Čovjek - Wikipedia https://sh.wikipedia.

org/wiki/Čovjek

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije

Čovjek (ijek.) ili čovek (ek.) (Homo sapiens, prvenstveno ssp. Homo
sapiens sapiens), živo biće koje ima visoko razvijen mozak sposoban za
Čovjek
apstraktno razmišljanje, govor, rješavanje problema, introspekciju i sl.
Današnji čovjek razvio se prije oko 200.000 godina na prostoru Afrike.[1]
Ljudska populacija je u 2011. godini premašila brojku od 7 milijardi
stanovnika.[2] Čovjek je misaono biće (može zaključivati, crtati,
razmišljati), društveno biće (živi u društvu), duhovno biće (razlikuje
dobro od zla) i prirodno biće (dio je žive prirode). Svi ljudi zajedno
nazivaju se čovječanstvo ili ljudski rod.[3][4]

Moderni ljudi su jedini preostali članovi homininskog klada, grane

velikih čovekolikih majmuna karakterisanih uspravnim držanjem i
bipedalnom lokomocijom, spretnošću ruku i znatnom upotrebom oruđa,
i generalnim trendom ka većim, kompleksnijim mozgovima i društvima.
[5][6]
Slika muškarca i žene na oplati
Rani hominidi, kao što su australopitecini čiji mozgovi i anatomija letjelice u sklopu misije Pioneer 11
su u mnogim pogledima sličniji nečovekolikim majmunima, se ređe
Status zaštite
smatraju i nazivaju „ljudskim“ nego hominidima iz genusa Homo.[7]
Neki od kasnijih koji su koristili vatru, su zauzimali veći deo Evroazije, i
od njih je postao[8][9] anatomski moderan Homo sapiens u Africi pre oko
200.000 godina. Postoji evidencija da su oni počeli da ispoljavaju
Status zaštite: Sigurni
bihevioralni modernitet pre oko 50.000 godina, i da su migrirali u
sukcesivnim talasima da bi zauzeli[10] sve sem najmanjih, najsuvljih, i Naučna klasifikacija
najhladnijih predela. U zadnjih 100 godina, ta tendencija je dalje
Carstvo: Animalia
proširena u obliku permanentno naseljenih baza u Antarktiku, naftnih
Koljeno: Chordata
platformi, i orbitovanja Zemlje. Širenje ljudi i njihove velike i rastuće
Razred: Mammalia
populacije je imalo dubok impakt na velike oblasti životne sredine i
milione prirodnih vrsta širom sveta. Prednosti koje obuhvataju taj
Red: Primates
evolucioni uspeh obuhvataju njihov relativno veliki mozak sa posebno Natporodica: Hominoidea
dobro razvijenim neokorteksom, prefrontalnim korteksom i Porodica: Hominidae
temporalnim režnjevima, koji omogućavaju visoke nivoe apstraktnog Potporodica: Homininae
razmišljanja, jezika, rešavanja problema, društvenosti, i kulture putem Tribus: Hominini
društvenog učenja. Ljudi koriste alate u daleko većoj meri od bilo koje Rod: Homo
druge vrste, i jedina su postojeća vrsta koja rukuje vatrom i kuva svoju Vrsta: H. sapiens
hranu, kao što su i jedina postojeća vrsta koja se oblači i kreira i koristi
Dvojni naziv
brojne druge tehnologije i umetnosti.
Homo sapiens
Ljudi su jedinstveno adaptirani u korišćenju sistema simbolične
komunikacije, kao što je jezik i umetnost za samoizražavanje, razmenu ideja, i organizaciju. Ljudi kreiraju
kompleksne društvene strukture sastavljene od mnogih sarađujućih i konkurentskih grupa, od familija i mreža
srodstava do država. Socijalne interakcije između ljudi su uspostavile ekstremno široku raznovrsnost vrednosti,[11]
društvenih normi, i rituala, koji zajedno formiraju bazu ljudskog društva. Ljudska želja da shvati i utiče na životnu

1 од 10 30.12.2017 18:15
Čovjek - Wikipedia https://sh.wikipedia.org/wiki/Čovjek

sredinu, i da objasni i manipuliše fenomenima, je bila fondacija za razvoj nauke, filozofije, mitologize, i religije.
Naučnim istraživanjem ljudi se bave antropologija.

