BIBLIOTEKA PRIRUCNI “IZA SVAKOGA Linus Pauling vozein ono KAKO ZIVJETI DULJE I OSJECATI SE BOLJE Clb - Kazslogizacia u publikaci Nacionalna i sveudina biblioska, Zagreb 1 DK 61.2:612.68)(02.027.) PAULING, Linus Kako dvjet due jose se ble Linus Pauling ; [s engeskoga preveli Mirjana ckereMakeie, Zvonimir Maksil~ Zagreb ' Globus, 1989, —301 ss 29m, ~ (Bib otek pritucnii xx wwakoga) Prjevod ela: How to live longer and fel better. —Bibliogafias te. 257-279. — Kazaa, ( ISBN 86-343.0528-X GLOBUS / ZAGREBNaslov izvornika Linus Pauling HOW TO LIVE LONGER AND FEEL BETTER Fiegt published inthe United Stare by WH, FREEMAN AND COMPANY, New York, New York and Oxford Pei put abjawiono u Sledinjenis Americkim Dravama, W.HLFREEMAN AND COMPANY, New York, New Yor | Oxford Copyright © 1986, Al ights reserved Copper 6 1986 ra pra receeana Recenzenti NIKOLETA BURGER ZNONIMIR MAKSIC S engleskoga preveli MIRJANA ECKERT ~ MAKSIC ‘ZVONIMIR MAKSIC Arthuru M. SacklerUvod U ovo} knjizi razmateaju se nck jednostavni i jeftini postupei, koje svatko mote usvojiti da bi osigurao dulji i bolii Zivot, u kojem ée biti vide sree j zadovolistva, a manje pata i bolesti. Glavna poruka i najvaznija preporuka love knjige svodi se na to da nekih vitamina valja uzimati vise nego so ih dobivamo hranom. U prvim poglasliima knjige govori se o odredivanju ‘optimainih koligina dodatnih vitamina, dok su razlozi za ajihovo uzimanje obrazlozeni kasnije. Ja sam znanstvenik: kemiga, fizigar, kistalogeaf, bavim se takoder mole- kularnom biologijom i medicinskim istrazivanjima a prije dvadeset godina poéeo sam se zanimati za vitamine. Uotio sam da se znanost © prehrani prestala razvijati. Cini se da stari profesori mutricije ~ znanosti o prehrani — koii su pridonijeli njezinu razvoju prije 50 godina, coliko ufivaju u samozs dovolismu zbog svojih tadasnjih uspieha i dostignuca, da velo uspjeino zaobilaze nova otkriéa u biokemiji, molekularnoj biologi i medicini, ukljueu- judi i nove spoznaje o vitaminima i ostalim heanjivim sastojcima. lako se uw meduvremenu razvila nova znanost o prehrani, mnogi su od njih nastavii pougavati svoje studente na temelju zastariclih'spoznaja medu Kojima su mnoge jednostavno pogreine. Jedna od anjih je da zdrava osoba ne smije uzimati dodatne vitamine te da se sve Sto je potrebno 22 dobrus i zdrava prchranu moze naéi u »Zetici osnovne namirnices koje treba uzimati svaki dan, Reaulrat je lose pouke éinjenica da se mnogi nutricionist i sastavljati dijeta sluze tim zastarjelim idejama, Sto ima za neugodnu posljedicu da ameritki narod nije onako 2drav kao 3t0 bi mogao i trebao biti. Toma pridonose i lijénici. Vetina je na fakultetima stekla velo malo znanja 0 pre- hhrani (od kojih je dobar dio, naravno, zastario), a nakon toga su uglavnom bili prezaposleni brinuci se 0 brojnim pacijensima, tako da nisu imali vremena pratiti nova dostignuéa o vitaminima i drugim hranjivim sastojcima. Uoéivii priie dvadesetak godina da se razvoj i nove spoznaje u znanosti fo prehrani vecinom zanemaruju, taj me problem toliko zaokupio da se od tada uglavnom bavim istrazivanjem i edukacijom na tom podruéju. Imao sam veliku sreéu Sto sam u tom postu suradivao i jo8 suradujem s mnogim velo 7sposobnim istrazivatima sa Stanfordskog sveusilista i s Instituta 2a pritodne ‘znanosti i medicinu Linus Pauling, Prije petnaestak godina mnogi su se na temelju vlasttog iskustva uvjerili {da povecano uzimanje vitamina C pruza iavjesnu zaititu od prehlade, iako je veéina lieénika i autoriteta na poliu znanosti o prehrani nastavila tdi ds je vitamin C bezvrijedan w lijecenja prehlade ili bilo koje bolesti osim skorbuta, koji je izazvan nedostatkom tog vitamins u organizmu, Prouéavajuci