RAZVOJNI PUT MUZEJSKOG DRUSTVA BOSNE I HERCEGOVINE Izet Rizvanbegovié* Muzejsko druStvo Bosne 4 Hercegovine osnova- no je 1884. godine. Od pribranog muzejskog ma- terijala ono je formiralo svoj muzej, od ko- jega se neSto kasnije osniva 1888. godine Ze- maljski muzej Bosne i Hercegovine, prva i jedi- na nauéna ustanova takve vrste u Sarajevu. Do pred prvi svetski rat u Bosni i Hercegovini bila su samo dva muzeja, i to: Zemaljski muzej u Sarajevu i Etnografski muzej u Banjo} Luci. Danas u Bosni i Hercegovini rade 23 muzeja i muzejske zbirke. Muzejsko druStvo od svojeg osnivanja do danas proSlo je ove faze svoga razvoja: - period od osnivanja 1884. godine do prvog svjetskog rata, - period izmedju dva rata, = period od oslobodjenja naSe zemlje do danas. Muzejsko druStvo ima velikih zasluga za otuva- nje kulturno-historijskog i prirodnjatkog ma- terijala, kao i za osnivanje muzejskih i gale- rijskih ustanova u Bosni i Hercegovini. Ono je 15. lipnja 1952. godine obnovilo svoj rad osnivajuéi svoje muzejsko-konzervatorsko dru- Stvo, sa zadatkom unapredjivanja muzejsko-konzer- vatorskog struénog i nauénog rada, i proSiriva- nja mre%e muzeja u Bosni i Hercegovini. U prvim godinama obnovljenog rada DruStvo je 109radilo na organizacionom uévr¥éivanju lanstva. Tada je imalo 51 @lana, a danas ih ima vide od 130. Osnovalo je svoje sekcije: narodno-oslobodila- &ke borbe, konzervatorsku, arheolo’ku, etnolo- Sku, historijsku, prirodnjaéku, pedago3ku 4 sekciju za kompleksne i specijalizirane muzeje. Konzervatorska i historijska sekcija prestale su_s radom i djelovanjem u druStvu 1959. godi- ne kad su se konzervatori izdvojili Osnivanjem svoga druStva, koje se upravo formiralo od tih sekcija. Arheolozi su takodjer osnovali svoje druStvo, ali nisu prekinuli s radom u arheo- lokoj sekciji Muzejskog druStva Bosne i Herce- govine. Ostale sekcije sudjelovale su u rjeSa- vanju problematike iz domene svojih struka. Radilo se na postavljanju novih i preuredjivanju starih muzejskih izlo%bi, te na postavljanju pokretnih izlozbi. Organizirale su struéna savjetovanja, simpozije i seminare. Sudjelova- le su u organiziranju 1 izvodjenju "Tjedana muzeja" i za3tite spomenika kulture i prirode. Uz to je Dru¥tvo uspostavilo évrste veze s os- talim republitkim muzejskim drutvima, a na- ro&ito sa Savezom muzejskih drutava Jugoslavije. Formiralo je Zajednicu muzeja i galerija Bosne i Mercegovine. Odr¥ava veze s organizacijom ICOM-a. Referat odrzan na VIII kongresu Saveza muzejskih druStava Jugoslavije u Puli svibnja 1975. godine 110DEVELOPMENTAL PATH OF THE MUSEUM SOCIETY OF BOSNIA AND HERCEGOVINA Izet Rizvanbegovié The Museum Society of Bosnie and Herzegovina was | established in 1884. Out of collected museum ma- terial it created a museum of its own, which, some- what later, in 1888, served for the founding of the National Museum of Bosnie and Herzegovina, the first and only such scientific institution in Sarajevo. Until the First World War there existed in Bosni- a and Herzegovina only two museums, to wit: The National Museum in Sarajevo, and the Ethnogra- phic museum in Banja Luka. Today, Bosnia and -Herze- govina boast of 23 museums and museum collecti- ons. From its foundation to the present day, the Mu- seum Society passed through the following phases of development: - period. from the foundation in 1884 to the First World Wars, - period between the two World Wars, - period from the liberation of our country to the present day. The Museum Society has been greatly responsible for the preservation of cultural-historical and natural science materials, as well as for the establishment of museum and gallery institutions throughout Bosnia and Herzegovina. On the 15th of June, 1952, it renewed its activities by es- tablishing. its Museum-Conservation Society, with atthe aim to advance museum-conservation technical and scientific activities, and to widen the mu- seum network in Bosnia and Herzegovina. In the first years of a thus renewed work the Society was most active in the sphere of orga nizational solidifyng of its membership. In this time it had 51 members, while today it boasts in excess of 130 of them. It founded its sections dealing with: the peop- le's liberation fight, conservation, archaeology, ethnology, history, natural science and pedagogy, including a section for complex and specialized mu- seum. The conservation and history sections disconti- nued their activities in the Society in 1959, when conservators segregated by establishing a so- ciety of their own, which actually was formed on the basis of these sections. Archaeologists likewi- se established their own society, but they did not cesse working in the archaeological section of the Museum Society of Bosnia and Herzegovina. Other sections participated in the solving of problems from the domains of their own professions. Thus they worked on setting up new and re-arran- ging old museum exhibitions and organizing ambu- latory exhibitions. They organized technical consultations, symposis and seminars, and they tock a share in organizing the "museum weeks" and in protecting monuments of culture and of Nature. The Society established firm contacts with other republican museum societies, most especially with the Union of Museum Socities of Yugoslavia; formed the Community of museums and galleries of Bosnia and Herzegovina; maintains connections with the ICOM Organization. 