UDK 025:004 004:025 Mr. sc. Sanjica Faletar Tanackovié Odsjek za informacijske znanosti Filozofski fakultet, Sveuciliste J. J. Strossmayera, Osijek DIGITALIZACIJA KNJIZNICNE GRADE U HRVATSKOJ STRATEGIJA I PROJEKTI DIGITALIZACIJA I KNJIZNICE. Posijednjih desetlje¢a zamjetan je nagli razvoj tehnologije koja je pod izravnim utjecajem novih oblika informiranja i komuniciranja, Raéunalno podrZana industrija i suvremena informacijska i komunikacijska tehnologija (IKT) stvaraju nove oblike drustvene organizacije i ostavijaju toliko dubok trag na svim aspektima Ijudskog Zivota (industrija, trgovina, poslovanje, obrazovanje, kulture, zabava itd.) da se danaénje drustvo sve ese naziva informacijskim drustvom. Castells to okruzenje slikovito opisuje na sljedeéi natin: “u posljednjoj Zetvrtini stoljeca tehnoloska revolucija koja se vrti oko informacija promijenila je na& natin razmi8ljanja, proizvodnje, potrosnje, trgovine, upravijanja, komuniciranja, Zivota ismrti, te vodenja Ijubaviirata,’s Jako su relativno rano prepoznate prednosti primjene raunala i IKT opéenito?, knjiZnice se tek devedestih godina proslog stoljeca intenzivnije ukljuéuju u digitalnu revoluciju. Danas se knjiznice koriste novim tehnologijama u poslovanju, obradi grade i osmi8Ijavanju i pruzanju novih proizvoda i usluga korisnicima. Gotovo da i nema struénog skupa ili Zasopisa upodrugju knjiznigarstva, kako u Hrvatskoj tako i u inozemstvu, koji se ne dotige digitalizacije,3 niti knjiznice koja ne digitalizira ili u najmanju ruku ne raamiilja o digitalizaciji dijela svoje grade kako bi je zastitila odnosno osigurala joj bolju dostupnost.+ Vige se konkretnih aktivnosti u podrudju digitalizacije zamjecuje posebno nakon 1995. godine, nakon pojave World Wide Weba, kada je uz tekst 2 cal, Kaj sue. Zagreb: TskoreZnanj, 2003, se. 13 2 Antari vee 1960-11970: rasproiiaj onevintebnologijamsa wkyinicama. 2 Digatacjo se tumaei kaw prjenas grade waigitaln format odasno postupak snmanj. pohranjvanjatobvede sudroj/grade(rukops dokument, ki, are, fotografi, zvuat vdeo zaps pred tl) hriStenjem dgitaine tamer skenerairacunalaodgovarajuc programske podrske 4 Sse ee pak u strana janet istie da digitetizacia nije sigurna meta dugotrjne zat i vise rezlog, od koih ‘maida rayznaayny relatives brzo zastarijevane tehneloyife 1 injenica dase jo wrjek pouzdano ne za Hvattviek igtaiin mci FALETARTANSCKOME,S DIGIALZACI KENICNEGRADE U VATS) STRATE PROJEKT KWH2NICARSTYO x a ianKNJI2NICARSTVO Glase share ‘o} ba (20082006) omoguéena j jednostavna uporaba slikovnih, audio, video i multimedijalnit zapisa. Kako je digitalizacija istovremeno i relativno skup postupak, ako se y cijenu uracunaju i troskovi odrzavanja digitalne zbirke koje mnogi previdajy, za sada su jo8 uvijek rijetki sustavni programi masovne digitalizacije nq nacionalnim razinama.s NajéeSéi su u praksi tek kratkoroéni pilot projekt digitalizacije lokalnog karaktera i ograniéenog obuhvata. 