BAZE PODATAKA – PREDAVANJA DANAS POSTOJI NEKOLIKO NAJČEŠĆE ZASTUPLJENIH DBMS-a:

Baze podataka možemo posmatrati kao skup kolekcija velikog broja
podataka koji imaju više od jednog korisnika.
Osnovna ideja je da pojedina aplikacija ne stvara vlastite datoteke na
disku. Specijalizovan softver se naziva SISTEM ZA UPRAVLJANJE BP.
*BP je skup međusobno povezanih podataka pohranjenih u vanjskoj
memoriji računara. Podaci su istovremeno dostupni raznim korisnicima i
aplikacionim programima.
1. DB2- proizvod firme IBM namijenjen velikim mainframe
računarima;
2. ORACLE – proizvod istoimene firme,pokriva gotovo sve
računarske platforme, npr, UNIX,LINUX,MS WINDOWS;
3. MS SQL SERVER – Microsoftov proizvod namijenjen server
računarima sa OS MS WINDOWS;
4. MY SQL – besplatni proizvod firme MY SQLLAB popularan na
raznim platformama,prije svega kao podrška web-aplikacijama;

*Upravljanje,primjena,brisanje i čitanje obavlja se pomoću posebnog

softwera tzv. SISTEM ZA UPRAVLJANJE BAZOM PODATAKA (DBMS-a);
-SUBP(Data Base Management System – DBMS) je ''server'' baze
podataka.
-SERVER=> centralni računar i on upravlja ostalim računarima,tj.bazom.

Korisnici ne moraju poznavati detalje fizičkog prikaza podataka da bi se

mogli koristiti.

SISTEM ZA UPRAVLJANJE BAZAMA PODATAKA:

- DBMS:
– oblikuje fizički prikaz baze u skladu sa logičkom strukturom;
- Obavlja u ime klijenta sve operacije sa podacima;
- U stanju je podržati razne baze od kojih svaka može imati svoju
logičku strukturu,ali u skladu sa istim modelom;
- Brine se za sigurnost podataka,te amortizuje administratorske
poslove sa bazom;
- Spada u sofwer koji većina korisnika i organizacija ne razvija
samostalno,već ga kupuju zajedno sa računarskim sistemom;
 MODELI ZA LOGIČKU STRUKTURU BAZA PODATAKA
MODEL – skup pravila koja određuju logičku strukturu BP, on čini osnovu
za oblikovanje i
implementaciju baze;
-podaci u bazi moraju biti logički organizovani u skladu sa
modelom koji podržava izabrani DMBS;
DOSADAŠNJI DBMS-ovi su podržali neke od sljedećih modela:
1. RELACIONI MODEL
- zasnovan je na matematičkom pojmu relacijije;
- podaci i veze među podacima pokazuju se tabelama koje se
sastoje od kolona i redova;
2. IMPLEMENTACIJA
- Primjena,uvrstiti, odnosno primjeniti nešto;
3. HIJERARHIJSKI MODEL
- Poseban slučaj mrežnog modela;
- Baza je predočena jednim stablom (hijearh.) ili skupom stabala;
- Svako stablo se sastoji od čvorova i veza
„naređeni-podređeni“ između čvorova
- Čvorovi su tipovi zapisa,a odnos „nadređeni-podređeni“ izražava
hijerarhiju veze između tipova zapisa;
CILJEVI KOJI SE NASTOJE POSTIĆI KORIŠĆENJEM BAZE PODATAKA:
Baza podataka predstavlja viši nivo rada sa podacima u odnosu na klasične
programske jezike.
Baza podataka mora ispuniti sljedeće ciljeve:
1. Fizička nezavisnost podataka
-razvija se logička definicija baze od njene stvarne fizičke građe;
-ako se fizička građa promijeni,npr podaci se prepišu u druge datoteke na
drugim diskovima to neće zahtjevati promjene u postojećim aplikacijama;
2.Logička nezavisnost podataka
-razdvaja se globalna logiča definicija cijele baze podataka od lokalne
logičke definicije za jednu aplikaciju;
-lokalna logička definicija se obično svodi na izdvajanje samo nekih
elemenata iz globalne definicije uz neke jednostavne transformacije tih
elemenata;
3.Fleksibilnost pristupa podacima
-podrazumijeva da korisnik može slobodno prebirati po podacima te po
svom nahođenju uspostaviti veze uzmeđu podacima;
-ovom zahtjevu udovoljavaju jedino relacione baze;
4. Istovremeni pristup podataka
-baza mora omogućiti da veći broj korisnika istovremeno koristi te
podatke;
-korisnici ne smiju ometati jedan drugoga te svaki od njih treba imati
utisak da sam radi sa bazom;
5. Čuvanje integriteta
-nastoji se automatski sačuvati korektnost i konzistencija podataka, i to u
situaciji kada postoje greške na aplikacijama te konfliktne istovremene
aktivnosti korisnika;
6. Mogućnost oporavka nakon kvara 3. Lokalno – logički nivo
-mora postojati zaštita baze u slučaju kvara hardvera ili grešaka u radu -odnosi se na logički prikaz o dijelu baze koja koristi određene
softvera; aplikacije;