1121) RAZVOINI PUT MUZEJSKOG DRUSTVA BOSNE T HERCEGOVINE 1) Izet Rizvanbegovié ICOM (5; 193; 501; 538; 600; 630; 1.515.1; 1.57; 154.3; 1.8; 1.62; 55.1) UDC 069:061.23(497.15/.16) (091) Smatram korisnim da se osvrnem na prijedjeni put, da se podsjetimo gdje smo bili, odakle smo poSli, gdje smo sada, koje smo rezultate postigli, a Sta propustili, sve sa Zeljom da na¥ daljnji rad bude sve vige protkan samoupravnim normama, osmiSljeni- ji, planskiji i drugtveno korisniji. Bosna i Hercegovina u svojem historijskom razdo- blju do%ivljavala je raznorazne okupacije €ije su po- sljedice pored ostalog bile i raznoSenje kulturno- historijskog i prirodnjatkog blaga, kao i uni¥tavanje spomenika kulture. Za stvaranje muzeja Bosne i Hercegovine, koliko je do danas poznato, prvi je dao ideju jo¥ prije 125 godine fra Ivan Jukié, koji je u asopisu "Bosanski prijatelj" 1850. godine pisac:, "Poznato je svima kod nas kako se u Bosni starinske stvari: novac, petati itd. nalaze i pohlepnim strancima uz malu ci- jenu prodaju. Ja sam od nekoliko godina poteo ovak- Ovaj je referct pro’itan na Upravnom odboru, a ka- snije i na Plenarnom sastanku Muzejskog druStva Bosne i Hercegovine. Referat Ge biti podnesen Kon- gresu Saveza muzejskih dru’tava Jugoslavije, koji se odrZava u Puli u vremenu od 26-30 maja 1975. 132) 3) ve stvari sabirati, zato molim sve BoSnjake gdje Sto god opase da odkupe u moje ime.... $ =e zbirkom %elim metnuti petat bosanskom muzeju. Ovaj poziv zadugo je ostao pusta ¥elja. Prolazile su godine a stranci su sve vi¥e raznosili spomenike kulture, narotito poslije austrougarske okupacije Bosne i Hercegovine. Tada je nastala prava jagma za.arheolo3kim, historijskim predmetima, kao i za egzemplarima Zivog svijeta iz ovih krajeva. Grupa intelektualaca s drom. Julijem Makanecom na Gelu 1885. godine osniva "Muzejsko druStvo", koje formira svoj muzej. Iduée godine druStvo poziva Ciru Truhelku, struénjaka za muzejske poslove, koji po&inje da sredjuje i dalje prikuplja muzej- ski materijal i provodi arheoloSka iskopavanja. Ka- ko se ubrzo nakupilo obilje muzejskih predmeta, do- bivene su i prostorije za muzej. Kada je veé muzej postojao, poslije nepune 3 godine, 1888, austro- ugarsko Zajedniéko ministarstvo financija izdaje dozvolu da se muzej otvori i proglasi drZavnom us- tanovom, pod nazivom "Zemaljski muzej."> Sve do 1929. godine ovaj muzej je bio prva i jedina ustanova ove vrste u Bosni i Hercegovini, kada je odlukom tadaSnje Banske uprave Vrbaske banovine os- novan Etnografski muzej u Banjoj Luci.*) “posanski prijatelj" od fra Ivana Jukiéa Banjalu- %anina, sv.T,str.131,sv.TII,str.203-204 i sv. IV; ‘str: 151%. Spomenica ZM 1938. "Pregled” god. XVLIII,knj. II, Sarajevo, XI i XII 1963. "Muzeji" 16-17, Beo- grad. Bogiéevié Vojislav u Sasopisu "Muzeji" 2.-1949 Beograd, pixe da je postojao i muzej u Tuzli (vi- di str.155) kojeg je osnovao Rade Pele’. 114Zemaljski muzej u Sarajevu pro%eo je kroz tri osnov- ne faze svojey razvoja. Prva se odvijala za vrijene austrougarske okupacije, druga 2a vrijeme stare Jugo- slavije, a treéa poslije drugoga svjetskog rata u socijalistitkoj Jugoslaviji. Godinu dane poslije osnivanja, to jest 1889. pok- renuto je izla¥enje Glasnika Zemaljskog muzeja u Sarajevu, loji neprekidno izlazi i obavjeStava do- maéu i stranu javnost o rezultatima nauénih istra~ Zivanja iz oblasti prirodnih i dru¥tvenih nauka, koje se njeguju u muzeju. © muzejskoj mre¥i u Bosni i Hercegovini prije rata ne moZe se ni govoriti, jer su sve do oslobodjenja u njoj postojala samo dva muzeja: Zemaljski u Sa- rajevu i Muze} Bosanske Krajine u Banjo} Tuci, koji je osnovan 1930. godine. Nakon zavr¥etka rata muzeji su se ukljuéili u rje%a- vanje problema obnove ratom poru%ene zemlje i u 3i- ri rad s publikom, naro&ito s omladinom, radnim brigadama i pripadnicima JNA. Radi 3to ¥ireg upoznavanja naroda s razvojem radnit- kog pokreta i narodnooslobodilatkog rata i revolu- cije, pri¥lo se pribiranju, restauraciji i obradi dokumenata i muzejskih predmeta iz novije historije Kao rezultat pribiranja muzejskog meterijala osno- van je 13. jula 1945. godine, Zakonom Predsjedni%tva Narodne Skup$tine B iH, Muzej narodnog oslobodjenja Sarajeva, koji kasnije izrasta u Yuzej revolucije na- rvoda Bosne i Hercegovine, Sarajevo, kao centralna ustanova, sa zadatkom djelovanja u cijeloj Repub- lici Fi i i Hercegovini. U medjuvremenu dolazi do otvaranja niza muzeja uv Bik Tako se u Sarajevu osniva Galerija slika 1947. godi- ne, izdvajanjem iz Zemaljskog muzeja, a 194 osniva se Muzej grada Sarajeva, juna 1953. otvara se Maz “lade Bosne u sastavu Gradskog muzeja, “uzej vnesti BiH, Sarajevo 1961, i “uzej Jevreja.U drugim mjestima Bosne i Hercegovine otvaraju se mu- zeji ovim redom: Zavitajni muzej u Tuzli, 1949, Mu- zej Hercegovine, Nostar, 1960, Zavitajni muzej u Travniku, 1951, Zavigajni muzej u Bihaéu, 1953, Za- vitajni muzej u Prijedoru, 1954. Zavitajni muzej u Doboju, 1956, Zavitajni muzej u Fo&i, 1956, Zavita- jni muzej u Trebinju, 1956. Zavitajni muzej u Stocu, 1956, Zavitajni muzej u Bileéi, 1962, i ‘u- zej grada Zenice, 1965. godine. 