6 Miller, Dawson i Perkins smatraju da su upravo pojedinaéni i neuskladenj digitalni projekti7 uzrok prijeteée situacije u kojoj se danas nalazimo te da bj upravo bagtinski struénjaci, u koje svakako ubrajamo i knjiZniéare, trebali pokuSati sprijeciti nastajanje takozvanog ‘digitalnog srednjeg vijeka’,8 kako pojedini struénjaci nazivaju danaSnje drustvo. U tom smislu valja ipak istaknuti da digitalni projekti u novije vrijeme traze i postupno zadobivaju sve vecu politi¢ku i financijsku podrsku Sto u kombinaciji sa znanjem, vjeStinama i iskustvom struénjaka u bastinskom sektoru, mora uroditi inovativnim uslugama sljede¢e generacije, koje ée uistinu biti interoperabilne i usredototene na krajnjeg korisnika i njegove potrebe. Uspjehu tih projekata svakako pridonose i sve brojniji priruéniciza uspjeSne projekte digitalizacije u kojima se detaljno obraduju sve faze rada na jednom takvom projektu, od odabira grade, tehnologije i metapodataka, pronalaZenja dodatnih izvora, financiranja itd.10 Iz najnovijih dogadanja u praksi razvidno je da je strutnoj javnosti postalo jasno da za uspjeh digitalnih projekata i odréivost digitalnih zbirki nije dovoljna samo dobra ideja, jednokratna financijska podrSka i entuzijazam pojedinaca, nego sustavan i dobro planiran program digitalizacije na nacionalnoj razini. Struénjaci se, dakle, slazu da promisijena uporaba IKT-ai svrhovito ulaganje javnih sredstava proizlazi nesumnijivo iz jasne nacionalne strategije. Samo uz njihovu pomoé, pretpostavlja se, moguée je osigurati dostupnost i razumijevanje bastine i stvaranje izvora trajnih vrijednosti Istiée se napose da “relevantna javna tijela moraju odgovoriti na ove moguénosti na konzistentan’ i koherentan naéin, vodene potrebama baStinskih zajednicaa ne tehnologijom,’11 ‘Oude bismo mada mogl!spomenuti ntzozemski nacionaln program Het Geheugen van Nederland. Usp Deinum, -Memory ofthe Netherlands, 2005. yrivatnaprepska, 30. stopada 2005 ) Najeetce se dighalitraju zhirke stare retke I vryedne grade od nacionalnog interesaigrada od tnimnog interesa 20 Jwnost, rimericezavitane zbirke {Usp Miler B, Dawson, D. Perkins J Standing onthe Shoulders of Giant: Efforts ta Leverage Existing Synengesin Digital Cultural Content Creation Prograrmmes Worldwide, 2001. URL: hety//wwwcutivate-intorg/tssueS/aiants/(pristup. 2006-09-24), Usp. Kuny. TA Digital Dark Ages? Challenges in the Preservation of Electronic Information, // 63rd IFLA Count and General Conference, 1997 URL: http://wwwifa.org/I/\1a63/63huny 1 pal (pristap 2006-09-12) 8 Usp. isto 20 Vidi primjerice IFLA guidelines for digitization projets, 2002. URL: hetp//wwwifa.org/VI/s19/pubs igt-gude pdf (pristup 2005-05-12) publikacie izradene u okviru projekta MINERVA, www.minerveeurdpedra. 4 Ista FALETAR-TANACKOVIG 5:0 TLIEACIAKNJNIONE GRADU HRVATSKO) STRATEGHIA PROEKTHPRIMJERIIZ HRVATSKE Iste godine kada je u Hrvatskoj donesena strategija kulturnog razvitka (2001) donesena je i strategija razvoja informacijske i komunikacijske tehnologije u Republici Hrvatskoj, od koje se, u skladu s akcijskim planom eEurope, otekuje da pridonese bréem ilakSem ulasku Republike Hrvatske u informacijsko dru8tvo, odnosno drustvo znanja.12 Ta strategija nedvojbet 10 istie potrebu osuvremenjivanja svih baStinskih ustanova, ukljucujuci i knjiznice, uvodenjem novih tehnologija u njihovo poslovanje i aktivnosti te rad s korisnicima, jer se primjerice, medu ostalim, navodi da ¢e se “uvodenjem Interneta u tradicionalne knjiznice (...) korisnicima omoguciti brzo i precizno pretrazivanje knjizne grade i dobivanje informacija o raspolozivosti knjiga."13 Nadalje se istite da je potrebno stvarati visoko kvalitetne digitalizirane kulturne i nacionalne sadr2aje na temelju