Professional Documents
Culture Documents
Projektni zadatak
na predmetu
Osiguranje kvaliteta pri zavarivanju
Sarajevo, 2016/17
Sarajevo, 2012.
prazna stranica
Sažetak
xxx.
1
Projektni zadatak
Tehnologija zavarivanja
Za zadati tipični spoj predmetne zavarene konstrukcije potrebno je projektovati osnovne elemente
tehnologije zavarivanja. Pri izradi tehnologije treba koristiti SI sistem veličina i jedinica, raspoložive
EN ISO standarde (posebno u vezi sa označavanjem), te drugu dostupnu referentnu literaturu.
2
3
Sadržaj
Sadržaj rada je dat kao formatirani „insert table of content“, na osnovu definiranih naslova (u formi
„heading“-a) u radu. U suštini ovdje ne treba ništa „ručno“ mijenjati, već samo na kraju pisanja rada
uraditi „update“ naslova i početnih stranica.
Napomena
Pri dodavanju glavnih poglavlja u radu, dovoljno je samo kopirati jedan od naslova glavnih
poglavlja, i sa prethodne stranice tzv. „section break“. Kopirano treba nalijepiti (naredba „paste“),
na mjesto novog glavnog poglavlja.
4
Lista veličina i jedinca
Oznaka
Jedinica Naziv veličine
veličine
Rp0,2 MPa Konvencionalni napon tečenja (0,2% plastične deformacije) ; ili
Tehnička granica razvlačenja
pz - Efikasnost postupka zavarivanja
Q kJ/mm Pogonska energija ili unesena toplota (eng. Heat input)
Napomena:
Po potrebi, može se dati i naziv veličine na engleskom jeziku.
Lista skraćenica
Napomena:
Za skraćenice na engleskom jeziku treba prvo dati puni naziv na engleskom jeziku, a potom u
zagradi naziv na bosanskom jeziku.
5
Uvod
Slike i fotografije u radu autor treba po potrebi korigovati i pripremiti za ubacivanje u MS Word u
odgovarajućim aplikacijama (npr. AutoCAD, Adobe Photoshop, MS Excel, i slično). Sve slike,
sheme, crteži, dijagrami i slično moraju biti jasni, kontrastni, čitljivi, i sa rezolucijom ne manjom od
100dpi. Gdje god je to moguće treba izbjegavati slike u koloru, zbog jednostavnijeg i jeftinijeg
štampanja.
Rad se u svojim revizijama spašava pod nazivom koji sadrži: oznaku „vOKZ“ za vježbe na
predmetu Osiguranje kvaliteta pri zavarivanju“; kratkog naziva konstrukcije, npr „gasovod“;
oznakom revizije: npr. „rF“ za konačnu reviziju rada (početna verzija npr sa „r0“); i datumom
izdanja: npr. „20121018“ (godina, mjesec, dan); odnosno, konačno pod oznakom, npr.
„vOKZ_gasovod_rF_20121228“.
U ovome prvom poglavlju treba dati što kraći i jasan tehnički opis konstrukcije sa bar jednim
slikovitim primjerom (nacrt ili fotografija). Fotografije preuzete sa interneta moraju imati referencu
(navode autora ili vlasnika). Uvodno poglavlje može da sadrži pregled osnovnih pojmova i njihovih
definicija koje se najčešće koriste (navode) u radu.
Preporučuje se upotreba alata „insert caption“ kod davanja naslova i rednog broja tabele.
6
Uvod
Napomena:
Ovakve podatke, kao što je dato u primjeru Tab. 1, nije moguće dati isključivo od strane autora, već
jedino na osnovu literature, pa se ista obavezno mora navesti iza naslova tabele (kao što je dato
sa [1,4,5]). U slučaju da su informacije u tabeli izvorno preuzete od konkretnog autora, onda
umjesto nabrajanja oznaka literature, [1,4,5], treba upisati ime autora i godinu, poput npr. [H.
Cerjak, 2011], ili kompanije, ako je literatura tipa priručnika, uputa, kataloga ili slično, odnosno npr.
[Lincoln Electric, 2010].
Ako autor na studiozan i sistematičan način želi dati pregled određenih informacija u formi tabele, i
isključivo ako je tabela njegov izvorni rad, onda u naslovu tabele ne treba stajati oznaka literature.
Ovako označena tabela se smatra originalnim dijelom autora.
Preporučuje se upotreba alata „insert caption“ kod davanja naslova i rednog broja slike.
Za davanje referenci slikama važi isto pravilo kao što je dato za tabele. Samo originalne autorove
fotografije, sheme ili crteži mogu biti bez referenciranja. Sve ostale slike preuzete iz literature ili
kao dostupne na internetu (u bilo kojoj formi), po mogućnosti sa jasnim prevodom teksta
(unificirane veličine i fonta) moraju biti referencirane na izvornu literaturu ili autora / kompaniju.