04 1970. godine o%ivljavaju inicijative i akcije za osnivanj novih muzejskih ustanova. U Banjoj Luci se osniva samostalna Umjetnidka galerija, u Pet- xoveu Galerija Jovana Bjeliéa, otvara se i Galeri- ja u Koloniji likovnih umjetnika » Positelju, a Galerija portreta u Tuzli stjete status javne usta- nove. Muzeologija o&igledno prati brz 1 kvalitetan uspon likovnog stvaralaStva u republici, mada sa stano- vitim zaka¥njenjem. U toku je osnivanje muzeja il4 muzejskih zbirki u‘Livnu, Duvnu, Bosanskoj Gra- ditki, & ti. Priprema se osnivanje Muz: Brékom, Bijeljini, Gradatcu, Te%nju, Derven- 3kolstva Bosne i Hercegovine. tuzej grada Zenice ula%e stalne napore da se sa mrtve to™ke pokrene i osnivenje muzeja te- hnike, 5) Velika je *tata Sto zhog oskudnosti v prostoru jok nije do%lo ni do pribiranja materijala a kamoli do formiranja tuzeja naSih naroéa i narodnosti iz doba osmanlijske uprave u Bosni i Mercegovini. Takav bi muzej grikazivao razdoblje 04 1463, to jest od pada Jajca i Sitave Rosne i Hercegovine pod osman- lijska upravu, pa sve do pojave radnitke klase 4 austrouyars\= olupacije Rosne i Hexcegovine. "odjek", Napredak muzeja i galerija, Sarajevo, 15-31. decembra 1974. godinz, XXVII br. 24. str.27 Vidi MB: 1274, gled" broj 10, Sarajevo 1973, strana 116Pored navedenih muzeja postoje joX ranije osnovani muzeji i samostalne zbirke vjerskih organizacij 4uzej stare srpsko-pravoslavne crkv2 u Sarajevu iz 1898. god., samostalne zbirke franjevatkih sa- mostana u Visokom, Tolisi, Fojnici, Kre%evu, Livnu, Jajcu 4 Humcu. Ovaj referat nema zadatak da danas govori o svin periodima rada Zemaljskog muzeja i ‘uzejskog dru- Stva, jer je o tome pisano u GZM i WM aus Bul, Spomenici i Anulima Muzeja, veé da se zadr%i vite na ovom posljednjem periodu SFR Jugoslavije, bolje re&eno, na vremenu od obnavljanja i konatnog osni- vanja Muzejsko-konzervatorskog dru%tva NR Bik do danas. Profle su nepine 23 godine od osnivanja Muzejsko-kon— zervatorskog druwtva NR Bi, tj. od dana kad su muzejsko-konzervatorski radnici WR Rosne i Yercego- vine odx¥ali svoju skup%tinu (15. juna 1952. godine) i osnovali svoje arustvo s ciljem da unapredjuie muzejsko-konzervatorski strutni i hautni rad, da poma%e stru%no uzdizanje svojin Elanova, njihovo zbli¥avanje i suradnju, i da ¥titi staleSke intere- se svojih lanova. Od poschnog js interesa da se u glavnim ¢rtama osvrnemo na proteklo vrijeme i rezimi- ramo najva%nije rezultate dosad2*njeg rada muzej- skih ustanova 4 muzejstih radnika #lanova Druttva. U trenutha svoga osnivanja “uze}sko-“onzervators'o druStvo imalo je 51 @lana, danas th ima 130. 1 ned juvre smrt je iz naSih redova otrgla 32 &lane. radilo na orcanizacionom utvr#éivanju. Veé 1953. godine U prvim godinama svoga postojania Drustvo jr osnovale j2 svoje prve sekcije: sekciju NOD-a, kon- zervatorsku 1 odmah zatim arheoloSku, etnolo%ku, historijsku, prirodnjaéku, pedago%ku i, najzad, najmladju 22 kompleksne i specijalizirane muzeje. 117Konzervatorska i historijska ugasile su se, kad su se 1959. godine iz DruStva izd@vojili konzer- vatori osnivanjem svoga druStva koje je formirano upravo od ovih sekcija. Sekcijé su radile dosta uspje8no. Naro¥ito treba is- tadi u&e¥4e sekcije NOB-a u proslavi 40-godiinjice KPT i SKOT-a te 20. i 30, godiSnjice ustanka naroda Jugoslavije. Rad se manifestirao u razli%itim ak- cijama: izlo%bama, predavanjina, lancima, radio-emi-~ sijama, vizit-konfaransama, spomenicima kulture i zaStitom prirede. ARHLOLUSX8 SEXCIJA usmjeravala je svoj rad uglavnom na medjumuzejsku suradnju u pogledu raznih naugnbis h pothvata, zatim na izradu republigkih programa rekognosciranja terena, odabirala je teme zajednitkog istra%ivatkog rada. Njeni €lanovi dali su vidan doprinos popularizaciji arheolo¥ke i hi- trazivadés storijske nauke na mnogim domadim i mo@junarodnin strugnin sastancima 1 simpozijima s vrlo uspje3nin precavanjima i diskusijama. Rezultati arheolo%kih istravivanja obilni su i bacili su sasvim novo svje~ tlo na sahistorijsku, antiéku i srednjovjekovnu ar- heologiju Zosne i Hercegovine. Arheolozi su osnovali i svoje dru¥tvo, ali se nisu izdvojili iz Muzejskog dru3tva Bosne i Hercegovine 04 1955. do 1970. godine, od vedih zadataka, Arheo- loBka s:keija “uzejskog druktva Bosa. i Hercego- vine oér%ale je savjetovanje u %: pljini na ko- jem je razmatrano stanje istra%enosti pojedinih, epoha (pranistorije, antike, srednj2g vijeka) i usvojeni zakijuéci za daljnji rad i planiranje te- rensko istra¥ivatkin radova svih muzeja u Ril. Odr%ala je (1957) savjetovanje u Visoxom, na kojem je don:sené odluka o izradi Arheolokte karte RiP. 118Ta je odluka uspje3no provedena u toku iduéih 10 go- dina; zajedritkim terenskim akcijama obuhvaéen je preteZan dio teritorija Bill i stvorena osnova za e od 2000 jedinica. Pored stalnih izlo%bi njeni su @lanovi izradili €etiri pokretne izlozbe, i t historijskih stanovnika Bil", Tzlo¥ba steéaka pri- brana od materijala iz Muzeja i sa terena i nami- izradu arheoloSke karte BiH sa "Zivot i kultura pra- jenjena inozemstvu, izlo%ba ArheoloSka dostignuéa 1979. godine i Izlo%ba Bobovac i Kraljeva Sutjeska 1974, koja je gostovala u Muzeju primijenjene umjct nosti u Beogradu s materijalom iskopanim na