Temelj

Temelji • Temelj je dio konstrukcije koji omogu ava

i prijenos reaktivnih sila i momenata

potporni zidovi oslonaca u tlo.

Temelj mora:

1. prenositi reaktivne sile i momente u tlo s

dovoljnom sigurnoš u od sloma tla

2. osigurati da slijeganja gra evine ostanu

u prihvatljivim granicama

3. spre avati ja e nejednoliko slijeganje

3 4

Kosi toranj u Pisi

5 6

1
 A) Plitki temelji - temelj samac
- trakasti temelj

B) Duboki temelji - temeljna plo a

7 8

Temelji obzirom na optere enje

• Simetri no optere en temelj
Od proste grede: • Nesimetri no optere en temelj
• Vertikalnom reaktivnom silom RB
• Komplanarnom reaktivnom silom RA a s time u vezi
Od konzola:
• Komplanarnom reaktivnom silom i reaktivnim
momentom RA i MA
a) Jednoliko naprezanje ispod temeljne
plohe
• Prostornom reaktivnom silom R b) Nejednoliko naprezanje ispod temeljne
plohe
9 10

Temelj simetri no optere en

reakcijom RB

RB

c G
xx
a Površina temeljne stope

11
A = a ⋅ b m2[ ] 12

2
 Temelj simetri no optere en
reakcijom RB

RB
RB

c G
c V
G
x x x
x
a a
O
Vlastita težina temelja
G = m⋅ g =V ⋅ ρ ⋅ g = a ⋅b⋅c⋅ ρ ⋅ g [kN] Ukupna sila: V = RB + G
13 14

Temelj simetri no optere en reakcijom RB Temelj nesimetri no optere en

reakcijom RB
Naprezanje na tlo – jednoliko: σ=
V
A
[kN/m ] 2

RB

c G
xx
a
15 16

Vlastita težina temelja G [kN ]

d

RB

V=RB+G
c G c MOy
xx xx
a a

Sila V = RB + G
Moment M Oy = RB ⋅ d
17 18

3
 Temelj nesimetri no optere en Temelj nesimetri no optere en
reakcijom RB reakcijom RB
• Površina temeljne stope • Naprezanje na tlo - nejednoliko

A = a ⋅b m [ ] 2 σ A, B =
V MOy
±
A Wy
[kN/m ] 2

• Moment otpora temeljne stope V MOy

(stanica a se odupire momentu MOy i zato je
σA = +
A Wy
[kN/m ] 2

na kvadrat!)
V M Oy
[kN/m ]
b ⋅ a2
[m ] σB = − 2

W= 3 A Wy
6 19 20

Nejednoliko naprezanje na temeljno tlo Nacrtati primjer za:

V M
σ A = σ D = + Oy ≤ σ tla dop
A Wy
V M Oy
σB =σC = − ≥0 V M Oy
A Wy σA = − ≥0
A Wy

V M Oy
σB = + ≤ σ tla dop
A Wy

21 22

Temelj optere en reakcijom RA Temelj optere en reakcijom RA

RAV
RAH
V=RAV +G
c G c MOy
x x
a a RAH

V = R AV + G
M O y = R AH ⋅ c
23 24

4
 • Moment otpora temeljne stope
(stanica a se odupire momentu M i zato je na
kvadrat!)

Wy =
b ⋅ a2
6
[m ]
3

[ ]
A = a ⋅b m2 Wy =
b ⋅ a2
6
[m ]
3

25 26

Temelj optere en reakcijom RA Nejednoliko naprezanje na tlo

• Naprezanje na tlo - nejednoliko V M Oy
σA =σD = + ≤ σ tla dop
A Wy
V MOy
σ A, B = ± [kN/m ] 2
V M Oy
A Wy σB =σC = − ≥0
A Wy
V M Oy
σA = + ≤ σ tla dop
A Wy