medicin- sku literatura, pronagao sam mnogo odliénih studija, medu kojima mnoge zaista pokazuju da je vitamin C koristan w spre¢avanju i lijeéenju prehlade. Buduci da su te spoznaje izmaknule pozornosti medicinskih autoriteta, odlu- Gio sam napisati knjigu Vitamin C i prehlada [Neki su kritigari tu knjigu povoljno ocienili, ali su je drugi otro napali Ta raspra potaknula je mnoge istraZivase da zapoénu kontrolirane pokuse, od kojh bik poscbice istaknuo pokuse profesora Georgea Beatona, ditektora (Odjela za prehranu, Fakulteta za higienu Sveudilista u Torontu. Ti su pokusi potkrijepli zakljucak da je vitamin C dielotvoran w lijecenju prehlade. Stoga medicinski i nutricionistigki autoritetivige ne tvrde da vitamin C uopée nije dielotvoran u zaitit i lijegenju preblade, vee ponekad istiu da zaétita nije dovoljno velika da bi opravdala troskove i dodatan trud 2bog, uzimanja tog, ijekom dugogodisnjih i kontinuiranih istrazivanja djeloranja vitamina C pronaao sam da on ima opée antivirusno djelovanje i da pruza izvjesmu zaétitu, ne samo od prehlada nego i od drugih virusnih bolesti ukljuéujuci grip, mononukicozu, Zuticu i herpes. Prehlada je neugodna, ali nije opasna { tznimno izaziva komplikacie koje werokuju smet. Gripa je, naprotiy, velo ‘ozbiljna i opasna bolest. Uvelikoj pandemiji 1918-1919. od gripe je bolovalo oko 85% a umrlo 1% pucanstva u svijetu, ukljucujuei mnoge inave zdrave lade osobe. Procjenjuje se da je bolese pokosila oko 20 milijuna Ijudi. Tdbijanje gripe u posetku 1976.8, izazvane virusom slitnim onome sto je tuzrokovao pandemiju 1918-1919. g, izazvalo je veliku zabrinutost i strah, “Zbog toga je vaino znati da se primjerenim wzimanjem vitamina C moze pobolifati opée zdraystveno stanje toliko da se organizam moze priliéno uspjeino suprotstaviti toj bolesti. Vazno je dodati da primjerene kolitine vitamina C i drugih vitamina mogu poboligati zdravlje, a time i kvalitetu ivora, pomazuéi u borbi protiv sréanih bolesti, raka i ostalih bolest isto- dobno usporavajuei proces starenja. Sve te moguénosti razmatraja Se ¥ Ovo} knjizi. Nadam se da ée knjiga pomoci mnogim liudima da izbjegnu teSke bolesti i omoguciti im ds dive adravije i dulie. Zabwaljujem na pomoci gospodi Dorothy Munro, gospodi Corrine Gor- ham, gospodi Ruth Reynolds, dr.Ewanu Cameronu, de. Zeleku Herman, dr.Linusu Paulingu Jr., dr.Crellin Pauling, dr.Kay Pauling, dr. Armandu Hammer, gospodinu Ryoichiu Sasakawi i dr. Emileu Zuckerkandlu. Zahva- 8 lan sam idr, Abrahamu Hoffer, dr. Humphryu Osmond i dr. rwinu Stonew Sto. su prie dvadeserak godina potaknuli moj interes 2a vitamine, kao i gospodi Lindi Chaput i njezinim suradnicima u W. H. Freeman 8 Company na uspjesno} suradnji prilikom izdavanja knjige. Posebno se zahvaliujem prijatelju Gerardu Pielu na rijetima ohrabrenja ina njegovim doprinosima ovo} knji Linus Pauling Linus Pauling Institute of Science and Medicine 440 Page Mill Road Palo Alto, California 94306 1.09, 1985.Kako divjeti dulje i osjecati se boljeI SKUP PRAVILA ZA BOLJE ZDRAVLJE1 Pravilna prehrana za kvalitetniji Zivot ‘Vierujem da biste mogli Zivjeti dulie, posebice biste mogli produliti svoje dielatno divotno razdoblie u kojem se dobro osjecate, kad biste usvojil i primienili neke jednostavne postupke opisane u ovoj knjizi. Moja najvaznija preporuka sastoji se u tomu da uzimate vitamine u odredenim optimalnim koliginama, kako biste nadopunili one koje dobivate hranom. Te dodatne coptimalne doze obténo su mnogo vese nego one sto ih najéesce preporucuju lijecnici i stiegonose staromodne znanosti o preheani. Oni, primjerice, savje- tuju da uzimamo onoliko vitamina C koliko je potecbno da nas zaititi od skorbuta, Skorbut