Ljudi su počeli da se bave sedentarnom poljoprivredom pre oko 12.000 godina, pripitomljavajući biljke i životinje,
čime su omogućili razvoj civilizacija. Ljudi su naknadno uspostavili razne forme vlada, religija, i kultura širom
sveta, ujedinjujući se unutar regiona, što je dovelo do razvoja država i carstava. Brz napredak naučnog i
medicinskog razumevanja u 19. i 20. veku je doveo do razvoja tehonologija na bazi pogoniskih goriva i poboljšanja
zdravlja, uzrokujući eksponencijalni rast ljudske populacije. Do 2014. globalna ljudska populacija je po proceni bila
oko 7,2 milijardi.[12][13]

Životni ciklus
Prenatalni razvoj
Od rođenja do starosti
Biologija
Anatomija
Fiziologija

Fizičke osobine
Evolucijski razvoj čovjeka
Biološki aspekt
Sociološki aspekt
Duhovni, vjerski i kulturni aspekt
Životni prostor
Znanost
Humanističke znanosti
Prirodne nauke

Galerija
Vidite još
Izvori
Literatura
Vanjske veze

Prenatalni razvoj

Da bi nastalo novo ljudsko biće potreban je spolni odnos između muškarca i žene, a u novije vrijeme moguć je
nastanak i putem umjetne oplodnje. Do začeća dolazi spajanjem spermija i jajne stanice u tijelu majke. Nastaje
oplođeno jajašce koje ima 46 kromosoma (23 od oca i 23 od majke). Prva ljudska stanica sadrži složen genetski
nacrt svake pojedinosti poput spola, visine, boje kože itd. Na DNK-a zapisane su sve potrebne genetske informacije
za daljni razvoj. Njih ima, toliko koliko bi stalo podataka u pet setova Enciklopædije Britannice. Jako mnogo
podataka zapisano je u jako minijaturnom obliku. Kada bi se na jedno mjesto sakupili svi genetski podaci s DNK-a 5

2 од 10 30.12.2017 18:15
Čovjek - Wikipedia https://sh.wikipedia.org/wiki/Čovjek

milijardi ljudi, bili bi veličine samo dvije tablete.[14] Postepenim razvojem od prve stanice nastaje embrij, a nakon
tri mjeseca prerasta u ljudski plod ili fetus.

Od rođenja do starosti
Žena rađa dijete nakon obično devet mjeseci trudnoće, no moguće je i prijevremeno rađanje u sedmom ili osmom
mjesecu, međutim to je razdoblje rizično za djetetov život jer mu nisu još potpuno razvijeni respiratorni organi.
Djetetova pluća se razvijaju u 8. mjesecu trudnoće, pa ako se dijete tad rodi, obično dođe do komplikacija, dok ako
se rodi u 7. mjesecu, dijete ide u inkubator i pluća se razvijaju bez šoka i prekida.

Zbog spontanog ili namjernog pobačaja, trudnoća se može prekinuti. Rađanje je proces ovisan o veličini djeteta i
njegovoj sposobnosti prilagođavanja na porodni kanal za vrijeme spuštanja te o snazi i pravilnosti trudova te o
otporu zdjelice i mekih tkiva dna zdjelice. Novorođenče je obično teško 3-4 kilograma i visoko 50-60 centimetara.

Nakon prve godine života, novorođenče prelazi u razdoblje djetinjstva. Rano djetinjstvo traje do 6. godine života,
srednje djetinjstvo do 9. godine života, a kasno djetinjstvo do 12. godine života. Djetinjstvo je vrijeme početka
školovanja.