Robovcu ETNOLOSKA njista ‘CITA sudjelovala je u proutavanju og- 1a na’em terenu. Zatim, na osnovu etnixkeg ft kulturnog razvitka naroda ®osne i Fercegovine @la- novi s se anga¥irali na sistematskom proutavanju etnogenetskih problema i duhovne i meterijalne kul- ture stanovniXtva Livanjskog polja, na etnolosko- folkloristiéxim istra%ivanjima u “Yeumu i okolini, nastanjenima prete%no hrvatskim ¥ivljem, zatim srpske etniéke grupe u Imljanima i kompletne musli- manske grupe u Zepi. Wa osnovu steéenih iskustava u ovom radu pri¥lo se etnolokkim istra%ivanjima di- narskog stanovnixtva istotne Fercegovine, ¥ivota i kulturs svif grupa stanovniStva Dervente, proutava- nje srednjevjexovne narodne txadicije u srednjoj Bosni, ispitivanju matitnih oblasti hercegova*kih iseljenika u SAD, izradi etnolofkih monografija Zmi- janja, Semkerije i narodnin noSnji Zapadne Bosne, i joX% mnogim posebnim temama, kao to su orijen- talni el stem grednje, enti u narodnim noXrjama, bondruéni si- limarstvo u Rif, pegrebni obiXaji, histor: eoske narodne jsia narodna predaja u Pit pjesme ‘usilimana, itd. U vezi s nadavno odrZanim Saborom ‘ulture Bosne i Hercegovine otvorena je i nova izlo#ha u Ftnograf- sien odjeljenju Zemaljskog muzeja u Sarajevu, kao i 119izloZba *ivot i kultura stanovni%tva Livanjskog polja (1959). Elanovi etnolo%ke sekcije osnovali su 1975. godine u zajedrici s ctnolozima iz cijele zemlje Ftnolosko aru%tvo Jugoslavije, u kojem su stru%no djelovali, ali su istovremeno ostali i Slanovi Yuzejskog dru- Stva. Pored stalnih izlo%bi organizirana je i pokret- na izlo¥sa Jakit 1 vez a BiH, koja se nalazi u ino- \ SPKCIJA anga¥irala se u davanju suvre- giedia na svijet, Zivot i druttvo, Sto se of: tovalo u ynim istupanjima njeain tlanova. Pored toga, sevcije je posvetila znatnu patnju razmatra- nju Zakona 9 zaStiti prirode Bosn= i Hercegovine i pridonije. njegovom dono¥enju. Zadaci i rad Sekcije za priroénjatk- muzeie “uzej- skog dre%tva Bill po mnogo tema su specifiéni i raz- likuju se of rada drugih sekcija. “a teritoriju Bosne i Jercegovine postoji vec 29 godina samo jedno v2é2 srirodnjatko odjeljenje u Zemaljskom muze- ju u Sarajevu, a za status dviju drugih zbirki Sek- cija se izorila u toku svog gotovo 20-codisnjeq rada. Postojanje materijala bez strutnjaka, ili samo s joslova, te- %ko snalazio, nametnulo je problem xoordinacije, xodajaka sv ih mu- medjusovn: gonoci i suradnj zeja, ne sao u na%oj republici nego i izvan nje Tako je \ od osnovnih zadataka Sekcije postao pruzanje pomioéi u vezi s formiranjem i odrZavanjem prirodnjatkin zbirki na teritoriju Bosne i Nerceqo- vine. VU vezi s tin napravljen je pregled pojedinih zbirki a BiH, i istaknuta potreba za iznalazenjem naZina dase one ofuvaju. Zatim je izradjena skica perspek- tivnog plane razvoja prirodnjaShih zbirki, odnosno odjeljenja, u na’oj republici i dostavljena odgo- varajuéim republitkimn organima U vezi s tom problematikom Sekcija je u toku svoga rada isroslovala dodjeljivanje zgrade za smje%taj prirodnja%e zbirke u Travniku, dala podr¥ku inici- jativi preparatora Demirovica 2: sostavljanje male prirodnj izlo¥he u Muzeju Bosanske krajine u Banjoj Luci (prije zemljotresa), a zatim potpo- mogla os: staljivanje jeljenja, izbor 1 postav- ljanje kustosa biologa u tom muzeju. Sekeis sudjelovala u radu Savezne sekcije za prirodnjatke » j= osim toga sazivala sestenke plenuma i muzejé. Na sastancina su tretirana pitanj2 iz muzejske pro- blematike (npr. inventarizacija muzejskih predme- ta, stepenovanje muzejskih zvanja, planovi i skice izlo%bi), a pojedini strutnjaci odr¥avali su pre- davanja o svojim posjetama stranim zemljama prika- zujuéi uz to dijapozitive 4 prikupljeni materijal. Sekcija je bila organizator dvaju plenuma Savezne sekcije, i to: u Sarajevu 1963. (u povodu proslave 75-go¢isnjice 2M) i 1968. na Treskavici. Na plenumi- ma su pored podnesenih strutnih referata razmatra- na pitanja od zajedniékog interesa 2a sve prirod- njatke muzeje u Jugoslaviji, a pose%no problemi ka drova. Od 1967. do 1969. godine sjedi* po odredjenom turnusu (ava fandata), nalazilo se u © Savezne sekcije, Bosni i Hercegovini, pa je 4 rad Sekcije zahvalju- juéi tome bio obilniji. 121Pored ssomenutih plenuma Sekcija je 1970. godine organizirala Nedjelju muzeja posveé=mi poznavanju prirode, i time se uklopila u rad Medjunarodne evropsks codine za%tite prirode. U vezi s tom ma- nifestacijom odrZano je kviz-takmitenje sa %kolskom omladinom (> vo takve vrste u Rerublici) na tema poznavanja. hiljaka, Zivotinja i fosila iz Prirod- njaékog o¢jaljenja 2M, organizirana je strutna posjeta p2¢ini Vjetrenici u Popovom polju, objav— ljene sv nagradne fotografije obiekata vrirode u Biolo%kom listu, odr¥ana tetiri stru%na predavanja za posjetioce Muzeja i dani su prikazi u dnevnoj Stampi na radiju i televiziji. lanovi selcije redovno su (Zesto o svom tro%ru) su~ dielovali i na ostalim plenumima Savezne sekcije za prirodnjatke muzeje, koji su gotovo svake godine odr%avani na teritoriju neke Crug: republike, istupali su s referatima iz nuzejske problematike ije (1969) i VIT kongresu Saveza muzejskih druStava Jugoslavije (1971). na ITT kongresu biologa Jugoslav: élanovi sekcije prisustvovali su 1965. proslavi 70-godisnjice rada