je jedna od karakterstiénih bolesti koje se javljaju zbog manjkave prehrane. Mo} savjet da treba uzimati veée koligine vitamina C i ostalthvitamina temelj se na novor i boljem razumijevanju njthove loge uw kemijskim reakcijama nuinima za odvijanje Zivotnih procesa. Pri tomu je vaino istaknuti da vitamini nisu lijekovi, vee tvari na koje je na organiza naviknuo, Spomenute nove spoznaje upozorile su na korisnost velikih dodat rilh doza, sto je nedvosmisleno potkrijeplieno klinickim ispitivanjima i pion: skim istrazivanjima nove epidemiologije zdravlja, Urimajuei vitamine i ostale korisne hranjive sastoike i baveéi se 2dravim tielesnim aktivnostima, poevsi od mladosti ili srednjih godina va nadalje, vierujem da mozete produljti svoj Zivot, i to razdoblie w kojem se dobro osjeéate, za 25 ili Eak 35 godina, Pritom je vazno istaknuti da se povecava upravo dio aktivnog i sretnog Zivora. Mladost je priliéno nesretno razdoblie, ‘mladiljudi moraju tratiti svoje mjesto pod suncem pa stoga Zive pod stalnim stresom. Starost je zbog narusena zdravlja takoder nesretzo tivotno doba koje zavrbava smréu. Nailjepie je srednie razdoblie ili doba zrelost. Zbog toga je razumno pokuati zdraystvenom njegom produljti apravo to doba dobrog 2dravlja, pune aktivnosti i stvaralastva. Ako ste veé w poodmaklim godinama kad uz ostale aktivnosti dobre za vase zdravije poginjete pravilno uzimati dodatne vitamine, niihov ée utjecaj na procese starenja biti manjis no éak i tada motete produliti Zivot 2a 15 do 20 gedina. ‘Vecinu tvrdnjiiznesenih u narednim poglavljima potkrepliujem dokazima iz objavijenih rasprava s opazanjima Sto tvore temelj mojih zakliuéaka. No, pporpuno mi je nemoguée jednako poduprijti svoje uvjerenje o produljenju asrazdoblja dobrog, zdravlja i samog trajanja tivora. Da tog sam uvjerenja dosa0 na remelju velikog broja opazanja o ueincima razlgiih koligina vitamina na Aivotinje i jude w najrazlicitjim uvjetima dobroga i narusenog zdravlja. Pri tomu sam uzeo u obzir neka znaéajna epidemioloska istrazivanja ali ni jedno od njih staisticki signtfikantno ne upucuje na to da je korist tako velika kao ‘to vierujem da jest. Jedna od komplikacija, koju éu razmatrati posi, astoji se u tomu Sto se Iiudska biéa medusobno razlikuju; ona pokazuju naglasenu biokemijsku individualnost. Mnogo je jednostavnije doi do pouzdane infor: macije 0 faktorima koji odreduju zdravlje zamoréiéa ili majmuna nego liu. Stoga sam se donekle oslonio na istrazivanja s tim kao is nekim drugim Zivotinjskim vestama, lnenadila me, primjerice, énjenica da Odbor 2a peebranu laboratorijskih 4ivotinja Nacionalne akademije pritodnih znanosti SAD, Nacionalnog istrazt- vackog savjeta (NRC), preporuéa za majmune mnogo vise vitamina C nego Sto ga savictuje liudima Odbor za hranu i prehranu iste Akadcmije. Uvieren sam da je spomenuti Odbor mnogo i marliivo radio ne bi li pronaéao optimalnu dozu za majmune, tj. odredio onu koliginu koja je potrebna za nihovo odliéno zdravije. Medutim se odbor za hranw i prehranu nije nimalo potrudio da pronade optimalnu dozu vitamina C i ostalih vitamina za americki narod. U svojim preporuéenim dnevnim koliginama (RDA),” kojima je dan tako velik publicitet da su otisnute i na kutijama Zitarica za doruéak ‘RDA inicijalima, taj Odbor racionira vitamine tako da doze nisu mnogo vise od minimalnih doza potsebnih za zastitu od bolest, pojava koji je izravna posliedica nedostatka vitamina, Nema podataka koji bi potvrdili da je minimalna doza vekog vita- mina da bi se sprijedile karakteristcne bolesti 2bog nedostatka vitamina ujedno i optimalna doza potrebna za oguvanje dobra zdravlja. Optimalne koligine i najbolji naéin uzimanja dodatnih vitamina