Za vrijeme puberteta dolazi do tjelesnog, spolnog, psihičkog i drugih oblika sazrijevanja. Kod djevojčica događa se
prva menstruacija i ovulacija. Razvijaju se spolni organi kod oba spola. Adolescencija je razdoblje nakon puberteta,
tijekom kojeg dolazi do daljnjeg razvoja osobnosti, osamostaljivanja i sazrijevanja. Rast tijela uglavnom traje do 30.
godine, a spolna zrelost doseže se od 12. do 15. godine života (pubertet).

U zrelom razdoblju života, čovjek se ostvaruje na poslovnom i obiteljskom planu. Zdrav i dobro uhranjen čovjek u
prosjeku doživi 70-80 godina. Dokazano je da maksimalni životni vijek iznosi 120 godina.[15] Smrt je prestanak
bioloških funkcija. Visina većine odraslih ljudi iznosi između 150 i 200 centimetara, a težina između 50 i 90
kilograma. Jedna od vrlo bitnih osobina čovjeka je uspravan hod.

Većina aspekata ljudske fiziologije je blisko homologna

korespondirajućim aspektima životinjske fiziologije. Ljudsko telo se
sastoji od nogu, torza, ruku, vrata, i glave. Odraslo ljudsko telo se sastoji
od 100 biliona (1014) ćelija. Najčešće definisani telesni sistemi kod ljudi
su nervni, kardiovaskularni, cirkulatorni, digestivni, endokrini, imunski,
pokrovni, limfni, muskoskeletalni, reproduktivni, respiratorni, i
urinarni sistem.[16][17]

Ljudi, poput većine drugih čovjekolikih majmuna, nemaju ekterne

repove, imaju nekoliko sistema krvnih tipova, imaju odvojene palčeve, i
seksualno su dimorfni. Relativno male anatomske razlike između ljudi i
šimpanzi su rezultat ljudskog bipedalizma. Konsekventno, ljudi su
sporiji na kraćim rastojanjima, ali su među najboljim trkačima na duge Osnovna anatomska svojstva žene i
staze u životinjskom carstvu.[18][19] Ljudska tanja telesna dlaka i muškarca. Na ovim modelima je
produktivnije znojne žlezde pomažu u izbegavanju toplotnog udara pri telesna dlaka i dlaka sa lica
muškaraca uklonjena i kosa je
trčanju na duge staze.[20]
skraćena. Ženski model ima crveni
Konsekvenca bipedalizma je da ljudske žene imaju uže porođajne lak za nokte na njenim noktima
nogu i nosi prsten.
kanale. Konstrukcija ljudske karlice i prstiju nogu se razlikuje od drugih
primata. Negativni aspekat tih prednosti današnjeg ljudskog pelvisa je

3 од 10 30.12.2017 18:15
Čovjek - Wikipedia https://sh.wikipedia.org/wiki/Čovjek

da je porođaj teži i opasniji nego kod većine druigh sisara, posebno

imajući u vidu veću glavu ljudskih beba u poređenju sa drugim
primatima. To znači da se ljudske bebe moraju okrenuti pri prolazu kroz
porođajni kanal, do čega ne dolazi kod drugih primata, i to čini ljude
jedinom vrstom čijim ženkama je neophodna pomoć pri porođaju radi
smanjivanja rizika. Delimično evoluciono rešenje je da se ljudski fetusi
rađaju manje razvijeni i da su ranjiviji. Bebe šimpanzi su kognitivno
razvijenije od ljudskih do uzrasta od šest meseci, kad brz razvoj sinapsi
ljudskog mozga prevazilazi šimpanze. Još jedna razlika između žena i
ženki šimpanzi je da žene prolaze kroz menopauzu i postaju neplodne
decenijama pre kraja njihovog života. Sve druge vrste čovekolikih
majmuna mogu da rađaju do kraja života. Menopauza se verovatno
razvila jer je pružala evolucionu prednost (duže vreme brige) za mlade
srodnike.[19]

Vitruvijev čovek, Leonardo da

Anatomija Vinčijeva slika koja se često koristi
kao simbol esencijalne simetrije
Ljudsko tijelo sastoji se od glave, udova i trupa. Oni se sastoje od organa ljudskog tela, i po analogiji
i različitih tkiva. Dopunjuju se čineći ljudski organizam. Kosti i mišići celekopnog svemira.
(koji pomoću antagonističkog stezanja i opuštanja pokreću kosti)
čovjeku omogućuju kretanje. Glavni dio čovjekova kostura čini
kralježnica, koja povezuje kosti udova, glave i trupa.

