Univerzitet u Tuzli

Filozofski fakultet
Odsjek za bosanski jezik i knjievnost

SEMINARSKI RAD
Predmet: Bosanskohercegovaka knjievnost I
Karakterizacija enskih likovi u romanu Pod drugim suncem A. H.
Bjelavca

Mentor: Dr. sc. Anisa Avdagi

Student: Emina Hajdarevi

Uvod
Roman Pod dugim suncem nudi nam linearan prikaz likova kako mukih tako i
enskih. enski likovi su naroito shematizirani, postavljeni jedni naspram drugih u svrhu
usporedbe dobrog i loeg, onoga to treba i ne treba raditi. Autor se posluio njihovim
sluajevima i postupcima po principu-ako dobro uradite, bit ete nagraeni, ako loe
uinite nanijet e te tetu i sebi i drugima. Ova injenica ima posebnog znaaja uzmemo li
u obzir injenicu da su se na likovima, kako mukim, tako i enskim prelamali utjecaji
novih tekovina koji su sa sobom donosili napredak, prosvjetiteljski duh, radnu atmosferu,
ureenje, ali i slobodnije ponaanje, alkohol i druge poroke ,ili, barem ono to se u to
vrijeme smatralo poronim.
Tri najznaajnija enska lika i ona o kojima e se govoriti u radu jesu Sabina, Fadila i
Eliza. Sve tri ene su vezane za centar, Murisa.
Fadila i Sabina su sestre. Otac, Rifat-bey, im je isti, ali Sabinina majka je Eliza. injenica
da je Sabina dijete nastalo usred grenih odnosa e utjecati na njenu karakterizaciju.
Treba rei da je autor pokuao kod svake ponaosob opisati ono ensko, objasniti
nam kako ene razmiljaju i osjeaju u odreenim situacijama te definirati da to, ensko,
moe imati svoje dobre i loe osobine u zavisnosti od samoga lika, da li je bio pod lupom
patrijarhalnog odgoja, ili, pak, je to ensko zaputeno, prenaglaeno, iskljuivo tjelesno i
neracionalno. Prema rijeima Juliet Mitchell patrijarhalni univerzum definira kao ensko,
kao intuitivno, religiozno, vragolasto, ()1, upravo onakvo ensko, kakvo je opisano u
Bjelavevom romanu-Sabina, pravi tip istonjake ene pune senzualnosti2, Fadila,
boleiva i sentimentalna () mistina ki Istoka .3
Pri prvim opisima dviju djevojaka odmah primjeujemo razliku- i jedna i druga lijepo
izgledaju i obrazovane su, ali je u sluaju Sabine prevladala je elja za vanjskim, a kod
Fadile za unutranjim aspektom linosti, jedina slinost im je iskrena ljubav prema Murisu.
O njima dvjema Muhsin Rizvi kae slijedee: Razlike priroda Sabine i Fadile su u tome
to je prva egoistiko-strastvena, demonski estoka ena-ljubavnica4, dok je druga meka,
sentimentalno-plemenita, strpljiva i edna djevojka.5
1

Poststrukturalistika itanka, Zdenko Lei ( Juliet Mitchell, enskost, narativ, psihoanaliza, 1984.),
Sarajevo, Buybook, 2003, str. 314.
2
Pod drugim suncem, A.H. Bjelavac (Roman Pod drugim suncem A.H. Bejelavca, Muris Idrizovi), Sarajevo,
Bh most, 1998, str. 11.
3
Ibidem, 11.
4
www.scribd.com/doc/25388463/Abdurezak-Hifzi-Bjelavac-Muhsin-Rizvi, 28.12.2010, 17:15h (A. Hifzi
Bjelevac: Pod drugim suncem, Biser, 1/1912-13, br. 6-2; 2/1913-14, br. 10-24. I posebno: A. Hifzi Bjelevac:
Pod drugim suncem. Mostar,1914. Muslimanska biblioteka. Navodimo prema tekstu objavljenom u asopisu.)
5
www.scribd.com/doc/25388463/Abdurezak-Hifzi-Bjelavac-Muhsin-Rizvi, 28.12.2010, 17:15h