Obratite pažnju da se početak narednog poglavlja razdvaja od ovoga teksta jednim „section brake -
next page“ ili „page brake“ (zavisno od izdanja MS Office - Word-a).
7
Naslov drugog poglavlja
Pri pisanju ovakvog tipa rada (projekta ili seminarskog rada) treba izbjegavati upotrebu pot-
poglavlja (npr. poglavlja sa oznakom „2.1“, ili „2.2.3“)
U slučaju da se žele izvršiti navodi, isti se mogu dati u formi kao što je dato u primjeru Tab. 2., ili
npr:
U slučaju da su dati navodi izvod iz literature, istu obavezno treba referencirati. Kao što je dato na
kraju rečenice prije isticanja navoda (oznaka [CEN/TR 14599]).
Pri pisanju rada, da bi se izbjegle duge rečenice, ili dodatno pojasnile reference, poželjno je koristiti
fusnote (eng. footnote; ili u MS Word-u naredbom „insert footnote“).
Sve termine koji se mogu smatrati ključnim iječima u radu treba dati sa fusnotom i originalnim
terminom na engleskom jeziku.
8
Naslov drugog poglavlja
U slučaju da se želi dati pregled više slika, dijagrama, shema ili slično na jednom mjestu, isto je
moguće uraditi kao što je dato u primjeru Sl. 2. U ovom slučaju korištena je tabela sa linijama bez
boje (ili blago sive boje, radi orijentacije), pri čemu su sve ubačene slike centrirane. Popratni tekst
mora biti uniforman i jasno čitljiv, po mogućnosti nešto manje veličine od osnovnog teksta, ako
autor ne smatra drugačije (odnosno, iste veličine kao osnovni tekst, fonta: Arial, i veličine 11).
Zalijepljeni spoj
Zalemljeni spoj
Zavareni spoj
Pri pisanju brojčanih vrijednosti za određene veličine, oznaku veličine, znak jednakosti, brojčanu
vrijednost i jedinicu ne treba razdvajati, npr:
9
Naslov trećeg poglavlja
U slučaju prikazivanja dijagrama, preporučuje se upotreba MS Excel-a ili sličnih aplikacija. Primjer
ubačenog dijagrama dat je na Sl. 5.
Dijagram na Sl. 5 je ubačen iz MS Excel kao „bitmap“-a (prethodno kopiran u MS Excel-u). Treba
obratiti pažnju da na Sl. 5 nema referenciranja, pa se smatra da je slika originalan autorov rad
(rezultat istraživanja ili pomoćnih proračuna).
Unesena toplota, Q, ili pogonska energija 3 predstavlja količnik umnoška snage električnog luka, P,
i termičkog koeficijenta iskorištenja postupka, , sa brzinom zavarivanja, v:
P� h
Q=
v (1)
gdje je:
P =U �
I
(2)
odnosno:
o Q [J/m], unesena toplota ili pogonska energija;
o [-], termički koeficijent iskorištenja postupka;
o v [m/s], brzina zavarivanja;
o P [W], snaga električnog luka;
o U [V], napon električnog luka;
o I [A], jačina struje zavarivanja.
3
eng. Heat Input.
10
Naslov trećeg poglavlja
Dat je način prikazivanja izraza, forme i numerisanja izraza. Obavezno, iza izraza, ako to nije dato
u ranijem tekstu, odnosno kada se veličine pojavljuju prvi put u radu, treba dati listu oznaka i
odgovarajući jedinica.
U slučaju da se koristi izraz iz literature, koji nije (relativno) poznat u „opštoj teoriji“, odnosno ako je
isti rezultat istraživanja drugih autora, onda izvor istog treba jasno referencirati.
gdje je:
R [J/m2], brzina oslobađanja energije, ili brzina „rasipanja“ energije po Anuschewskom (2002);
R∞ [J/m2], energija propagacije pukotine, ili energija pri stabilnom rastu pukotine;
[-], parametar koji definira odnos maksimalne, ili početne vrijednosti, R 0, sa energijom propagacije
pukotine, R∞, prema izrazu:
R0
a= -1
R� (4)
Obratiti pažnju da je polje sa izrazom i oznakom izraza data u formi tabela sa granicama nevidljive
(bijele) boje. Ovo je jedan prikladan način radi lakšeg formatiranja. Blago siva boja ćelije sa
oznakom izraza je dato radi lakšeg uočavanja - definiranja mjesta izraza.