Ljudi se međusobno razlikuju po fizičkom izgledu i karakternim osobinama.

Fiziologija

Fiziologija je znanost o mehaničkim, fizičkim i biokemijskim Elementi u ljudskom tijelu

funkcijama ljudi. Fiziologija se fokusira na organe i tkiva. u osobe težine 60 kg

Promatra tijelo kao skupinu sustava s međusobnom Element Težina[21] Postotak atoma[21]
interakcijom, svaki s vlastitom kombinacijom funkcija i svrhom.
Kisik 38.8 kg 25.5%
Fiziologija čovjeka bliska je fiziologiji životinja pa je mnogo
spoznaja dobiveno eksperimentima na životinjama. Anatomija i Ugljik 10.9 kg 9.5%
fiziologija usko su povezana područja: anatomija, istražuje Vodik 6.0 kg 63.0%
oblike, a fiziologija proučava funkcije, uče se zajedno kao dio
Dušik 1.9 kg 1.4%
medicinskog kurikuluma. Mnoge fiziološke varijable (kao razina
glukoze u krvi, tjelesna temperatura, pH krvi itd.) moraju se Ostali 2.4 kg 0.6%
održavati u uskim granicama kako bi se održalo zdravlje.
Prevladavajuća tema fiziologije je o homeostazi, održavanju stabilnog unutrašnjeg okruženja unatoč vanjskim
flaktuacijama. Primarna funkcija mnogih organskih sustava jest održavanje homeostaze. Npr., mokraćni sustav
pomaže kontroliranju količine vode u organizmu kao i održavanje pH vrijednosti krvi i različitih otpadnih
produkata, a krvožilni sustav osigurava tkivima stalnu opskrbu kisikom i hranjivim tvarima i uklanja štetne
produkte.

Proučavanje promjene fizioloških procesa u bolesti jest patofiziologija.

4 од 10 30.12.2017 18:15
Čovjek - Wikipedia https://sh.wikipedia.org/wiki/Čovjek

Podaci za prosječnog čovjeka:

Čovjek ima spol, pa je ili žena ili muškarac. Za dijete je potreban spolni odnos između žene i muškarca. Žena rađa
dijete nakon devet mjeseci trudnoće. Novorođenče je teško 3-4 kilograma i visoko 50-60 centimetara. Čovjek raste
do 18-21. godine, a spolnu zrelost doseže oko 12-15. godine (pubertet). Zdrav i dobro prehranjen čovjek u prosjeku
doživi 70-80 godina. Odrastao čovjek je visok između 1,5 i 2 metra, a teži između 50 i 90 kilograma.

Danas je prihvaćena teorija evolucije, koja kaže da se čovjek razvio iz primata.

Raširen je i pogled na njegov razvoj kreacionizam, pseudoznanstveno-teološka

teorija po kojoj je čovjek stvoren sa svrhom. Kako se jedna teorija bavi
načinom, a druga uzrokom čovjekovog nastanka one se, na prvi pogled, nužno
ne isključuju.

Ljudska vrsta nastala je prije 3,5 milijuna godina u istočnoj Africi. Moderni
čovjek nastao je prije 400.000 godina. Danas na Zemlji živi više od 7 milijardi
ljudi. Znanstvenici su izračunom dobili podatak da je na Zemlji do sada ukupno
živjelo oko 106 milijardi 400 milijuna ljudi (brojem 106.400.000.000).[22]

Većina živi u Aziji (61,3%). Zatim slijede obje Amerike (Južna Amerika ima
Albrecht Dürer, Adam i Eva
5,6%, a Sjeverna 7,7% svjetskog stanovništva), Afrika (13%) i Europa (11,9%) i
Oceanija (0,5%).[23] Čak 2,5 milijardi ljudi živi u gradovima. Nekad je ljudski
životni prostor ovisio o vodi, životinjama i obradivoj zemlji. Zbog razvoja
trgovine, danas ljudi žive praktički po cijelom planetu.