Prirodnja%kog muzeja u Beogradu, a 1971. go#ine 150-godiznjici osnivanja Prirodoslov- nog muze$e u Ljubljani. Iu pogiedu usavrfavanja kadrova Sekcija jo-u skladu s financijskim moguénostima Yuzejskog dru- Xtva Rit - u dva navrata isposlovale usavrSavanje preparatora u drugim centrima i organizirala zajedno woliko preparatorskih teZajeva za djake i nastavaike Iz iznes snog se vidi da je rad Sexeije za prirod- njaéke muzeje bio sadr¥ajan i da je obuhvatio aktiv- nost 8lanova izvan njihovih radnih mjesta. Zato u ovom referatu nisu ni spomenuti njihovi uspjesi u nautno-ietrazivatikom radu. 122PRDAGOSKN SEKCIJA posvetila je posebau pafnju su- radnji s pedago%kim sekeijama drugin republikkih strutne veze. Da- druSteva, = kojima odr¥ava ‘us la je Kerisne suyestije i pismena obavje%tenja o metodana pedago3kog rada u Vojnom i Etnografskom muzeju u Beogradu i Yomorskom muzeju u Rijeci, i uspostavila kontakt sa Sindikatom prosvjetnih i kulturnih radnika Srbije i cavjetom za tulturu Hrvatsk: + Gna je gotovo uvijek bila organizator nagih " Hedjelja muzeja". Organiziranjem "Nedjelje m- zeja" rukovodio je odobr koji je Zormiran na jednon od plenarnih sastanaka DruStva za svaku godinu u kojoj se organizira takva manifestacija. Izradjivani su i umnoZavani raspisi koji su slani svim savjetima za druStvene slu%be kotarskih narod- nih odbora u Bosni i Nercegovini da ih dostavljaju Skolama na terenu, upute svim muzejima & isticanjem da organiziranje "Nedjelje muzeja" nije samo briga Muzejskog dru’tva nego i muzeja kao ustanova. Raspisivan je i nagradni konkurs za obradu strué- nih tema u kojemu su mogli sudjelovati svi utenici umno%avani su i slani po cijeloj republici plaka- ti, odr¥avana predavanja na radiju, prikazivani @ijapozitivi s muzeolo’kom propag>ndnom tematikon u gotovo svim gradskim kinematografima u Sarajevu pa iu unutraSnjosti naSe Republike, objavljeni su @lan- ci u dnevnim listovima itd, "Nedjelje muzeja" otvarali su drudtveno-polititki i eminentni struni muzejski radnici svojim izlaganjima u Stampi, na radiju i televiziji, 1 predavanjime na radni¢kim i narodnim univerzitetima i pripadnicima JNA. Ova manifestacija muzeja u na%oj republici postize iz godine u godinu sve vede.reaultate u povezivanju muzeja i muzejskih radnika sa Sirokir slojevima naroda, a fosebno s radnitkom, Skolskom i student- skom omladinom. 123"Nedjelje muzeja" odr¥avaju se o4 svoga prvog orga- niziranja 1954. godine gotovo redovno, svake godine sa uvijek novim obiljeZjima i novim zadacima. Svaku “ novu proslavu Dru’tvo poprati nizom manifestacija: izlo%bama, javnim predavanjima, plakatima i paro- lama, popularnim @lancima u Stanpi i na radiju, a od 1955. godine redovno sé raspisuje nagradni kon- kurs za djake svih 3kola, s temama u vezi s prosla— von. 3 Najbolj knjigama. radove DruStvo je nagradjivalo novéano i u SEXCIJA ZA KOMPLEXSNE I SPRCIJALIZOVANF MUZEIF dje- lovala j2 prvenstveno u cilju ofredjivanja fizio- nomije, naziva i teritorijalne podjele muzeja. Taj je red priveden kraju izradom definitivne mre%e muzeja i galerija Bin na regionalnim savjetovanjima u Tuzli, ¥ostaru, Banjoj Tuci i Dihaéu, za koju su svrhu izradjeni temeljiti elaborati. U moment» svoga osnivanja Drutvo je po sindikalnoj liniji D420 vezano jednim dijelom za Udru%enje uni- verzitet: h nastavnika i nau%nih radnika kao nje- gova sskeije, a drugim 2a sindixat administrativnih radniha, Ya sastanku Savezne uprav2, odrZanom u martu 1954, godine, odluteno je da sva republitka muzejsko: fonzervatorska dru%tva postanu samostalne sindikalne organizacije vezane direktno za Zemalj- sinfikata repulslike. Tako je i na¥e vo postalo Sindikat muzejsxo-konzervatorskin radnika 3osr @ i Mercegovine. To je trajalo do 1959 godine, kad je ova odluka ukinuta. Istovremeno su sei’ nzervatorshi radnici Bosne i Fercegovine izdvojili u posebnu organizaciju, ra of 27. juna 1959. godine nae Drustvo nosi naziv Muzejsko dru- Stvo Yarodn2 Republike Bosne i cegovine, Foje @jeluje “ao strugna organizacija sa zadacima postav- ljenim aa osniva’ oj skup%tini 1952. godine. 124Jednim od svojih va"nijih zadatake druttvo je smatralo rad na strutnom uzdizerju svoqa Zlanstva, nladjih kustosa i preparatora ‘oje jo slalo na usavr- Savanje u raavijenije muzeje u farajevo, Beograd, Zagrels U toku svoga postojanja ono je orgaziziralo niz st- edavanja s muzeolo%kom problematikon a za strutno uzdizanje svojih %lanova dobivalo je od Savjeta za kulturu NR Bill znatna financijska sred stva. Dru’tvo je organiziralo struna oredavanja, anga%irajuci predavate ili iz svoje sredine ili iz drugii republigk*h centara (Zagreba, Reograda i Ljubljane), ili pozivajuci goste iz Gr%ke, ijemas- ke i Francuske. Uz financijsku pomoé Savjeta za na- uku i kulturu Bifl DruStvo je organiziralo i izvelo uspjeSnu stru%nu ekskurziju u Be @jelovalo 27 njegovih Glanova. “lanovi "ND Fif velikin jeluju i u ekskurzijama koje organiziraju u kojoj je su- dijelom suc druga druétva, kao Dru&tvo istorizara Bill i. vuzej- dokunentacioni centar iz Zagreba. Glanovi DruZtva u ovom su se periodu naro“ito tru- aili éa pruze struénu pomoé svim muzejima kojima je to bilo potrebno. N@ nizu savjetovanja i diskusija © konkretnim problumima pojedinih ustanova, ao Sto je diskusija o izlo%bama arheolo%kog i prirod- njatkog odjeljenja Zemaljskog mizeja ili diskusija © tematskoj strukturi ttuzeja greda Sarajeva pri- Gonijeli su boljem i uspjeSnijem radu. Pomagali su, u suradrji sa Savezom boraca, pri otvaranju Mu- zeja I zasjeéanja AVNOJ-a u Bihacu, Jajcu, Bosan- skom Petroveu i Drvaru, zatim muzejima u Ranjo} Luci, Trebinju, prijedoru, Tuzli, Mostaru, “uzeju grada Sarajeva, Muzeju knjizevnosti, “nzeju narodne revolucije, Muzejima Zenice, Fo%c, Travnixa i Li- vna, u izxadi tematskih struktura, u otvaranju izlo- #bi, prikupljanju i konzerviranju meterijala, u arheolo’kim i drugim istrazivanjima. 