materijala koji se nalaze u knjiZnicama, muzejima, galerijama i arhivima, i time zadovoljavati potrebe gradana, uéenika i studenata, kulturnih radnika i znanstvenika. Ti sadrZaji trebaju biti u obliku digitalnih knjiZnica koje velikom broju zainteresiranih omogu¢uju istovremeni i udaljeni pristup kulturnom blagu. U tu svrhu, istite se, treba pokrenuti projekte digitalizacije najznatajnijeg kulturnog i nacionalnog blaga (knjige, Casopisi, tisak, muzejski artefakti, karte, fotografije, zvuk, glazba i sl.), a na temelju digitaliziranog materijala zapoéeti sa stvaranjem digitalnih knjiznica. Pritom treba posebno paziti na izbor materijala, izbor i primjene normi, za’titu autorskih prava i ispitivanje moguénosti za stvaranje prihoda od projekta digitalizacije kulturnog i nacionalnog blaga. Takoder se preporuéa da bi taj posao trebalo zapoteti s pokusnim projektima u kojima bie steklo iskustvo s digitalizacijom, elektroni¢kim objavijivanjem i stvaranjem digitalnih knjiznica.14 Tako je Aparac-Jelusié jo 2000. govorila o potrebi donoSenja nacionalne Strategije digitalizacije kao nuznom iskoraku prema racionalnom i djelotvornom osiguranju pristupa nacionalnoj digitalnoj gradi i prema otuvanju hrvatske digitalne bastine,!5 inicijativa za izradu nacionalnog Programa digitalizacije arhivske, knjizZnicne i muzejske grade pokrece se tek krajem 2004. godine. Ve¢ sljedece godine, na poticaj Nacionaine i sveutiligne knjiénice i Hrvatskog knjiznignog vije¢a, osniva se nacionalna Radna grupa 2 Hrvatska w2, sto Ha Soli: infrmaciska Komuniacijska tebnology, 200%, st 1 URL bit: /wwchrvatska he 18 fag 7-2001 pq (pristup 2006-0916) paenumenta se sie doje dgitaliecia dugotrojan sap raat whe rebut avn é privat reported : mu dtc te prep pfs eect tse Aparec et 7 Digna basin maconlem prin reste ba ‘eur sede uokrdn tune normace Ne Zagreb : Hrvatsko muzejska drustvu, 2000, str. 114 1 //APhive kpc, ze rk rdw / uredie Mirna Willer | FALETARTANACKOVI,: DIGITALIZACI/AKNJ2NIENE GRAB HRVATSROY KNII2NICARSTVO. 77KNII2NICARSTVO x o ‘Slavone itaranfe (2003-2006) za digitalizaciju arhivske, knjiznitne i muzejske grade Ministarstva kulture Republike Hrvatske.16 Ta je grupa, sastavljena od 13 struénjaka iz sva tr} sektora, u veljati ove godine izradila Prijedlog nacionalnog programa digitalizacije arhivske, knjiZniéne i muzejske grade.17 Tim se dokumentom nastojalo identificirati ciljeve i sadréaj nacionalnog programa digitalizacije grade u kulturnim ustanovama, podastrijeti nuzne preduvjete za uvodenje j izvrSenje programa, procijeniti mogu¢nosti te utvrditi pojedine aktivnosti y okviru programa i uéinke koje treba postici18 Nacionalni program digitalizacije arhivske, knjigniéne i muzejske grade, nadalje, “Zeli potaknutii potpomoéi sustavan i ujednaten pristup digitalizaciji grade u kulturnim ustanovama, oblikovanju i ponudi kulturnih sadréaja i usluga kori8tenjem digitalnih preslika te u primjeni informacijskih tehnologija u zastiti, obradi i kori8tenju grade. Usmjeren je na oblikovanje dugoroéne politike digitalizacije i unapredenje institucionalnih, tehnoloskih, struénih i organizacijskih sposobnosti i infrastrukture koji se smatraju nuznima za provedbu programa i oblikovanje i vodenje pojedinaénih projekata digitalizacije.” 