Jedini ljudima stalno nenaseljeni kontinent je Antarktika.

Čovjek prikuplja informacije kroz pet osjetila:

vid
sluh
njuh
opip
okus
Opća skupština Ujedinjenih naroda proglasila je 1948. godine Opću deklaraciju
Anatomski čovek
o pravima čovjeka, a 1989. godine Konvenciju o pravima djeteta.

Biološki, čovjek se klasifikuje kao vrsta homo sapiens (na latinskom, "mudri čovjek" ili "misleći čovjek"), iz roda
homo (na latinskom, "čovjek"); Homo sapiens je dvonogi primat iz natporodice Hominoidea, u koju spadaju ostali
čovjekoliki majmuni: čimpanze, gorile, orangutani i giboni. Od ostalih primata ih izdvajaju:

1. Y-oblikovane glavne brazde na površini kutnjaka,

2. bezrepost, i
3. položaj ramenskog (lopatičnog) pojasa (leđni, a ne bočni).[24][25]
Čovjek ima uspravno tijelo, koje mu oslobađa gornje udove za baratanje predmetima, i veoma razvijeni mozak, koji
je u stanju da vrši apstraktno mišljenje, govor, jezik i introspekciju. Čini se da se dvonožno kretanje evolucijski
razvilo prije encefalizacije, tj. razvoja velikog mozga. Istraživanje o porijeklu dvonogog hoda i njegove uloge u

5 од 10 30.12.2017 18:15
Čovjek - Wikipedia https://sh.wikipedia.org/wiki/Čovjek

evoluciji ljudskog mozga je još uvijek u toku.

Divergencija DNK sekvenci čovjeka i ostalih hominida (%)

Čovjek – Čovjek – Čovjek –

Pokazatelj
Čimpanza Gorila Orangutan
Alu elementi 2 – –
Nekodirajuće sekvence
1.68 ± 0.19 2.33 ± 0.2 5.63 ± 0.35
hromosoma Y
Autosomni pseudogeni 1.64 ± 0.10 1.87 ± 0.11 –
Pseudogeni hromosoma X 1.47 ± 0.17 – –
Autosomne nekodirajuće
1.24 ± 0.07 1.62 ± 0.08 3.08 ± 0.11
sekvence
Geni Ks 1.11 1.48 2.98
Introni 0.93 ± 0.08 1.23 ± 0.09 –
Xq13.3 0.92 ± 0.10 1.42 ± 0.12 3.00 ± 0.18
Subtotal X hromosoma 1.16 ± 0.07 1.47 ± 0.08 –
Geni Ka 0.8 0.93 1.96

Sociološki, čovjek je suštinski društveno biće, kao i većina primata. Ljudska bića stvaraju složene društvene
strukture koje sačinjavaju saradničke (kooperativne) ili takmičarske (kompetitivne) grupe. U ove spadaju grupe u
rasponu od nacije i države pa sve do porodice.

Statistika ljudskog društva

Ukupan broj
6.861.000.000[26](august 2010)
ljudi

Duhovno, vjerski i kulturno, ljudska bića stvaraju i 12,7 st./km2 na ukupnoj površini
Gustoća
Zemlji
obogaćuju svoje unutrašnje i vanjske svjetove putem stanovništva
43,6 st./km2 na kopnu
traganja za razumijevanjem, upotrebom i manipulisanjem
nauke i tehnologije, religije i mitologije, običaja i rituala, Najveće Tokio, Mumbai, Seul, Delhi,
aglomeracije Mexico City, Istanbul, New York
estetskih i društvenih vrijednosti i normi - jednom riječju,
City, Lagos, Jakarta, Sao Paulo,
duhovnih i kulturnih aktivnosti. Osaka, Shanghai, Manila, Hong
Kong-Shenzhen, Los Angeles,
Kuala Lumpur, Kolkata,
Teheran, Moskva, Kairo,
Chicago, Buenos Aires, Pariz,
Danas na Zemlji živi više od 6 milijardi ljudi. Većina (61%)
London, Taipei, Peking, Karači,
živi u Aziji. Zatim slijede obje Amerike (14%), Afrika (13%) i Dhaka, Philadelphia, Ruhr,
Europa (12%). Čak 2,5 milijarde ljudi živi u gradovima. Toronto
Nekad je ljudski životni prostor ovisio o vodi, životinjama i
obradivoj zemlji. Zbog razvoja trgovine, tehnologije,.., etc, danas ljudi žive praktički po cijelom planetu.