125Clanovi Lrudtva, asebno o mno- gove wpeey go su uéinili na spasavanju muzejskog materija- la za vrijeme zemljotresa u Banjoj Luci. Mate- rijal je éuvan u Zemaljskom muzeju, Muzeju revo- lucije i u Umjetniékoj galeriji u Sarajevu, te je nakon stvaranja povoljnih uslova vraéen u Banja Luku. brustvo je uspostavilo évrste veze s ostalim republiékim druStvima, a naroéito sa Savezom iinogo godina élanovi nageg Drustva bili su i Glanovi IzvrSnog odbora Saveza, a u dva do tri maha neki su od njih bili i potpredsjednici Saveza muzejsxih druStava Jugoslavije. Dru- Stvo je sudjelovalo u svim akcijama savezne up- rave, naroéito u organiziranju savezne izlozbe “Umjetniéka obrada metala naroda Jugoslavije", odrZane u Beogradu 1956. godine, zatim kao re- daktori izdanja Saveza ("Muzeji u Jugosiaviji" za britansku enciklopediju i “iiuzeji Jugosiavi- je kao posebno izdanje), te kao suradnici sa- veznog Gasopisa “Muzeji", "Muzeologica informa- tica", “Muzeologija" - izdanja Muzejskog doku- mentacionog centra u Zagrebu, te "Arceologia lugoslavica*, “Arheolo8ki pregled* i sl. €lanovi tiuzejskog dru’tva sudjelovali su zatim u organiziranju niza izloZbi koje su imale medju- narodni karakter. Tako je pokretna Izlozba ste- éaka, kojom je rukovodila Nada Miletié, obisla niz drzava i postigla znaéajne rezultate u wroju posjetilaca i u zemlji i u inozemstvu ‘Isto tako, izlozba “Narodni vez i nakit u Bosni i Hercegovini" postize znaéajne uspjehe na svon putu po inozemstvu. Izlozba je jo8 na terenu, a njen autor je Bratislava Krstié Vladié, visi ku- stos Etnografskog odjeljenja Zemaljskog muzeja u Sarajevu. 126 -Izlodba “Zivot i kultura praistorijskih stanovni- ka Bosne i Hercegovine"postigla je na svom putu vidne rezultate. Njeni su autori bili prof. Vojin Dramugié, prof. Izet Rizvanbegovié i, kao kon- sultant, dr. Borivoje Covic. IzloZba “Umjetnost na tlu Jugoslavije od prais- torije do danas", koja je bila otvorena u sara- jevskoj Skenderiji 28. jula 1972. godine pod ru- kovodstvom prof. ing. arhitekta Daemala Celica, postigla je znaéajne uspjehe. Karakteristiéna je masovnost posjete: u jednom danu bilo je do 7000 posjetilaca. U strugnom radu na postavei ove izlozbe sudjelovali su kao komesari za pojedi- ne epohe na izlozbi na$i ¢lanovi drustva, poznati muzealci i historiéari umjetnosti dr Borivoje ovié, Djuro Basler, Nada Miletié, Zéravko Kajma- kovié, dr Smajil Tihié, Ljubica Miadenovié i Mu- hamed Karamehmedovié. Drustvo je bilo domaéin IIT plenarnom sastanku Savezne uprave, odr¥anom u Sarajevu 28-30. marta 1954, i domaéin i organizator. V kongresa Saveza muzejskih drugtava Jugoslavije odrzanog, 1962. godine u Banjo} Luci. U cijelom tom periodu Drustvo je sudjelovalo u radu Nacionalnog komiteta Medjunarodnog vijeéa za muzeje ICOM-a. Po jedan njegov élan bili su pred- stavnici na IV konferenciji ICOM-a u Svicarskoj 1956, godine i na V konferenciji u Stokholmu 41959, godine. Drug Moni Finci pio je na konfe- renciji ICON-a 1971. u Grenoblu. Wag élan u Nacio- nalnom komitetu bio je predsjednik Sekcije za pedagogiju ICOM-a prof. Vojin Dramusi¢, koji je u Parizu podnio referat "0 vasnitno-obrazovnon i pedagoskom radu jugoslovenskih muzeja"®”, drus- tvo je sudjelovalo na plenarnom sastanku Sek- -cije za kompleksne muzeje ICOM-a, odr%anom u Jugoslaviji 1960. godine. Tom prilikom élanovi 1276) Sekcije bili su nas. gosti tri dana i obisli Muzej grada Sarajeva, kojom je prilikom odréan plenarni sastanak naSega Drustva. Elanovi Sekeije oLiSli su jo muzeje u Jajou i Drvaru. Novi Statut JNK ICOM-a predvidja da sve muzej- ske ustanove mogu biti élanice ICOM-a. Dva élana nageg Drustva élanovi su Koordinacio- nog odbora Saveza muzejskih drustava Jugoslavije i ICOM-a, i to Dugan Kojovié i Izet Rizvanbegovié Akeije wu kojima se Drustvo naroéito angaziralo u toku ovih godina te’ko bi bilo sve nabrajati. Za- to éu se zadrZati samo jos na nekima, i to: na sudjelovanju brustva u proslavi 40-godisnjice KPJ i SKOJ-a i sudjelovanjuu proslavi 20-godis- njice ustanka naroda Jugoslavije. U tim prigoda- ma DruStvo je organiziralo posebne akademije. "Ne- djelje muzeja" bile su u znaku tih proslava, organizirana je ekskurzija na Sutjesku, a svi su muzeji posebnim manifestacijama - otvaranjem spo- wen-muzeja i odjeljenja NOB i publikacijama sudje- lovali u proslavama. Posebno treba naglasiti udio naSeg Drustva u do- noSenju Zakona o muzejima i propisa za primjenu zakonskih odredi U toku 1960. godine tri élana naSeg DruStva radi- la su u komisiji za izradu Zakona o muzejima NR Bill, Nacrt zakona Zivo je prodiskutiran na jed- Na internacionalnom simpoziju o vaspitnoj i kulturnoj ulozi muzeja, koji je odrZan u Pa- rizu 23-27. novembra 1964. godine i na ko- jem je sudjelovala 41 osoba, u ime Saveza MDJ Jugoslavije referat je podnio prof. Vojin Dra~ muSiG. O tome vidi: Glasnik Zemaljskog muzeja Sarajevo, Arheologija 20. 