razmatraju se u prvi, a razlozi njihova uzimanja u ostalim poglavljima knjige. Kao sto &e se iz teksta vidjeti, smatram da je vitamin C najvainiji zato Sto je koristan utinak poveéanog uzimanja uz koliéiny dobivena svakodnevnom hranom kudikamo veéi nego za ostale vitamines medutim su i drugi vitamini i potrebni i vazni. Kad se radio biti za zdravje, nameée se pitanje koliko neka osoba u SAD. treba ovisiti @ svom lijeéniku. Kad se pacijent s nekom karaktetistiénom bolesti pojavi u ambulanti, glavni je zadatak lijecnika da ga pokusa izljediti, Lijeénik obiéno ni ne pokusava sprijetit bolest, nti nastoji da osobu koja trazi savjet dovede u najbolie moguée zdravstveno stanje DrEugene D.Robin, profesor medicine i fiziologije na Stanfordskom medicinskom fakultetu, objavio je 1984. vrlo znagajnu knjigu, Matters of Life and Death: Risk us. Benefits of Medical Care (Pitanja #ivota i stort: Rizici nasuprot Koristima medicinske pomoéi). U njoj autor razmatra nedostatke > RDA bratca 24 Recommended Daily Allowances, preporucenednevne doze 16 j prednosti danainje medicine. Tvrdi da u medicini ima »teSkih propusta i nedostataka v osnovnim dijgnosihim postupsima i terapjama te da vspotencijaini ili stvarni pacijenti mogu smanjitirizik i poveéati korist o -eetchnke iege ako st poral manjkavostt meicines. Robin takoder pripominje da se teSke greske wlijeéenjur mogu ukloniti ako seu lijeénika ne fleda »Gospodin Boge i ako se éoviek stalno sam brine o svom zdravlja, “Dobra preporuka jew, kaze on, »da se savjetujte s ljeénikom samo ako ‘jetujete da ste stvarno bolesni. Ogranigujuti svoje sustete s medicinom na Jamo one &to su priieko potrebni izbjeti éete riziko u vesini diagnostickih i terapeutskih postupaka« Taj saviet ew, kaze Robin, sumanjiti vainost uloge Koju su lijeénicl ‘unurpirali u nasem drustvu;tretman pacijenata dj je glavni problem nesretam Fivot, Vase je puno pravo da se savjetujete s lijeénikom 0 tomu, ali morate ‘mati da velo malo lijeénika uspjcéno lijedi nesretne vote, pa je vierojatnost ‘da dobijete stvarnu pomoé vrlo malena. Stovise, mozete zapoteti seriiu potencijalno opasrih medicinskih testova i tretmana. Ako éete proéitavsi ov Knjigu spoznati da je cak i odluka 0 Ronzultacii s lijeénikom ozbijna j potencijalno riskantna, to Ge znakiti da ste, dobro ulosili svoje vrieme.« Upozorio bih vas da se klonite hospitaltzacije ako niste tesko botesni, ‘ai tada treba ici samo u onu bolnicu koja je adekvatno opremljena za vase Iijecenje. Mnoge hospitalizacje su vepotrebne. Bolnice mogu biti opasna rjestas, pouéava Robi ‘On u svojo) knjizi ne raspravla o vitaminima, vjerojatno zbog nedovoljna ‘anja o njima, St je karakteristiéno 2a vecina lijenika. Da je 0 toj problema- tici zna0 vie, vierojatno bi upozorio svoje ctaoce da budu oprezni u prihvaca- nju lijecnickih savjeta o vitaminima i o ostalim aspektima prehrane. Naime, ‘vena je ljeénika dobila velo malo informaciaiz tog podrutja tjekom studiia medicine, a skupila je mnoge dezinformacije nakon studija. ‘Osobito je vaino ne dozvoliti svojem lijetsiku da vas sprijeti w uzimanju lodatnih vitamina dok ste u bolnicistada ih trebate vige nego ikad. U travnju 1970. g. pisao sam dr. Albertu Szent-Gydrgyiu, Covjekt koji je prvi izolirao askorbinsku kiselinn (vitamin C) iz biljnih i Zivotinjskih tkiva. Pitao sam ga za miljenje o vitaminu C, posebice o optimalnim dozama koje bi trebalo uzimati. Dopustio mi je citirati dio svojega pisma koji glasi: U vezi 5 askorbinskom kiselinom osjecao sam od samog posetka da lijeénici krivo fobavjestavaju javnost. Ako ne unosite u organizam askorbinsku kiselinu hhranom, dobit éete skorbut. Zbos, toga su lijeénici govorili da je s vama sve turedu