19 Dokument nastoji ponuditi okvir za planiranje i organizaciju nacionalnih, institucionalnih i kooperativnih projekata izgradnje digitalnih zbirki u ustanovama u kulturi i na njima temeljenih usluga i kulturne ponude, za planiranje i razvoj resursa te za oblikovanje i usvajanje strategija za dugoroéno otuvanje digitalnih sadr2aja i usluga. Namijenjen je ustanovama u kulturi koje Zele koristiti tehnologiju digitalizacije radi za8tite ili unaprjedenja dostupnosti svojih zbirkii institucijama koje utvrduju politiku, donose odluke ili financiraju ovakve projekte, kako bi se postigla Sto bolja iskoristivosti racionalnost ulaganja.20 U dokumentu se istite da se digitalizacija arhivske, knjizne i muzejske grade provodi radi za8tite izvornika, poboljanja dostupnosti i moguénosti kori8tenja grade, radi stvaranja nove ponude, odnosno usluga korisnicima ili pak radi upotpunjavanja postojeéega fonda. Dakle, namjera je razmotriti i usvojiti jasnu politiku digitalizacije,a samu aktivnost digitalizacije uobliéiti u projekte s jasno specificiranim ciljevima i proizvodima, planom aktivnosti, odgovornostima, resursima i postupkom evaluacije. Posebno se naglagava vainost pailjiva odabira grade za digitalizaciju i njezine temeljite pripreme, 16 Vigeo ovome na mresnim stranicama Ministarstva Kulture, URL: hetpy//www.min-ulture hr/bastina/skupovi. rmanifestaciie/digitallz baste hem (pristup 2005-10-20). 57 Usp, Krita 1; Seter-Sverko,D.Digitalization of cultural heritage inthe Republic of Croatia from the currrent situation assessment foward the national strategy, 2005, URL: htp://www.min-kulture-hrfbastina/skupovt ‘manifestaciie/dokumenti/Digtzation of Cultural Heritage in th Repubilc of Croatia.doe(pristup 2006-09-20), 58 Usp, Prijediog nacionainag programa digitalizace arhvske,kn2nigne | muzejske grade, URL: htp://wwu:daz he/ bastina/NacProgrambigit (2) pdf (oristup 2006-10-17), 19 Usp sto 20 Usp ita. FALETARTANACKOVIC S:DIGITALZACIA KNJNICNE GRADE! HRVATSHO| STRATEGIIA I PROIEKTYtijeka postupka digitalizacije i ukjjuéujuéi pripremu eee rimjenu standardiziranih postupaka i normi, i natina metapodataka, prit njezina o¢uvanja. Posebno se isti¢e da se nacionalni programi digitalizacije arhivske, knjiznitne i muzejske grade ne zamislja kao jedan jedini obuhvatan projekt digitalizacije koji ée proizvesti neki digitalni sadraaj, nego kao skup aktivnosti usmjeren na postizanje postavljenih ciljeva. . ; Konaéno, u svrhu postizanja dogovorenih ciljeva predlazu se sliedece aktivnosti: izraditi norme, preporuke i specifikacije; stvoriti organizacijski okvir za provedbu nacionalnog programa digitalizacije u obliku kooperativnog nacionalnog projekta digitalizacije; uspostaviti_ nuzZnu tehnitku infrastrukturu i stvoriti kvalitetne i dostupne digitalne zbirke ina njima temeljene usluge.21 Usprkos relativno zakaSnjeloj politi¢koj, a time i znatnoj financijskoj podrsci hrvatskim knjiZnicama i ostalim bastinskim ustanovama, hrvatski knjiZnigari i srodni im struénjaci, veé dudi niz godina u struénoj literaturi i raspravama na skupovima?2 razmjenjuju iskustva o vlastitim projektima digitalizacije. Ovdje prije svega valja istaknuti seminar Arhivi, knjiznice, muzeji: moguénosti suradnje u okruzenju globalne informacijske infrastrukture, koji se u Hrvatskoj redovito odrzava od 1997. u organizaciji Hrvatskog arhivistitkog drustva, Hrvatskog knjiznigarskog drustva i Hrvatskog muzejskog