V MOy
σB = − ≥0
A Wy
27 28

Temelj optere en reakcijom RA i

Nacrtati primjer za slu aj: reaktivnim momentom MA

V = R AV + G
V M Oy
σA = −
A Wy
[kN/m ] 2 Najnepovoljniji slu aj:
M O y = R AH ⋅ c + M A

σB =
V M Oy
+
A Wy
[kN/m ] 2 • Nejednoliko naprezanje na tlo

V MOy
σ A, B = ±
A Wy
[kN/m ]2

29 30

5
 Temelj optere en Temelj optere en
prostornom reaktivnom silom R prostornom reaktivnom silom R

V = Rz + G M O y = Rx ⋅ c Wy =
b ⋅ a2
6
[m ]
3
Wx =
a ⋅ b2
6
[m ]
3

M O x = Ry ⋅ c
• Nejednoliko naprezanje na tlo

σ=
V MO y MOx
±
A Wy
±
Wx
[kN/m ] 2

σ A = ? σ B = ? σC = ? σ D = ?
31 32

V MOy MOx Primjer:

σ= ± ± Odredite iznose naprezanja na tlo ispod armiranobetonskog
A Wy Wx temelja (150 cm/120cm/80 cm) optere enog djelovanjem
prostorne sile:
V MO y MOx
→ → →
R A = −50 i − 15 j + 200 k (kN)
σA = + + ≤ σ tla dop
A Wy Wx → → →
R = Rx i + Ry j+ Rz k

V MOy MOx
σB = − +
A Wy Wx
R Ax = −50 kN
V M M R Ay = −15 kN
σC = − O y − Ox ≥ 0
A Wy Wx R Az = 200 kN
V MOy MOx
σD = + −
A Wy Wx 33 34

- armirani beton gusto a ρab= 2500 kg/m3=2,50 t/m3

- g = 9,81 m/s2 (usvojeno 10 m/s2) Ukupno optere enje temeljne plohe

Temelj vlastita težina: V = RAZ + G = 200 + 36 = 236 kN

G = m ⋅ g = 1,50 ⋅1,20 ⋅ 0,80 ⋅ 2,50 ⋅10 = 36 kN M Oy = RAx ⋅ 0,80 = 50 ⋅ 0 ,80 = 40 kNm
M Ox = R Ay ⋅ 0,80 = 15 ⋅ 0 ,80 = 12 kNm
– površina temeljne plohe: A = 1,50 ⋅1,20 = 1,80 m 2
(u smjeru suprotnom od osi x)

– momenti otpora temeljne plohe: 1,20 ⋅1,50 2

Wy = = 0,45 m 3
6

1,50 ⋅1,202
Wx = = 0,36 m 3
6

35 36

6
Naprezanja na tlo:
Potporni zidovi
σ=
V
±
MO y
A Wy
M
± Ox =
Wx
236 40
± ±
12
1,80 0,45 0,36
[kN/m ] 2

potporni zid
σA =
236 40
+ −
12
1,80 0,45 0,36
[
= 131 + 89 - 33 = 187 kN/m2 ] gra evna zagatna
jama stijena
σB =
236 40
− −
12
1,80 0,45 0,36
[
= 131 − 89 - 33 = 9 kN/m 2 ≥ 0 ]
σC =
236 40
− +
12
1,80 0,45 0,36
[
= 131 − 89 + 33 = 75 kN/m 2 ]
σD =
236 40
+ +
12
1,80 0,45 0,36
[
= 131 + 89 + 33 = 253 kN/m 2 ≤ σtla dop. ]
37 38

39 40

Potporni zidovi: a) Masivni potporni zidovi

a) Masivni - gravitacijski • Betonski
b) Konzolni • Kameni
c) Montažni
d) Gabioni
e) od armiranog tla

41 42

7
 Potporni zid s:
b) Konzolni potporni zidovi
1. rasteretnom konzolom 2. usidrenom zategom

• Armiranobetonski

43 44

RAZLI ITI PRESJECI ZIDA OD ARMIRANOG BETONA: Beton-Lu ko

a) konzolni zid;
b) zid s vanjskim upornjacima;
c) zid s ukopanim upornjacima.