ako nemate skorbut. Mislim da je to velo reska pogreska, Skorbut nije prvi znak nedostatka vitamina C hego premortalni sindrom, pa za potpuno Zdravije rebate vie, mnogo vise tog vitamina. Ja uzimam dnevno oko 1g, To rhe mora biti optimaina doza, jer mi ne znamo sto je zaptavo porpuno zdravlie, ti koliko trebamo askorbinske kiseline da bi se ono posto. Medutimm twedim dase askorbinska kiselina moze uzimati neogranigeno bez imalo opasnosti-« 2 ke ea ae 7Lijeénici, mocne mediciaske ustanove i poduzeéa, nazivaju se u SAD 2draestvom, 2dravstvenim centrima i zdravstvenim tvrtkama. To su pogteéni nazivi za nesto Sto je zapravo industrija bolesti, Meni se svida definicija zdravlja u Ustavu Svjetske 2dravstvene organizaciie nog fizickoga, mentalnoga i socijalnog dobra, i fizitke slabosti Zravje je stanje porpu- + ne samo odsutnost bolest Ustav Svjetske zdravstvene ofganizacije nastavlia i kage =Posjedovanje najvecega moguceg 2dravstvenog standarda jedno je od osnov. nih prava svakoga liudskog bica bez obzira na ras, vieru, Palicho wvieene i ekonomski, odnosno socijalni polozaj.« male sh To pravo danas udiva samo malen dio covjeéanstra: uglavnom sreinici koji su dovelino bopati da we. moge stariti, Medutim, to pravo je pristupacno i vama, samo ae trebaterazurmrg Ponasati. Stoviée, zahvaljujuci modernoj znanosti o prehrani danas moiete ‘Viéestruko povecati korist ad zdravih navika svakodi nih Kolitna najvazniih vitamin, Nitko ne pornaje vase zdravsweno stanje bolje od vas sami, Stoga je vatno razmislati 0 svojem zdravja i djelovatitako da ga pobolisae inevnog wzimanja optimal. Zeljela bib nesto od te preventiene medicine, 0 kojo} se tako mnogo govori. 18 2 Zivotna pravila za bolje zdravlje Postupci za pobolifanje zdravla i produtenie Svota moraju biti podnosivt i prihvadjv tako dane ugroze kvalitet Zvota, da ih modete trano primer vati dan za danom, godinu za godinom. Pravia opisana w narednim odlom: cima ispunjaa te uvjete pa ih se mofete dosljedno driati do kraja Fivora Postivanje odredenih pravila i kontinuitet primjenvanih postupaka iavan- redo su vain za uspieh Spomenuti skup pravila ne ukljucuje sve postupke za ofwanje 2dravlia koje poznajem. Stove, on ne uzima u obzir osobitost prehrambenih potreba pojedinaca, Primjerice, osobama sklonima artritisu moze koristiti uzimanje wedi koligina vitamina C, niacinamida i vitamina By. Preporuseni rezim zdravstvenih mjera zapravo je temeljni sustav pravila koji bi trebao koristiti 0t0vo svako} osabi, Dadatni korisni efekti mogu s© politi promjenama koje su uvjetovane biokemijskom osobitostipojedinca. Skup pravila o kojima ie rie gla: 4. Svaki dan uzmite od 6 g do 18 g (6.000 mg do 18.000 mg ill vige vitamina C; ne propustte nit jedan jedini dan. Svaki dan uzmite 400 1)", 8001} ili 16001 vitamina E. . Svaki dan uzmite tablete koje sadriavaju vitamine B skupine. .Uzmite svaki dan tabletu od 25.600 ff vitamina A. . Srakodnevno uzimajte dodatne minerale. Primjerie, w SAD se prodaju Bronsonove tablete. Svaka sadréava 100mg kalija, 18mg ieljeza, 0,15 mg joda, 1 mg bakra, 25 mg magnezija, 3mg mangana, 15 mg cinka, 0,015 mg molibdena, 0,015 mg kroma i 0,015 mg selena, 6. Smanjite godiinju potrosnju deéera, tako da bude manja od 25 kg. To se codnosi na prodiSéeni Seéer, srov Seéer i med. Ta kolifina odgovara otprilike polovici sadasnje prosjeéne potrosnje u SAD. Kava ia pte bez Secera, Ne jedite prehrambene proizvode bogate Seerom. Klonite se slatkib deseres. Nemojte piti bezalkoholna piéa (voene sokove i osvie#u- juéa piga) koja sadriavaju Secer. ‘araiue internacionalnejedincu. To je Loin vitamin i neke dragesuptancie) oxedens tedntrodsomKonvencom a Pala fo Seas adrtoena organs » 19