Hipoteze su pretpostavke o rješenjima određenih ŠTA JE BIBLIOGRAFIJA:Popis izvora naučnih
problema. Izvode se iz postojećih teorija, informacija. Elementi su bibliog.jedinice koje se
sprovedenih istraživanja i iskustva istraživača. odnose na objavljene publikacije ili njihove SVRHOVITOST( H treba biti u funkciji postizanja dijelove:studije, knjige, članke, rasprave, priloge, cilja); PROVJERLJIVOST(moraju postojati bilješke, kritike, arhivske dokumentacije. One se postupci da se H provjeri); PLODNOST(mora da odnose na neku oblast za koje je autor saznao da bude plodotvorna u odnosu na zaključke koji iz nje postoje, evidentirao ih i svrsta po azbučnom ili proizilaze);SAGLASNOST(mora biti utemeljenana abecednom redu. RADNA BIBL.SE FORMIRA postojećim znanjimao problemu koji se NA OSNOVU VIŠE IZVORA: postojećih istražuje);JEDNOSTAVNOST(H mora biti tematskih bibliografija, pregledom sadržaja formulisana na jasan i jednostavan način). najnovije pedagoške periodike, pretraživanjem interneta; pregledom najnovijih monografskih djela odgovarajuće tematike. DESKRIPTIVNE METODE imaju PREDNOSTI: pomoću nje može se istraživati veliki broj vaspitnih problema, mišljenja i stavova svih subjekata VO CITIRANJE je postupak inkorporiranja i procesa, može obuhvatiti veći broj činjenica, dokumentovanja dijelova izvornih tekstova ekonomična je i lako se može organizovati i (kompletnih rečenica ili njihovih dijelova)ili ostvariti. NEDOSTACI: kada istraživač ne uđe u sopstvenih tekstova(autocitiranje)u vlastite radove. suštinu problema i ne uspije da je objasni, ne može se govoriti o naučnom saznavanju; pasivan odnos istraživača jer on ne smije da se mješa u ono što je predmet istraživanja, kako ne bi promjenio činjenice na osnovu kojih istražuje. PREDMET I PROBLEM ISTRAŽIVANJA ODREĐUJE: PREDMET određuje šta se istražuje, pojava koja se istražuje i o kojoj se želi doći do EKSPERIMENT SA DVIJE PARALELNE određenog saznanja, njena šira GRUPE:najčešće je provođen u pedagoškim problematika(npr.alkofol.uporodici).PROBLEM istraživanjima u oblasti VO prakse.Jedna grupa se ISTRAŽ.formuliše se u obliku pitanja i postaje naziva eksperimentalna(E) i u nju će se uvoditi osnovna vodilja u istraživanju; konkretizacija eksperimentalni faktor, dok je druga grupa onoga što će biti istraživano, pojava koja se kontrolna (K), sa kojom se radi uobičajeno. Da bi istražuje;koliko je efikasan rad u parovima kod smo dobili pouzdane rezultate ove dvije grupe mlađeg šk.uzrasta, .. moraju biti ujednačene po pitanju parazitarnih faktora.Ujednačavanje se vrši na više načina:Izračunavanje M i SD za svaku grupu KATALOZI SU osnovni nosioci podataka o ispitanika, utvrđivanje ekvivaentnih parova- izdanjima publikacije i smještaju u ujednačavanje putem sparivanja, premještanje bibliotekama.Podjeljeni su:prema namjeni(javni i člaova jedne grupe u drugu, eliminisanje onih interni),prema obimu(opšti i posebni), prema članova koji narušavaju prosjek. Izjednačavanje načinu obrade(naučne i stručne građe, grupa može se izbjeći primjenom statističkog alfabetski,stručni, predmetni). postupka analiza kovarijanse (ANKOVA) KATALOŠKA JEDINICA SADRŽI:katalošku odrednicu:podetke o knjizi, autoru, naučnoj oblati, ključni pojmovi, naslovi, kataloški opis, signatura, inventarni broj, zaliha, napomena NA POLJU DRUŠTVENIH NAUKA SE POLAZI OD DVIJE PARADIGME: PARADIGMA RAZUMJEVANJA-shvatanje istraživačkih pojava- DOMEN SAJTA OZNAČAVA KAKVOG JE interpretativna paradigma,kvalitativni pristup, SADRŽAJA IZVOR NA SAJTU. .com- fenomenološki pristup-hermenautička analiza, komercijalni, .edu-edukativni, .int- idiografska svrha, neoptruzivno/prirodno međunar.organizacije,.gov-vladine ogranizacije, tumačenje, dinamička realnost, holističnost, veća .net-mrežna administracija, .org- uloga subjektivnosti. PARADIGMA neakad.neprof.nevladinaorg. POJAŠNJAVANJA/tumačenja-ustanovljavanje uzročno posljedničkih veza-kauzalna paradigma, DO NAUČNIH IZVORA DOLAZIMO na višre kvantitativni pristup, empirijsko-analitički načina; To su PUBLIKACIJE koje mogu biti u postupci, nomotetička svrha, optruzivno-egzaktno štampanom (monografske i periodične) i mjerenje, statička realnost, partikularističnost, elektronskom obliku(cd-rom,DVD-ROM, internet). težnja prema maksimalnoj odgovornosti. Do njih dolazimo putem neposrednog korišćenja izvora u biblotekama,pozajmljivanjem iz bibloteka, međubibl.pozajmicom, putem interneta.
OSOBINE LIČNOSTI ISTRAŽIVAČA:
INTELEKTUALNE-širok intelektualni horizont(sposobnost kritičkog i stvaralačkog mišljenja, poznavanje stranih jezika i savremenih komunikacionih tehnologija, radoznalost), opšta pedagoška kultura i specijalno poznavanje onog područja koje istražuje, sposobnost organizacije vlastitog rada i rada drugih, metodološka osposobljenost za primjenu istraživačkih metoda i postupaka. KARAKTERNE OSOBINE: upornost i istrajnost, hrabrost, emocionalan stav prema svome radu, timski rad-interdisciplinarni pristup u istraživanju.
ZNAČAJ PRETHODNIH ISTRAŽIVANJA:
Analiza i kritička ocjena ranijih istraživanja o problemu koji se istražuje, istorija interesovanje odabrane teme, poređenje rezultata i nalaza, analiza ranijih metodoloških aspekata istog problema, može se navoditi kao zasebno poglavlje u radu, ili se prožimati kroz cijeli rad.