6 од 10 30.12.2017 18:15
Čovjek - Wikipedia https://sh.wikipedia.org/wiki/Čovjek

Humanističke znanosti
Humanističke znanosti su one znanosti kojima je predmet čovjek. To su:

Psihologija - proučava čovjekov psihički svijet

Sociologija - proučava čovjeka u sklopu zajednice i zajednicu kao vid
ljudske organizacije
Antropologija - proučava čovjeka u najširem mogućem kontekstu
Lingvistika - proučava ljudsku verbalnu komunikaciju

Migracija čovjeka (pne)

Prirodne nauke
Nekim prirodnim znanostima također je predmet čovjek:

Medicina - proučava čovjekovo zdravlje, i liječi ga

Anatomija - proučava čovjekovo tijelo (obično se proučava u sklopu medicine)
Fizika
Psihologija

Ljudi u različitim stadijima života

Djevojčica prije Odrasla žena, Starija žena Adolescent, Kirgiz

puberteta Pandžabkinja

Odrasli muškarac, Stariji muškarac, Tadžik Estonka Anuak, Etiopija

Pataxó Indijanaca

7 од 10 30.12.2017 18:15
Čovjek - Wikipedia
Fidžijac
Biografski indeks
Antropologija
Bioantropologija
Sociologija
Kulturalna antropologija
1. The Smithsonian Institution, Human Origins
Program
2. http://www.nytimes.com/2011/11/01/world/united-
nations-reports-7-billion-humans-but-others-dont-
count-on-it.html?_r=1
3. Goodman M, Tagle D, Fitch D, Bailey W, Czelusniak
J, Koop B, Benson P, Slightom J (1990). "Primate
evolution at the DNA level and a classification of
hominoids". J Mol Evol 30 (3): 260–266.
PMID 2109087 (https://www.ncbi.nlm.nih.gov
/pubmed/2109087). doi:10.1007/BF02099995
(https://dx.doi.org/10.1007%2FBF02099995).
4. "Hominidae Classification"
(http://animaldiversity.ummz.umich.edu
/site/accounts/classification/Hominidae.html). Animal
Diversity Web @ UMich.
http://animaldiversity.ummz.umich.edu/site/accounts
/classification/Hominidae.html. pristupljeno
09-11-2012.
5. Goodman M, Tagle D, Fitch D, Bailey W, Czelusniak
J, Koop B, Benson P, Slightom J (1990). "Primate
evolution at the DNA level and a classification of
hominoids". J Mol Evol 30 (3): 260–266.
PMID 2109087 (https://www.ncbi.nlm.nih.gov
/pubmed/2109087). doi:10.1007/BF02099995
(https://dx.doi.org/10.1007%2FBF02099995).
6. "Hominidae Classification"
(http://animaldiversity.ummz.umich.edu
/site/accounts/classification/Hominidae.html). Animal
Diversity Web @ UMich.
http://animaldiversity.ummz.umich.edu/site/accounts
/classification/Hominidae.html. pristupljeno
2006-09-25.
8 од 10
https://sh.wikipedia.org/wiki/Čovjek
7. Tattersall Ian, Schwartz Jeffrey (2009). "Evolution of
the Genus Homo". Annual Review of Earth and
Planetary Sciences 37: 67–92.
doi:10.1146/annurev.earth.031208.100202
(https://dx.doi.org
/10.1146%2Fannurev.earth.031208.100202).
8. Antón Susan C., Swisher Carl C., III; Swisher
(2004). "Early Dispersals of homo from Africa".
Annual Review of Anthropology 33: 271–296.
doi:10.1146/annurev.anthro.33.070203.144024
(https://dx.doi.org
/10.1146%2Fannurev.anthro.33.070203.144024).
9. Trinkaus Erik (2005). "Early Modern Humans".
Annual Review of Anthropology 34: 207–30.
doi:10.1146/annurev.anthro.34.030905.154913
(https://dx.doi.org
