You are on page 1of 2

Hipoteze su pretpostavke o rješenjima određenih ŠTA JE BIBLIOGRAFIJA:Popis izvora naučnih

problema. Izvode se iz postojećih teorija, informacija. Elementi su bibliog.jedinice koje se


sprovedenih istraživanja i iskustva istraživača. odnose na objavljene publikacije ili njihove
SVRHOVITOST( H treba biti u funkciji postizanja dijelove:studije, knjige, članke, rasprave, priloge,
cilja); PROVJERLJIVOST(moraju postojati bilješke, kritike, arhivske dokumentacije. One se
postupci da se H provjeri); PLODNOST(mora da odnose na neku oblast za koje je autor saznao da
bude plodotvorna u odnosu na zaključke koji iz nje postoje, evidentirao ih i svrsta po azbučnom ili
proizilaze);SAGLASNOST(mora biti utemeljenana abecednom redu. RADNA BIBL.SE FORMIRA
postojećim znanjimao problemu koji se NA OSNOVU VIŠE IZVORA: postojećih
istražuje);JEDNOSTAVNOST(H mora biti tematskih bibliografija, pregledom sadržaja
formulisana na jasan i jednostavan način). najnovije pedagoške periodike, pretraživanjem
interneta; pregledom najnovijih monografskih
djela odgovarajuće tematike.
DESKRIPTIVNE METODE imaju PREDNOSTI:
pomoću nje može se istraživati veliki broj vaspitnih
problema, mišljenja i stavova svih subjekata VO CITIRANJE je postupak inkorporiranja i
procesa, može obuhvatiti veći broj činjenica, dokumentovanja dijelova izvornih tekstova
ekonomična je i lako se može organizovati i (kompletnih rečenica ili njihovih dijelova)ili
ostvariti. NEDOSTACI: kada istraživač ne uđe u sopstvenih tekstova(autocitiranje)u vlastite radove.
suštinu problema i ne uspije da je objasni, ne može
se govoriti o naučnom saznavanju; pasivan odnos
istraživača jer on ne smije da se mješa u ono što je
predmet istraživanja, kako ne bi promjenio
činjenice na osnovu kojih istražuje. PREDMET I PROBLEM ISTRAŽIVANJA
ODREĐUJE: PREDMET određuje šta se istražuje,
pojava koja se istražuje i o kojoj se želi doći do
EKSPERIMENT SA DVIJE PARALELNE određenog saznanja, njena šira
GRUPE:najčešće je provođen u pedagoškim
problematika(npr.alkofol.uporodici).PROBLEM
istraživanjima u oblasti VO prakse.Jedna grupa se ISTRAŽ.formuliše se u obliku pitanja i postaje
naziva eksperimentalna(E) i u nju će se uvoditi
osnovna vodilja u istraživanju; konkretizacija
eksperimentalni faktor, dok je druga grupa
onoga što će biti istraživano, pojava koja se
kontrolna (K), sa kojom se radi uobičajeno. Da bi
istražuje;koliko je efikasan rad u parovima kod
smo dobili pouzdane rezultate ove dvije grupe mlađeg šk.uzrasta, ..
moraju biti ujednačene po pitanju parazitarnih
faktora.Ujednačavanje se vrši na više
načina:Izračunavanje M i SD za svaku grupu KATALOZI SU osnovni nosioci podataka o
ispitanika, utvrđivanje ekvivaentnih parova- izdanjima publikacije i smještaju u
ujednačavanje putem sparivanja, premještanje bibliotekama.Podjeljeni su:prema namjeni(javni i
člaova jedne grupe u drugu, eliminisanje onih interni),prema obimu(opšti i posebni), prema
članova koji narušavaju prosjek. Izjednačavanje načinu obrade(naučne i stručne građe,
grupa može se izbjeći primjenom statističkog alfabetski,stručni, predmetni).
postupka analiza kovarijanse (ANKOVA)
KATALOŠKA JEDINICA SADRŽI:katalošku
odrednicu:podetke o knjizi, autoru, naučnoj oblati,
ključni pojmovi, naslovi, kataloški opis, signatura,
inventarni broj, zaliha, napomena
NA POLJU DRUŠTVENIH NAUKA SE POLAZI
OD DVIJE PARADIGME: PARADIGMA
RAZUMJEVANJA-shvatanje istraživačkih pojava- DOMEN SAJTA OZNAČAVA KAKVOG JE
interpretativna paradigma,kvalitativni pristup, SADRŽAJA IZVOR NA SAJTU. .com-
fenomenološki pristup-hermenautička analiza, komercijalni, .edu-edukativni, .int-
idiografska svrha, neoptruzivno/prirodno međunar.organizacije,.gov-vladine ogranizacije,
tumačenje, dinamička realnost, holističnost, veća .net-mrežna administracija, .org-
uloga subjektivnosti. PARADIGMA neakad.neprof.nevladinaorg.
POJAŠNJAVANJA/tumačenja-ustanovljavanje
uzročno posljedničkih veza-kauzalna paradigma, DO NAUČNIH IZVORA DOLAZIMO na višre
kvantitativni pristup, empirijsko-analitički načina; To su PUBLIKACIJE koje mogu biti u
postupci, nomotetička svrha, optruzivno-egzaktno štampanom (monografske i periodične) i
mjerenje, statička realnost, partikularističnost, elektronskom obliku(cd-rom,DVD-ROM, internet).
težnja prema maksimalnoj odgovornosti. Do njih dolazimo putem neposrednog korišćenja
izvora u biblotekama,pozajmljivanjem iz bibloteka,
međubibl.pozajmicom, putem interneta.

OSOBINE LIČNOSTI ISTRAŽIVAČA:


INTELEKTUALNE-širok intelektualni
horizont(sposobnost kritičkog i stvaralačkog
mišljenja, poznavanje stranih jezika i savremenih
komunikacionih tehnologija, radoznalost), opšta
pedagoška kultura i specijalno poznavanje onog
područja koje istražuje, sposobnost organizacije
vlastitog rada i rada drugih, metodološka
osposobljenost za primjenu istraživačkih metoda i
postupaka. KARAKTERNE OSOBINE: upornost i
istrajnost, hrabrost, emocionalan stav prema
svome radu, timski rad-interdisciplinarni pristup u
istraživanju.

ZNAČAJ PRETHODNIH ISTRAŽIVANJA:


Analiza i kritička ocjena ranijih istraživanja o
problemu koji se istražuje, istorija interesovanje
odabrane teme, poređenje rezultata i nalaza,
analiza ranijih metodoloških aspekata istog
problema, može se navoditi kao zasebno poglavlje
u radu, ili se prožimati kroz cijeli rad.

You might also like