Sabina, (patrijarhalno) neodgojena djevojka

Kao to sam ve u uvodu istakla sudbina Sabine Sarijan nalazi se u injenici da je
ona vanbrano dijete, dijete koje je nastalo iz nekonvencionalnog odnosa i koje zbog toga
nosi ig grenog, tjelesnog jer nije imalo faktora autoritativnog oca u svome razvoju koji bi
je uputio na pravi put. Na samome poetku Sabina se opisuje kao krasno djevoje,
pupoljak(), lijepih crta lica, velikih azurnih oiju koje su stidljivo i djevianski gledale
svijet kroz pramenje razbacanih kosa,6ali nam dalje daje opis nje kao egoistine, tate
djevojke koja injenicu da ne moe ima sve to eli nadoknauje raskoi, skupim
izazovnom haljinama i drskim ponaanjem. Sabina nije gajila zlo u sebi ve strastvenu
ljubav koja se nuno pretvarala u zlo jer se svaki izliv strasti, svaka injenica da je ena ta
koja strastveno i pod svaku cijenu eli nekoga unaprijed osuena. Sabina je ena od akcije,
ona ne eka, ona nije pasivna romantina ljubavnica koja zatvorena u svoja etiri zida koja
plae i oajava za svojom sudbinom, ona pokree radnju, Murisu alje poruku da se nau,
namjerno istie svoje tijelo da bi se igrala, ona je zavodnica, ali valjda to i nije tako
simpatino kao kada se kakav Don Juan ee od ene do ene. ini se da kada Muris
opisuje ideju ljubavi u pismu Nusretu, on kao da opisuje Sabinu: Ja zamiljam ljubav kao
djevu raskonih ljepota, otvorenih, ali ne uzburkanih grudi sa arobnim osmjehom na
usnama.7
Sabina je u Murisovom svijetu nejasna slika sna, njegov i Nusretov latentni dio, iskonska
potreba, poriv, nagih ruku8, sa grudima koje se nadimlju pod bijelom haljinom9, ona jeste i
mora ostati neutaiva elja, izvor duevnog bola i tjelesnog uitka. Zbog toga i ova izjava
Muhsina R: Ljubav je kod Bjelevca neuhvatljivo uvstvo, kao i u sevdalinci.
Posmatrajui je na balu u njemu se budi ulnost, posmatranje Sabine kao objekta seksualne
udnje: Savreni oblici tijela koje je jako istakla uska plesna haljina, bujne grudi, labui
vrat budili su nekakvo pritajeno uvstvo u dubini Murisova srca. Osjeao je naprama toj
djevojci ne ba ono uvstvo prave ljubavi, nego neto drugo to je trailo one uarene usne
i one uzburkane grudi to je trailo u Sabini samo enu10 Muris se osjea krivim to
misli na Sabinu umjesto na Fadilu.
6

Pod drugim suncem, A.H. Bjelavac, Sarajevo, Bh most, 1998, str. 68.

Ibidem, 81.
Ibidem , 51.
9
Ibidem, 51.
10
Ibidem, 119.
8

Strast koja je opisana u Sabini je nuno destruktivna jer nije usmjerena na pravi cilj
i ona unitava sve to je nevino unutar nje, to je lijepo i bogom dano kako poklon nevinom
biu: U njezinu srcu, u tom tajanstvenom zatvorenom hramu ljubavi buktio vulkanski oganj
najie ljubavi i najveih strasti i harao ideale djetinjstva, palio mirisne rue koje su
procvale po suncem boanstvene ljubavi i stvarao ih u pepeo. 11 ta god se nalazilo u tom
srcu ona, ipak, Murisu govori: Murise, ja sam vjerovala u svoje srce12 Zaista, ma koliko
se Sabina trudila biti racionalna, hladna i promiljena, ona na kraju ostaje ono isto naivno
dijete koje bi uradilo sve za ljubav, pa, i bez imalo stida pozvala mukarca u svoj stan i
istome tom ila u njegov. Opis Sabinine ljubavi je dvojak, sada je to isto, nevino
osjeanje, a onda gotovo kletva, neto to rui i gazi isto i lijepo: I sada ta nepoznata
djevojka dola je da razori zlatne kule to ih je njezina (Fadilina) ista dua podigla u
carstvu ljubavi; ta nepoznata djevojka dola je u Murisovo srce i sjela na njezino mjesto.13
Zabava na kojoj se Sabina nala predstavlja okruenje u kojem isplivavaju na
povrinu sve njezine tjelesne osobine, ljepota i gracioznost, ona je, koketna, vragolasta,
vrckava, u prelijepim toaletama, okruena mukim pogledima, ali ona trai samo jedan
pogled. Sabini su drugi mukarci instrument, duevna hrana za podizanje ega i
samopouzdanja.
Sabina se ubija, opominjui onoga koji ju je ostavio, zarivajui rijei svoje
posljednje zbogom duboko u Murisovo sjeanje, ostavljajui ga u vjeitoj agoniji. Njena
strast je progutala nju samu. Thanatos je pobijedio Eros.