45 46

ZID OD MONTAŽ
MONTAŽNIH ELEMENATA koji podupire kosinu ceste kod
nizinske stanice ži are na Sljeme.
Montažni potporni zidovi
• Armirano betonski

47 48

8
 Koš
Košara za zid od GABIONA, otvorena i sastavljena.
sastavljena.

d) Gabionski zidovi

49 50

Jadranska autocesta
dionica
KRLETKE (GABIONI)
U RAŠ
RAŠIRENOM Sveti Rok - Maslenica
STANJU I
PRIPREMLJENE ZA
PUNJENJE
KAMENOM

51 52

RAZLI ITE PRIMJENE

TIPOVI POTPORNIH POTPORNIH ZIDOVA:
ZIDOVA: a) zasjek za široku cestu;
a) gravitacijski zidovi b) plato;
od: zidanog kamena i
cigle ili obi nog betona; c) rampa za ulaz u gradski tunel;
b) AB zid; d) masivni zid pristaništa;
c) zid s kontraforama; e) zidovi za skladište rude;
d) zid od montažnih f) upornjak mosta s bo nim krilima;
elemenata; g) upornjak mosta s popre nim
e) polugravitacijski zid; krilima.
f) upornjak.

53 54

9
 ARMIRANO TLO UKLOPLJENO U KRAJOLIK

POTPORNI ZID OD

ARMIRANOG TLA

55 56

POPRE NI PRESJEK GRAVITACIJSKOG ZIDA OD ARMIRANOG TLA: ZIDOVI OD ARMIRANOG TLA

1) montažna membrana od armitanih betonskih plo a; (autoput, Francuska)
2) zatege od galvaniziranog plosnatog elika;
3) zasip od dobro graduiranog šljunka (s manje od 15% prašinastih frakcija).

57 58

POTPORNI ZIDOVI OD ARMIRANOG TLA - razdvajanje

Pokusni zid u naravnoj veli ini lokalnog autoputa i avionske pristupne piste (Sao Paulo).

59 60

10
 PODVOŽ
PODVOŽNJAK ISPOD
ŽELJEZNI KE PRUGE -
podnosi dinami ko i POTPORNI ZID OD
stati ko optere enje ARMIRANOG TLA
kompozicije od 21 vagona
(SAD).

61 62

Naprezanja u tlu:

OBALNI ZID
σ v = σ z = pv = ρ ⋅ g ⋅ z
σ h = σ x = ph = K 0 ⋅ σ v
σv
σh σh
σv σv

σh

63 z 64

−δ
Koeficijenti K
σh =pA= KA . σv C B
σv σv z • Koeficijent tlaka mirovanja K0
pa pa σh σh
• Koeficijent aktivnog pritiska tla Ka
σv σv
tlo u stanju mirovanja • Koeficijent pasivnog potiska Kp
zid Pa
θ aktivni klin iza zida
A

65 66

11
 ϕ
K 0 = 1 − sin ϕ K a = tg 2 45 0 −
Koeficijenti K 2
ν
K0 = ϕ
1 −ν K p = tg 2 45 0 +
lw 2
Pa

la Primjer: ϕ = 30°
lp W
Pp K 0 = 1 − sin ϕ = 1 - sin 30 0 = 1 − 0 ,50 = 0,50

e ⋅H K a = tg 2 450 −
ϕ
2
( )
= tg 2 450 − 150 = tg 2 ( 300 ) = tg 2
3
3 1
= = 0 ,333
3
Pa = Ea = a
ep ⋅ h 2
Pp = E p =
2
K p = tg 2 450 +
ϕ
2
( )
= tg 2 450 + 150 = tg 2 ( 60 0 ) = tg 2 ( 3)= 3
67 68