7. Zaštita od neovlaštene upotrebe FIZIČKI NIVO

-ograničena prava upotrebe baze; - to je aspekt koji vide samo sist. Programeri (oni koji su razvili DBMS).
Sama fizička razina može se dalje podijeliti na više podrazina
8. Zadovoljavajuća brzina pristupa apstraktnosti, od sasvim konkretnih staza i cilindara na disku, do već
-operacije se moraju odvijati relativno brzo i u skladu sa potrebama donekle apstraktnih pojmova datoteke i zapisa (sloga) kakve susrećemo u
određenih aplikacija; klasičnim programskim jezicima;

9. Mogućnost podešavanja i kontrolisanja GLOBALNO-LOGIČKI NIVO

-zahtjeva veliku brigu i praćenje performansi,mijenjanje parametara u -njime se bavi ADMINISTRATOR baze;
fizičkoj građi itd. -opis globalno-logičke definicije se naziva shema
-odg.osoba se zove ADMINISTRATOR i njemu trebaju biti na raspolaganju -SHEMA je tekstili dijagram koji definiše logičku strukturu baze i u skladu
razni alati i pomagala; je sa zadanim modelom;

LOKALNO-LOGIČKI NIVO
-aspekt koji vidi korisnik ili programer;
-opis jedne logičke definicije se zove pogled (view) ili podshema;
-to je text ili dijagram kojim se imenuju ili definišu svi lokalni tipovi
podataka i veze među tim tipovima;
ARHITEKTURA BAZE PODATAKA
-sastoji se iz tri „sloja“,odnosno 3 nivoa apstrakcije;

1. Fizičko nivo
- odnosi se na fizički prikaz i raspored podataka na jedinicama
spoljne memorije;

2. Globalno-logički nivo
-logička struktura cijele baze;
ARHITEKTURA BAZE PODATAKA –SHEMA ZA ISPIT

Fizička nezavisnost podataka postiže se time što se pravi

razlika između fizičkog i globalno-logičkog nivoa,dok se
logička nezavisnost postiže razlikovanjem lokalno-
logičkog i globalno-logičkog nivoa.

Za stvaranje BP potrebno je zadati shemu i poglede.

DBMS tada automatski generiše potrebni raspored
pohranjivanja i fizičku bazu.