11

Ibidem, 95-96.
Ibidem, 108.
13
Ibidem, 125.
12

Fadila, mistina ki Istoka

Ve spomenula kako su enski likovi iskoriteni kao instrument, tako je u karakterizaciji
Fadile dat naporedno piev odnos prema turskoj i prema francuskoj knjievnosti.14 Fadila
je djevojka koju je otac odgajao slobodno, ona je predstavnik prosvjetiteljskog duha koji je
osloboen predrasuda . Osim toga Fadila je i fiziki privlana, ali nije erotizirana, njen opis
je nevin, neiskvaren i kada je tjelesan on je samo tu da naglasi da to, ipak, sve proistie iz
njene duhovne istoe i plemenitosti. Istiui nevinost i plemenitost Fadiline
ljubavi prema Murisu, pisac ovoj publici prua podtekstualno etiku platonizma., iskrenosti,
sretnog braka.15
Njena pojava je aristokratska, njeno obrazovanje je iroko, ali da bi bila savrena
ona je ostala privrena mistici, Istoku, ona je intuitivna, religiozna i, najvanije, moralna.
Fadila je opisana kao bie bez mane, ena koja oprata vjereniku dane provedene sa
drugom, razvratnicom, koja e sruiti autoritet, ali, samo u kada je u pitanju njegov ivot.
Fadila ne ini nita za sebe, i kada bi inila, to bi bilo osueno. Nita vie nije bilo
nemogue, nita neizvedivo, jer joj to diktirae, prevelika ljubav nasprama ovjeku kojeg
je arko ljubila... 16
Ona i u najteim trenutcima brani njegovu ast i ne dozvoljava da se o voljenom
govori loe: Ali se prevario (emsi-bey)! Kad je poeo proti Murisu, ona ga zamolila da
prestane.17 Fadila tiho i dostojanstveno pati, ona ne eli da ga Murisa zamara svojim
sumnjama, nedoumicama: Krvarilo joj srce, ali ne osvetom, da satare i uniti Murisa, nego
pod jarmom teke tuge i razoaranja.18
Najljepi dio njezina karaktera je injenica da se Fadila ne stidi priznati da nekoga
voli, nije je stid ni brata ni oca, ona tano zna ta hoe i zbog toga joj udovoljavaju u
eljama, kupuju knjige umjesto skupih parfema i haljina. Ruiti zakon u ime mukarca je
dozvoljeno, to je krajnji pokazatelj ljubavi i privrenosti. Zanimljivo je kako svi prema
njoj imaju zatitniki odnos, ona je rua kakve nema u po Stambola, pa je uvajte i
njegujte. 19

14

www.scribd.com/doc/25388463/Abdurezak-Hifzi-Bjelavac-Muhsin-Rizvi, 28.12.2010, 17:15h

(A. Hifzi Bjelevac: Pod drugim suncem, Biser, 1/1912-13, br. 6-2; 2/1913-14,br. 10-24. I posebno: A. Hifzi
Bjelevac: Pod drugim suncem. Mostar,1914. Muslimanska biblioteka. Navodimo prema tekstu objavljenom u
asopisu .)
15

www.scribd.com/doc/25388463/Abdurezak-Hifzi-Bjelavac-Muhsin-Rizvi, 28.12.2010, 17:15h

Pod drugim suncem, A.H. Bjelavac, Sarajevo, Bh most, 1998, 217.
17
Ibidem,145.
18
Ibidem, 128.
16

19

Ibidem, 61.

