomi na Braču i pristanište
Prijedlog proširenja – za Svjetsku baštinu
Pristupna lista