ADMIN može samo donekle uticati na fizičku građu

baze,podešavanjem dostupnih parametara.
 JEZICI ZA RAD SA BAZAMA PODATAKA
Komunikacija se odvija pomoću posebnih jezika, a ti jezici se dijele u
sljedeće kategorije:
1. Jezik za opis podataka ( Data Description Language – DDL)
-služi prijektantu ili administratoru u svrhu zapisane sheme ili
pogleda;
-tim jezikom definišemo podatke i veze među podacima i to na
logičkom nivou;
2. Jezik za postavljanje upita ( Query Language – QL )
-služi neposrednom korisniku za interaktivno pretraživanje baze
-to je jezik koji podsjeća na govorni (engleski) jezik;
-naredbe su neproceduralne,dakle takve da samo specifikuju
rezultat koji želimo dobiti, ali ne i postupak za dobijanje rezultata;
-ovakva podjela je prilično zastarjela;
-primjer takvog integrisanog jezika za relacione baze je SQL
(Structured Query Language), on služi za definisanje podataka;
3. Jezik za manipulisanje podacima (Data Manipulation Language
– DML)
Služi programeru za uspostavljanje veza između aplikacionih
programa i baze. Naredbe DML omogućavaju „manevrisanje“ po
bazi te jednostavne operacije kao što su upis,prmjena,brisanje ili
čitanje zapisa. U nekim softverskim paketima, DML je zapravo
bibilioteka potprograma: „naredba“ u DML-u svodi se na poziv
potprograma.
U drugim paketima zaista je riječ o posebnom jeziku:programer
tada piše program u kojem su izmiješane naredbe dva jezika,pa
takav program treba prevoditi sa dva prevodioca (DML
prekompajler,obični kompajler);
RAZVOJNI CIKLUS BAZE:
Uvođenje BP u neku ustanovu predstavlja složeni zadatak koji zahtjeva
primjenu pogodnih metoda i alata te timski rad stručnjaka raznih profila.
To je projekat koji se može podijeliti u 5 aktivnosti:
 utvrđivanje zahtjeva
 analiza zahtjeva
 oblikovanje(projektovanje)
 implementacija
 testiranje i održavanje
Utvrđivanje i analiza zahtjeva:
- Cilj oblikovavnja je da se u skladu sa specifikacijom oblikuje
struktura baze. Oblikovanje predlaže način kako da se podaci na
pogodan način grupišu,struktuiranu i međusobno povežu.
- Analiza zahtjeva određuje vrste koje vrste podataka baza treba
sadržavati i šta će njima moći raditi.
- Glavni rezultat oblikovanja trebala bi biti šema cijele baze,građena
u skladu sa pravilima modela podataka te zapisana na način da je
DBMS može razumjeti i realizovati.
-
 Oblikovanje BP Implementacija
Dijeli se u 3 faze koje slijede jedna za drugom:
1. Konceptualno oblikovanje Implementacija se svodi na fizičku realizaciju oblikovane baze na
Glavni rezultat prve faze oblikovanja je tzv.konceptualna šema cijele odgovarajućem server računaru. U slučaju DBMS-a zasnovanog na
baze,sastavljena od entiteta,atributa, i veza. Ona opisuje sadržaj baze SQL-u po kreću se SQL naredbe koje čine fizičku šemu baze, te se na
i način povezivanja podataka u njoj. Prikaz je jezgrovit,neformalan i disku stvaraju prazne tabele sa svim pratećim strukturama i
pogodan ljudima za razumijevanje,ali je nedovoljno razrađen da bi mehanizmima.
omogućio implementaciju. Postupak se sastoji od punjenja praznih tabela sa početnim podacima.
Takvi podaci obično postoje u nekom obliku, npr.kao obične datoteke
2. Logičko oblikovanje baze ili kao tekstualni dokumenti.
Kao glavni rezultat druge faze oblikovanja nastaje logička šema koja je
u slllučaju relacionog modela sastavljena od relacija tj tabela. Sastavni Većina DBMS-a opskrbljena je alatima koji nam olakšavaju transfer
je dio logičkog oblikovanja i tzv normalizacija gdje se primjenom podataka iz takvih izvora u bazu. Postupak je obično ipak mukotrpan i
posebnih pravila nastoji popraviti logička struktura samih relacija,tako ne da se sasvim automatizovati,zbog potrebe čišćenja,ispravljanja i
da se ona bolje prilagodi inherentnim (udruženim) osobinama samih usklađivanja podataka. Nakon što su početni podaci uneseni u
podataka. bazu,razvijaju se aplikacije koja obavljaju najvažnije transakcij sa
podacima.
3. Fizičko oblikovanje
Glavni rezultat treće faze oblikovanja je fizička šema cijele baze,dakle
opis njene fizičke građe. U slučaju upotrebe DBMS-a zasnovanog na
jezik SQL, pojam fizičkog nivoa treba shvatiti uslovno. Fizička šema
zapravo je niz SQL naredbi kojima se relacije iz logićke šeme realizuju
kao tabele. Pritom se dodaju pomoćne strukture i mehanizmi za
postizanje traženih performansi te čuvanje integriteta i sigurnosti
podataka. Takođe se mogu uključiti i SQL naredbe kojima se
pogledi(podšeme)za pojedine aplikacije realiziraju kao virtuelne
tabele izvedene iz stvarnih tabela.
  Perfekcijsko održavanje je mijenjanje šeme baze u svrhu
Testiranje baze podataka prilagođavanja novim aplikacijama koje nisu postojalae tokom
polaznog utvrđivanja i analize zahtjeva.
Testiranje BP provodi se tako da korisnici eksperimentalno rade sa
 Adaptacijsko održavanje potrebno je kada bazu želimo
bazom i provjeravaju zadovoljava li ona svim zahtjevima. Pokreću se
prilagoditi novom DBMS-u koji se nije koristio u vrijeme
najvažnije transakcije sa podacima,prati se njihov učinak te se mjere
oblikovanja i početne implementacije baze.
performanse. Takođe se nastoje simulirati očekivane frekvencije
pojedinih transakcija da bi se utvrdila stabilnost i pouzdanost rada
pod opterećenjem.