drustva. Seminar je, prema rijecima Mirne Willer, jedne od njegovih idejnih zaéetnica i organizatorica, proizigao iz ideje 0 nu%nosti suradnje arhiva, knjiznica i muzeja u okruzenju u kojem IKT baStinskim ustanovama otvara sve vise moguénosti ali istodobno pred njih postavija i sve vie izazova. Struéna je javnost, dakle, postala svjesna da arhivisti, knjizni¢ari i muzealci vie ne mogu zasebno rjeSavati svoje Probleme, najéeSée uzrokovane primjenom IKT-a, te je postalo nuzZno okupiti struénjake koji se bave teorijom i njenom primjenom u automatiziranoj obradi, dostupnosti i koristenju grade u_arhivima, knjignicama i muzejima, u svrhu razmjenjivanja ideja, znanja i iskustva te utvrdivanja podrugjairazine suradnje. “Nije viSe dovoljno, naime, da svaka djelatnost za sebe iznalazi putove u rjeSavanju najakutnijeg problema: kako transformirati svoje funkcije i osigurati kvalitetu usluga u situaciji naglog tehnoloskog skoka u sveopéu globalizaciju."23 2 Upto HEnja je godisr se ts 2 na skuptina Hrvatska hjfmarsagdraitn bila posveéen ci kine grade We M, Arh nme maa 1997, URL: hp puso ree r/oum pit? 2 ALETAR TANACAOVIC. 5 ITATALIZACJA KNJZNIENE GRADE U HRVATSAO] STRATEGIA PROJEKTKNJIZNICARSTVO. 80 ‘ours ‘vonte Hsrate (2008-2006), Istovremeno, ne smijemo zaboraviti da su hrvatski struénjaci i ustanove aktivno sudjeluju ili su sudjelovali u nizu medunarodnih projekata i akcija, poput Europske knjiznice24, PULMAN-a25 i CALIMERA-e26, usmjerenih na razvoj knjiznica i ba8tinskog sektora i primjenu novih tehnologija u njima, j pri tom se upoznavali sa strate’kim ciljevima naprednih sredina, usporedivali i razmjenjivali ideje iiskustva. Sve intenzivnije rasprave o digitalizaciji ali i digitalni projekti hrvatskih knjiZnica, od kojih neki postoje u virtualnom svijetu ve nekoliko godina, pokazuje da su se hrvatski knjiZnigari, svjesni bogatstava svojih fondova, potreba korisnika i moguénosti novih tehnologija, spremno_prikljutili svjetskim trendovima, usprkos nedostatnim izvorima (2nanje, tehnologija, financije, strategija). Gradska knjignica Slavonski Brod zapotela je s oblikovanjem male digitalne zbirke zavitajne grade u sklopu zasebnog pilot-projekta, &iji je cilj bio postati svojevrstan vodié za izgradnju malih digitalnih zbirki putem open-source programskog rjeSenja Greenstone Digital Library,27 pogotovo za one ustanove koje nemaju dovoljno sredstava za pla¢anje skupih i ¢esto neprikladnih rjeSenja digitalne knjiZnice izradenih od strane ratunalnih struénjaka. Spomenuta je programska podrika sveobuhvatan sustav za oblikovanje i prikaz digitalnih zbirki koji omoguéuje ukljutivanje u zbirku razliéitih tipova dokumenata (tekst, slike, zvutne i video snimke). Ova se digitalna zbirka sastoji od tekstualnih dokumenata o povijesnim dogadanjima i kulturnim znamenitostima Slavonskog Broda i njegovih starih razglednica koji su dostupni za pretrazivanje na mreZnim stranicama knjiZnice (http://www.gksb.hr/web_digitalna.htm ). Bjelovarska je narodna knjiznica 2004. godine izradila digitalnu zbirku o Petru Preradovi¢u, zavitajnom pjesniku éije ime i nosi ta knjiznica, u namjeri da uka%e na njegovu pojavu u hrvatskoj knjiZevnosti 19. stoljeca i na zanimljiv natin suvremenicima priblizi njegovo stvarala3tvo u svrhu razvijanja senzibilnosti za poeziju i Citanje poezije. Autorice su, sukladno prirodi