Veoma je važna jasna i nedvosmislena upotreba referenciranja pri pisanju rada. Svaki dio teksta,
bilo da je prilagođeni prevod originalnog teksta i isticanje konkretnih (eksplicitnih) informacija mora
biti jasno referencirana, kao npr:
Garwood (1988) je iskoristio CTODR krivu za predviđanje nominalnih napona i svojstava rasta
pukotine za široke čelične limove. Zapaženo je da tačnost bitno zavisi od procijenjene granične sile
tečenja [3].
ili
Dobiveni rezultati istraživanja Chen-a (2005) su pokazali da do značajnijeg rasta pukotine dolazi
pri graničnoj sili. Ovaj fenomen se smatra plastičnim čupanjem. Uočena razlika između teoretske i
eksperimentalne vrijednosti, a nakon početka rasta pukotine, može da se objasni efektom
deformacionog očvršćavanja [3].
ili
11
Naslov trećeg poglavlja
FITNET (eng. European fitness for service network) predstavlja tematsku mrežu razvijenu u sklopu
istraživačkog projekta Evropske Unije pod nazivom „Competitive and Sustainable Growth“.
Osnovni cilj tematske mreže je bio razvoj i dopuna korištenja procedura za procjene podobnosti za
eksploataciju, na osnovu ocjene pretpostavljenih ili stvarnih havarija koje mogu nastati uslijed
loma, zamora, puzanja i korozije metalnih konstrukcija. Konačno, na razvoju procedure
učestvovalo je 60 eksperata iz 16 svjetskih zemalja [6,7].
ili
12
Naslov četvrtog poglavlja
Pri pisanju vlastitih rezultata istraživanja, analize rezultata ili slično nema više potrebe za
referenciranjem. Po potrebi, ako se iznose određeni komentari, ili usporedbe sa sličnim
istraživanjem, pozivi na iste zahtijevaju ponovno referenciranje.
Očigledno, suština referenciranja je da čitaoci rada jasno razlikuju osvrt autora na prethodna
istraživanja (pregled naučno-stručne literature), od autorovih vlastitih saznanja, spoznaja ili
komentara i zaključaka.
13
Literatura - Reference
5 Literatura - Reference
[1] O. Pašić, Zavarivanje, Univerzitetski udžbenik, Svjetlost Sarajevo, 1998.
[2] U. Dilthey, Welding Technology 1 - Welding and cutting technologies, ISF Welding Institute -
RWTH - Aachen University, Lecture Notes, 2005.
[3] Offshore and Linepipe, Brochure, VoestAlpine Grobblech GmbH, 2007.
[4] EN ISO 15614-1, Specification and qualification of welding procedures for metallic
materials - Welding procedure test, Part 1: Arc and gas welding of steels and arc welding of
nickel and nickel alloys, European Committee for Standardization, 2004.
[5] Welding Guide - Bohler Welding, Ed. 09/2006, Technical Handbook of Bohler Welding
Products, Bohler Schweisstechnik Austria GmbH, 2006.
[6] Welding Handbook, 8th Ed., Consumables and manual and automatic welding, ESAB AB,
2008.
[7] I. Rak, N. Gubeljak, Z. Praunseis, The fracture behaviour of global / local mis-matched weld
joints provided on HSLA steels, Materiali in tehnologije, No. 35, 2001.
[8] H. Cerjak, The Role of Welding in the Power Generation Industry, IIW Houdremont Lecture
on the occasion of 61st IIW Annual Assembly, IIW Annual Assembly, Graz, 2008.
[9] S. Fiore, M. Boring, Project Report PR-185-04508, Evaluation of Hydrogen Cracking in
Weld Metal Deposited using Cellulosic-Coated Electrodes, Pipeline Research Council
International, Inc., U.S. Department of Transportation, EWI - Edison Welding Institute,
2009.
[10] M.J. Nevalainen, PhD dissertation, The effect of specimen and flaw dimensions on fracture
toughness, VTT Publications 314 - VVT Manufacturing Technology - Technical Research
Centre of Finland, Helsinki University of Tehcnology, 1997.
[11] Basic welding filler metal technology - A correspondence course, ESAB Welding and
Cutting, The ESAB Group Inc., url: http://www.esabna.com/EUWeb/AWTC/Lesson1_1.htm ;
2011.
Napomena:
Upotreba literature (referenci) pri pisanju svakog rada je veoma važna. Upotrjebljena literatura,
njen obim, tip i kvaliteta, jasno pokazuju pristup, studioznost, ozbiljnost i kvalitetu pisanja rada od
strane autora.
Kao literatura mogu se koristiti svi dostupni stručni radovi (primjer navoda dat za [7,8,9]),
univerzitetski udžbenici, skripte ili predavanja po pozivu (primjer navoda dat za [1,2]), različiti
priručnici ili katalozi proizvođača ili stručnih institucija (primjer navoda dat za [3,5,6]), diplomski
radovi, magistarski radovi, doktorske disertacije i slično (primjer navoda dat za [10]), web stranica
(primjer navoda dat za [11]), te konačno standardi ili normativi i kodovi (primjer navoda dat za [4]).
14
Prilog
6 Prilog
U prilogu treba dati sve popratne dokumente koji veličinom i obimom informacija nisu prikladni za
osnovni dio rada, poput crteža, specifikacija, izvoda iz kataloga, velikih shema, procedura, listinga
programa, i slično.
15
Prilog
16