1966, str.306-319. 128nom od plenarnih sastanaka Drugtva, i najzad je Zakon donijet krajem 1960. godine. Poslije dono- Senja Zakona predsjednik DruStva prof. Vojin Dra- muSié izradio je za pravni referat Savjeta za kulturu NR BiH nacrt blizih uputa za primjenu odredaba Zakona. Pravilnik o uslovima za osniva- nje muzeja, Pravilnik o registraciji muzeja i Pravilnik o vodjenju inventarskih knjiga u mu- zejima. Nacrti tih pravilnika prodiskutirani su takodjer na plenarnom sastanku Dru&tva, poslije éega ih je Savjet donio. Savjet za kulturu organizirao je u suradnji s naSim Drustvom savjetovanje muzealaca i predstav- nika Republiékog savjeta i savjeta za prosvjetu NO kotara, na kojem su predsjednik i potpred- sjednik Dru&tva podnijeli referat o stanju u na- Sim muzejima i uslovima koje su muzeji duini ispuniti da bi mogli dalje postojati. Na jednom sastanku Sekcije za kompleksne muzeje, kojemu su prisustvovali i predstavnici Zemaljskog muzeja i Muzeja narodne revolucije, razmatrano je i prodiskutirano pitanje financiranja muzeja i raspodjele dohotka. Drustvo je imalo poteSko¢a s financiranjem naj- esnovnijih svojih akcija u periodu od prelaska sa administrativnog upravljanja privredom do uvo- djenja i razvijanja samoupravnih odnosa u nagem drustvu. Te poteskoée jo’ nisu najbolje rijegene, one jo8 traju, i polako se ali uspjeSno premo3- éuju. To treba jo8 vise ubrzati, jer uskoro preuzimamo sjediste Koordinacionog odbora SMD Jugoslavije u Socijalistiékoj Republici Bosni i Hercegovini, pa za takav zadatak ne smijemo biti nespremni. Veliki posao koji je obavilo Muzejsko drustvo Bosne i Hercegovine jest organiziranje V kongre- sa muzejskih druStava Jugoslavije. Drugovi iz 129Muzeja Bosanske krajine u Banjoj Luci prihvatili su se zadatka da preuzmu brigu o smjeStaju dele- gata i da se uklope u druge poslove u vezi s or- ganiziranjem Kongresa koji je odrZan u Banjoj Lu- ci 16-18. IV 1962. godine. Na VI kongresu SMD Jugoslavije, odrZanom u Ohri- du, u ime Savezne uprave podnio je Branko Bokan, tadaSnji direktor Muzeja I zasjedanja AVNOJ-a u Bihaéu, referat "0 zajednicama muzeja i galerija Jugoslavije", koji je neSto kasnije djelomiéno posluzio kao baza za osnivanje pojedinih zajedni- ca muzeja i galerija Jugoslavije. Uz veliko zalaganje Uprave MD BiH, poslije niza odrzanih sastanaka, a neposredno poslije VII kon- gresa SMDJ u Ljubljani, doSlo je do formiranja Zajednice muzeja i galerija Bosne i Hercegovine u Sarajevu. Na ovom Kongresu SMD Jugoslavije u ime MD BiH podnio je Izet Rizvanbegovié referat "Dostignu- éa i neki rezultati rada u praksi muzeja Bosne i Hercegovine". U daljnjem radu muzejski su radnici osim na strué- nim i nauénom polju djelovali na uvodjenju samo- upravnih odnosa izradjujuéi i usvajajuéi statute, pravilnike i ostala normativna akta u svojim vadnim organizacijama i organima udruzenog rada.”? Naa privredna i druStvena reforma nije mimois- la muzejske radnike, ¢lanove naSeg Drustva. Ona je zahvatila sve sfere naSeg Zivota. NaSa "otvo- renost" prema svijetu uslovljava Zivo strujanje i utjecaj svjetske ekonomike na nagu ekonomiku, ubrzava tenniéke i tehnolo’ke promjene u nas, tra- zi kvalitet, sigurnost visi standard: suotavamo se sa svjetskim trziétem, sa zakonom ponude i po- 1307) trainje. TraZimo "prodor u svijet". Sasvim je razumljivo da "otvorenost" prema svjet- skim strujanjima ukljuduje reciproéno djelovanje u sferi drustvene nadgradnje. Mijenjanje, usavrSava- nje, prilagodjivanje druStvenim kretanjima uoé1ji- vo je i kod muzeja u svijetu, pa i kod naSih mu- zeja. U svijetu se zbivaju velike promjene u po- loZaju i tretmanu muzeja; kulturna ba8tina svi- jeta nije samo interes ovog ili onog naroda na Gijoj se teritoriji nalazi, veé interes éitavog kulturnog éovjeéanstva. Promijenio se i naéin prezentiranja kulturnog bla- gaiupotrebljavaju se i moderna sredstva ljudske komunikacije, da bi kulturno blago bilo Sto pri- stupaénije Sirokim slojevima naroda. Pokretna kulturna baStina izlaZe se u najreprezentativni- jim zdanjima, a za njihovu dostupnost masama sluZe moderna sredstva. Suvremeno éovjeéanstvo Zeli da saguva od propada- nja sve svoje tekovine koje utjegu-na njegov da- ljnji razvoj. Otvorenost naSe zemlje prema vanj- Za ovaj referat koristio sam se arhivom Muzej- skog druétva Bosne i lercegovine, a posebno referatom drugarice Ljubice Mladneovié odr- Zanim na akademiji u povodu proslave 10-go- di8njice rada Muzejskog druStva Bosne i Her- cegovine 0 radu Arheolo&ke,Prirodnjaéke i Etnolo’ke se- keije neke su mi podatke dali dr Borivoje Covic, Gr Sofija MikSié i Radmila Kajmakovié, na gemu im se ovom. prilikom najtoplije zahvaljujem, Istovremeno se zahvaljujem i prvom predsjedni- ku naSeg Drugtva akademiku dr prof. Alojzu Bencu koji je za referat dao korisne sugestije. 