K
Nivo vode u razini terena
σ'h u

Kp
σ'h = pA = KA . γ'
h γw
U našem slu aju: PA U
1
KA : K p = : 3 = 1: 9
K0 3 PH = PA + U
KA
−δ +δ
− δΑ − δp
69 70

Nivo vode ispod razine terena Prora uni potpornih zidova

1. Naprezanje na tlo
KA . γ
h1
2. Sigurnost zida na prevrtanje
h 3. Sigurnost zida na klizanje
P'A
KA . γ'
γw
h2 U 4. Slom tla – kružna klizna ploha

71 72

12
 b) Sigurnost zida na prevrtanje
a) Naprezanje na tlo
oko to ke A
M stab .
ks = ≥2
Py Pa M prev . lw
Pa
x
σA = ? δ
W la
Px
σB = ? xR
lp W
y' Pp
a' b' y
Aa bB A

R
M stab . = W ⋅ lw + Pp ⋅ l p M prev . = Pa ⋅ la
b 73 74
B

c) Sigurnost zida na klizanje d) Slom tla – kruž

kružna klizna ploha
Rt µ ⋅ Rn c
S
ks = = ≥ 1,5
FH Pa − Pp
Rn = W Pa

d W
Pp
a
A b
bB
B 75 76

Slom pri slijeganju:

slijeganju:
a) pretjerano pomicanje prema naprijed uslijed velikog Potporni zidovi
aktivnog pritiska Ea=Pa u pozadini zida;

b) pretjerano slijeganje i pomak uzrokovani zasipom

a) masivni

b) konzolni

77 78

13
 Sile koje djeluje na potporni zid Sile koje djeluje na potporni zid

• Vlastita težina zida G (W)

• Aktivni pritisak tla Ea (Pa)

• Pasivni otpor tla Ep (Pp)

• Hidrostatski tlak podzemne vode

• Hidrodinami ke sile

79 80

a) Masivni gravitacijski potporni zid Masivni gravitacijski potporni zid

ea ⋅ H
• Prora uni: ea = K A ⋅ ρ ⋅ g ⋅ H ⋅ 1,00 Ea =
2
ep ⋅ h
e p = K p ⋅ ρ ⋅ g ⋅ h ⋅ 1,00 Ep =
2

G1 = m ⋅ g = V1 ⋅ ρb ⋅ g
G2 = m ⋅ g = V2 ⋅ ρb ⋅ g

81 82

a1) Prora un naprezanja na tlo

A = a ⋅ b = a ⋅1,00 m 2 [ ]
V = G1 + G2
[m ]
2 2
b⋅a 1,00 ⋅ a 3
b = 1,00 m W= =
FH = Ea − E p 6 6
H h
M O = Ea ⋅ − G1 ⋅ d1 − E p ⋅
3 3

[kN/m ]
a=
V MO 2
σA = −
A Wy

σB =
V MO
+
A Wy
[kN/m ] 2

83 84

14
a2) Sigurnost zida na prevrtanje oko to ke B a3) Sigurnost zida na klizanje:
Rt
M stab . ks = ≥ 1,5
ks = ≥2 FH
M prev .
1,00 a h
M stab . = G1 ⋅ a − + G2 ⋅ + E p ⋅
2 2 3
H
Rt = µ ⋅ Rn
M prev . = Ea ⋅ Rn = V = G1 + G2
3 a=

Rt µ ⋅ (G1 + G2 )
ks = =
a= FH Ea − E p
85 86

b) Konzolni armiranobetonski zid Prora uni:

1. Naprezanja na tlo
2. Sigurnost na prevrtanje
3. Sigurnost protiv klizanja

V = G1 + G2 + Gz
FH = Ea − E p
M O = M O (Ea ) + M O (G1 ) − M O E p − M O (G z )( )
87 88

Vježbe:

M O = M O (Ea ) + M O (G1 ) − M O (G z )
89

15