/10.1146%2Fannurev.anthro.34.030905.154913).
10. McHenry, H.M (2009). "Human Evolution". u:
Michael Ruse & Joseph Travis. Evolution: The First
Four Billion Years. Cambridge, Massachusetts: The
Belknap Press of Harvard University Press. str. 265.
ISBN 978-0-674-03175-3.
11. Marshall T. Poe A History of Communications:
Media and Society from the Evolution of Speech to
the Internet. Cambridge: Cambridge University
Press, 2011. ISBN 9780521179447
12. "World Population Clock" (http://www.census.gov
/population/popclockworld.html). Census.gov.
United States Census Bureau, Population Division.
http://www.census.gov/population
/popclockworld.html. pristupljeno 2012-09-15.
13. Roberts, Sam (31 October 2011). "U.N. Reports 7
Billion Humans, but Others Don’t Count on It"
(http://www.nytimes.com/2011/11/01/world/united-
30.12.2017 18:15
Čovjek - Wikipedia
nations-reports-7-billion-humans-but-others-dont-
count-on-it.html?_r=1). The New York Times.
Pristupljeno 2011-11-07.
14. Jerome LeJeune: Life Begins at Conception, Human
Life Alliance of Minnesota, 1997.
15. urednica Ivanka Borovac, preveli s engleskog jezika:
Mladen Jurčić, Kristinka Metzger, Ana Vujaklija i
Martina Batinica, Čovjek, naslov izvornika: Human
Dorling Kindersley Limited, nakladnik Zdravko Kafol,
ISBN 978-953-196-999-4
16. Page 21 (http://books.google.com
/books?id=vhO8Ia2ik7oC&
dq=human+body+cells+trillion&
source=gbs_navlinks_s) Inside the human body:
using scientific and exponential notation. Author:
Greg Roza. Edition: Illustrated. Publisher: The
Rosen Publishing Group, 2007. ISBN
1-4042-3362-8, ISBN 978-1-4042-3362-1. Length:
32pages
17. "Human Anatomy" (http://www.innerbody.com
/htm/body.html). Inner Body.
http://www.innerbody.com/htm/body.html.
pristupljeno 6 January 2013.
18. Parker-Pope, Tara (October 27, 2009). "The Human
Body Is Built for Distance" (http://www.nytimes.com
/2009/10/27/health/27well.html). The New York
Times.
19. O'Neil, Dennis. "Humans" (http://anthro.palomar.edu
/primate/prim_8.htm). Primates. Palomar College.
http://anthro.palomar.edu/primate/prim_8.htm.
pristupljeno 6 January 2013.
20. John, Brenman. "What is the role of sweating glands
Freeman, Scott; Jon C. Herron, Evolutionary
Analysis (4th ed.) Pearson Education, Inc., 2007.
ISBN 0-13-227584-8 pages 757–761.
McHenry, H.M (2009). "Human Evolution". u: Michael
Ruse & Joseph Travis. Evolution: The First Four Billion
Years. Cambridge, Massachusetts: The Belknap Press of
Harvard University Press. ISBN 978-0-674-03175-3.
Charles Darwin – Die Abstammung des Menschen,
Schweizerbart, Stuttgart 1871 (erste deutsche
Übersetzung des englischen Originaltextes), Fischer
Taschenbuch, Frankfurt am Main 2005, ISBN
3-596-50900-9.
Gerd Haeffner: Philosophische Anthropologie.
Stuttgart, Berlin, Köln 2000.
Friedemann Schrenk: Die Frühzeit des Menschen.
Der Weg zum Homo sapiens. C. H. Beck, 5.,
vollständig neubearbeitete und ergänzte Auflage,
München 2008 (C.H.Beck Wissen), ISBN
978-3-406-57703-1.
9 од 10
https://sh.wikipedia.org/wiki/Čovjek
in balancing body temperature when running a