interneta, na temelju opseznih istrazivanja, priredile kratke, informativne tekstove popra¢ene fotografijama, autografima, slikama, skicama, ilustracijama, audio i video-zapisima itd. koje je moguée preuzimati s mreZnih stranica projekta.28 Pored knjizniéne grade, u oblikovanju ove 24 vige informacia dostupno na mrednim stranicama www theeuropeanlirary org 25 Vide mformacija dostupno na mrednim stranicama www pulmanweb.org 26 Vise informacija dostupno na mrednim straicama www calimeraorg 27 Greenstone je dastupan besplatno na mreznim stranicama projekta New Zealand Digital Library Project, URL: hp. //greenstone.org 28 2birka Petar Preradoviéna internetu dostupna jena mre2nim stranicara knjitnce, htep//preradovicbjelovar.com/main.bemi [ALETARTANACKOVIC,S:DIOITALIZACIA KNJIDNIENE GRADE W HRVATSKD} STRATECIA PRO}EKTi j iz Muzeja-rodne kuée Petra Preradovica u pean See a: Naciavalte i sveutiliine knjiZnice u Zagrebu. Simptomatiéno je kako autorice i ove digitalne zabirke isti¢u potrebu za izradom sliénih baza o hrvatskim knjiZevnicima kako bi se stvorila jedna velika baza, dostupna a koristenje u obrazovne ili obavijesne svrhe. Sve vige knjiénica podinje digitalizirati svoje zavigajne zbirke. Tako je primjerice Gradska knjiZnica «Franjo Markovié» u Krizevcima 2003. godine zapotela s digitalizacijom onog dijela svog fonda koji je najugrozeniji zbog propadanja i nedostupan Sirem krugu korisnika: zavigajna 2birka Crisiensia (razglednice), stara i rijetka grada i hemeroteka. Za sada je na CD-ROM-u i mreZnim stranicama knjiznice29 dostupan i pohranjen dio razglednica i najstarijih novinskih izrezaka (Vecernji list, Vjesnik, Jutarnji list) koji se odnose na Krizevce i okolicu (razdoblje od 1975.-1978. godine), a koji je i pretraziv po datumu objave ikljuénim rijecima. Jedan od najnovijih projekata digitalizacije koji je postao 2005, dostupan hrvatskoj javnosti_ mrezne su stranice Digitalizirana bastina putem kojih Nacionalna i sveuéiligna knjiZnica omogu¢uje pristup odabranim jedinicama digitalizirane grade koje predstavljaju vrijedne i jedinstvene primjerke kulturne, povijesne i znanstvene baStine, Predstavljena grada digitalizirana je u okviru Projekta digitalizacije grade Nacionalne i sveutiligne knjiznice koji je zapoteo 2001.30 Temeljna je svrha projekta poveéati pristup i kori8tenje fonda Knjiznice, posredno zastiti vrijedne izvornike i omoguéiti lakSe kori8tenje cesto koristene grade. Na stranici su dostupne digitalne reprodukcije grade koju, unajve¢oj mjeri, cine djela odabrana iz Zbirki grade Pposebne vrste Zbirke rukopisa i starih knjiga, Graficke zbirke, Zbirke zemljopisnih karata i atlasa i Zbirke muzikalija i audio-materijala, Grada se predstavlja, kad je moguce, u kontekstu drugih djela istog autora, odredene teme ili razdoblja te povezuje s gradom ili relevantnim izvorima informacija dostupnim putem interneta. ZAKLJUCNO Sazet prikaz stanja u hrvatskim knjignicama u odnosu na digitalizaciju grade, S posebnim osvrtom na strateske dokumente i projekte odabranih knjiznica, Uukazuje da su donositelji odluka u Hrvatskoj prepoznali vrijednost knjiZnica, lostalih baStinskih ustanova, u suvremenom druStvu znanja i da su svjesni 2 Nght kalnica-teizevthfemerteka foul 0-hemeroteiaxp cal utline dnc apo je atest rae 199S goede lertenCO-ROM Coie ALETAR TANACKOVE, S.: DIGITAL