1.

UVOD

Vene su krvni sudovi koje, krv punu otpadnih proizvoda metabolizma i ugljen dioksida
sakupljaju iz najudaljenijih dijelova našeg tijela i vraćaju prema srcu. Time je kretanje krvi u
venama suprotno djelovanju sile teže, što pogoduje pojavi poremećaja venske cirkulacije. U
venama krv teče u suprotnom smjeru nego u arterijama, pa vraćanje krvi u srce zavisi od
složenog mehanizma tzv. mišićno-venske pumpe, koji je „tjera“ od periferije prema
ishodišnom mjestu cirkulacije - srcu.

Vene nogu dijele se na duboke i površinske. Duboke vene smještene su kao što im ime kaže,
u dubini nogu između mišića koji su im snažna potpora. Površinske vene se nalaze ispod same
kože u masnom potkožnom tkivu i njihova se mreža uglavnom dobro vidi. Kako su smještene
u potkožnom masnom tkivu koje nije čvrste građe, kod opterećenja i oštećenja venskih
zalistaka nastaju promjene koje se primjećuju kao proširene vene.

1.1. Početak već u mladosti

Proširene vene (varikoziteti) pripadaju najobičnijim i relativno najčešćim upadljivim

promjenama na nogama, te ih je vrlo lako uočiti na prvi pogled.
Proširene vene i sitne venice najčešće se primjećuju već u mladosti, da bi tokom života pod
uticajem raznih činilaca došlo do pogoršanja već postojećeg stanja.
One se javljaju najčešće u trudnoći, zbog prekomjerne tjelesne težine i kod obavljanja
određenih zanimanja. Gotovo 30% osoba starijih od 25 godina ima probleme s venama.
Ružne a često i bolno proširene vene potkoljenice obično se javljaju između 30 i 40 godina
života, ponekad i ranije.
Žene obolijevaju četiri puta češće nego muškarci, a broj oboljelih se povećava sa starenjem.
Tako nakon 50 godine proširene vene ima svaka druga osoba.
Proširene ili „popucale kapilare“ za žene su oduvijek predstavljale najviše estetski problem.
To su medicinski poznate venektazije, plavoljubičaste ili plavocrvene boje u obliku kista ili
metlice, a nastaju zbog proširenja najsitnijih vena u koži ili potkožnom tkivu. Obično su
smještene oko skočnog zgloba te na natkoljenicama ili potkoljenicama. Danas se zna da
pojava venektazija nije samo estetski problem, nego uvijek upućuje na opterećenje dubokog
venskog sistema.
Zbog toga je već kod prvih znakova “popucalih kapilara“ posebno važno preventivno
djelovanje, da bi se spriječilo slabljenje dubokih vena.

1.2. Zašto nastaju proširene vene?

Proširene vene uglavnom se javljaju zbog slabosti u građi zida vene.

Ta se slabost proteže i na venske zaliske.
Slabo građene vene nisu sposobne izdržati pritisak koji se javlja u njima pri naglom porastu
trbušnog pritiska.
Porast unutrašnjeg pritiska u venama slabi njihove zidove, a njihovi oslabljeni zalisci više ne
uspijevaju spriječiti zaostajanje krvi.
Krv se vraća natrag u vene, pa se ona širi, grči, natiče... vene se proširuju, produbljuju i
savijaju, javljaju se čvorovi.
Da u razvoju varikoziteta prirođeni, nasljedni činioci imaju veliku ulogu govori i činjenica da
se proširene vene često pojavljuju kod članova iste porodice.

2
Pojavi proširenih vena pogoduju starost, posao kod kojeg se dugo stoji ili sjedi, trudnoća i
prekomjerna tjelesna težina.
Do proširenih vena mogu dovesti i različita oboljenja srca ili pluća, bolesti jetre ili tumori.

1.3. Kako prepoznati simptome popuštanja venske cirkulacije?

Osobe s proširenim venama često se žale na „umorne i teške noge“ bolove u potkoljenicama,
peckanje i svrbež.
Zahvaćena noga obično je i otečena. Smetnje se pojačavaju na toploti, a popuštaju tek nakon
dužeg mirovanja u ležećem položaju.
Komplikacije kod tako promijenjenih vena su česte i mogu se javiti kao: upale (tromboza i
tromboflebitis), stvaranje rana (ulcus) i krvarenje.
U proširenim venama lako nastaju ugrušci (tromb), a upale se često vraćaju.
Tromb se lako može otkinuti i krvotokom dospjeti u pluća i izazvati po život opasnu plućnu
emboliju. S vremenom, zbog zastoja krvi, strada i slabo ishranjena koža koja poprima smeđu
boju, postaje grublja i hrapava, a kapilare u njoj postaju propustljive.
Za nastanak otvorene rane dovoljna je i najmanja ozljeda.
Noga je stalno otečena. Razvija se stadij hronične venske insuficijencije.

1.4. Važnost prevencije

Počevši od pojave prvih znakova proširenih vena, mora se započeti s mjerama koje će usporiti
njihov razvoj a time i spriječiti daljne komplikacije.
Opšta preventivna mjera je prije svega izbor zanimanja koje ne zahtijeva naporan rad u
stojećem položaju.
Prevencija znači i dovoljno tjelesne aktivnosti, pogotovo one koja pojačava rad mišićne
pumpe nogu. To su hodanje, vožnja biciklom ili plivanje.
Zdrava i lagana prehrana najbolji je način održavanja dobrog opšteg stanja, a time i cirkulacije
krvi. Od opštih mjera preporučuju se svakodnevno nošenje elastičnih čarapa ili zavoja,
podizanje nogu pri sjedenju i dovoljno hodanje te izbjegavanje dugotrajnog stajanja. Važno je
pripaziti na tjelesnu težinu, jer debljina stvara povećani pritisak u nogama i pogoršava stanje.
Velika toplota neprijatelj je dobre cirkulacije, jer širi krvne sudove.
Izbjegavati tople kupke i izlaganje vena suncu.
Pogoduje im hodanje u plitkoj vodi do koljena i tuširanje mlakom vodom.

3
 VENE U LJUDSKOM TIJELU

Slika br.1: prikaz vena u ljudskom tijelu