marathon?" (http://www.livestrong.com/article
/514545-what-is-the-role-of-sweat-glands-in-
balancing-body-temperature-when-running-
a-marathon/). Livestrong.com.
http://www.livestrong.com/article/514545-what-is-
the-role-of-sweat-glands-in-balancing-body-
temperature-when-running-a-marathon/. pristupljeno
6 January 2013.
21. Stranica 3 (http://books.google.com
/books?id=zvbV4M0-YdEC&printsec=frontcover&
source=gbs_navlinks_s) Autor: George Burton.
Edicija 2, ilustrirano. Izdavač: Heinemann, 2000.
ISBN 0-435-63119-5, 9780435631192. Length: 312
pages
22. Bilten, Astronomsko društvo Andromeda, Kapela
2005.
23. urednik Jelka Jovanović, preveli i prilagodili
Zvezdana Šelmić, Olivera Terzić, Ira Stupar, Zdenka
Peskarević, Faktopedija, izvorni naslov Illustrated
Factopedia Dorling Kindersley Limited, izdavač
Marijan Grošelj, izdanje na srpskom jeziku, ISBN
86-84213-03-3
24. Hadžiselimović R. (1986): Uvod u teoriju
antropogeneze. Svjetlost, Sarajevo, ISBN
9958-9344-2-6.
25. Lambert D. (1989): The Cambridge guide to
prehistoric man. Cambridge University Press,
Cambridge, ISBN 0 521 33364 4; ISBN 0 521 33364
9.
26. Procjena broja ljudi na svijetu
(http://www.census.gov/ipc/www
/popclockworld.html)
Christoph Wulf: Anthropologie. Geschichte, Kultur,
Philosophie. Reinbek 2004.
Капица, Сергей Петрович Общая теория роста
человечества: Сколько людей жило, живёт и
будет жить на Земле. (http://www.i-u.ru/biblio
/archive/capica%5Fskolko/) М.: Наука, 1999. ISBN
5-02-008299-6
Desmond Morris, Le Singe nu, éditions du livre de
poche, 1971.
Gerhard Bosinski, Homo sapiens, l’histoire des
chasseurs du paléolithique supérieur en Europe
(40000-10000 av. J.-C.), Paris, Éditions Errance,
1990, 281.
Jared Diamond, Le Troisième Chimpanzé, Gallimard
2000
Rolf Schäppi, La femme est le propre de l’homme,
Odile Jacob, 2002.
Richard Dawkins, Le Gène égoïste, Odile Jacob,
2003.
Boyd et Silk, L'Aventure humaine, de la molécule à
30.12.2017 18:15
Čovjek - Wikipedia https://sh.wikipedia.org/wiki/Čovjek

la culture, De Boeck, 2004, partie 1, chapitre 3, pages 68–72. ISBN 978-2-8041-4333-6.

U Wikimedijinoj ostavi ima još materijala vezanih za: Homo sapiens

Wikivrste imaju podatke o: Homo sapiens sapiens
Wikivrste imaju podatke o: Čovjek
Wikizvor ima izvorni tekst na temu: no
Wikiknjige imaju materijala na temu: no
Na stranicama WikiCitata postoji zbirka osobnih ili citata o temi: People

Archaeology Info (http://www.archaeologyinfo.com/homosapiens.htm)

Homo sapiens (http://humanorigins.si.edu/evidence/human-fossils/species/homo-sapiens) – The Smithsonian
Institution's Human Origins Program
View the human genome (http://www.ensembl.org/Homo_sapiens/Info/Index) on Ensembl

Dobavljeno iz "https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Čovjek&oldid=20260711"

Ova stranica je zadnji put izmijenjena 22:49, 10 novembar 2015.

Tekst je dostupan pod Creative Commons Attribution/Share-Alike licencom; dodatni uslovi se mogu primijeniti. Za
detalje pogledajte uslove korištenja.

10 од 10 30.12.2017 18:15