Glavni je cilj testiranja otkrivanje i popravak grešaka koje su se mogle DOKUMENTACIJA BAZE
potkrasti u svakoj od prethodnih aktivnosti: dakle u analizi
zahtjeva,oblikovanju,odnosno implementaciji. Greške u prethodnim
aktivnostima imaju teže posljedice jer se provlače kroz sljedeće Svaki softverski proizvod,pa tako i BP popraćen je odgovarajućom
aktivnosti pa zahtjevaju više truda da se poprave. Npr.,greška u analizi dokumentacijom.
može uzrokovati da u specifikaciji nedostaje neki važan podatak,a to
onda znači da tog podatka neće biti ni u projektnoj dkumentaciji ni u Razlikujemo:
implementiranoj bazi,pa popravak treba izvršiti u svim dokumentima i - Korisničku dokumentaciju namijenjenu korisnicima;
šemama,te u samoj bazi. - Razvojnu dokumentaciju namjenjenu softverskim inženjerima;

Održavanje baze podataka: Razvojnu dokumentaciju možemo podjeliti na dokumente koji prate
pojedine aktivnosti iz razvojnog ciklusa odnosno projektnu dokumentaciju
 Održavanje se odvija u vrijeme kada je već baza ušla u baze podataka to su dokumenti koji nastaju tokom aktivnosti oblikovanja
upotrebu. To je kontinuirani proces,gdje su baza i njeni baze.
prateći dokumenti podvrgnuti stalnim promjenama. Proces
održavanja opisujemo pojmom evolucije.
 U softverskom inženjerstvu,kod baza podataka možemo
govoriti o nekoliko vrsta održavanja koje se razlikuju po
sadržaju i isvrsi traženih promjena.
 Korekcijsko održavanje svodi se na naknadni popravak
grešaka koje nisu otkrivene tokom testiranja;
 VAŽNOST IZRADE DOKUMENTACIJE
Projektna dokumentacija za BP važna je zato jer omogućava ispravan tok
samog oblikovanja i implementaciju u skladu sa pravilima struke, te
konzistentan prelazak iz pojedine razvojne faze ili aktivnosti u drugu.
Dokumentacija je neophodna kod testiranja i održavanja baze jer ona
predstavlja jedini relevantni izvor informacija o građi baze.
U razvoju i održavanju baze obično sudjelu veći broj ljudi,te osobe koje će
poslije mijenjati bazu nisu iste osobe koje su je stvorile. Projektna
dokumentacija predstavlja sponu između tih svih ljudi koji se možda
nikada nisu sreli te njihovu kolektivnu memoriju.
Projektna dokumentacija za BP ima 3 faze oblikovanja i dijeli se na 3
nivoa:
1. Projektna dokumentacija na konceptualnom nivou
– opisuje konceptualnu shemu baze podataka;
2. Projektna dokumentacija na logičkom nivou
-sadrži fizičku šemu baze;
3. Projektna dokumentacija na fizičkom nivou
- sadrži logičku šemu baze;
DIJELOVI PROJEKTNE BAZE
Završni dio projektne dokumentacije je dokumentacija na fizičkom
nivou.Ona se jedino direktno koristi za implementaciju baze.
Sva tri djela moraju se čuvati zato što svaki od njih daje korisnu i
komplementarnu informaciju o građi baze.Npr.neko ko se tek želi
upoznati sa bazom lakše se snaći u konceptualnoj šemi,a ne u fizičkoj
šemi.
U slučaju prebacivanja na novom DBMS logička šema može prestavljati
bolje polazište nego fizička.
Kada dođe do promjene u građi baze ,ta primjena mora se unijeti i u
dokumentaciju .Sva tri djela dokumentacije moraju se istovremeno
mjenjati tako da ostanu međusobno konzistetni i konzistenti sa
realizovanom bazom.
Kod manjih baza dovoljno je da projektna dokumentacija u svakom
trenutku održava ažurno stanje.
Kod većih i složenih baza korisno je da se osim ažurnog stanja
dokumentuje i istorija promjena.To se može realizovati tako da se sami
dokumenti čuvaju u više verzija ili tako da se u jednom dokumentu bilježi
ko je i kada izvržio takvu promjenu.
 Prijedlozi za izradu dokumentacije
Projektna dokumentacija se sastoji od tekstualnih i grafičkih dijelova.
Dokumentacija je na konceptualnom nivou uglavnomgrafička,dakle prije
svega se oslanja na dijagrame.

Dokumentacija na logičkom nivou može biti grafička,ali se više oslanja na

tekstualne dijelove koji se oblikuju upotrebom bogate
tipografije(razvnovrsnost fontova,podvlačenje slova i slično)

- Dokumentacija na fizičkom nivou je samo ASCII tekst

- Dokumentacija na konceptualnom nivou ustvari opisuje
konceptualni šemu baze koja se sastoji od dokumentacije na
konceptualnom nivou, koja se sastoji od elemenata koji se
zovi,entiteti,atributi odnosno veze.