ZACIA KNEE GRADE | MRUATSKO} STRATECHA I FRO)EATH KNJI2NICARSTVO 9 | 8 ora 12005-2006)| & | cnamieanstve Glan safaris Broz (20082006) huznosti primjene novih tehnologija u njihovom poslovanju i radu korisnicima. U svrhu osiguravanja njihova strateSkog usmjeravanja osmisljenog ulaganja u knjiZnigne usluge potpomognute novim tehnologijama, nadlezno je ministarstvo ove godine priredilo strategijy digitalizacije na nacionalnoj razini. Razlitite inicijative pokrenute od strane samih knjiznigara govore nam da je struéna javnost takoder svjesna mogucnosti novi medija te da iste sve intenzivnije primjenjuju u svojim ustanovama. Nafalost, moramo ustvrditi da se, kada analiziramo odabrane projekte, jo uvijek mahom radi o “inicijativama usamljenih entuzijasta koji jim vrijednim trudom Zele hrvatsku kulturnu i znanstvenu baétiny svim gradanima, a ujedno je i zastiti, te potaknuti i ostale kolege na sliéne akcije kako bi pridonijeli stvaranju integrirane digitalne zbirke hrvatske baStine.”31 Literatura: 1. Aparac-Jeluié, T. Digitalna ba’tina u nacionalnim programima zaitite bastine. // Arhivi, knjiznice, muzeji: moguénosti suradnje u okruzenju globalne informacijske infrastrukture : zbornik radova / uredile Mirna Willer i Tinka Katié. Zagreb : Hrvatsko muzejsko druStvo, 2000. Str. 112-122. 2. Castells, M. Kraj tisuéljeca. Zagreb : Tiskara Znanje, 2003. 3. Deinum, R. Memory of the Netherlands, 2005. (privatna prepiska, 30. listopada 2005.) 4. Faletar, S. Medunarodni projekt CALIMERA u Hrvatskoj : izazovi i moguénosti. // 8. seminar Arhivi, knjiZnice, muzeji:. moguénosti suradnje u okruZenju globalne informacijske infrastrukture / uredila Tinka Kati¢. Zagreb : Hrvatsko knjiznitarsko dru8tvo, 2005. Str. 145- 154. 5. Hrvatska u 21, stoljeéu : informacijska i komunikacijska tehnologija, 2001. URL: http://www.hrvatska21hr/ict 18_7_2001.pdf (pristup 2006-09-16) 6. Krizaj, L. ; Seiter-Sverko, D. Digitalization of cultural heritage in the Republic of Croatia : from the currrent situation assessment towards the national strategy, 2005. URL: http://www.min-kulture.hr/ bastina/skupovi_manifestacije/dokumenti/Digitization of Cultural Heritage in the Republic of Croatia.doc (pristup 2006-09-20). 7. Kuny, T. A Digital Dark Ages? Challenges in the Preservation of 31 Faletar, 8. Medumarodni projekt CALIMERA w Hrvatska: fzaz0v! i moguénostl// 8. seminar Arkiv knldnice, muzej ‘moguénosti suradnje okruéenju globaine informaciske infrastrukture /uredila Tinka Katie. agreb - Hrvatsko knjtnidarsko drustvo, 2005, Se 154 FAMETAR TANACKOVIG S:DIGITALIZACIA KNJI2NICNE GRADE HHVATSKD] STRATECIJA PROJEKTIElectronic Information. // 63rd IFLA Council and General Conference, 1997. URL: http://www.ifla.org/IV/ifla63/63kuny 1.pdf (pristup 2006-09-12) Miller, P, Dawson, D., Perkins, J. Standing on the Shoulders of Giants: Efforts to Leverage Existing Synergies in Digital Cultural Content Creation Programmes World-wide, 2001. URL: http://www.cultivate- intorg/issueS /giants/ (pristup 2006-09-24) 9. Prijedlog nacionalnog programa digitalizacije arhivske, knjizniéne i muzejske grade. URL: http://www.daz.hr/bastina/NacProgramDigit (2).paf (pristup 2006-10-17). 10. Willer, M., Arhivi, knjizZnice, muzeji, 1997. URL: http://pubwwwsrce.hr/akm (pristup 2006-10-19) KN2NICARSTVO 83 FALETAR TANACKOUA, 5: bTAL Zi KNHENICNE cn