1318) skom svijetu, sloboda stvarala%tva u konkurenciji sa stvaralastvom u svijetu, zahtijeva od nas so- lidnost, provjereni nivo temeljitosti i stalno preispitivanje dostignutog. Turistitka je armija iz godine u godinu sve brojnija. Svaki kutak nage zemlje podvrgnut je kritigkoj analizi ono- Za Sto je ostvareno w svim domenima rada. Na mu- zeolo&kom planu to je izrazito karakteristiéno. Raste Zelja da tu turistiéku armiju éto due za- drZimo animiranjem naSim kulturnim nasljedjen, naSim muzejima, spomenicima kulture i prirode i na&inom prezentacije tih kulturnih tekovina.®) U konfrontaciji naSih ostvarenja (od 2 - 20 mu- zeja) u muzeologiji sa svjetskim dostignuéima u toj oblasti uocavamo naé polet, ali nedoreéenost, naSe htjenje ali nedostatak materijalne osnove, naSu zainteresiranost da slijedimo vrhunska os- tvarenja ali naSu nedovoljnu.organiziranost, &e- ste i neznanje. Nase je Drustvo veé poodavyno uvidjelo i potrebu za registriranjem Zivota i ak- tivnosti svin muzeja u naSoj republici, pa je do- nijelo odluku da se pokrene strugni asopis "No- vosti Muzejskog dru&Stva Bosne i Hercegovine", ali ta zamisao na Zalost nije do danas mogla bi- ti ostvarena iz financijskih razloga, pa i zbog nerazumijevanja i neuvidjanja potrebe za takvom publikacijom. Iz istog razloga nije doSlo ni do osnivanja Mu- zejskog dokumentacionog centra u Bosni i Hercego- vini, iako je elaborat bio napravljen, a potre- ba je za njim odita. Mi nismo toliko bogati da za sve muzeje i muzejske zbirke nabavljamo skupa Vidi koreferat prof. Borivoja Aksentijeviéa podnesen na VII kongresu Saveza muzejskih dru- Stava Jugoslavije u Ljubljani is. i 16. oktobra 1971. godine 132nauéna izdanja kad bi iz takvog centra mogli svi da se njime slu%e, a za naa iskustva dobi- vali bismo besplatno, u vezi s odlukama UNESCO-a mnoga svjetska dostignuéa iz oblasti muzeologije i disciplina koje se njeguju u muzejima. Bar naga Zajednica muzeja i galerija, zajedno s nasim drustvom, moze i treba o tim pitanjima da se malo viSe pozabavi i tako mladom muzejskom sektoru u unutragnjosti naSe Republike pomogne mnogo vi nego dosad. ; Uvjeren sam da joS dok sluSate ili Gitate oyaj referat, moida.stjecete utisak da je naSe Drustvo i8lo iz uspjena u uspjeh, jer je obiéaj da se prilikom sveéanih plenarnih sastanaka govori samo o postignutim rezultatima. Svjesni smo da je bilo propusta i da smo mogli uciniti mnogo vise. DruStvo je, kao svaki Zivi organizam, imalo dane svojih uspjeha i dane svo- jin zamora i zastoja. Sjetimo se i énih momenata kad su se skupljali potpisi da se naSe Dru&tvo rasformira. Tek u pos- ljecnji éas, zahvaljuju¢i nekolicini energiénih komunista i drugih @lanova naSega Drustva, ta zamisao nije ostvarena. Muzeji su bili i ostali riznice iz kojih Sitamo proSlost, izvori znanja, stvaralastva, mudrosti, umjetnosti, ljepote i poezije, odgoja, medjucob- nog upoznavanja i zblizavanja naroda i narodnosti. Iz tog razloga autentiénost naSeg zajednistva i kulturnog nasljedja u samoupravnom socijalisti- ékom drustvu, oboga¢enog pozitivnim ostvarenji- ma svjetske muzeologije, u duhu zakljuéaka Dese- tog plenuma SKJ, zakljuéaka Saveza sindikata Ju- goslavije i zakljugaka ovih dana odrZanog Sabora kulture, treba da postane ona snaZna karika u 133lancu nagin kretanja koja ée Siniti Zivot i nase rezultate rada sadrZajnijim, produhovijenijin, ljepSim, i kréiti put visoj drugtvenoj i kultur- noj organiziranosti konunistitkog druétva. U radu spomenutog Sabora kulture naSi su muzejski vadnici i muzejske ustanove vidno sudjelovali. Ta- ko je dr Borivoj Covié u éasopisu "Odjek" ob- javio @lanak o aktualnoj muzejskoj problematici naSe Republike. Niz naSin ustanova suradjivao je u pripremama Sabora i priredio brojne izlo%be za vrijeme njegovog trajanja. Iako prostor ne dozvo- ljava taksativno nabrajanje svih tih manifesta- cija, ipak 6u izmedju ostalih istaknuti tri izlo- tbe sarajevskih muzeja: "Zivot i kultura seoskog lercegovini" Zemaljskog muzeja, "Umjetnost Bosne i Hercegovine 1945 - stanovnigtva u Bosni i 1974." Umjetnitke galerije i “0 Zivotu i djelu Vase Kosiéa" Muzeja knjizevnosti. U diskusiji na Saboru kulture sudjelovali su dr Borivo} Govié i Fikret Ibrahimpasié koji je predlozZio niz osmis- ljenih prijedloga mjera i dobrin sugestija za bu- duéirad, au foajeu Skenderije izlo%io je sva izdanja Muzeja grada Zenice. Ovaj referat ne bi bio potpun ako ne bismo iz- razili zahvalnost svim naSim drugaricama i dru- govima, éitavom naSem élanstvu na doprinosu i u uspjesnom radu naSeg druStva, jer je svatko od nas dao svoj obol u odredjenom trenutku. Tako- djer treba odati priznanje svim upravama naSeg drustva, koje su se smjenjivale od osnivatéke skupStine do danas, za nesebiéni rad i cesto krajnje poZrtvovanje koje je izmedju ostalog naj- vise pridonijelo uspjehu i rezultatima Sto smo in postigli. Na kraju treba u ‘ime DruStva iskreno zahvaliti 134Savjetu za kulturu NR BiH, naroéito drugovima Hasanu Grapéanoviéu, tadagnjem sekretaru Savjeta i Risti Besaroviéu, naéelniku za kulturu, Ljubi Jandriéu, predsjedniku Izvr3nog odbora Republi- ke zajednice za kulturu BiH, Refiku Nukiéu, éla- nu Izvrsnog vije¢éa SR BiH, te Zvonku Petrovi¢u republigkom sekretaru za obrazovanje, kulturu i fizidku kulturu, koji su uvijek s drugarskim ra- zumijevanjem pratili na& rad i pourtvovno se odazivali mnogim naSim zahtjevima. Uvjereni smo da Ge se to nastaviti i u buduée kada sjediste Saveza MDJ prijedje u Bosnu i Hercegovinu. 135