Putanja kojom se njen lik razvija je uzlazna, svako njezino djelo donosi zdrave
plodove. Ako je Sabinina naklonjenost id-u nju dovela do destrukcije, Fadilin super-ego
vodi do kreacije, do organizacije: Kako je postala jaka, odvana...Izgledala velika, oi joj
sijevale a itavim tijelom prostrujila joj uarena lava misao: spasiti Murisa..20
Fadilina odluka da spase Murisa ima u osnovi romantian karakter: emfatina je i
herojska do samozaborava. Ona je izraz ljubavnog rtvovanja bez granica.21
U Murisovim oima ona dobiva aneoski lik kojeg oboava, kojem se divi, ona gotovo
postaje renesansna dama, kult, boanstvo, ali nikada predmet tjelesne udnje.
U momentu kada oblai zapadnjako odijelo, ona postaje druga osoba, naputa Istok,
misticizam i usvaja nove vrijednosti, naizgled se emancipira, dok ustvari naputa svoje
korijene, svoje navike i zanemaruje svoja osjeanja radi jednog mukarca.
Fadila je mudra, ona iskoritava Murisovu slabost, spaava ga i na taj nain zauvijek
zaduuje na odanost i ljubav-u sutini obje su ga zaduile; jednu da voli, zbog druge da se
kaje. Ma koliko idealizirano i isto bila predstavljena ljubav izmeu njih dvoje sam autor
nas na kraju upuuje da je Sabina pobijedila, da se duboko uvukla u Murisovu i nau
podsvijest, ako ono drugo, kao prijetnja koju skrivamo i koje se bojimo.

20
21

Ibidem, 217.
www.scribd.com/doc/25388463/Abdurezak-Hifzi-Bjelavac-Muhsin-Rizvi, 28.12.2010, 17:15h

Eliza i prvi grijeh

Eliza je u romanu opisana kao koji nema oscilacija, ona stalno srlja u propast vodei
i svoju kerku, Sabinu, zajedno sa sobom. Kao kazna za njezin i Rifatov grijeh iz mladosti
pojavljuje se rodoskvrnue, Nusretova ljubav prema sestri. U mladosti prevarena, u
branom ivotu nesretna. itav joj ivot proao kao mutna rijeka kroz pustaru...22
Izgubljena, Eliza nikada ne uspijeva nai neko konstruktivno rjeenje za svoje probleme,
ona mora sve
odmah priznati, rei, ona ne zna za granice ak i kada je njezino dijete u pitanju. Eliza je
predstavljena kao izgubljena ena upravo zato to nema mua pored sebe i zato ostaje
moralno zakinuta kao i njena ki. Porodica u kojoj je sama majka odgajatelj je krnja
porodica osuena na propast, jer, ena nema potreban autoritet. Eliza je u potpunosti
ovladana svojim porivima koji su predstavljeni kao perverzni, runi; ljubav koja dolazi sa
njene strane, iako je ljubav, je odvratna, demonska. Zanimljivo je to da se u romanu gotovo
nigdje i ne spominju neki razgovori izmeu nje i Murisa niti se moe naslutiti njezina
naklonjenost njemu, ali se autor, izgleda, pred kraj sjetio zainiti njezin ve uzburkan ivot
i uiniti je devijantnijom, odvratnijom, jer se takva ena ne moe promijeniti, ne moe
doivjeti prosvjetljenje, ne moe se uzdignuti u nebesa poput Fadile, njezina konanost je
jedino destrukcija.

22

Pod drugim suncem, A.H. Bjelavac, Sarajevo, Bh most, 1998, 210.

Literatura

Pod drugim suncem, A.H. Bjelavac, Sarajevo, Bh most, 1998.

www.scribd.com/doc/25388463/Abdurezak-Hifzi-Bjelavac-Muhsin-Rizvi,
28.12.2010, 17:15h

Poststrukturalistika itanka, Zdenko Lei, Sarajevo, Buybook, 2003.